Prilog općeg akta (i ugovora)
Pravno značenje, uloga, odnos prema normativnom dijelu i pitanja koja se pojavljuju u praksi

Predmet obrade u ovom članku su prilozi općem aktu. Riječ je o materiji koja pripada nomotehnici i primarno se povezuje s izradom općih akata, no gotovo je u cijelosti jednako ili odgovarajuće primjenjiva i na ugovore privatnog prava, ali i na akte koje u RH sastavljaju javni bilježnici. Prilozi su integralni dio općeg akta, a premda ne čine normativni supstrat, za adresata oni iznose obvezujući sadržaj. Za razliku od normativnog dijela općeg akta, prilog nema samostalnost niti mora biti jezično izražen, pa stoga u svemu slijedi normativni dio općeg akta – u pitanjima donošenja, savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, objave i dr. U ovom članku autor iznosi i objašnjava najvažnija i najčešća pitanja koja se u svakodnevici postavljaju o prilozima, njihovu tretmanu i položaju u općem aktu, potrebi njihove objave, upućivanjima koja su u njima sadržana na vanjske izvore i dokumente i sl. Posebnu komentarsku pozornost autor posvećuje urbanističkim planovima uređenja kao općim aktima u kojima počesto prilog znatno preteže nad normativnim dijelom. Čitavo polazište za razmatranje osnovnih pitanja o prilozima općih akata sadržano je u ustavnim postulatima.

1. Uvod
2. Navođenje priloga i dodataka odredbom o predmetu uređenja općeg akta
3. Svrha priloga
4. Prilog kao integralni dio općeg akta
5. Prilog nije nastavak normativnog dijela ni dio normativnog dijela općeg akta
6. Oblik priloga
7. Odnos između normativnog dijela (pravnih pravila) i priloga
8. Proturječje između pravila u normativnom dijelu i priloga
9. Proturječja u samom prilogu
10. Rizik samovlasnog zamjenjivanja priloga ili mijenjanja sadržaja priloga u odlukama javnopravnih tijela
11. Digitalni sadržaj na koji upućuje prilog
12. Vanjski dokumenti na koje upućuje prilog
13. Analogna primjena na ugovore
14. Zaključna razmatranja