Autor obrađuje složeni računovodstveni problem - primjenu metode udjela pri utvrđivanju vrijednosti ulaganja u društva u kojima ulagatelj ima zajedničku kontrolu ili značajan utjecaj. Metoda udjela je metoda koju primjenjuju ulagatelji koji imaju ulaganje više od 20 % glasačke moći, ali nemaju kontrolu nad subjektom u koji ulažu.
Metoda udjela razumijeva složeniju računovodstvenu tehniku iskazivanja sudjelovanja u dobitku pridruženih društava i zajedničkih pothvata, o čemu autor daje poseban pristup na brojnim primjerima te s posebnom pozornošću razrađuje porezno motrište primjene metode udjela.
1. Definiranje ulaganja u pridruženo društvo
2. Temeljni računovodstveni postupak primjene metode udjela
3. Početno priznavanje financijske imovine po metodi udjela
4. Povećanje ulaganja po osnovi ostvarenog dobitka u pridruženom društvu
5. Vrijednosno usklađenje (ispravak vrijednosti) ulaganja zbog ostvarenoga gubitka kod pridruženog društva
6. Porezni obuhvat gubitaka iz ulaganja koji su preneseni iz pridruženog društva
7. Porezni obuhvat ukidanja privremenih razlika nakon što ulagač proda ulaganje u pridruženo društvo
8. Porezni obuhvat nakon što pridruženo društvo u narednom razdoblju ostvari dobitak
9. Računovodstveni i porezni obuhvat gubitaka kod pridruženog društva koji prelaze knjigovodstvenu svotu ulaganja
10. Usklađenja knjigovodstvene vrijednosti ulaganja zbog promjena ostaloga sveobuhvatnog dobitka (revalorizacijskih pričuva) kod pridruženog društva
11. Eliminacija učinaka silaznih i uzlaznih transakcija između ulagača i pridruženog društva
12. Računovodstveni i porezni obuhvat gubitaka zbog smanjene vrijednosti ulaganja
13. Računovodstveni i porezni obuhvat ukidanja gubitaka na ulaganju zbog povećane vrijednosti ulaganja
14. Zaključak
U časopisu RRiF br. 1/15. (str. 242 - 251) pisali smo o specifičnostima komisijske prodaje robe u pojedinim državama članicama EU-a, s posebnim osvrtom na računovodstveno praćenje premještanja dobara iz Hrvatske u zemlje članice EU-a radi komisijske prodaje. U ovom broju časopisa pišemo o prodaji robe u komisiji kada se u ulozi komisionara i komitenta javljaju tuzemni poduzetnici – obveznici PDV-a.
1. Uvod
2. Prodaja robe u komisiji
3. Porezno i računovodstveno motrište prodaje robe u komisiji na veliko
4. Porezno i računovodstveno motrište prodaje robe u komisiji na malo
5. Zaključak
Autor: Dr. sc. Đurđica JURIĆ , prof. vis. šk. i ovl. rač.
Donesen je novi Pravilnik o ambalaži i otpadnoj ambalaži koji zamjenjuje Pravilnik iz 2005. godine koji je uređivao to područje. Obveznicima i dalje stoji obveza plaćanja naknada za ambalažu i ambalažni otpad u svotama kao što je to bilo i do sada, ali su se promijenila izvješća koja služe za obračun tih naknada i evidencija obveznika i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Bitna novost uređena novim Pravilnikom je da potrošači imaju pravo povrata otpadne ambalaže od mlijeka i ostalih tekućih mliječnih proizvoda i isplatu povratne naknade do 31. listopada 2015., a prodavatelji i osobe koje upravljaju reciklažnim dvorištem imaju pravo povrata povratne naknade isplaćene potrošaču i plaćanje troškova preuzimanja otpadne ambalaže od mlijeka i ostalih tekućih mliječnih proizvoda do 30. studenog 2015. U ovom članku autor obrađuje postupanje s povratnom naknadom, dok će o drugim odnosima u gospodarenju ambalažom biti riječi u sljedećim brojevima RRiF-a.
1. Uvod
2. Privremena rješenja
3. Na koju se ambalažu odnosi Pravilnik
4. Mali proizvođači nemaju obvezu ispunjavanja označavanja ambalaže
5. Financijski odnosi u gospodarenju ambalažom
6. Poslovanje povratnom ambalažom
7. Zaključak
Autor: Dr. sc. Šime GUZIĆ , viši pred. i ovl. rač.
U poslovnoj se praksi poduzetnici često susreću s problemom evidentiranja stvari i opreme manje vrijednosti pod zajedničkom nazivom sitan inventar koja se u tijeku poslovnog procesa ne troši jednokratno. Autorica u članku pojašnjava računovodstveno praćenje sitnog inventara na zalihi i u uporabi. Uz to definira načine na koje se isti otpisuje prilikom stavljanja u uporabu te kako se provodi rashodovanje sitnog inventara. Sve navedeno pojašnjava se na primjerima iz poslovne prakse.
1. Definiranje sitnog inventara
2. Utvrđivanje vrijednosti sitnog inventara pri nabavi
3. Vođenje evidencija o zalihama i uporabi sitnog inventara
4. Otpis sitnog inventara
5. Rashodovanje sitnog inventara
6. Zaključak
Autor: Dr. sc. Tamara CIRKVENI FILIPOVIĆ , viši pred. i ovl. rač.
Rabljena motorna vozila postala su tražena roba osobito ako je riječ o vozilima starosti do godinu dana. Specifičnost trgovine rabljenim motornim vozilima je mogućnost primjene posebnog postupka oporezivanja marže (u pojedinim dopuštenim slučajevima) prilikom njihove prodaje što ova vozila čini cjenovno povoljnijima za kupca u odnosu na nova vozila. No, trgovci rabljenim motornim vozilima u pojedinim slučajevima trebaju primjenjivati redoviti postupak oporezivanja.
1. Uvod
2. Računovodstveno praćenje motornih vozila za daljnju prodaju
3. Obveze trgovca rabljenim motornim vozilima
4. Nabava i prodaja vozila prema posebnom postupku oporezivanja marže
5. Nabava i prodaja vozila u redovitom postupku oporezivanja
6. Troškovi korištenja vozilom za daljnju prodaju
7. Zaključak
U članku autori obrazlažu računovodstveno praćenje reklasifikacije financijske imovine prema zahtjevima MRS-a i MSFI-ja. Osim toga, u članku je opisano iskazivanje promjena fer vrijednosti te imovine u izvještaju o sveobuhvatnom dobitku čije sastavljanje zahtijeva izmijenjeni MRS 1. Budući da su zahtjevi računovodstvenih standarda u ovom dijelu prilično nerazumljivi i složeni, autori su brojnim primjerima pokazali učinke promjena (reklasifikacije) financijske imovine.
1. Uvod
2. Vrste i oblici financijske imovine
3. Uvjeti za provedbu reklasifikacije financijske imovine
4. Praktični primjeri reklasifikacije financijske imovine
Autori: Doc. dr. sc. Ivo MIJOČ Dina LIOVIĆ , mag.oec.
Od 1. rujna 2015. predstečajna nagodba provodi se prema novom Zakonu o stečaju. Postupak predstečajne nagodbe u cijelosti je u nadležnosti sudova, a to bi trebalo omogućiti bolju zaštitu vjerovnika. U članku se obrađuju najznačajniji postupci vjerovnika u provedbi predstečajne nagodbe te računovodstveno i porezno evidentiranje učinaka sklopljene predstečajne nagodbe u poslovnim knjigama vjerovnika.
1. Uvod
2. Provedba predstečajne nagodbe
3. Evidentiranja predstečajne nagodbe u poslovnim knjigama vjerovnika
4. Zaključak
Autori: Dr. sc. Vlasta ROŠKA , por. savj., ovl. rev. i ovl. rač. Sonja BORTAS
U ovom se praktikumu iskazuje otpis komunalne naknade uz pojašnjenje evidentiranja oslobođenja od komunalne naknade te plaćanje predujmova i godišnjeg obračuna poreza na dobitak.
1. Otpis i oslobođenje od komunalne naknade
2. porez na dobitak po rješenju
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL , dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnik
Jedan od obveznih financijskih izvještaja – skraćeni izvještaj o prihodima i rashodima – moraju organizacije koje vode dvostavno neprofitno knjigovodstvo predati za razdoblje siječanj – rujan 2015. Izvještaj se predaje FINA-i do 20. listopada 2015.
O kakvom je izvještaju riječ, što ga određuje i osnovne naznake o njemu, predmet su ovoga članka.
1. uvod
2. pravni okviri
3. temeljne napomene uz obrazac S-PR-RAS-NPF
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL , dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnik
Neprofitni je sustav zbog raznolikih neprofitnih osoba područje s nizom posebitosti koje se naročito očituju u poslovanju svake od skupina neprofitnih organizacija. No, bez obzira na njih, zajedničko njihovo obilježje je računovodstveni sustav. S obzirom na to da mnoge neprofitne organizacija još uvijek ne vode svoje računovodstvo ili ga vode na nestručan način, ovim se člankom još jednom upućuje na praktično svrstavanje određene neprofitne organizacije u računovodstveni i porezni sustav.
1. Uvod
2. Pravni okviri
3. Porezni sustav
4. Ostala područja
5. Financijsko poslovanje i računovodstvo
6. Zaključak
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL , dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnik
Izaslanim radnicima u Hrvatsku smatraju se radnici koje je poslodavac sa sjedištem u drugoj državi poslao na rad kod poslodavca sa sjedištem u Hrvatskoj. Ako su ti radnici izaslani u Hrvatsku od poslodavca sa sjedištem u državi Europske unije ili od poslodavca sa sjedištem u državi s kojom Hrvatska primjenjuje ugovor o socijalnom osiguranju, oni su u sustavu socijalnih osiguranja tih država. Ako radnik dolazi iz države EU-a, svoj socijalni status dokazuje potvrdom A1, a ako radnik dolazi iz države s kojom Hrvatska primjenjuje ugovor o socijalnom osiguranju, svoj status dokazuje potvrdom čiji je oblik i sadržaj uređen dotičnim ugovorom o socijalnom osiguranju. To znači da doprinose plaćaju u državama zaposlenja prema propisima tih država.
Porez na plaću obračunavaju i plaćaju u skladu s ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ako Hrvatska ima ugovor s određenom državom ili prema propisima RH.
1. uvodne napomene
2. određivanje pripadnosti socijalnom sustavu i plaćanje doprinosa
3.Obračunavanje i plaćanje poreza na dohodak
4. Izaslani radnici na rad u Hrvatsku od poslodavca koji ima sjedište u državi s kojom Hrvatska ne primjenjuje ugovore
5. Koje naknade tuzemno društvo može isplaćivati za izaslanog radnika bez oporezivanja
6. Treba li izaslani radnik iz druge države u Hrvatsku predati poreznu prijavu
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Porezni tretman kod izvansudske nagodbe sklopljene između radnika i poslodavca sadržava brojne posebnosti vezano za obračun doprinosa, poreza i prireza, kamata te način zaduživanja obveza u JOPPD-u. U Zakonu o porezu na dohodak propisane su iznimke kod oporezivanja kod obračuna poreza samo pri isplati dohotka kod sudske nagodbe, a izvansudska nagodba smatra se dohotkom od nesamostalnog rada i obračunava se prema pravilima koja vrijedila u trenutku isplate.
O svemu navedenom, više u ovom članku.
1. Primjena načela blagajne kod utvrđivanja predujma poreza na dohodak
2. Iznimka od načelna blagajne
3. Pravila obračuna predujma poreza na dohodak u slučaju isplata plaća na temelju izvansudske nagodbe ili isplata plaća koje su utužene u „neto-svotu“
4. Porezni tretman zateznih kamata
5. Obveze doprinosa kod izvansudskih nagodbi
6. Izvješća Poreznoj upravi, način evidentiranja i plaćanja
7. Primjer obračuna plaće ostvarene po izvansudskoj nagodbi
U časopisu RRiF, br. 9/15., str. 109., objavljen je članak Oporezivanje „inozemnih usluga“ (I. dio). Pisano je o određivanju poreznog položaja usluga ovisno o poreznom mjestu obavljanja usluga koje prvenstveno ovisi o tome jesu li pružene ili primljene od poreznih obveznika iz EU-a, trećih zemalja i trećih područja ili od osoba koje nisu porezni obveznici, odnosno fizičkim osobama. Kriteriji − načela oporezivanja „inozemnih“ usluga utvrđeni su u čl. 17. Zakona o PDV-u. Navedeno se načelo obvezno primjenjuje pri određivanju poreznog položaja „inozemnih” usluga kada je jedan od sudionika u prometu ili primatelj ili pružatelj usluge − računa, inozemni poduzetnik – porezni obveznik, neovisno o tome je li iz EU-a, treće zemlje ili trećeg područja. Razlikujemo dva temeljna načela oporezivanja između poreznih obveznika, tzv. načelo B2B i načelo B2C koje se odnosi na usluge između poreznih obveznika i fizičkih osoba koje nisu porezni obveznici. Kod utvrđivanja mjesta obavljanja usluga postoje iznimke od temeljnog načela oporezivanja te i u ovoj skupini usluga razlikujemo one obavljene drugim poreznim obveznicima ili fizičkim osobama. Iznimke od temeljnog načela propisuju čl. 18. – 26. Zakona o PDV-u i čl. 33. – 35. Pravilnika o PDV-u.
U nastavku slijedi II. dio članka u vezi s određivanjem poreznog položaja „inozemnih usluga“ te se daje tablični pregled određivanja mjesta oporezivanja.
4. porezno i knjigovodstveno evidentiranje „inozemnih“ usluga
5. zaključak
U ovome se članku daje tablični prikaz primjene oslobođenja od plaćanja PDV-a za diplomatska i konzularna predstavništva, institucije i tijela Europske unije te međunarodne organizacije ovisno o sjedištu tih tijela, mjestu isporuke i vrsti isporuka. Uz to, daje se i pregled najvažnijih obrazaca koja ta tijela trebaju dostaviti isporučiteljima dobara i usluga i nadležnim tijelima kako bi mogli ostvariti navedeno oslobođenje.
1. Uvod
2. Pregled oslobođenja od plaćanja PDV-a za diplomatska i konzularna predstavništva, međunarodne organizacije i tijela EU-a
3. Pregled obrazaca putem kojih se ostvaruje pravo na oslobođenje od plaćanja PDV-a za diplomatska i konzularna predstavništva, međunarodne organizacije i tijela EU-a
4. Zaključak
Autor: Dr. sc. Tamara CIRKVENI FILIPOVIĆ , viši pred. i ovl. rač.
Radi povremene povećane potrebe poslodavca za većim brojem radnika, u praksi je često nastajala dvojba može li se u tom slučaju s poreznim obveznikom sklopiti ugovor o djelu.
Zakon o radu (Nar. nov., br. 93/14.) regulira samo radni odnos koji se zasniva ugovorom o radu na neodređeno vrijeme ili ugovorom o radu na određeno vrijeme (puno ili nepuno radno vrijeme) dok je Zakonom o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05. - 78/15.) utvrđena mogućnost zaključivanja ugovora o djelu. No, između navedene dvije vrste ugovora postoje bitne razlike. Primitci koji se isplaćuju na temelju ugovora o djelu su primitci koji se ostvaruju obavljanjem točno određenih, ugovorenih poslova. Takvi se primitci oporezuju na način propisan za drugi dohodak i obvezno se isplaćuju na žiro-račun primatelja. O tome pišemo u nastavku ovog članka.
1. Za koje se poslove može sklopiti ugovor o djelu
2. Porezni položaj isplate primitaka na temelju ugovora o djelu
3. Obračun primitka i iskazivanje podataka u JOPPD-u
4. Ugovor o djelu umirovljenika
5. Fizičke osobe u sustavu poreza na dodanu vrijednost
6. Ugovor o djelu između dvije fizičke osobe
Trgovačka društva koja su u obrascu PD za 2014. iskazali poreznu olakšicu za reinvestirani dobitak, obvezni su najkasnije 30. listopada 2015. dostaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave dokaz da je u sudskom registru upisano povećanje temeljenog kapitala u visini reinvestiranog dobitka.
Prema odredbama Zakona o porezu na dobitak, pravom na korištenje poreznom osnovicom za reinvestirani dobitak ne mogu se koristiti porezni obveznici čiji je dobitak ostvaren u bankarskom odnosno financijskom nebankarskom sektoru. Pri utvrđivanja prava na korištenje poreznom olakšicom za reinvestirani dobitak, uzima se u obzir djelatnost koju porezni obveznik stvarno obavlja i od koje ostvaruje dobitak.
1. Uvod
2. Porezna olakšica za reinvestirani dobitak
3. Rok za dostavu dokaza o povećanju temeljnog kapitala
4. Propisani uvjeti za ostvarenje porezne olakšice
5. Naknadno smanjenje temeljnog kapitala društva koji je povećan reinvestiranim dobitkom
6. Zaključak
Autor: Mr. sc. Mirjana MAHOVIĆ KOMLJENOVIĆ, dipl. oec.
Trošarinsko postupanje s vinom propisano je Zakonom o trošarinama (Nar. nov., br. 22/13., 32/13. i 81/13., dalje: ZOT) i Pravilnikom o trošarinama (Nar. nov., br. 64/13., 129/13., 70/14., 157/14., 8/15. i 83/15., dalje: POT). Vino je trošarinski proizvod unutar kategorije alkohola i alkoholnih pića. Autorica će u ovome članku pisati o vinu kao predmetu oporezivanja, označavanju vina, registraciji trošarinskih obveznika na vino, kretanju vina u sustavu odgode plaćanja trošarine i s plaćenom trošarinom, prodaji na daljinu (prodaja vina krajnjem potrošaču za osobne potrebe) te unosu i uvozu vina za osobne potrebe u putničkom prometu.
1. Uvod
2. Vino – predmet oporezivanja
3. Označavanje proizvoda definiranih Zakonom o vinu
4. Registracija trošarinskiH obveznika na vino
5. Kretanje vina u komercijalne svrhe između poduzetnika
6. Posebnosti kretanja vina koje proizvede mali proizvođač vina
7. Prodaja na daljinu
8. Posebnosti postupka kretanja vina unutar EU-a radi izložbi / promocija / prezentacija / degustacije na sajmovima
9. Unos i uvoz vina u putničkom prometu
10. Zaključak
Njemačko Ministarstvo financija na svojim web-stranicama objavilo je publikaciju pod naslovom „Najznačajniji porezi u međunarodnoj usporedbi 2014.“ (Die wichtigsten Steuern im Internationalen Vergleich 2014) (izdanje 2015., pravno stanje na datum 31. prosinca 2014.)). U nastavku se za naše čitatelje daje prilagođeni hrvatski prijevod spomenute publikacije s najznačajnijim tabličnim podatcima.
1. Uvod
2. Ukupni gospodarski pokazatelji
3. Porezno opterećenje dobitka društava kapitala
4. Nominalno opterećenje prihoda fizičkih osoba
5. Opterećenje zaposlenika porezom na plaće i ostalim javnim davanjima 2014.
6. Porezi na imovinu
7. Oporezivanje financijskog sektora
8. Porez na dodanu vrijednost
Određivanje značajnosti za financijske izvještaje kao cjelinu, značajnosti za pojedine klase transakcija, stanja računa i objave te značajnosti za provedbu definirano je MRevS-om 320 - Značajnost u planiranju i obavljanju revizije. Revizorima je izračun značajnosti osnovni alat koji im pomaže u određivanju dostatnih i primjerenih dokaza kako bi mogli izraziti mišljenje o financijskim izvještajima. U ovom je članku prikazano koji su to kriteriji za izračun značajnosti u reviziji financijskih izvještaja te je dan prijedlog potrebne dokumentacije revizora za dokumentiranje značajnosti.
1. Uvod
2. Značajnost
Autori: Dr. sc. Vlasta ROŠKA , por. savj., ovl. rev. i ovl. rač. Branka GRABIĆ
1. Pristup
3. Zaključak
2. Utvrđivanje izvršenja obveze
3. Ugovorena obveza prema kupcima
4. Problem principala i agenta
5. Naplata naknade
6. Licencije
1. Finaliziraju se detalji oko poreza na financijske transakcije
2. Prikupljeno 168 milijarda eura manje od PDV-a
3. EK želi radikalne promjene u vezi s tržištem kapitala
4. EK utvrdio nezakonitosti kod talijanskih mjera države pomoći
5. Italija od 2016. uvodi e-račune
6. Konzultacije oko oporezivanja alkoholnih pića
7. Za inovativne ideje 36 milijuna eura
Osnovna je svrha bankarske garancije osiguranje plaćanja ugovornih obveza. Banka koja je izdala garanciju, obvezala se da u slučaju ispunjenja uvjeta sadržanih u garanciji, isplati korisniku garancije određenu svotu. Bankarska garancija nema funkciju financiranja, a niti funkciju kreditiranja ili plaćanja. Funkcija je bankarske garancije jamstvo ispunjenja neke obveze. Ipak, u određenim situacijama, bankarska garancija može biti i u funkciji financiranja, na primjer kada se njome jamči povrat zajmova i drugih financijskih obveza, ili pak ako nalogodavac ne ispuni svoju obvezu. Odnosi između banke, nalogodavca i korisnika garancije objašnjavaju se u ovom članku.
1. Uvod
2. Pravila za bankarske garancije
3. Pravni odnosi među subjektima
4. Elementi bankarske garancije
5. Vrste bankarskih garancija
6. Prednosti i nedostatci bankarskih garancija
7. Prijenos i zloupotreba prava iz bankarskih garancija
8. Umjesto zaključka
Novi Stečajni zakon (Nar. nov., br. 71/15.) uređuje i provedbu predstečajne nagodbe. Vjerovnicima nije donio ništa što bi poboljšalo naplatu tražbina od dužnika. Položaj vjerovnika potpuno je marginaliziran, dužnici i dalje uživaju privilegiju zakonske zaštite. Vrhovno načelo zaštite vjerovnika u naplati njihovih tražbina gubi se u labirintu zakonskih procedura i birokratskog pristupa u pokušaju sanacije dužnika. Uloga povjerenika (stečajnog upravitelja) ili neke druge stručne osobe s poznavanjem financija i računovodstva koja bi procijenila opravdanost i svrhu postupka predstečajne nagodbe, odnosno koja bi procijenila što je za vjerovnike bolje, to zakonom nije potanko uređeno. Njemačka iskustva zakonodavac nije razmatrao pri donošenju Stečajnog zakona, stoga ćemo ih spomenuti u članku.
1. O otvaranju predstečajne nagodbe odlučuje dužnik
2. Povjerenik predstečajne nagodbe
3. Je li dužnik sposoban učiniti zaokret u svladavanju krize
4. Restrukturiranje i sanacija – za mnoge prekasno
5. Umjesto zaključka
Autor: Dr. sc. Vlado BRKANIĆ , prof. vis. šk., ovl. rač. i ovl. rev.
Obračunska plaćanja predstavljaju namirivanje međusobnih novčanih potraživanja i obveza između sudionika platnog prometa bez uporabe novca. Obavljaju se kompenzacijom, cesijom, asignacijom, preuzimanjem duga i drugim načinima međusobnog namirivanja obveza i potraživanja. U ovom se članku, oprimjereno, razmatraju ponajprije cesija i kompenzacija kao najčešći oblici obračunskih plaćanja.
1. Načini i oblici plaćanja
2. Obračunska plaćanja kod samostalnih djelatnosti
3. Obračunska plaćanja i PDV
4. Obračunska plaćanja i fiskalizacija
5. Obračunska plaćanja poduzetnika RH s nerezidentima
6. Evidentiranje obračunskih plaćanja u Knjizi primitaka i izdataka
Carinske kvote predstavljaju tarifne koncesije za unaprijed određenu količinu robe. Kvote otvara i njima upravlja Komisija prema zajedničkim pravilima, na način da se izbjegne bilo kakva diskriminacija između korisnika. Način raspodjele treba osigurati opskrbu i stabilnost tržišta Zajednice.
1. Uvod
2. Zakonska osnova
3. Licenčne kvote
4. Kvote first come – first serve
5. Primjer u TARIC-u
6. Zaključak
Pravilnik o evidencijama u području rada koji, između ostalog, propisuje sadržaj i način vođenja evidencija o radnom vremenu, izmijenjen je i dopunjen u rujnu 2015., i to u segmentu vođenja evidencija radnog vremena.
Detaljnije o promjenama koje se odnose na evidencije radnog vremena kao iznimno bitnoj i gotovo svakodnevno primjenjujućoj materiji, pišemo u nastavku članka.
1. Uvod
2. Normativni okvir evidencija u području rada
3. Novosti unesene novelama Pravilnika
Pitanja u vezi s naknadom štete u radnim sporovima te smanjenjem plaća radnika i tužbama na utvrđenje, između ostalih radnopravnih pitanja, učestala su u aktualnoj praksi. Stoga, o tim pitanjima detaljnije u nastavku, kroz prikaz konkretnih odluka sudova, s napomenom da su te sudske odluke aktualne i u primjeni sada važećeg Zakona o radu, Zakona o zaštiti na radu, Zakona o obveznim odnosima i Zakona o parničnom postupku.
1. Uvod
2. Odgovornost poslodavca za štetu koju su radnici pretrpjeli zbog ozljede na radu
3. Poslodavac nije ovlašten jednostrano smanjiti plaću radniku
4. Radnik nema pravni interes na podnošenje tužbe na utvrđenje dospjelosti prava na otpremninu
Ugovor o komisiji je značajan, neizostavan pravni posao u aktualnoj poslovnoj praksi.
Temelj tog ugovora, kao i ugovora o trgovačkom zastupanju i posredovanju i dr., jest nalog, kao temeljni pravni akt u raznim uslužnim djelatnostima.
U ovome se članku razmatra ugovor o komisiji, i to poglavito sa statusnog i praktičnog motrišta, dok se detaljnije o računovodstveno-poreznom motrištu razmatra u članku autorice
1. Uvod
2. Zakonsko uređenje
3. Vrste ugovora o komisiji
4. Ugovorne strane i njihove obveze
5. Založno pravo i zastara
6. Ogledni primjer ugovora o komisiji
7. Prestanak ugovora o komisiji
Iako je prijeboj kao institut razmjerno jasan i prokušan u praksi u nas, zbog učestalosti primjene ponekad se u vezi s njim mogu pojaviti i pojavljuju se određene dvojbe.
Stoga se u ovome članku obrađuju i analiziraju najznačajnija pitanja za njegovo pravilno razumijevanje i primjenu, s posebnim naglaskom na probleme na koje upućuje praktični pravni život.
U sadržaju ovoga članka nastojalo se skrenuti pozornost na relevantnu sudsku praksu i na pitanja koja nam se najčešće upućuju u pogledu tog instituta i njegovih obilježja.
1. Uvod
2. Pojam prijeboja (kompenzacije)
3. Sporazumni ili dobrovoljni prijeboj (kompenzacija)
4. Jednostrani prijeboj (kompenzacija) – izrijekom uređen ZOO-om
5. Razlikovanje ugovornog (sporazumnog) od jednostranog prijeboja – najčešći problem u praksi
6. Potpun i nepotpun (djelomičan) prijeboj
7. Višestrani (multilateralni) ili lančani prijeboj
8. Zakonski prijeboj
9. Tablični prikazi
10. Zaključne napomene
Autorica u ovome članku opisuje institut odgovornosti za štetu (prouzročenje štete) koji je u hrvatskome pravnom sustavu normativno uređen u Zakonu o obveznim odnosima. U ovom je članku objašnjen taj institut sa statusnog i praktičnog motrišta te je dan pregled najznačajnije sudske prakse u vezi sa stjecanjem bez osnove.
1. Uvod
2. Odgovornost za štetu - popravljanje štete
3. Šteta
4. Vrste odgovornosti za štetu
5. Odgovornost države i naknada štete u slučaju nepoštovanja prva EU-a
6. Recentna sudska praksa kao stvaratelj prava kod odgovornosti za štetu od opasne stvari ili opasne djelatnosti
7. Zaključak
U članku se opisuje sinteza specifičnosti poduzetnika i menadžera, pregled sličnosti i odgovor na pitanje mogu li poduzetnici zbog svojih specifičnih osobina istodobno biti dobri menadžeri i poduzetnici.
O tome piše suradnik iz Slovenije na temelju prakse koja je i za nas prihvatljiva odnosno identična.
1. Uvod
2. Poduzetnik
3. Menadžer
4. Razlike između poduzetnika i menadžera
5. Pravci razvoja
6. Zaključak
Amaterske sportske udruge su osobe koje se prepoznaju u okviru propisa kojima se uređuje ugostiteljska djelatnost. U okviru odgovarajućeg zakona, o kojem je riječ u ovom članku, one mogu obavljati ugostiteljsku djelatnost, ali mogu i pružati neke usluge koje se pružaju u okviru ugostiteljske djelatnosti iako ne obavljaju ugostiteljsku djelatnost.
Ovisno o tome obavljaju li ugostiteljsku djelatnost ili samo pružaju neke ugostiteljske usluge, pri čemu se smatra da ne obavljaju ugostiteljsku djelatnost, one moraju pri poslovanju poštovati odgovarajuće pravne okvire.
1. Uvod
2. Kada se odredbe ZUD-a ne primjenjuju na amaterske sportske udruge
3. Amaterske sportske udruge i obavljanje ugostiteljske djelatnosti
4. Obavljanje djelatnosti izvan ugostiteljskog objekta
1. Opći pregled
2. Cijene u RH i EU-u
3. Industrijska proizvodnja RH i EU-a
4. Građevinarstvo RH i EU-a
5. Vanjskotrgovinska razmjena
6. Trgovina na malo u RH i EU-u
7. Turizam
8. Plaće
9. Likvidnost i insolventnost
10. Zaposlenost i nezaposlenost RH i EU-a
