Pravo na doplatak za djecu u 2026. godini

Pravo na doplatak za djecu uređeno je Zakonom o doplatku za djecu^[1]. Doplatak za djecu novčano je primanje koje koristi roditelj ili druga osoba određena Zakonom radi potpore u uzdržavanju i odgoju djece. Pravo na doplatak za djecu stječe se i ostvaruje ovisno o visini ukupnog dohotka članova kućanstva korisnika te ispunjenju drugih uvjeta utvrđenih Zakonom. Doplatak za djecu osobno je pravo korisnika i ne može se prenositi na drugu osobu. O pravu na doplatak za djecu rješava jedinica Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (dalje: HZMO) na zahtjev podnesen područnoj službi/uredu HZMO-a prema mjestu prebivališta podnositelja, osobno ili putem pošte, putem e-Usluga HZMO u sustavu e-Građani (e-Zahtjev za ostvarivanje prava na doplatak za djecu). Zahtjev za ostvarivanje prava na doplatak za djecu može se predati besplatno i u poštanskim uredima na području Republike Hrvatske te u Mirovinskim informativnim centrima. Uz zahtjev se podnosi dokumentacija potrebna za utvrđivanje prava, ovisno o tome je li podnositelj zahtjeva već korisnik doplatka za djecu ili zahtjev podnosi prvi put. Korisnici doplatka za djecu do 1. ožujka 2026. trebaju podnijeti zahtjev kako bi bez prekida mogli primati doplatak i u 2026. godini.

1. Korisnici doplatka za djecu i djeca za koju se ostvaruje pravo na doplatak

Doplatak za djecu definiran je kao novčano primanje koje koristi roditelj ili druga osoba određena Zakonom, radi potpore uzdržavanja i odgoja djece. Pravo na doplatak za djecu, prema odredbi čl. 6. st. 1. Zakona, može ostvariti roditelj, druga osoba koja na temelju odluke nadležnog tijela ostvaruje roditeljsku skrb (novina u odnosu na raniju odredbu), posvojitelj, skrbnik, očuh, maćeha, baka, djed i osoba kojoj je, na temelju odluke nadležnog tijela, dijete povjereno na svakodnevnu skrb (dalje: korisnik) za svu djecu koju uzdržava, pod uvjetima utvrđenim Zakonom. Stavkom 2. istog članka propisano je da korisnik doplatka za djecu može biti i punoljetno dijete bez oba roditelja koje je na redovitom školovanju. Prema odredbi čl. 7. Zakona korisnik iz čl. 6. Zakona može biti:

• hrvatski državljanin koji: ima neprekidno prebivalište u Republici Hrvatskoj najmanje tri godine prije podnošenja zahtjeva i koji ispunjava uvjete propisane Zakonom,
• stranac koji ima neprekinuti odobreni stalni boravak u Republici Hrvatskoj najmanje tri godine prije podnošenja zahtjeva i ispunjava uvjete propisane Zakonom,
• stranac koji ima odobren azil, odnosno stranac kojem je odobrena supsidijarna zaštita, kao i članovi njihove obitelji prema propisima o azilu (na koje se primjenjuju sve odredbe Zakona, osim uvjeta u pogledu državljanstva i duljine prebivališta, odnosno stalnog boravka na području RH).

Pravo na doplatak za djecu stječe se i ostvaruje ovisno o visini ukupnog dohotka članova kućanstva korisnika te drugim uvjetima utvrđenim Zakonom. S obzirom da se priznaje za jednu kalendarsku godinu, svake godine provodi se nova provjera prihoda kućanstva. Za ostvarivanje prava na doplatak za djecu izvanbračna se zajednica izjednačava s bračnom zajednicom. Doplatak za djecu osobno je pravo korisnika, koje se ne može prenositi na drugu osobu, a iznimno se može isplaćivati drugoj osobi u slučajevima određenim Zakonom. Ako oba roditelja mogu ostvariti pravo na doplatak za djecu, dužni su se sporazumjeti koji od njih će to pravo ostvarivati. Ako roditelji ne postignu sporazum, pravo na doplatak za djecu ostvaruje roditelj kod kojeg dijete ima prijavljeno prebivalište. Pravo na doplatak za djecu može se ostvarivati samo po jednoj osnovi osim ako međunarodnim ugovorom ili pravilima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti nije drukčije uređeno. Sukladno članku 8. Zakona doplatak za djecu pripada za svu djecu koju korisnik stvarno uzdržava i to:

• za vlastitu djecu, posvojenu djecu, pastorčad, ili djecu za koju ostvaruje roditeljsku skrb na temelju odluke nadležnog tijela (novo), za uzdržavanu unučad u skladu s propisom kojim se uređuju obiteljski odnosi i za djecu koja su povjerena na svakodnevnu skrb skrbniku, udomiteljskoj obitelji ili drugim osobama,
• za dijete do navršene 15. godine života djeteta, odnosno do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 15 godina života (čl. 10. st. 1. Zakona), a iznimno, do završetka osnovnog školovanja, i dijete koje je navršilo 15 godina života i pohađa osnovnu školu, ako je razlog pohađanja osnovne škole nakon 15. godine života kasniji upis u prvi razred osnovne škole ili gubitak razreda zbog zdravstvenih razloga, odnosno duže bolesti (čl. 10. st. 2. Zakona),
• za dijete na školovanju u srednjoj školi - do završetka tog školovanja, ali najduže do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 19 godina života (čl. 10. st. 3. Zakona).
• Iznimno od odredbe članka 10. stavka 3. za dijete koje pohađa srednju školu u kojoj srednjoškolsko obrazovanje traje pet godina - do završetka redovitog školovanja u srednjoj školi, a najduže do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 20 godina života (čl. 10. st. 4. Zakona),
• za dijete koje po prestanku bolesti nastavi redovito školovanje u osnovnoj ili srednjoj školi, ali koje zbog duže bolesti nije u mogućnosti završiti školovanje u redovitom roku, produljuje se pravo na doplatak za djecu i preko godina do kojih pripada doplatak u slučaju školovanja u srednjim školama, i to za onoliko vremena koliko je dijete izgubilo od redovitog školovanja zbog bolesti, ali najduže do 21. godine života (čl. 10. st. 6. Zakona),
• Iznimno od odredbe stavka 2. istoga članka, za dijete koje se školuje u skladu s propisima o školovanju djece s teškoćama u razvoju doplatak za djecu pripada i nakon navršene životne dobi iz stavka 2., a najduže do 21. godine života (čl. 10. st. 7. Zakona).
  

  1.1. Pravo na doplatak za djecu s težim ili teškim invaliditetom i pravo na inkluzivni dodatak

Od 1. siječnja 2024. godine, stupanjem na snagu Zakona o inkluzivnom dodatku^[2] , prestale su se primjenjivati odredbe Zakona koje se odnose na ostvarivanje prava na doplatak za djecu s oštećenjem zdravlja, odnosno s težim ili teškim invaliditetom u sustavu mirovinskog osiguranja te se pravo navedenih korisnika, (između ostalih prava) objedinjuje u pravu na inkluzivni dodatak, koji se ostvaruje u sustavu socijalne skrbi. Stoga HZMO od 1. siječnja 2024. godine više ne pokreće postupke radi pribavljanja nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom o vrsti i težini oštećenja zdravlja djeteta. Sukladno ZOID-u, inkluzivni dodatak je novčana naknada namijenjena osobi s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima. Odredbom čl. 11. st. 3. ZOID-a propisano je da se inkluzivni dodatak za dijete s težim ili teškim invaliditetom za koje korisnik ostvaruje pravo na doplatak za djecu na temelju čl. 12. Zakona o doplatku za djecu^[3] ili na temelju čl. 5. Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o doplatku za djecu^[4] i nakon provedenog postupka utvrđivanja ispunjenosti uvjeta za priznavanje prava na inkluzivni dodatak koji Hrvatski zavod za socijalni rad provodi po službenoj dužnosti, priznaje u svoti propisanoj stavkom 1. istoga članka (utvrđuje se prema određenoj razini potpore i svotu:

• 600 % osnovice za prvu razinu potpore,
• 400 % osnovice za drugu razinu potpore,
• 360 % osnovice za treću razinu potpore,
• 135 % osnovice za četvrtu razinu potpore i
• 115 % osnovice za petu razinu potpore),

umanjenoj za svotu ostvarenog prava na doplatak za djecu. Osnovicu na temelju koje se izračunava svotu inkluzivnog dodatka odlukom određuje Vlada Republike Hrvatske, koja prema Odluci o osnovici za izračun inkluzivnog dodatka (Nar. nov., br. 5/24.) u svoti 120,00 €, a sredstva za financiranje inkluzivnog dodatka osiguravaju se u državnom proračunu. Razinu potpore utvrđuje Hrvatski zavod za socijalni rad na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom prema propisima kojima se uređuje vještačenje i metodologija vještačenja. Potpora iz čl. 11. ZOID-a razvrstava se u pet razina na temelju Liste vrste i težine invaliditeta − oštećenja funkcionalnih sposobnosti definirane propisima kojima se uređuje vještačenje i metodologija vještačenja na način prikazan u tablici u nastavku:

Tablica 1. Razine potpore i osobe koje ju mogu ostvariti

Razina potpore i % osnovice	Osoba koja može ostvariti potporu
Prva – 600 % osnovice	a) djeca do sedam godina s tjelesnim oštećenjem III. Ili IV. Stupnja b) djeca od sedam do 18 godina s tjelesnim oštećenjem IV. Stupnja s Barthelovim indeksom 0 – 20 c) djeca od sedam do 18 godina s tjelesnim oštećenjem IV. Stupnja s Barthelovim indeksom 21 – 35 I dodatnom teškoćom III. Ili IV. Stupnja d) djeca od sedam do 18 godina s tjelesnim oštećenjem III. Stupnja s Barthelovim indeksom 36 – 60 I dodatnom teškoćom III. Ili IV. Stupnja e) djeca s oštećenjem vida IV. Stupnja s dodatnom teškoćom f) djeca s oštećenjem sluha IV. Stupnja s dodatnom teškoćom g) djeca s gluhosljepoćom IV. Stupnja h) djeca s poremećajem iz autističnog pectra IV. Stupnja i) djeca s psihičkom bolesti IV. Stupnja j) djeca s kroničnom bolesti IV. Stupnja k) djeca I odrasle osobe s težim I teškim intelektualnim teškoćama IV. Stupnja l) odrasle osobe s tjelesnim oštećenjem IV. Stupnja s Barthelovim indeksom 0 – 20 m) odrasle osobe s poremećajem iz autističnog pectra IV. Stupnja s dodatnom teškoćom n) odrasle osobe s psihičkom bolesti IV. Stupnja s dodatnom teškoćom.
Druga – 400 % osnovice	a) djeca od sedam do 18 godina s tjelesnim oštećenjem IV. Stupnja s Barthelovim indeksom 21 – 35 bez dodatne teškoće b) djeca od sedam do 18 godina s tjelesnim oštećenjem II. Stupnja s Barthelovim indeksom 61 – 90 I dodatnom teškoćom III. Ili IV. Stupnja c) djeca s oštećenjem vida IV. Stupnja bez dodatne teškoće d) djeca s oštećenjem sluha IV. Stupnja bez dodatne teškoće e) djeca s gluhosljepoćom III. Stupnja f) djeca s poremećajem iz autističnog pectra III. Stupnja s dodatnom teškoćom g) djeca s psihičkom bolesti III. Stupnja s dodatnom teškoćom h) djeca s razvojnim teškoćama koje nisu definirane Listom oštećenja IV. Stupnja i) djeca s kroničnom bolesti III. Stupnja j) odrasle osobe s tjelesnim oštećenjem IV. Stupnja s Barthelovim indeksom 21 – 35 k) odrasle osobe s oštećenjem vida IV. Stupnja bez ostatka osjeta svjetla ili s dodatnom teškoćom l) odrasle osobe s oštećenjem sluha IV. Stupnja s dodatnom teškoćom m) odrasle osobe s gluhosljepoćom IV. Stupnja n) djeca s intelektualnim teškoćama III. Stupnja s dodatnom teškoćom o) djeca I odrasle osobe s lakim I umjerenim intelektualnim teškoćama IV. Stupnja p) odrasle osobe s poremećajem iz autističnog pectra IV. Stupnja bez dodatne teškoće q) odrasle osobe s psihičkom bolesti IV. Stupnja bez dodatne teškoće r) odrasle osobe s kroničnom bolesti IV. Stupnja uz postojanje potrebe za specifičnom njegom uz izvođenje medicinsko-tehničkih zahvata.
Treća – 360 % osnovice	a) djeca do sedam godina s tjelesnim oštećenjem II. Stupnja b) djeca od sedam do 18 godina s tjelesnim oštećenjem III. Stupnja s Barthelovim indeksom 36 – 60 bez dodatne teškoće c) djeca od sedam do 18 godina s tjelesnim oštećenjem II. Stupnja s Barthelovim indeksom 61 – 90 bez dodatne teškoće d) djeca s oštećenjem vida III. Stupnja e) djeca s oštećenjem sluha III. Stupnja f) djeca s razvojnim teškoćama koje nisu definirane Listom oštećenja III. Stupnja g) djeca s kroničnom bolesti II. Stupnja h) djeca I odrasle osobe s poremećajem iz autističnog pectra III. Stupnja bez dodatne teškoće i) djeca s psihičkom bolesti III. Stupnja bez dodatne teškoće j) odrasle osobe s tjelesnim oštećenjem III. Stupnja s Barthelovim indeksom 36 – 60 k) odrasle osobe s oštećenjem vida III. Ili IV. Stupnja bez dodatne teškoće l) odrasle osobe s oštećenjem sluha III. Ili IV. Stupnja bez dodatne teškoće m) odrasle osobe s gluhosljepoćom III. Stupnja n) djeca I odrasle osobe s intelektualnim teškoćama III. Stupnja bez dodatne teškoće o) odrasle osobe s psihičkom bolesti III. Stupnja p) odrasle osobe s kroničnom bolesti IV. Stupnja q) osobe s poremećajem glasa, jezika I govora IV. Stupnja.
Četvrta- 135 % osnovice	a) djeca s oštećenjem vida II. Stupnja b) djeca s oštećenjem sluha II. Stupnja c) djeca s razvojnim teškoćama koje nisu definirane Listom oštećenja II. Stupnja d) djeca I odrasle osobe s intelektualnim teškoćama II. Stupnja s dodatnom teškoćom e) djeca s psihičkom bolesti II. Stupnja s dodatnom teškoćom f) odrasle osobe s tjelesnim oštećenjem II. Stupnja s Barthelovim indeksom 61 – 90 g) odrasle osobe s kroničnom bolesti III. Stupnja h) osobe s poremećajem glasa, jezika I govora III. Stupnja.
Peta- 115 % osnovice	a) odrasle osobe s oštećenjem vida II. Stupnja b) odrasle osobe s oštećenjem sluha II. Stupnja c) djeca I odrasle osobe s intelektualnim teškoćama II. Stupnja bez dodatne teškoće d) djeca I odrasle osobe s psihičkom bolesti II. stupnja bez dodatne teškoće e) odrasli samci s kroničnom bolesti II. stupnja f) osobe s poremećajem glasa, jezika i govora II. stupnja.

1.2. Pravo na doplatak za djecu prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji

Status djeteta smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i djeteta nestaloga hrvatskog branitelja ima dijete kojemu je u upravnom postupku priznat status člana obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, odnosno člana obitelji nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata. Status se dokazuje potvrdom nadležnog županijskog tijela, odnosno nadležnog tijela u Gradu Zagrebu. U postupku ostvarivanja prava na doplatak za djecu smrtno stradaloga i nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata primjenjuju se sve odredbe Zakona, osim odredbe o visini doplatka za djecu. Ovim korisnicima ne utvrđuje se ukupni dohodak jer prema odredbi čl. 122. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji^[5], djeci smrtno stradaloga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata pripada doplatak za djecu u najvišem predviđenom iznosu (neovisno o dohodovnom cenzusu), a svota doplatka za djecu u najvišem predviđenom iznosu u 2026. godini iznosu 77, 25 € mjesečno.

2. Djeca za koju korisniku ne pripada pravo na doplatak za djecu

Prema odredbi čl. 9., 13. i 14. Zakona, doplatak za djecu ne pripada korisniku:

• za djecu s prebivalištem u inozemstvu i za djecu s boravkom u inozemstvu dužim od tri mjeseca neprekidno, osim ako međunarodnim ugovorom ili pravilima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti nije drukčije određeno (čl. 9. Zakona). 
• za vrijeme tijekom kojeg je djetetu u cijelosti na teret sredstava iz državnog proračuna, odnosno proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave priznata usluga smještaja tijekom svih dana u tjednu ili organiziranog stanovanja u ustanovi prema posebnim propisima. (čl. 13. Zakona)
• za vrijeme dok se dijete nalazi na školovanju u inozemstvu, osim ako međunarodnim ugovorom ili pravilima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti nije drukčije određeno (čl. 14. Zakona). 

Pravo na doplatak za djecu prestaje stupanjem djeteta u brak, a ako brak djeteta bude razveden, korisnik može ostvariti pravo na doplatak za djecu za to dijete ako su ispunjeni uvjeti propisani Zakonom (čl. 15. Zakona).

3. Uvjeti za stjecanje prava na doplatak za djecu

U skladu s odredbom čl. 7. Zakona, korisnik doplatka za djecu može biti: 

• hrvatski državljanin koji ima neprekidno prebivalište u Republici Hrvatskoj najmanje tri godine prije podnošenja zahtjeva i ispunjava uvjete propisane Zakonom, ili
• stranac koji ima neprekinuti odobreni stalni boravak u RH najmanje tri godine prije podnošenja zahtjeva i ispunjava uvjete propisane Zakonom, ili
• stranac s odobrenim azilom, odnosno stranac kojem je odobrena supsidijarna zaštita, kao i članovi njihove obitelji prema propisima o azilu (bez uvjeta u pogledu državljanstva i duljine prebivališta, odnosno stalnog boravka na području RH).

Sukladno odredbi čl. 16. Zakona, pravo na doplatak za djecu korisnik trenutačno stječe pod uvjetom da:

• ukupni dohodak ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva mjesečno ne prelazi 140% proračunske osnovice - dohodovni cenzus (čl. 16. st. 1. t. 1. Zakona),
• živi u kućanstvu s djetetom (čl. 16. st. 1. t. 2. Zakona).

Iznimno se pravo na doplatak za dijete smrtno stradalog ili nestalog hrvatskog branitelja ostvaruje neovisno o ukupno ostvarenom dohotku kućanstva. Proračunska osnovica za 2026. propisana je Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu^[6] i iznosi 441,44 eura. Ona je temelj u izračunavanju granica prihoda za ostvarivanje prava na doplatak za djecu. S obzirom na propisani dohodovni cenzus koji se nije mijenjao u odnosu na prethodnu 2025. godinu, pravo na doplatak za djecu i u 2026. godini trenutačno mogu ostvariti svi korisnici čiji ukupni dohodak ostvaren uprethodnoj godini po članu kućanstva mjesečno ne prelazi 618,02 € (140 % proračunske osnovice). Ukupni dohodak kućanstva čini zbroj oporezivih dohodaka prema propisima o porezu na dohodak i drugih primitaka određenih Zakonom koje ostvari korisnik i članovi njegovog kućanstva (čl. 19. st. 1. Zakona), te se u smislu odredbe čl. 19. st. 3. Zakona, pod ukupnim dohotkom članova kućanstva podrazumijeva dohodak svih članova kućanstva iz stavka 1. istog članka i drugi primici svih članova kućanstva, umanjeni za svotu obveznih doprinosa iz primitka, poreza i prireza prema posebnim propisima. Oporezivi dohoci prema propisima o porezu na dohodak su:

• dohodak od nesamostalnog rada (plaća i mirovina)
• dohodak od samostalne djelatnosti: primitak od obrta i s obrtom izjednačene djelatnosti, od slobodnih zanimanja te poljoprivrede i šumarstva
• dohodak od imovine i imovinskih prava: primitak od najamnine, zakupnine, iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova, primitak od vremenski ograničenog ustupa autorskih prava, prava industrijskog vlasništva i drugih imovinskih prava, primitak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava
• dohodak od kapitala: primitak od dividendi, udjela u dobiti, kamata, izuzimanja imovine i korištenja usluga na teret dobiti iz tekućeg razdoblja i udjela u dobiti, dodjela ili opcijska kupnja vlastitih dionica
• drugi dohodak: dohodak članova skupština, odbora, upravnih vijeća, dohodak od autorskih naknada, od umjetničkih, zabavnih, sportskih, književnih, likovnih, radio i tv djelatnosti, dohodak trgovačkih putnika, agenata, akvizitera, prevoditelja, sudskih vještaka, turističkih djelatnika, tumača, sportskih sudaca, od sezonskog rada poljoprivrednika, dohodak po osnovi primitaka u naravi, nagrade učenicima i sportašima, primanja učenika i studenata preko udruga, isporučeno umjetničko djelo, profesionalna djelatnost novinara, umjetnika i sportaša i dr.

Drugi primici koji se utvrđuju u ukupni dohodak su i dohoci, odnosno naknade bez obzira na to plaća li se na njih porez, a to su u smislu odredbe čl. 19. st. 2. Zakona: mirovine ostvarene u tuzemstvu i inozemstvu, plaća ostvarena kod poslodavca za rad u inozemstvu, naknade ostvarene zbog njege i skrbi o djetetu (rodiljna i roditeljska naknada, udomiteljska naknada, naknada roditelju njegovatelju ili njegovatelju), naknade za vrijeme privremene spriječenosti za rad, naknade zbog nezaposlenosti, naknade zbog profesionalne rehabilitacije.

Kod određivanja prava na doplatak za djecu i visine doplatka primjenom dohodovnog cenzusa, ukupan dohodak ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini dijeli se na sve članove kućanstva.

4. Dohodovni cenzus i svote doplatka za djecu u 2026. godini

Svote doplatka za djecu određene su u skladu s odredbom čl. 17. Zakona, ovisno o visini ostvarenoga ukupnog dohotka po članu kućanstva mjesečno (cenzusne grupe), kako trenutačno slijedi:

• prva grupa – ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno ne prelazi 20% proračunske osnovice,
• druga grupa - ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno svotui iznad 20% do 40% proračunske osnovice,
• treća grupa - ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno svotui iznad 40 % do 60 % proračunske osnovice,
• četvrta grupa - ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno iznad 60 % do 100 % proračunske osnovice,
• peta grupa - ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno iznad 100 % do 140 % proračunske osnovice.

Kućanstvo podnositelja zahtjeva doplatka za djecu čine članovi obitelji bez obzira na stupanj srodstva, pod uvjetom da zajedno žive, privređuju i troše ostvareni ukupni dohodak. Ako su podnositelj zahtjeva i članovi njegova kućanstva ostvarili dohodak ili mirovinu iz inozemstva, uz zahtjev treba priložiti kopiju ugovora o radu u inozemstvu i dokaze o visini navedenih primanja u neto svotuu za prethodnu godinu.

Kada korisnik doplatka za djecu ostvari pravo na njega, ovisno o svojim prihodima u odnosu na proračunsku osnovicu, isplaćuje mu se određena visina doplatka. Svota doplatka za djecu određuje se prema pet cenzusnih grupa, ovisno o ukupnom dohotku po članu kućanstva mjesečno, u propisanom postotku od 7 do 14 % od proračunske osnovice te svota doplatka za djecu po djetetu može iznositi od 30,90 do 61,80 €. U skladu s trenutačnim cenzusnim grupama propisanim čl. 17. Zakona te posebnostima propisanim čl. 21. i 22. Zakona, određene su svote doplatka za djecu, i to:

Tablica 2. Dohodovni cenzus i svote doplatka za djecu za 2026. godinu

Cenzusna grupa	Prosječni mjesečni dohodakpo članu kućanstva	Visina doplatka za djecu u % od proračunske osnovice (441,44 €)	Svotu doplatka po djetetu
I	Do 20% proračunske osnovice (0 - 88,29 €)	14%	61,80 €
II	Iznad 20 % do 40 % proračunske osnovice (88,30 - 176,58 €)	12,5%	55,18 €
III	Iznad 40 % do 60 % pr. os. (176,59 - 264,86 €)	11 %	48,56 €
IV	Iznad 60 % do 100 % proračunske osnovice (264,87 – 441,44 €)	9 %	39,73 €
V	Iznad 100 % do 140 % proračunske osnovice (441,45 – 618,02 € )	7 %	30,90 €

Za dijete:	Svotu prema cenzusnoj grupi I	Svotu prema cenzusnoj grupi II	Svotu prema cenzusnoj grupi III	Svotu prema cenzusnoj grupi IV	Svotu prema cenzusnoj grupi V
Bez oba roditelja, oba roditelja nepoznata ili nepoznatog prebivališta, potpuno i trajno nesposobni za samostalan život i rad ili oduzeta poslovna sposobnost (povećanje 25%)	77,25 €	68,97 €	60,70 €	49,66 €	38,62 €
Bez jednog roditelja, jedan nepoznat ili nepoznatog prebivališta, potpuno nesposoban za samostalan život i rad ili oduzeta poslovna sposobnost (povećanje 15%)	71,07 €	63,46 €	55,84 €	45,69 €	35,53 €
S utvrđenim oštećenjem zdravlja (povećanje 25%)	77,25 €	68,97 €	60,70 €	49,66 €	38,62 €

Tablica 3. Neovisno o ukupnom dohotku

	Svotu doplatka
Dijete smrtno stradalog ili nestalog hrvatskog branitelja (čl. 122. ZHBDR)	77,25 €

Važno je naglasiti da prema odredbi čl. 18. Zakona korisniku doplatka za djecu, uz utvrđeni svotu doplatka za djecu, pripada i dodataku svotu po 66,36 € za treće i četvrto dijete. To znači da se uz određenu ukupnu svotu doplatka za djecu utvrđenu rješenjem korisniku dodaje 66,36 €, a ako ostvaruje pravo na doplatak za troje djece, odnosno 132,72 € mjesečno ako ostvaruje pravo na doplatak za četvero i više djece.

5. Nadležnost za rješavanje o pravu na doplatak za djecu

U skladu s odredbom čl. 5. Zakona, sve poslove u vezi s ostvarivanjem prava na doplatak za djecu obavlja HZMO. Prema odredbi čl. 24. Zakona, za rješavanje o pravu na doplatak za djecu u prvom stupnju mjesno je nadležna područna ustrojstvena jedinca HZMO-a (područne službe i uredi) prema prebivalištu odnosno stalnom boravku podnositelja zahtjeva, korisnika doplatka za djecu. Za rješavanje žalbe protiv prvostupanjskog rješenja o pravu na doplatak za djecu nadležna je Središnja služba HZMO-a. Osigurava se i sudska zaštita prava na doplatak za djecu na upravnim sudovima Republike Hrvatske. U postupku rješavanja o pravu na doplatak za djecu primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku. Nadzor nad zakonitošću rada HZMO-a na poslovima provedbe doplatka za djecu obavlja tijelo državne uprave nadležno za demografiju, u skladu s posebnim propisom, a kojem je HZMO obvezan najmanje jedanput godišnje podnijeti izvješće o svojem radu na poslovima doplatka za djecu.

6. Postupak ostvarivanja prava na doplatak za djecu

Postupak ostvarivanja prava na doplatak za djecu pokreće se podnošenjem zahtjeva. Zahtjev se podnosi nadležnoj područnoj službi odnosno područnom uredu i ispostavama HZMO-a prema mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva, putem e-Usluga HZMO-a (portal e-Građani), a može se podnijeti i usmeno u zapisnik. Zahtjeve je moguće predati besplatno i u poštanskim uredima na području Republike Hrvatske te u Mirovinskim informativnim centrima. U zahtjevu treba navesti: identifikacijske podatke, adresu (mjesto stanovanja, broj pošte, ulica i kućni broj i država prebivališta ili boravišta ) podnositelja zahtjeva, djece i svih članova kućanstva, je li podnositelj zahtjeva u braku ili izvanbračnoj zajednici ili sam uzdržava djecu, u kojem je odnosu/srodstvu s djecom za koju traži doplatak za djecu (roditelj, djed, baka, očuh, maćeha, skrbnik) i u kojem je srodstvu s članovima kućanstva, za koje treba navesti jesu li zaposleni ili primaju mirovinu izvan RH i u kojoj državi, boravi li ili prebiva dijete za koje se traži doplatak za djecu izvan RH, je li za dijete ostvareno i ako je od kada i u kojoj državi članici EU pravo na obiteljsko davanje, koju vrstu prihoda/dohodaka/naknada ostvaruju svi članovi kućanstva, uključujući i djecu za koju se traži doplatak za djecu, odnosno je li djetetu osiguran stalan smještaj u ustanovi prema posebnim propisima. Uz zahtjev se podnosi dokumentacija potrebna za utvrđivanje prava, ovisno o tome je li podnositelj zahtjeva već korisnik doplatka za djecu ili zahtjev podnosi prvi put.

U slučaju novih korisnika, uz zahtjev za prvo priznavanje prava na doplatak za djecu potrebno je dostaviti:

Za podnositelja zahtjeva: dokaz o razvodu braka, potvrda MUP-a o statusu azilanta, stranca pod supsidijarnom zaštitom i o statusu člana njihove obitelji, rješenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad, odnosno odluka suda (o skrbništvu, udomiteljstvu, o povjeravanju na svakodnevnu skrb), potvrdu banke o broju računa na koji će se isplaćivati doplatak za djecu.

Za ostvarivanje prava prema posebnim uvjetima: dokaz o smrti roditelja, dokaz o postojanju potpune i trajne nesposobnosti za samostalan život i rad roditelja, dokaz da je prebivalište roditelja nepoznato, odluku o oduzimanju poslovne sposobnosti roditelja, odnosno o lišavanju prava na roditeljsku skrb ili o lišavanju poslovne sposobnosti u odnosu na roditeljsku skrb.

Za djecu za koju se traži doplatak: rodni list ili elektronički zapis iz sustava e-Građani, rješenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad, ako je djetetu priznato pravo na uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja, školsku potvrdu o redovitom pohađanju osnovne ili srednje škole za dijete za koje se traži doplatak za djecu, ako se školuje u državi članici EU i navršilo je 15 i više godina života.

U slučaju nastavnog ostvarivanja prava, uz zahtjev za nastavno ostvarivanje prava od 1. ožujka tekuće godine (postupak prevođenja) na doplatak za djecu, potrebno je dostaviti: dokaze koje se odnose na promjene u odnosu na prethodno rješenje, vezano uz status korisnika i djece i promjene u broju i svojstvu članova kućanstva (radni status, status redovitog učenika, broj članova kućanstva, adresa, promjena banke ili broja tekućeg računa i sl.).

Za potrebe utvrđivanja ukupnog dohotka kućanstva HZMO podatke o ostvarenom ukupnom dohotku i drugim primanjima pribavlja od Porezne uprave službenim putem. Podnositelj zahtjeva obvezan je za sebe i druge članove kućanstva dostaviti: potvrdu o plaći, mirovini ili drugom oporezivom dohotku ostvarenom u inozemstvu, potvrdu poslodavca o isplaćenim naknadama zbog bolovanja na teret HZZO-a te potvrdu Hrvatskog zavoda za socijalni rad o naknadi roditelja njegovatelja i njegovatelja i o udomiteljskoj naknadi. Kada se na temelju navedenih dokaza o dohotku kućanstva visina doplatka za djecu smanjuje ili povećava, HZMO donosi rješenje, a kada je korisniku sukladno navedenim dokazima utvrđena ista visina doplatka za djecu za tekuću godinu, doplatak se isplaćuje na temelju ranije donesenog rješenja kojim je utvrđeno pravo na doplatak i visina doplatka. Ako se pravo ostvaruje za dijete smrtno stradalog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, dokazi o prihodima se ne podnose. HZMO pridržava pravo ukidanja rješenja o pravu na doplatak ako se izmijene uvjeti na temelju kojih je korisnik stekao pravo na doplatak za djecu, a s obzirom da Zakon obvezuje korisnika doplatka za djecu da nadležnoj ustrojstvenoj jedinici HZMO-a prijavi svaku promjenu u tijeku godine, radi koje je došlo do promjene u ispunjavanju uvjeta za ostvarivanje prava na doplatak za djecu ili izmjenu svote doplatka za djecu i to u roku od 15 dana od dana nastale promjene.

U skladu s odredbom čl. 23. stavka 2. Zakona, pravo na doplatak za djecu pripada od dana podnošenja zahtjeva, ako su ispunjeni uvjeti propisani za stjecanje prava na doplatak. Stavkom 3. istog članka propisana je iznimka od odredbe st. 2., prema kojoj za novorođeno dijete pravo na doplatak za djecu pripada od dana rođenja djeteta ako je zahtjev podnesen u roku od mjesec dana od rođenja djeteta. Kada je pravo na doplatak za djecu već priznato, u svakoj sljedećoj godini od 1. ožujka ponovo se rješava o pravu na doplatak za tekuću godinu koje se, ako postoje zakonski uvjeti, ostvaruje do 1. ožujka sljedeće godine. O nastavnom pravu na doplatak za djecu od 1. ožujka rješava se na osnovi novog zahtjeva koji se podnosi od siječnja do 1. ožujka tekuće godine kada se prema ukupnom dohotku kućanstva korisnika ostvarenog u prethodnoj kalendarskoj godini ponovo utvrđuju uvjeti za ostvarivanje prava, odnosno dohodovni cenzus i pripadajući svotui doplatka za djecu (postupak prevođenja). Tako, ako se zahtjev za nastavno ostvarivanje prava podnese nakon 1. ožujka tekuće godine, pravo se može ostvariti, ali ne nastavno od 1. ožujka, već od datuma kada je zahtjev podnesen. Svima koji zahtjev podnesu nakon 1. ožujka 2026. pravo se priznaje od dana podnošenja zahtjeva, kao i onima koji zahtjev podnose prvi put.

Autorica: Sanja ROTIM, dipl. iur.

 

[1] Nar. nov., br. 94/01, 138/06, 107/07, 61/11, 112/12, 82/15, 58/18, 156/23 - dalje: Zakon

[2] Nar. nov., br. 156/23 – dalje: ZOID

[3] Nar. nov., br. 94/01., 138/06., 107/07., 37/08., 61/11., 112/12., 82/15. I 58/18.

[4] Nar. nov., br. 82/15.

[5] Nar. nov., br. 121/17, 98/19, 84/21, 156/23

[6] Nar. nov., br. 152/25 – na snazi od 1. siječnja 2026. godine

Povezani sadržaji:

Povratak na vijesti