Zakonodavni tretman kriptoimovine u RH

Sve intenzivnije transakcije virtualnom imovinom dovode do pojave da su kriptovalute postale funkcionalnom zamjenom za tradicionalne transakcije te je ulaganje i trgovanje virtualnom imovinom dostupnom na tržištu novi trend ostvarivanja zarade i investicijskog trgovanja, no određeni dio tih transakcija koristi se i za izbjegavanje prijavljivanja i plaćanja poreznih obveza te za razne kriminalne aktivnosti. Zbog potencijalne rizičnosti od porezne evazije i izbjegavanja poreznih obveza, transakcije virtualnom imovinom predstavljaju izazov državnim i posebno poreznim tijelima diljem svijeta. O tome pišemo u nastavku.

1. Uvod
2. Direktiva (EU) 2018/843 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni direktiva 2009/138/EZ i 2013/36/EU
3. Uredba (EU) 2022/858 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2022. o pilot-režimu za tržišne infrastrukture temeljene na tehnologiji distribuiranog zapisa i o izmjeni uredaba (EU) br. 600/2014 i (EU) br. 909/2014 te Direktive 2014/65/EU
4. Uredba (EU) 2023/1114 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. svibnja 2023. o tržištima kriptoimovine (MiCA)
5. Uredba (EU) 2023/1113 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. svibnja 2023. o informacijama koje se prilažu prijenosima novčanih sredstava i određene kriptoimovine i o izmjeni Direktive (EU) 2015/849
6. Direktiva Vijeća (EU) 2023/2226 od 17. listopada 2023. o izmjeni Direktive 2011/16/EU o administrativnoj suradnji u području oporezivanja (DAC8)