U javnom se sektoru od obračuna plaće za ožujak 2024. godine primjenjuje potpuno nov način njezina obračuna, iako nije mijenjana osnovica za obračun plaće u odnosu na onu koja se primjenjuje, nego od obračuna plaće za studeni 2023. godine. U tu svrhu donesen je novi zakonodavni okvir koji uz temeljni zakon koji se odnosi na službenike i namještenike u državnoj službi i u javnim službama, uključuje i niz provedbenih propisa koji se odnose i na jedne i druge te nekoliko njih koji se primjenjuju samo na jednu od prethodno navedenih skupina.
Uvod
Osnovne odredbe
Radna mjesta
Plaće
Autor: Dr. sc. Nada DREMEL , ovl. rač. i ovl. por. savj.
U ovom se članku obrađuje postupak ocjenjivanja učinkovitosti rada učitelja i nastavnika u sustavu osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja prema Zakonu o plaćama u državnoj i javnim službama. U članku se u prvom dijelu razmatraju glavne kritike Zakona o plaćama. U drugom dijelu analizira se sustav ocjenjivanja učinkovitosti rada zaposlenika te mogućnost dobivanja otkaza na temelju negativne ocjene i mehanizmi pravne zaštite u slučaju dobivanja negativne ocjene. U trećem dijelu detaljno se raščlanjuju razlozi zašto je navedeni sustav ocjenjivanja neprikladan i neprimjenjiv u sustavu osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja.
Uvodne napomene o reformi sustava plaća
Opće kritike zakona o plaćama
Zaključak
Sustav ocjenjivanja učinkovitosti rada i mogućnost dobivanja otkaza
Neprikladnost sustava ocjenjivanja za sustav osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja
U ovom je članku iznesen jezgrovit prikaz izmijenjenih i dopunjenih odredaba novoga Temeljnog kolektivnog ugovora za zaposlenike u javnim službama (dalje: TKU) u usporedbi s prijašnjim odredbama prethodnoga Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama. Novi TKU sklopili su 1. ožujka 2024. godine (objava od 11. ožujka 2024.) sindikati javnih službenika (11 sindikata) i namještenika i Vlada Republike Hrvatske.
Uvod
Plaćeni dopust
Kontinuitet staža kod istog poslodavca
Utjecaj obavljanja poslova više složenosti odnosno težih uvjeta rada od poslova svoga radnog mjesta
Dodatci iz Sporazuma o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25. studenoga 2006. godine
Dodatak za završen studij na poslijediplomskoj razini
Na zanimljiv i transparentan način autorica u ovome članku razmatra učinke zadnjih, iznimno velikih i značajnih izmjena i dopuna Zakona o radu od pretprošle godine. U tom kontekstu, praćenjem najvažnijih promjena koje su se dotaknule ključnih instituta općeg propisa o radu, kao što su ugovori o radu, dodatni rad, rad na izdvojenome mjestu, plaća, dopusti i drugo, vidljivo je kako predmetna značajna radnopravna zakonska reforma pokazuje pozitivne pomake prema kvalitetnijim radnim odnosima u Republici Hrvatskoj.
Izvoznom isporukom dobara iz RH smatra se isporuka dobara koju iz RH obavi porezni obveznik na područje izvan EU-a, odnosno u treće zemlje. Oslobođenje se odnosi i na isporuke poduzetnicima ili fizičkoj osobi – putniku. Međutim, fizičke osobe iz trećih zemalja mogu ostvariti izravno oslobođenje uz zadovoljenje carinskih propisa ili mogu ostvariti povrat PDV-a nakon što iznesu dobra u osobnoj prtljazi izvan EU-a. Odredbama Zakona o PDV-u i Pravilnika o PDV-u propisani su uvjeti koje treba zadovoljiti kako bi isporuka pri izvozu dobara bila oslobođena PDV-a. Oslobođenje se odnosi i na obavljene usluge, uključujući prijevozne i pripadajuće pomoćne usluge ako su izravno povezane s izvozom dobara.
Uvod
Oslobođenje pri izvozu dobara kada je izvoznik isporučitelj ili neka druga osoba za njegov račun
Oslobođenje pri izvozu kada je izvoznik kupac koji nema sjedište u RH ili neka druga osoba za njegov račun
Oslobođenje za isporuke u nizu u okviru izvoznih transakcija
Oslobođenje za usluge koje se obavljaju u vezi s izvozom dobara
Izvoz dobara iz druge zemlje članice EU-a
Oslobođenje pri izvozu dobara putem poštanskih pošiljaka
Ostala oslobođenja pri izvozu dobara
Komisijski poslovi u izvozu
Autor: Dr. sc. Ljerka MARKOTA , prof. struč. stud. i ovl. rač.
Autorica u članku obrazlaže porezno motrište uvoza dobara u Republiku Hrvatsku (dalje: RH) iz trećih zemalja ovisno o tome primjenjuje li se prilikom uvoza dobara obračunsko plaćanje PDV-a ili se PDV fizički plaća. Uz navedeno, autorica objašnjava kako se utvrđuje porezna osnovica pri uvozu dobara u RH kada je uvoznik porezni obveznik u RH. Na kraju članka daje se i kratak prikaz najvažnijih oslobođenja koja se odnose na uvoz dobara u RH s motrišta PDV-a.
Uvod
Porezna osnovica pri uvozu dobara u RH s motrišta PDV-a
Obračunsko plaćanje PDV-a pri uvozu dobara u RH
Fizičko plaćanje PDV-a pri uvozu dobara u RH
Računovodstveno praćenje uvoza dobara u RH
Oslobođenja od plaćanja PDV-a pri uvozu dobara
Zaključak
Autor: Dr. sc. Tamara CIRKVENI , prof. struč. stud. i ovl. rač.
Autorica u ovome članku predstavlja provedbu poreznog nadzora i dokazna sredstva kojima se koristi porezno tijelo za utvrđivanje činjenica bitnih za oporezivanje tijekom njegove provedbe. Navedena dokazna sredstva podrazumijevaju prikupljanje obavijesti, određivanje vještaka, pribavljanje isprava i spisa te obavljanje očevida. No, ako su iscrpljeni svi nacionalni izvori informacija, države članice mogu primjenjivati različite instrumente administrativne suradnje za dobivanje potrebnih informacija za donošenje odluke o oporezivanju, kao npr. provedbu usporednog odnosno zajedničkog nadzora, nazočnost službenika drugih država članica odnosno njihovo sudjelovanje u službenim ili upravnim radnjama odnosno zajedničkim upravnim radnjama, a čije se značajke također predstavljaju u ovom članku.
Iako je, s obzirom na protek vremena (više od desetljeća) od stupanja na snagu odredaba o zakonskom poreznom jamstvu i početka njihove povratne primjene u praksi poreznih tijela, teško očekivati “poplavu” s time povezanih predmeta, pogreške u rezoniranju izražene u upravnosudskoj i ustavnosudskoj praksi mogu poslužiti kao smjerokaz zaštite prava poreznih obveznika od budućih sličnih postupanja. Stoga je potrebno promotriti argumentaciju Visokoga upravnog suda RH i Ustavnog suda RH kojom je konstruiran kontinuitet navedenih odredaba, kako onih koje se odnose na tzv. porezni proboj pravne osobnosti tako i onih koje predstavljaju potpuno nov oblik odgovornosti za (porezni) dug trgovačkih društava. Potom, uz pomoć argumentacije suca Šumanovića iznesene u izdvojenom mišljenju uz jednu Odluku Ustavnog suda RH, treba promotriti mogućnost traženja pravne zaštite od retroaktivne primjene poreznih propisa pred Europskim sudom za ljudska prava.
Uvod
Različite kategorije odgovornih osoba prema odredbama o zakonskom poreznom jamstvu za obveze trgovačkog društva
Neprimjerenost konstrukcije kontinuiteta odredaba o tzv. poreznom proboju pravne osobnosti
Neprihvatljivost proširenja teze o kontinuitetu tzv. poreznog proboja na druge kategorije zakonskih poreznih jamaca
Umjesto zaključka: putevi pravne zaštite od retroaktivne primjene poreznih propisa
Današnje stanje na tržištu rada često dovodi poslodavce u situaciju da im u obavljanju njihove djelatnosti privremeno trebaju radnici s određenim kvalifikacijama primjerenim za obavljanje poslova vezanih za određenu narudžbu kupca. U tom se slučaju može sklopiti ugovor s Agencijom za privremeno zapošljavanje koja je registrirana za ustupanje radnika korisnicima rada radnika zaposlenih u Agenciji.
O Agenciji za privremeno i povremeno zapošljavanje
Ugovor o ustupanju radnika agencije s korisnikom rada radnika
Ugovor o radu radnika i Agencije – poslodavca
Ustupanje radnika korisnicima sa sjedištem u državi članici EGP-a
Što treba učiniti Agencija koja želi uputiti radnika na rad u državu članicu, a nema uvjete za izdavanje potvrde A1
Zaključak
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Premda su agencije za naplatu potraživanja u RH u proteklih petnaestak godina sve prisutnije, RH do sada nije imala poseban pravni okvir koji je uređivao njihovu djelatnost. Zbog toga odredbe Zakona o načinu, uvjetima i postupku servisiranja i kupoprodaje potraživanja (dalje: Zakon o kupoprodaji potraživanja), čije su odredbe većim dijelom stupile na snagu 30. prosinca 2023. godine, zavrjeđuju posebno razmatranje. U bitnome, navedenim se odredbama prvi put na poseban način uređuje kupoprodaja i naplata (servisiranje) dospjelih potraživanja koje obavlja tzv. agencija za naplatu potraživanja u RH. Slijedom istaknutoga, cilj je ovog čl. prezentirati i analizirati odredbe ovog propisa, s naglaskom na glavne zadaće koje je zakonodavac postavio pri njegovu donošenju te ključna rješenja koja analizirani propis donosi u pravni sustav RH.
Uvod
Prethodno stanje u RH i europska pravna podloga za novi pravni okvir
Ključna načela
Kupoprodaja i servisiranje neprihodonosnih kredita
Svaka pravnoposlovna aktivnost ima neki oblik, pa tako i ugovor. Ne postoji pravni posao koji nema oblik. Pitanje oblika ugovora od velike je važnosti premda obvezno pravo stoji na shvaćanju njihove načelne neformalnosti koje proizlazi iz snažno prevladavajućeg koncepta konsenzualizma. Pitanje oblika važno je i kada se zakonom ili sporazumom ugovornih strana zahtijeva točno određeni oblik kao pretpostavka valjanosti ugovora, ali i kod neformalnih ugovora, i to posebno kada se postavi pitanje dokazivanja činjenica je li ugovor sklopljen, kada je sklopljen, što čini njegov sadržaj i dr. Pitanje oblika važno je s obzirom na uporabu računala, računalne tehnologije, elektroničkih sredstava komunikacije pa time i sklapanja ugovora elektroničkim putem. S obzirom na to, tradicionalni oblici postizanja suglasnosti volja (usmeni, pismeni, konkludentne radnje) često se kontekstualiziraju s obzirom na sadašnjicu i tehnološki razvoj te se nameće pitanje utječe li to uopće na njih, a ako utječe, kako se ogleda taj utjecaj. U ovome članku, držeći se relevantnih članaka Zakona o obveznim odnosima, predstavlja se i propituje problematika oblika kod ugovora obveznog prava.
Uvod
Formalni i neformalni ugovori
Načelna neobvezatnost oblika ugovora prema pravilima ZOO-a
O lišavanju poslovne sposobnosti odlučuje se u izvanparničnom postupku koji je donošenjem Obiteljskog zakona iz 2015. bio bitno redefiniran pod utjecajem Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom. Kao novost ističe se osnaživanje načela autonomije volje i sudjelovanja osobe s invaliditetom (duševnim smetnjama kao materijalnopravnoj pretpostavci lišavanja poslovne sposobnosti) u postupku, i to putem rješenja o anticipiranim naredbama i instituta posebnog skrbnika iz Centra za posebno skrbništvo. Uz to, aktualizirana su pravila o saslušanju osobe o čijoj se poslovnoj sposobnosti odlučuje u postupku te o dostavi rješenja o lišenju poslovne sposobnosti. Kao važno rješenje, Zakonom iz 2015. bila je napuštena mogućnost potpunog lišavanja poslovne sposobnosti. Dana 31. prosinca 2023. godine stupio je na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Obiteljskog zakona. Tom je Novelom ObZ-a vraćena mogućnost potpunog lišavanja poslovne sposobnosti pod utjecajem Odluke Ustavnog suda RH. Bitno je istaknuti da je propisana odgovarajuća primjena Zakona o izvanparničnom postupku (i) u izvanparničnom postupku radi lišenja poslovne sposobnosti.
Uvodne napomene
Pokretanje postupka
Povlačenje prijedloga
Anticipirana naredba i zastupanje osobe u postupku
Zakon o parničnom postupku postavlja osnove za održavanje ročišta na daljinu ili izvođenje pojedinog dokaza uz korištenje odgovarajućih audiovizualnih uređaja i tehnološke platforme za komunikaciju na daljinu. Sud može odrediti da se ročište održi na daljinu, uz korištenje odgovarajućih audiovizualnih uređaja i tehnološke platforme za komunikaciju na daljinu, ili da se na taj način izvede pojedini dokaz. U prosincu 2022. godine donesen je i Pravilnik o održavanju ročišta na daljinu. Izmjenama i dopunama ZPP-a iz 2022. učinjeni su dalekosežni koraci na normativnom planu (i) kad je riječ o obveznom tonskom snimanju ročišta i sumarnom vođenju zapisnika u parničnom postupku. Tonsko snimanje ročišta može biti relevantno i u kontekstu korištenja audiovizualnih uređaja i tehnološke platforme za komunikaciju na daljinu. Međutim, novosti o tonskom snimanju ročišta, pohrani tonske snimke, načinu na koji će se ona učiniti dostupnim strankama, zbirnom vođenju zapisnika te odnosu tonske snimke i zapisnika nisu još na snazi. Njihovo je stupanje na snagu učinjeno ovisnim o donošenju odluke ministra nadležnog za poslove pravosuđa, kojom će se utvrditi jesu li ispunjeni tehnički uvjeti za tonsko snimanje ročišta na pojedinim sudovima.
Nakon općenitog pregleda novoga zakonodavnog akta EU-a o umjetnoj inteligenciji s obzirom na njegove glavne odredbe, u ovom članku autor donosi neka praktična razmatranja u odnosu na pitanja i probleme koji se mogu pojaviti u praksi u vezi s uporabom sustava umjetne inteligencije u EU-u. Prikazano je nekoliko primjera kategorija sustava prema predmetnom aktu, uz konkretne savjete za kompanije koje ih primjenjuju.
U nedostatku ustaljene i općeprihvaćene definicije sistemskoga zakona u hrvatskoj pravnoj literaturi, ovaj je članak prinos u potrazi za utvrđenjem sadržaja i svrhe toga pojma.
Uvod
Problem
Teoretičar Đuro Gatarić
U Sloveniji: istoznačnica za opći i za organski zakon
U Bosni i Hercegovini: istoznačnica za strukturni zakon
U Srbiji: istoznačnica za podredno ili odgovarajuće primjenjiv zakon
U kontinentalnoeuropskoj pravnoj predaji: zakonici
U komunističkoj prošlosti: osnovni zakon
Jedinstvena država, jedinstvena primjena prava, ali ne i jedinstven pravni poredak
U članku se donosi po petnaestak mogućih definicija pravne države i vladavine prava, opisuju prethodnice tih vrjednota, zahtjevi, sastojine, svrha i učinci vladavine prava te se prikazuje položaj Hrvatske u mjerenjima vladavine prava u godini 2022. prema svjetskim pokazateljima upravljanja.
Primjena Zakona o radu na izmjene ugovora o radu radi prevođenja prema Uredbi o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim službama
Dan provedbe izbora kao neradni dan
Stjecanje prava na godišnji odmor radnika nakon prestanka mjere suspenzije
Primjena Kolektivnog ugovora za pomorce na brodovima koji obavljaju prijevoz u linijskom obalnom pomorskom prometu
Pretpostavka postojanja radnog odnosa u radu korištenjem digitalne radne platforme
Pravna osnova za upis prava vlasništva (čl. 73. ZOO-a)
Ugovor za čije se sklapanje zahtjeva pismena forma smatra se pravovaljanim iako nije zaključen u toj formi ako su ga ugovorne strane izvršile u cijelosti ili u pretežnom dijelu.
PARNIČNI POSTUPAK
Rekonstrukcija objekta / prethodno pitanje – legalizacija objekta (čl. 12. ZPP-a)
Sud u parničnom postupku ne može kao prethodno pitanje riješiti ono pitanje o kojem je sud ili drugo nadležno tijelo već donijelo pravomoćnu odluku.
Troškovi parničnog postupka / omjer uspjeha stranaka u parnici (čl. 154. ZPP-a)
Kada tuženik ospori visinu potraživanja preko nesporno isplaćenog iznosa u mirnom postupku, tužiteljica dokazuje osnovu i visinu potraživanja.
STVARNO PRAVO
Hipotekarna tužba (čl. 297. i čl. 336. ZV-a)
Vjerovnik hipotekarnom tužbom može tražiti da je dužnik dužan trpjeti namirenje iz vrijednosti založene nekretnine glavnog potraživanja, a namirenje sporednog potraživanja (kamata) samo ako je i to sporedno potraživanje upisano u zemljišne knjige jer se založno pravo na nekretninama stječe upisom u zemljišne knjige.
Smetanje posjeda (čl. 22. st. 2. ZV-a)
Odluka o smetanju posjeda pored utvrđenja posljednjeg mirnog posjeda i čina smetanja, mora sadržavati i zahtjev za uspostavu ranijeg posjedovnog stanja ili zabranu budućeg smetanja.
OBITELJSKO PRAVO
Nedopuštenost ovrhe / bračna stečevina, načelo povjerenja u zemljišne knjige (čl. 271. (277.) ZPBO)
Zaštita povjerenja u zemljišne knjige pruža se samo onom poštenom stjecatelju u čiju je korist proveden valjani upis prava u zemljišne knjige, na temelju ostvarenih pretpostavki određenih zemljišnoknjižnim pravom. Bez uknjižbe založnog prava vjerovnik se ne može sa uspjehom pozivati na stjecanje primjenom načela zaštite povjerenja u zemljišne knjige.
Ustavni sud RH nije prihvatio više prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom pojedinih odredaba važećeg Zakona o trgovini kojima se uređuje radno vrijeme u djelatnosti trgovine.
U postupku odlučivanja o ustavnosti pojedinih odredaba Zakona o trgovini kojima se uređuje radno vrijeme u djelatnosti trgovine, šest ustavnih sudaca dalo je izdvojena mišljenja u odnosu na odluku većine ustavnih sudaca izraženih u rješenju Ustavnog suda br. U-3291/2023 i drugih kojim se ne prihvaća prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu sukladnosti tih odredaba s Ustavom RH.
Ugostiteljski objekti iz skupine Hoteli, Kampovi i Ostali ugostiteljski objekti za smještaj obvezno rade od 0:00 do 24:00 sata svaki dan, a ostali ugostiteljski objekti mogu radi u okviru radnog vremena propisanog Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti.
Ugostitelji koji posluju u ugostiteljskim objektima u kojima se pružaju usluge smještaja moraju, ovisno o vrsti i kategoriji ugostiteljskog objekta, osigurati prihvat gostiju (recepciju) u radnom vremenu u skladu s prilozima pravilnika kojima se propisuju uvjeti za razvrstavanje u pojedine vrste ugostiteljskih objekata, a za objekte koji se kategoriziraju i uvjeti za pojedinu kategoriju.