Pravo i porezi 4/2023

Uređenje rada koji se obavlja putem digitalnih radnih platformi bio je najveći izazov zadnjih izmjena i dopuna Zakona o radu. Već sada, prije stupanja na snagu odredaba koje uređuju rad putem digitalnih radnih platformi, s opravdanjem se u javnosti postavlja niz upita, a znatan je i broj nejasnoća u okviru ove složene materije. Stoga se u ovome članku daju objašnjenja i odgovori na neka aktualna i bitna pitanja rada putem digitalnih radnih platformi.

1. Uvod
2. Dopuna Zakona o radu
3. Zaključak

U ovom se članku na jezgrovit način prikazuje institut dodatnog rada, koji je starim zakonskim rješenjem bio šturo normiran, a sada je zadnjim izmjenama i dopunama Zakona o radu u znatnoj mjeri dopunjen. O važnim pitanjima dodatnog rada pišemo u ovom članku.

1. Uvod
2. Normativni okvir
3. Pojam i subjekti dodatnog rada
4. Dodatni rad – zabrane
5. Uvjet za valjano obavljanje dodatnog rada
6. Korištenje godišnjeg odmora kod dodatnog rada
7. Najdulje dopušteno trajanje dodatnog rada
8. Prekovremeni rad u slučaju dodatnog rada
9. Temelj zasnivanja dodatnog rada

U članku se na kritički način analizira recentna odluka Suda EU-a u predmetu Antea Polska (C-54/12), a koja bi mogla biti od utjecaja na buduće postupke javne nabave. Najveća se pozornost posvećuje stajalištima Suda EU-a glede međuodnosa načela transparentnosti i prava na povjerljivost podataka iz ponude, ali se usputno daje osvrt i na pitanja usporedivosti ponuda i prava na učinkovito pravno sredstvo.

1. Uvod
2. Općenito o predmetu
3. Međuodnos načela transparentnosti i prava na povjerljivost
4. Povjerljivost i pravo na učinkovit pravni lijek
5. Shvaćanja suda EU-a o usporedivosti kriterija za odabir
6. Zaključak

Ovaj članak obrađuje rješenja Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) od 27. prosinca 2012. i od 7. listopada 2021. godine kojima je utvrđen zabranjeni sporazum između poduzetnika – konkurenata (kartel) autobusnih prijevoznika, relevantne presude Visokoga upravnog suda Republike Hrvatske (VUS) od 20. veljače 2014. i od 9. siječnja 2017. godine kojima je potvrđeno rješenje AZTN od 27. prosinca 2012. i presudu VUS od 27. rujna 2018. godine kojom se poništava rješenja AZTN te odluke Ustavnog suda od 21. travnja 2016. i od 14. travnja 2018. godine kojima se ukidaju presude VUS od 20. veljače 2014 i od 9. siječnja 2017. godine.

U ovome se članku najprije predstavljaju utvrđenja iz rješenja AZTN-a u pobijanom rješenju kojim je utvrđen zabranjeni horizontalni sporazum (kartel) koji je sklopilo nekoliko autobusnih prijevoznika na području Međimurske županije. U nastavku se potom izlažu presude VUS-a kojima se najprije potvrđuje, a potom poništava rješenje AZTN-a slijedom dviju odluka Ustavnog suda koje problematiziraju utvrđenja VUS-a u vezi s primjenom posebnog zakona koji uređuje cestovni promet.

Slijedom toga, središnji dio ovog članka obrađuje primjenu načela lex specialis vs. legi generali u kontekstu primjene sektorskog zakona koji uređuje područje prijevoza u cestovnom prometu u odnosu na Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja.

1. Uvod
2. Rješenje AZTN-a od 27. prosinca 2012. godine: kartel autobusnih prijevoznika
3. Presude VUSRH-a od 20. veljače 2014. i od 19. siječnja 2017. godine: Potvrda rješenja AZTN-a i presuda VUSRH-a od 27. rujna 2018. godine: poništenje rješenja AZTN-a
4. Odluke ustavnog suda od 21. travnja 2016. i 19. travnja 2018. godine
5. Odnos posebnih propisa i ZZTN-a
6. Rješenje AZTN-a od 7. listopada 2021. godine
7. Zaključak

Gradovi i općine u RH intenzivno uvode digitalizirani sustav nadzora sigurnosti građana i imovine na javnim površinama postavljanjem kamera za videonadzor. Tome valja pridodati i povećani broj kamera za videonadzor prometa na javnim cestama i drugim prometnicama te uređaja za mjerenje brzine vozila. Sustav videonadzora podrazumijeva postavljanje videokamera – sustava koji je digitalan, umrežen i upravljiv s jednog mjesta. Čini se da je taj proces videonadziranja u RH započeo pokrivanjem lokacija učestalog vandalizma, nepropisnog zaustavljanja i parkiranja i na dionicama na kojima se učestalo vozi brže od ograničenja brzine. Ovdje ne treba ubrajati „web-kamere“, kamere kojima se u realnom vremenu prenosi slika s trgova i najprometnijih ulica, koje samo uživo prenose sliku i ton, ali ne spremaju sadržaj. Videonadzor javnih površina uobičajen je u mnogim zemljama u kojima se videokamerama pokrivaju sigurnosno najugroženije lokacije oko zgrada ključne javne infrastrukture. Uobičajena kratica koja se koristi za videonadzor javnih površina na engleskom jeziku je CCTV (closed-circuit television), zatvoreni televizijski sustav čiji se signali ne objavljuju javno, ali se prate primarno za potrebe nadzora i zaštite.

1. Smjernice 3/2019 o obradi osobnih podataka putem videouređaja
2. O opremi za nadziranje javnih površina
3. Zakonski uvjeti za postavljanje videonadzora javnih površina
4. Odluka lokalne samouprave o sustavu videonadzora javnih površina
5. Opći akti jedinica lokalne samouprave o uvođenju i korištenju sustava videonadzora
6. Zaključak

Posljednjim izmjenama Zakona o porezu na dodanu vrijednost produljena je primjena snižene stope PDV-a od 5 % za isporuku prirodnog plina, grijanja iz toplinskih stanica te isporuke ogrjevnog drva, peleta, briketa i sječke. Rok u kojemu se primjenjuje snižena stopa PDV-a od 5 % produljen je za godinu dana i sada je on 31. ožujka 2024. godine.

Detaljnije o primjeni snižene stope PDV-a na energente pišemo u nastavku.

1. Produljenje primjene snižene stope PDV-a na energente
2. Na koje se energente primjenjuje snižena stopa PDV-a

Autorica u članku obrazlaže izdavanje računa, obvezni sadržaj računa, načine izdavanja računa i ostale odredbe povezane sa računima s motrišta poreza na dodanu vrijednost u skladu sa zahtjevima Direktive o PDV-u. Uz to, daje pregled pravila izdavanja računa u svim zemljama članicama EU-a u vezi s obvezom izdavanja računa, rokovima izdavanja računa, pojednostavljenim računima, zbirnim računima, ispravcima računa te rokovima čuvanja računa.

1. Uvod
2. Pravila izdavanja računa u zemljama članicama EU-a
3. Zaključak

Iako suvlasnička zajednica predstavlja složen stvarnopravni odnos koji suvlasnicima daje izvjesnu slobodu vlasničkih ovlasti, ona jednako tako nameće i stanovite obveze i ograničenja. Notorna je činjenica da Republika Hrvatska (RH) u svom suvlasništvu drži znatan broj nekretnina u nas, od kojih su neke i iznimne vrijednosti. Slijedom navedenoga, u članku će se, polazeći od pravnog okvira mjerodavnog za uređenje suvlasničke zajednice, analizirati slučajevi i načini njezina razvrgnuća općenito te posebnosti razvrgnuća s obzirom na osobe suvlasnika i predmete suvlasništva, što se prije svega odnosi na državnu imovinu koja se nalazi u suvlasničkom režimu RH i drugih pravnih subjekata.

1. Uvodno
2. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (ZV)
3. Razvrgnuće suvlasničke zajednice prema odredbama ZV-a
4. Zakon o upravljanju državnom imovinom
5. Postupak i načini razvrgnuća suvlasništva na državnim nekretninama
6. Zaključne napomene

Autor u članku analizira posebne oblike raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem u RH. U tom će smislu prikazati važeći pravni okvir raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem putem zakupa ribnjaka, zakupa zajedničkih pašnjaka, zamjene te osnivanja prava građenja i prava služnosti. Ti će se okviri prikazati u svjetlu posljednjih izmjena Zakona o poljoprivrednom zemljištu i povezanih podzakonskih propisa. U članku će se prikazati i analizirati pretpostavke takvih oblika raspolaganja, ograničenja, nadležna tijela koja provode postupak te pretpostavke za sudjelovanje u navedenim postupcima, osobito s obzirom na novine koje je donijelo novo uređenje. U drugom će se dijelu članka skrenuti pozornost na okolnost posebnog uređenja raspolaganja zemljištem koje je po svojoj naravi poljoprivredno, ali se nalazi u statusu javnoga vodnog dobra. Izložit će se posebnosti takva uređenja, pretpostavke za raspolaganje te ograničenja kojima podliježe raspolaganje. Zaključno, osvrnut će se na neka otvorena pitanja te predložiti moguća rješenja radi usklađenja s općim pravnim uređenjem raspolaganja poljoprivrednim zemljištem.

1. Uvod
2. Posebni oblici raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u kontekstu ZPZ 2022
3. Pravno uređenje zemljišta u režimu javnoga vodnog dobra
4. Zaključak

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG) važan je organizacijski oblik i gospodarski čimbenik ne samo u poljoprivredi nego i u gospodarstvu RH u cjelini. Prvi je put zakonski uređen 2018. godine Zakonom o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, nakon čega je zakonsko uređenje izmijenjeno najprije 2019. i sada 2023. godine. Ta zadnja (recentna) novela iz 2023. godine predmet je obrade u ovome članku. Ona je samo dijelom rezultat zamjene hrvatske kune eurom, ali još u većoj mjeri također niza novih poslovnih praksi i trendova koji se pojavljuju glede OPG-ova, a koje su zahtijevale sasvim nova, poboljšana ili prilagođena rješenja, primjerice, prodaju proizvoda OPG-a na daljinu uporabom suvremenih tehnologija, dopunske djelatnosti OPG-ova (posebno u turizmu, ugostiteljstvu i dr.). Autor donosi prilagođeni prikaz najvažnijih zakonskih novina tako da u članku svaku novinu iznosi pregledno i samostalno te u zasebnom poglavlju.

1. Uvod
2. Definicija „stoke“ i „ekonomske veličine poljoprivrednog gospodarstva“ – čl. 5. Zakona o OPG-u
3. Upisnik OPG-ova – čl. 7. Zakona o OPG-u
4. Prodaja proizvoda na daljinu – čl. 8. Zakona o OPG-u
5. Prebivalište nositelja OPG-a na teritoriju druge države – čl. 9. Zakona o OPG-u
6. Stambeni objekti – čl. 11. Zakona o OPG-u
7. Dopunske djelatnosti OPG-ova – čl. 13., 14. i novi čl. 14.a i 14.b Zakona o OPG-u
8. Tko se mora upisati u Upisnik OPG-ova i status OPG-a – čl. 15. i 16. Zakona o OPG-u
9. Naziv OPG-a – čl. 18., 18.a i 18.b. Zakona o OPG-u

U siječnju 2023. godine otvoreno je E-savjetovanje o izmjenama i dopunama Pravilnika o elektroničkoj komunikaciji. Riječ je o Pravilniku koji je donesen u prosincu 2021. godine te objavljen u Narodnim novinama broj 139/21. Tim se Pravilnikom propisuju pretpostavke za podnošenje podnesaka u elektroničkom obliku pred sudovima, dostavu u elektroničkom obliku, oblike zapisa podnesaka u elektroničkom obliku (formate) te organizaciju i djelovanje informacijskog sustava za elektroničku komunikaciju. Pravilnik je značajan kako za građanski sudski postupak tako i za upravni spor. U objavljenim izmjenama i dopunama Pravilnika kao bitna novina ističe se širenje kruga obveznih sudionika elektroničke komunikacije i, posljedično, propisivanje načina ostvarivanja prava odnosno obveze pristupa sustavu elektroničke komunikacije te prestanak prava korištenja sustava. U radu se analizira i raspravlja o objavljenim izmjenama i dopunama Pravilnika o elektroničkoj komunikaciji iz 2023. godine.

1. Uvodne napomene
2. Novi obvezni sudionici elektroničke komunikacije
3. Pristup i početak korištenja informacijskog sustava
4. Prestanak prava korištenja informacijskog sustava
5. Ostale izmjene i dopune iz 2023. godine
6. Zaključne napomene

U prosincu 2022. godine u sklopu e-Savjetovanja objavljen je Nacrt prijedloga Zakona o mirnom rješavanju sporova. Kao bitne novine ističe se šire propisivanje njegova područja primjene, uvođenjem, među ostalima, novog instituta rane neutralne procjene, postavljanje osnove za osnivanje Centra za mirno rješavanje spora i propisivanje djelokruga Centra te određivanjem kao dužnosti mirnog rješavanja spora prije pokretanja parničnog postupka, odnosno drugoga sudskog postupka u kojemu se odlučuje o spornim zahtjevima. Tomu treba pridodati obvezu suda, nakon primitka odgovora na tužbu da uputi stranke na prvi, informativni sastanak medijacije. U radu se raspravlja o nekim od naznačenih projekcija u sustavu mirnog rješavanja sporova iz 2022. godine, uzimajući u obzir i objavljeno Izvješće Ministarstva pravosuđa i uprave o provedenom savjetovanju.

1. Uvod: o kontekstu donošenja novoga Zakona
2. Mirno rješavanje sporova: definicije
3. Centar za mirno rješavanje sporova
4. Odnos mirnog rješavanja spora i suđenja pred sudom
5. Zaključne napomene

Dana 1. lipnja 2023. godine započinje s radom Jedinstveni sud za patente u EU-u, odnosno primjena Jedinstvenog europskog patenta. To je sustav kojim (zasad) šesnaest država članica EU-a koje su ratificirale mjerodavni međunarodni sporazum i još osam koje su ga potpisale žele uspostaviti ujednačenu zaštitu patenata, skratiti postupke upisa patenta, sniziti troškove te odrediti jedinstveni sud koji će štititi s njima povezana prava i graditi dosljednu sudsku praksu. U tekstu su navedene značajke Jedinstvenoga europskog patenta u odnosu na dosadašnje europske i nacionalne patente te je opisan sastav i rad Jedinstvenog suda za patente.

1. Uvodno
2. Pravna podloga i faze primjene
3. Jedinstveni sud za patente
4. Dobrovoljno izuzimanje
5. Medijacija i arbitraža
6. Zaključno

Tržišno gospodarstvo u cjelini, pa tako i djelatnost trgovine, temelji se na sustavu slobodnog poduzetništva i slobodne konkurencije. Ako se tržišno natjecanje između gospodarskih subjekata provodi u okviru zakona i dobrih poslovnih običaja, osigurava lojalnu konkurenciju između gospodarskih subjekata, što pozitivno utječe na povećanu proizvodnju i stavljanje na tržište raznovrsne robe bolje kvalitete i niže cijene. U protivnom, ako gospodarski subjekti zanemare navedeno, tada slobodna tržišna utakmica postaje nelojalna, a tržišno natjecanje, odnosno trgovanje, postaje nepošteno.

Zakonom kojim se uređuje trgovina izrijekom je zabranjeno nepošteno trgovanje, o čemu detaljnije u nastavku članka.

1. Uvod
2. Normativno uređenje nepoštenog trgovanja
3. Radnje nepoštenog trgovanja
4. Zaštita od nepoštenog trgovanja
5. Zaključak

1. Schengenska i nacionalna viza
2. Europski gospodarski prostor
3. Apostille
4. v. r.
5. Analogija (u prekršajnom i kaznenom pravu)

Porezna uprava – središnji ured

III. Porez na dohodak

• Povrat poreza na Revolut ili Aircash

VI. Doprinosi za obvezna osiguranja

• Popunjavanje Obrasca GOD-DOP nakon 1. siječnja 2023. za prethodna obračunska razdoblja

• Radni staž
• Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada
• Preraspodjela radnog vremena
• Prijedlog za izmjenom instituta rada na određeno vrijeme
• Status stručnjaka zaštite na radu
• Prenošenje ugovora na novog poslodavca
• Upit vezan uz poslovni model
• Članak 19. stavak 2. Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada
• Ugovor o radu za rad na daljinu
• Ugovori o radu s državljanima trećih zemalja
• Sezonski poslovi
• Nejednaki raspored radnog vremena
• Ugovor o radu na određeno vrijeme
• Evidencija kolektivnih ugovora

OBVEZNO PRAVO

• Odgovornost odvjetnika (čl. 19. ZOO-a)

Odvjetnik u ispunjavanju obveze iz svoje profesionalne djelatnosti dužan je postupati s povećanom pažnjom, prema pravilima struke i običajima (pažnja dobrog stručnjaka).

OVRŠNO PRAVO

• Zasnivanje prisilnog založnog prava / naplata poreznog duga (čl. 56. st. 1. OZ-a)

Ovršenik ne može pokrenuti parnicu radi nedopustivosti ovrhe ako ga ovršni sud nije uputio na pokretanje takve parnice.

STVARNO PRAVO

• Brisovna tužba (čl. 130. ZVDSP-a)

Vlasništvo nekretnine stečeno na temelju zakona ne može se suprotstaviti pravu onoga koji je, postupajući s povjerenjem u zemljišne knjige, u dobroj vjeri upisao svoje pravo na nekretnini dok još pravo koje je bilo stečeno na temelju zakona nije bilo upisano.

Naknada za uporabu stambenog prostora (čl. 164. st. 1., čl. 38. st. 1. ZVDSP-a)

• Kada postoji prešutni sporazum (o načinu suposjedovanja), neovisno o tome što jedan od suvlasnika posjeduje stvar u većem opsegu od svog suvlasničkog dijela, ostali suvlasnici ne mogu ostvarivati pravo na naknadu koristi koje su njima eventualno uskraćene takvim posjedovanjem.

17. Prijenos tražbine i sredstava o osiguranju / založno pravo (čl. 319. ZVDSP-a)

• Ugovor o kupoprodaji i prijenosu tražbina temeljem kojeg su se ugovorne strane sporazumjele o prijenosu potraživanja, a koja pojedinačna potraživanja i sredstva osiguranja su navedena u odredbama Ugovora o prijenosu čine valjani pravni osnov za prijenos založnog prava na stjecatelja tražbine.

Prestanak tražbine vjerovnika – brisanje založnog prava (zastara) (čl. 307. i 309. ZVDSP-a)

• Istekom zastarnog roka ne prestaje tražbina već samo pravo zahtijevati isplatu te tražbine a dužnik se ne može pozivati na zastaru ukoliko vjerovnik protiv njega nije zatražio isplatu tražbine.

dijelovi zgrade (čl. 41. st. 1. i 2. u svezi čl. 46. st. 1. ZVDSP-a)

• Ako terasa uzimajući u obzir smještaj, namjenu, mogućnost pristupa i mogućnost korištenja terase, služi za potrebe posebnog dijela nekretnine tada terasa nije zajednički dio stambene zgrade.
• ZEMLJIŠNOKNJIŽNO PRAVO

Prijedlog za zabilježbu prvenstvenog reda (čl. 77. st. 1. ZZK-a)

• Ako prijedlog za zabilježbu prvenstvenog reda podnosi punomoćnik (odvjetnik) tada na prijedlogu treba biti ovjerovljen potpis punomoćnika podnositelja prijedloga za upis.

Pretpostavke za ostvarenje pojedinačnog zemljišnoknjižnog ispravnog postupka (čl. 109. ZPP-a)

• Ako prijedlog za pokretanje pojedinačnog zemljišnoknjižnog ispravnog postupka ne sadrži sve isprave sud će sukladno odredbi čl. 109. ZPP-a u svezi s čl. 99. st. 2. ZZK, pozvati predlagatelja na dopunu prijedloga.

Zabilježba tužbe radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji (čl. 92. ZZK-a)

• U situaciji kada je protustranka ovlaštena zahtijevati upis određene vrste zabilježbe koja se ne upisuje po službenoj dužnosti nego na zahtjev stranke iz postupka povodom tužbe za pobijanje dužnikove pravne radnje, u čiju korist zabilježba ostvaruje pravne učinke, tada je ta osoba ovlaštena disponirati s pravom koje je upisano u njezinu korist na način (i) da ga se odrekne.

Prvenstveni red upisa / zabilježba ovrhe (čl. 77.ZZK-a)

• Dopuštena je uknjižba prava vlasništva pod prvenstvenim redom zabilježbe prvenstvenog reda radi otuđenja nekretnine iako je kasnije upisana zabilježba ovrhe.

• Prijenos poreznoga gubitka kod promjene vlasničke strukture i djelatnosti društva
• Metoda izbjegavanja dvostrukog oporezivanja u Međunarodnim ugovorima kod isplate dividende fizičkoj osobi rezidentu u RH
• Dnevno ograničenje prekovremenog rada
• Godišnji odmor kod sporazumnog prestanka ugovora o radu
• Pravo na otpremninu radnika koji odlazi u starosnu mirovinu