Problematične odrednice i otvorena pitanja prava građenja u Republici Hrvatskoj

Predmet ovoga članka nije analiza prava građenja u RH, nego propitivanje njegovih problematičnih dijelova i pravnih praznina u njegovu uređenju. Autor se u ovome članku usredotočio na one čimbenike i odrednice koji pravo građenja u RH čine pravo nedovoljno sigurnim, a time i mnogo manje atraktivnim i prisutnim u pravnoj praksi negoli što bi to bilo za očekivati. S obzirom na to da u RH znatne komplekse zemljišta pogodnih za izgradnju zgrada (odnosno građevina) u vlasništvu imaju država i jedinice lokalne samouprave, apriorno bi se očekivalo da u RH postoji optimalni ambijent za njegovu široku primjenu. No stvari su u bitnome drugačije, na što posebno pokazuje plahost i povećani oprez, pa čak i nevoljkost financijskih institucija kada kreditno financiraju građevinske pothvate koji se poduzimaju na temelju prava građenja. Možda i najveći normativni deficit i podnormiranost pravo građenja u RH pokazuje u trenutku kada ono prestaje te kada, posljedično, dolazi do ponovne uspostave jedinstvenosti nekretnine. Osim svega toga, pravo građenja i definicijski i u njegovoj zemljišnoknjižnoj pojavnosti uređeno je kao vrlo (pretjerano) složeno, što mu smanjuje doseg primjene u pravnome životu. Sve navedene teme iznesene su i obrađene u ovome članku, uključujući i brojna pitanja koja korisnici RRiF-ovih usluga postavljaju glede tog instituta.

1. Uvod
2. Odredbe ugovora kojim se osniva pravo građenja – jesu li stvarnopravne ili ugovorne naravi?
3. Pravo građenja u RH suviše je komplicirano i opterećeno generalijama
4. Predmet prava građenja
5. Vlasnik zemljišta i ovlaštenik prava građenja te prava trećih osoba
6. Prestanak prava građenja
7. Zaključak