U našem časopisu Pravo i porezi, br. 4/02., objavili smo prvi dio članka o javnom trgovačkom društvu autora prof. dr. sc. Jakše Barbića.
U ovom, pak, broju nastavljamo s obradom iste teme prikazom pravila o odgovornosti članova za obveze društva, a potom o povijesnom razvoju javnog trgovačkog društva i njegovu gospodarskom značenju.
Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (u nastavku: ZV) sadrži posebna pravila po kojima je vlasnik nekretnine ovlašten raspolagati prvenstvenim redom hipoteke kojom je bila osigurana tražbina koja je prestala ili će u određenom roku prestati. Pravni učinci tih raspolaganja sastoje se u tome da ne dolazi do pomicanja unaprijed u prvenstvenom redu hipoteka i drugih knjižnih prava upisanih nakon hipoteke s čijim se mjestom u prvenstvenom redu raspolaže. Vlasnik nekretnine može raspolagati prvenstvenim redom neizbrisane hipoteke (čl. 347. ZV), može pridržati prvenstveni red izbrisane hipoteke radi upisa nove hipoteke na istome mjestu u prvenstvenom redu (čl. 348/1. ZV), a može zahtijevati i uvjetni upis hipoteke na mjestu na kojemu je već upisana hipoteka (čl. 348/2. ZV).
Zatezne kamate dopušteno je plaćati i u stranoj valuti (devizama) ako se i glavna obveza ispunjava u takvoj valuti. To stajalište izraženo je u odlukama Vrhovnog suda Hrvatske Rev-2344/86-2 od 27. 9. 1988. i Okružnog suda u Zagrebu Gž-1287/88-2 od 23. 2. 1988. (Izv.).
Ozljede tijela a osobito one koje su teže prirode gotovo redovito imaju za posljedicu pojavu fizičkih boli. No, fizičke boli mogu nastati i bez tjelesnih ozljeda, npr. u slučaju profesionalnih bolesti koje nisu izazvane nekim naglim i iznenadnim ranjavanjima, nego postepenim oštećenjima vitalnih dijelova ljudskog tijela. Medicinskim tretmanom, fizičke boli mogu se donekle ublažiti, no može se opravdano tvrditi da svaka ozbiljnija tjelesna ozljeda u određenom vremenskom razdoblju kod oštećenika izaziva fizičke boli, a oštećenje zdravlja može izazvati fizičke boli sve dok postoji. Fizičke boli su poseban oblik nematerijalne štete, jer one pogađaju oštećenikov subjektivni interes da mu se ne zadaju fizičke boli. U pravnoj teoriji je istaknuto da su nematerijalne ili neimovinske štete u biti povrede subjektivnih neimovinskih prava i interesa prvenstveno vezanih uz osobu. Čovjeku pripada pravo na tjelesni integritet i zdravlje i ima nesumnjivo interes da mu drugi ugrožavanjem tjelesnog integriteta ili oštećivanjem zdravlja ne zadaju boli bilo kakvog oblika.
Međunarodna poslovna praksa razvila je nekoliko vrsta bankarskih garancija. Te se vrste razlikuju s obzirom na svrhu za koju se garancije izdaju. Iako se te određene vrste bankarskih garancija najčešće susreću u praksi, to nikako ne znači da se garancije ne mogu izdavati za bilo koju svrhu koju stranke u međunarodnoj trgovini smatraju opravdanom. Garancije, dakle, nisu vezane za određene vrste poslova, i mogu se izdavati za izvršenje različitih obveza financijske i nefinancijske prirode. Vrste garancija razvile su se kao odgovor na izričite potrebe određene poslovne djelatnosti. Najpoznatije vrste garancija su one koje se izdaju u vezi s izvođenjem investicijskih radova. Tipične garancije i najčešće upotrebljavane garancije su one za nuđenje, za primljeni predujam i za dobro izvršenje posla. Međutim, i druge se vrste garancija upotrebljavaju, kao što su garancije za postizanje određenih učina, za održavanje izgrađenog postrojenja, za povrat zadržanih iznosa. Svrha je tih tipiziranih garancija da točno odrede rizik koji pokrivaju kako se ne bi dogodilo da je neki rizik pokriven s nekoliko bankarskih garancija koje se međusobno preklapaju ili se nedovoljno nadopunjuju. Međutim, garancije su moguće i za ispunjenje financijskih obveza, kao što je obveza otplate zajma ili obveza isporuke robe, ili obveze otvaranja akreditiva ili ispunjenja bilo koje druge ugovorne obveze.
Kao što smo to naveli, najčešće bankarske garancije u području izvođenja investicijskih radova su ponudbene garancije, garancije za dobro izvršenje posla i za povrat primljenih iznosa. Te su tri garancije i pobliže opisane i Jednoobraznim pravilima MTK za ugovorne garancije (brošura 325., čl. 2.).
Promjenama Ustava iz 2000. i 2001. godine izmijenjena je dijelom nadležnost Ustavnog suda Republike Hrvatske (u nastavku teksta: Ustavni sud), a dijelom i pravni učinci i postupak pred Ustavnim sudom.
Odredbe o nadležnosti, a djelomično i postupku, osobito o učincima odluka Ustavnog suda, uređene su samim Ustavom.
U vanjskotrgovačkom poslovanju postoji veći broj usluga kod kojih se naplata i plaćanje obavlja na poseban način, kako u ovlaštenoj banci tako i kod domaće pravne osobe.
Osiguranje prijenosom prava vlasništva je u hrvatski pravni sustav ušlo kroz odredbe Ovršnog zakona i predstavlja veliku novost u našem pravom sustavu. Ta, svakako najveća novost koju je donio Ovršni zakon jest posebna vrsta tzv. fiducijarnog osiguranja te je u vrijeme uvođenja kao i sada bila potpuni novum u sustavu osiguranja ali i stvarnih prava u Hrvatskoj.
Plaćanje gotovim novcem u gospodarski razvijenim i tehnološko suvremenim zemljama svijeta, sve više gubi svoje nekadašnje značenje. Sve brži razvoj informatizacije pruža različite načine brzog, sigurnog i jeftinijeg bezgotovinskog načina plaćanja. U posljednjih desetak godina između poslovnih subjekata u tima zemljama osobito je razvijen prijenos sredstava elektronskim transakcijama (e-nalog), a kod građana najzastupljenije je plaćanje kreditnim karticama. Nerijetko je stoga, u takvim zemljama, korištenje i plaćanje gotovim novcem sinonim za protuzakonito (nelegalno) poslovanje.
Kakvo je stanje u nas s obzirom na navike i propisana dopuštenja plaćanja gotovim novcem, osobito poslije donošenja nove Odluke, pišemo u nastavku.
Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva objavljen je u Nar. nov., br. 29/02. od 22. ožujka 2002., stupio je na snagu dana 6. travnja 2002. i predstavlja prvi normativni akt koji objedinjeno uspostavlja i tretira pojam malog gospodarstva. U najskorije vrijeme, točnije unutar roka od 3 mjeseca od dana stupanja na snagu, Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), donijeti će Program razvoja malog gospodarstva, temeljnog provedbenog akta koji osigurava nesmetanu primjenu Zakona. Jednako tako u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu Zakona, Vlada Republike Hrvatske obvezna je imenovati osobu koja će poduzimati sve radnje oko upisa Hrvatske agencije za malo gospodarstvo (u daljnjem tekstu: Agencija) u sudski registar, te osigurati uvjete za početak njezina rada.
Pravna narav evidentiranja podataka i zaštita prava osiguranika u mirovinskom osiguranju.
Zakonom o prikupljanju podataka po osiguranicima o obveznim doprinosima, porezu na dohodak i prirezu poreza na dohodak (Nar. nov., br. 114/01. - u nastavku: Zakon) s 1. siječnja 2002. uvedena je jedinstvena evidencija podataka po osiguranicima u zdravstvenom i mirovinskom osiguranju te zapošljavanju o njihovim obračunanim i uplaćenim doprinosima u tim granama socijalnog osiguranja u Hrvatskoj. Ovu evidenciju vodi Središnji registar osiguranika (REGOS), osnovan Uredbom o osnivanju Središnjeg registra osiguranika (Nar. nov., br. 101/99.).
Dana 30. ožujka 2002. stupio je na snagu kratak (svega 3 članka) i na prvi pogled ne previše značajan Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju objavljen u Nar. nov., br. 32/02. Međutim, taj prvi dojam je pogrešan. Naime, ovom kratkom, inače trećom, novelom Zakona o prostornom uređenju iz 1994. (Nar. nov., br. 30/94.) spriječen je prestanak važenja značajnog broja prostornih planova donesenih prije stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju do donošenja novih odgovarajućih prostornih planova, čime su osigurani barem nužni uvjeti za daljnje funkcioniranje sustava prostornog uređenja, odnosno uvjeti za gospodarenje, zaštitu i upravljanje prostorom, a time su spriječeni mogući poremećaji i negativne posljedice koje bi prouzročio prestanak važenja navedenih planova.
Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (u nastavku: Zakon) objavljen je u Nar. nov., br. 32/02, od 28. ožujka 2002., a primjenjuje se od 5. travnja 2002. Ovim Zakonom prestao je važiti - osim određenih odredbi - Zakon o zapošljavanju (Nar. nov., br. 59/96., 82/01. i 114/01. - u nastavku: stari Zakon), koji se primjenjivao od 25. srpnja 1996.
Zaštita prava radnika pred sudom jedno je od temeljnih obilježja i načela radnog prava. Radnik je u radnom odnosu slabija stranka i kao takav često je izložen povredi svojih prava iz radnog odnosa od strane poslodavca. Zato je važno pitanje kako zaštititi prava radnika ne samo kod poslodavca (interno), nego i pred objektivnim, autoritativnim tijelom - prvenstveno pred sudom (odnosno arbitražom). Zaštita prava radnika na kolektivnoj razini i u normativnom području, posebno je pitanje.
Sukladno odredbi čl. 19., st. 2. i čl. 20., st. 2. Općeg poreznog zakona (Nar. nov., br. 127/00. - dalje: OPZ), u poreznodužničkom odnosu kao dijelu poreznopravnog odnosa porezni obveznik ima pravo na povrat poreza što ga je platio bez pravne osnove, bilo kao više plaćeni porez temeljem više uplaćenih predujmova u odnosu na godišnju (mjesečnu za PDV) poreznu prijavu ili porez plaćen temeljem ukinutog odnosno poništenog poreznog rješenja, jer se i u jednom i drugom slučaju radi o nepostojanju pravnog temelja - obveze za plaćanje poreza, od dana kada je porezno tijelo primilo od poreznog obveznika ili druge osobe preplaćenu svotu.
U carinskom sustavu ustanovljenom Carinskim zakonom (Nar. nov., br. 78/99., 94/99., 73/00. i 92/01. - u nastavku: CZ) i drugim carinskim propisima, predviđeni su mnogi pojednostavnjeni postupci deklariranja robe, kojima je svrha pojednostavniti i ubrzati carinske postupke. Tako se, primjerice, roba u uvozu te izvozu može ocariniti temeljem komercijalnih isprava, temeljem knjigovodstvenih zapisa ovlaštenih primatelja i pošiljatelja bez njezina podnošenja odredišnoj, odnosno otpremnoj carinarnici, te temeljem knjigovodstvenih zapisa posjednika carinskih skladišta.
O značenju zadruga i zadrugarstva u gospodarskom životu u razvijenim europskim zemljama najrječitije govori podatak da u okviru Europske unije djeluje 132.489 zadruga u kojima je organizirano 83.548.498 zadrugara, a u zadrugama je zaposleno oko 2.301.490 radnika.
Europska unija potiče suradnju u području zadrugarstva, te je tako Europska komisija pripremila niz studija o razvoju u ovom području. Radi unapređenja suradnje među zadrugarima na europskoj razini Europska komisija je 1998. godine osnovala Savjetodavni odbor za zadruge, udruge i zaklade (Commission Decision 98/215/EC of March 1998 setting up a consultative committee for cooperatives, mutual societies, associations and foundations CMAF Official Journal L 080, 18/03/1998).
Plaćanje poreza na dodanu vrijednost na naknadu za izvanredni prijevoz po preračunanoj ili punoj stopi
Oslobođenje od plaćanja PDV-a pri nabavi koncertnog klavira
Porez na dodanu vrijednost na ulaznice za razgledavanje spomenika kulture
Izdavanje potvrda o pravu na porezno oslobo- đenje temeljem Sporazuma o gospodarskoj, tehničkoj i srodnoj pomoći između Vlade Republike Hrvatske i Vlade SAD-a
Oporezivanje PDV-om usluga nastave - obuka pilota koju bi obavljao inozemni poduzetnik i plaćanje naknade za financiranje građenja i održavanja javnih cesta
Povrat poreza na dodanu vrijednost stranim državljanima
Porez na dodanu vrijednost i porez na promet nekretnina pri isporuci gospodarske cjeline ili pogona
Porez na dodanu vrijednost na promet nekretnina u slobodnoj zoni
Porez na dodanu vrijednost na nastavne (edukativne) usluge obavljene inozemnom naručitelju
Promjena carinske vrijednosti robe smještene u carinskom skladištu
Status opreme uvezene temeljem ugovora o zajedničkom ulaganju
Zahtjev za korištenje carinske i porezne povlastice za obavljanje djelatnosti na području Grada Vukovara, te područjima posebne državne skrbi
Zamolba za produženje roka za ostvarivanje carinske povlastice pri preseljenju predmeta kućanstva
Navođenje referentnog broja vanjskotrgovinskog posla iz nadzorne knjige u carinskim deklaracijama
Navođenje referentnog broja vanjskotrgovinskog posla iz nadzorne knjige u carinskim deklaracijama
Postupak podnošenja zahtjeva za tiskanje posebnih markica za označavanje alkohola i alkoholnih pića, plaćanju, preuzimanju, izdavanju i vođenju evidencije
Profesionalno obnašanje dužnosti predsjednika predstavničkog tijela (županijske skupštine), odnosno primjena čl. 90. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi
Nadležnost za upis društva s ograničenom odgovornošću u trgovački registar
Priznavanje ranije položenog stručnog ispita za položeni državni stručni ispit u okviru istog stupnja stručne spreme
Nespojivost istovremenog obnašanja dužnosti
Mora li osoba koja je u vrijeme zasnivanja radnog odnosa imala višu stručnu spremu, a primljena je za obavljanje poslova srednje stručne spreme za koju je položila stručni ispit, pristupiti polaganju državnog stručnog ispita za stvarnu stručnu spremu (višu stručnu spremu), jer je raspore đena za obavljanje poslova za obavljanje kojih je kao uvjet utvrđena viša stručna sprema
Postupak imenovanja pročelnika upravnih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Mora li osoba koja je najprije radila u tijelima općine (od 1976. godine), a iza toga odmah u tijelima županije (od 1993. godine) na istim poslovima pristupiti polaganju državnog stručnog ispita
Izravnanje i otpremnina kod ugovora o kontroli i raspodjeli dobitka: Obračunavanje izvršenih plaćanja za izravnanje s kamatama od otpremnine u gotovini za dioničara koji će tek otići iz društva.
