Računovodstvo, revizija i financije 5/2025

Kreditne kartice omogućuju korisniku plaćanje roba i usluga s odgodom ili bez odgode, plaćanje pri internetskoj kupovini te isplatu gotovine na bankomatima. Poslovanje s kreditnim karticama za prodavatelje ne znači samo obveznu fiskalizaciju računa koji se na taj način plaćaju, već i niz drugih poslova koji se odnose na evidentiranje poslovnih događaja s njima u vezi.

U ovom članku riječ je o računovodstvu poslovnih aktivnosti s kreditnim karticama s motrišta trgovačkih društava koja se javljaju u ulozi prodavatelja i kupca. Prikazuje se uporaba osobnih i poslovnih kreditnih kartica tuzemnih i inozemnih izdavatelja te se na praktičan način pojašnjava tijek poslovnih događaja i njihovo bilježenje u poreznoj i knjigovodstvenoj evidenciji.

1. Uvod
2. Prodaja na kreditne kartice
3. Plaćanje ulaznih računa poslovnom karticom
4. Plaćanje računa za potrebe poslovanja društva kreditnom karticom člana društva ili zaposlenika
5. Podizanje gotovine na bankomatu

Troškovi posudbe prema zahtjevima MRS-a 23 obuhvaćaju troškove kamata, financijske troškove financijskog najma i tečajne razlike nastale posudbama u stranoj valuti, u svoti u kojoj se smatraju usklađivanjem troškova kamata. Autorica u članku objašnjava računovodstveno praćenje troškova posudbe koji se uključuju u vrijednost kvalificirane imovine i troškova posudbe koji se iskazuju kao troškovi razdoblja.

1. Definiranje troškova posudbe
2. Kapitalizacija troškova posudbe
3. Početak, privremeni prekid i prestanak kapitalizacije troškova posudbe
4. Računovodstveno praćenje troškova posudbe koji se kapitaliziraju
5. Primjeri računovodstvenog praćenja troškova posudbe koji se ne kapitaliziraju
6. Zaključak

Konsolidirana financijska izvješća predaju se za javnu objavu do 30. rujna tekuće godine za prethodnu, odnosno u roku od devet mjeseci od zadnjeg dana poslovne godine. Obveza konsolidacije financijskih izvješća propisana je čl. 19. Zakona o računovodstvu (Nar. nov., br. 85/24. i 145/24, dalje: ZOR) i čl. 250.b. odnosno 431.b. Zakona o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 111/93 – 136/24., dalje: ZTD). Konsolidaciju financijskih izvješća mikro, mali i srednji poduzetnici pripremaju prema zahtjevima HSFI-ja 2 – Konsolidirani financijski izvještaji, a veliki poduzetnici i subjekti od javnog interesa prema zahtjevima MSFI-ja 10 – Konsolidirani financijski izvještaji odnosno MSFI-ja 3 – Poslovna spajanja.

1. Obveza konsolidacije financijskih izvješća
2. Konsolidirano godišnje izvješće i izvješće poslovodstva
3. Konsolidirano izvješće o održivosti
4. Konsolidirano izvješće o plaćanjima javnom sektoru
5. Informacije o porezu na dobitak
6. Računovodstvo ulaganja u ovisna društva
7. Iskazivanje goodwilla i prihoda od povoljne kupnje
8. Pravila i postupci konsolidacije
9. Primjer konsolidacije financijskih izvješća
10. Objava konsolidiranih financijskih izvješća
11. Revizija konsolidiranih financijskih izvješća
12. Poslovna spajanja unutar grupe prema HSFI-ju 2 (iskazivanje goodwilla)
13. Bilješke u vezi s konsolidacijom
14. Zaključak

U prošlom broju našeg časopisa objavili smo članak o utjecaju računovodstvenih procjena na pouzdanost financijskih izvještaja prema regulativi koja je propisana Hrvatskim standardima financijskog izvješćivanja (str. 44. i dalje).

U ovom se članku izlaže problematika procjena prema MSFI-ju 15 – Prihodi na temelju ugovora s kupcima, a taj standard donosi široki raspon novih procjena s kojima se trebamo upoznati. Autor iznosi i procjene koje zahtijeva MSFI 16 – Najmovi te MRS 41 – Poljoprivreda. Više o tome u nastavku članka.

1. Pristup problemu
2. Promjenjive naknade i njihov utjecaj na procjene
3. Ograničavajuće procjene promjenjive naknade i njihov utjecaj na prihode
4. Postojanje značajne komponente financiranja u ugovoru te procjena troškova i prihoda po toj osnovi
5. Procjene nenovčanih naknada za isporuke kupcu
6. Procjena naknada koje se plaćaju kupcu i smanjenje prihoda
7. Procjene koje zahtijeva MSFI 16 – Najmovi
8. Procjene u poljoprivrednoj djelatnosti prema MRS-u 41 i HSFI-ju 17
9. Zaključak

Europska komisija je 26. veljače 2025. godine predstavila tzv. paket Omnibus usmjeren na pojednostavljenje pravila za izvještavanje o održivosti koji uključuju i izmjene Direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti. Autorice u članku donose pregled najznačajnijih prijedloga iz paketa kojemu je cilj olakšati poslovanje poduzetnicima, posebno malima i srednjima, kroz smanjenje administrativnih zahtjeva, veću pravnu sigurnost i jednostavnije izvještavanje o održivosti.

1. Uvod
2. Prijedlog I. paketa Omnibus (Direktiva (EU) 2025/794)
3. Prijedlog II. paketa Omnibus
4. Ostale izmjene i financijski učinci paketa
5. Što te izmjene donose za hrvatski zakonodavni okvir
6. Zaključne riječi

U ovom se proračunskom praktikumu na računima glavne knjige daje prijedlog priznavanja u glavnoj knjizi niza različitih poslovnih promjena koje se javljaju u proračunskom računovodstvu.

1. Prelazak s vlastitog na jedinstveni transakcijski račun
2. Pomoći unutar općeg proračuna
3. Ulaganje u nekretnine i kupnja opreme od strane zakupoprimca za potrebe zakupodavca
4. Neosnovano primljen novac
5. Primljen kredit po dopuštenom prekoračenju na transakcijskom računu
6. Prehrana zaposlenika organizirana u proračunskoj osobi

U ovom se praktikumu neprofitnog računovodstva knjiže poslovni odnosi koji su povezani s prodajom imovine koja se priznaje kao sitni inventar i zamjene u smislu obveznih odnosa. Prodaja sitnog inventara slijedi bruto-načelo, a zamjenom nije nužno da se iskazuju potraživanja i obveze iako će u vezi s tim biti izdan račun.

1. Prodaja sitnog inventara
2. Zamjena stvari

Državljani trećih zemalja mogu u RH raditi na temelju dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada. Iznimno su čl. 89. Zakona o strancima određene kategorije državljana trećih zemalja koje mogu raditi bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada. U članku se stoga izlaže plaća koju državljani trećih zemalja koji rade u RH trebaju primati za svoj rad u skladu s važećim zakonskim i podzakonskim propisima, s primjerima i obračunima.

1. Uvod
2. Pravo koje se primjenjuje na ugovore o radu i radni odnos državljana trećih zemalja
3. Općenito o ugovorima o radu koji se sklapaju s državljanima trećih zemalja
4. Plaća državljanina treće zemlje
5. Olakšice kod sklapanja ugovora na neodređeno vrijeme s državljanima trećih zemalja

Ako nisu osigurani po drugoj osnovi, članovi uprave trgovačkog društva te izvršni direktori upisani u sudski registar obvezni su samostalni osiguranici. Navedeno se odnosi i na umirovljenike. Umirovljenici (članovi uprave i izvršni direktori) izvan sustava obveznog osiguranja podmiruju doprinose samostalno, a oni koji su u sustavu obveznog osiguranja (zaposlenici), trebaju voditi računa o razmjernom dijelu propisane osnovice. Utvrđivanje bruto-plaće i osnovice na koju treba podmiriti doprinosi mogu se utvrditi na različite načine, ovisno o okolnostima. O tome pišemo u ovom članku.

1. Uvod
2. Samostalno osiguranje članova uprave i izvršnih direktora umirovljenika
3. Umirovljenici u svojstvu članova uprave ili izvršnih direktora u radnom odnosu
4. Ne postoji obveza za doprinose za članove društva i prokuriste
5. Zašto se član uprave umirovljenik više ne može odreći neto-plaće
6. Članovi uprave umirovljenici stranci

Građani – „iznajmljivači“ iz RH za pružanje usluga smještaja u sobama, apartmanima, kućama za odmor ili kampovima nisu obveznici PDV-a do praga isporuka od 60.000,00 € te tada mogu plaćati porez na dohodak paušalno. Porezne obveze uređuje Zakon o porezu na dohodak i Pravilnik o paušalnom oporezivanju djelatnosti iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu. Od 1. siječnja 2025. godine odluku o visini paušalnog poreza po krevetu, odnosno o smještajnoj jedinici u kampu odnosno smještajnoj jedinici u objektu za robinzonski smještaj donosi predstavničko tijelo jedinica lokalne samouprave prema kategoriji u koju je jedinica lokalne samouprave razvrstana prema indeksu turističke razvijenosti utvrđenom za prethodnu godinu.

O poreznim obvezama iznajmljivača – građana RH koji porez plaćaju paušalno može se pročitati u ovom članku.

1. Uvod
2. Uvjeti i način oporezivanja ugostiteljskih usluga u domaćinstvu – iznajmljivači
3. Paušalno plaćanje poreza na dohodak iznajmljivača – građana RH
4. Promjena uvjeta tijekom godine
5. Način pružanja usluge smještaja iznajmljivača – građana RH
6. Obveza plaćanja turističke pristojbe
7. Obveza plaćanja članarine turističkim zajednicama
8. Jesu li iznajmljivači obveznici plaćanja poreza na nekretnine

U skladu s propisima o porezu na dohodak otuđenje nekretnina, uz određene uvjete, oporezuje se u dva slučaja: ako je nekretnina prodana ili na drugi način otuđena prije proteka dvije godine od dana njezine nabave i/ili ako je otuđeno više od tri nekretnine iste vrste ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina od dana nabave nekretnine. U oba slučaja oporeziva je ostvarena zarada odnosno razlika između vrijednosti nekretnine koja se otuđuje i njezine nabavne vrijednosti. Više o tome možete pročitati u nastavku.

1. Uvod
2. Otuđenje nekretnine u roku kraćem od dvije godine od dana nabave
3. Otuđenje više od tri nekretnine iste vrste u razdoblju od pet godina od dana stjecanja nekretnine
4. Prijava dohotka ostvarenog od otuđenja nekretnina
5. Procjena porezne obveze kod dohotka od otuđenja nekretnine

Predujam dobitka oporezuje se dohotkom od kapitala. Ako je za 2024. godinu isplaćeno više predujmova u odnosu na ostvareni dobitak, više isplaćena svota smatra se izuzimanjem i oporezuje se stopom poreza na dohodak od kapitala od 36 %. Poreznu obvezu treba podmiriti do trenutka podnošenja prijave poreza na dobitak, Obrasca PD. O tome pišemo u ovom članku.

1. Postupak s više isplaćenim predujmovima tijekom 2024. godine
2. Kada se može isplatiti predujam dobitka za 2025. godinu

Na pisani zahtjev poreznog obveznika, PU je ovlaštena donijeti obvezujuće mišljenje o poreznom položaju budućih i namjeravanih transakcija na koja se zbog svojih osobitosti ne mogu primijeniti općenita službena tumačenja poreznih propisa. Obvezujuće mišljenje ima obvezujući učinak za PU, a od 1. siječnja 2025. godine propisani su novi troškovi njegova izdavanja koje, po posebnom pozivu poreznog tijela, u cijelosti snosi podnositelj zahtjeva. Za izdavanje obvezujućeg mišljenja nadležno je savjetodavno tijelo koje imenuje ravnatelj PU-a, a koje se sastoji od ovlaštenih djelatnika PU-a. Zahtjev za izdavanje obvezujućeg mišljenja može podnijeti porezni obveznik rezident ili nerezident, a osim poreznog obveznika samo njegov porezni savjetnik. Rok u kojemu se izdaje obvezujuće mišljenje je 90 dana od dana podnošenja zahtjeva.

1. Uvod
2. Postupanje u dobroj vjeri sudionika porezno-pravnog odnosa
3. Zakonske odredbe za izdavanje obvezujućeg mišljenja
4. Postupak izdavanja obvezujućih mišljenja
5. Prestanak važenja obvezujućeg mišljenja
6. Novi troškovi izdavanja obvezujućeg mišljenja
7. Primjer zahtjeva za izdavanje obvezujućeg mišljenja
8. Posebni slučajevi u kojima se ne izdaju obvezujuća mišljenja
9. Zaključak

1. One-stop-shop za male i srednje poduzetnike
2. Europski parlament odgodio primjenu pravila održivosti i dubinske analize
3. Revidirana direktiva o provjeri stranih ulaganja u EU-u
4. Nova pravila za EU vozačke dozvole
5. Komisija pokrenula savjetovanje o digitalnoj putovnici proizvoda
6. Suspenzija propisa vezanih za zelenu tranziciju?
7. EU neće mijenjati sustav PDV-a
8. Njemačka industrija očekuje ozbiljan udarac od Trumpovih carina

Kako bi se zaustavilo iseljavanja mladih osoba i utjecalo na demografska pitanja, Nacionalnim planom stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine (dalje: Nacionalni plan stambene politike) predviđene su različite mjere kojima se to namjerava postići. Jedna od tih mjera jest potpora u vidu povrata novčanih sredstava u dijelu plaćenog poreza na kupnju stambene nekretnine građanima Republike Hrvatske (dalje: RH) koji su mlađi od 45 godina i koji kupuju ili grade svoju prvu nekretninu. Detaljnije o uvjetima za ostvarenje i visini ove vrste potpore pišemo u ovom članku.

1. Uvod
2. Uvjeti za ostvarivanje potpore za kupnju ili gradnju prve stambene nekretnine
3. Visina potpore za kupnju ili gradnju prve stambene nekretnine
4. Podnošenje zahtjeva za potporu i isplata potpore
5. Zabrana otuđenja, najma i odjave prebivališta te povrat potpore

Rast životnih troškova egzistencijalno ugrožava stanovništvo, gdje su umirovljenici najugroženija skupina, prvenstveno zbog niskih primanja te bitno umanjene sposobnosti ostvarivanja primitaka koji bi pomogli očuvati njihov životni standard. Ovim se člankom razmatraju sadašnje aktivnosti koje budući umirovljenici mogu poduzeti u svrhu poboljšanja vlastite materijalne situacije pri umirovljenju. Navedeno obuhvaća aktivnosti poput izbora između različitih opcija mirovinske štednje, investiranja viška imovine u svrhu ostvarenja dodatnog dohotka, ali i mogućosti zakonske zaštite umirovljenika s motrišta uzdržavanja i socijalnih prava koja im zakonski pripadaju.

1. Uvod
2. Sustav mirovinskog osiguranja kao prva odluka vezana za umirovljenje
3. Nekretnine kao resurs za podizanje standarda umirovljenika
4. Investiranje kao kontinuirano osiguranje vrijednosti imovine
5. Prava umirovljenika iz sustava socijalne skrbi
6. Zaključak

Mirovanje obveze doprinosa, prema čl. 7. t. 20. Zakona o doprinosima1, jest pravo obveznika doprinosa prema kojemu taj obveznik nema obvezu doprinosa u dijelu koji se odnosi na razdoblje, odnosno mjesec ili na dio mjeseca za koji ostvaruje pravo na naknadu plaće prema posebnom propisu, a na teret nositelja obveznih osiguranja odnosno državnog proračuna te u slučajevima korištenja prava na privremenu nesposobnost za rad bez prava na naknadu plaće u skladu s propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju.

1. Uvod
2. Mirovanje obveze doprinosa samostalnog obveznika utvrđene rješenjem Porezne uprave
3. Mirovanje obveze doprinosa utvrđene u Obrascu JOPPD
4. Mirovanje obveze doprinosa – privremena obustava obrta
5. Obveze doprinosa po osnovi naknade plaće koja se isplaćuje na teret drugih institucija

Na području Europske unije se od 13. prosinca 2024. godine primjenjuje Uredba (EU) 2023/988 o općoj sigurnosti proizvoda kojom je stavljena izvan snage do tada važeća Direktiva 2001/95/EZ o općoj sigurnosti proizvoda. Izravna primjena Uredbe o općoj sigurnosti proizvoda na tržištu Republike Hrvatske bit će osigurana Zakonom o provedbi Uredbe (EU) 2023/988 o općoj sigurnosti proizvoda. Koje su obveze gospodarskih subjekata koji sudjeluju u lancu opskrbe proizvoda obuhvaćenih Uredbom u odnosu na propisane zahtjeve sigurnosti proizvoda, objašnjavamo u nastavku.

1. Uvod
2. Cilj i područje primjene UREDBE
3. Sigurnosni zahtjevi
4. Općenito o gospodarskim subjektima
5. Obveze gospodarskih subjekata
6. Opoziv proizvoda i pravo potrošača na pravna sredstva

Autorica u ovome članku sažeto prikazuje propis koji uređuje područje upravljanja i održavanja višestambenih zgrada, stambeno-poslovnih zgrada, poslovnih zgrada i blokovskih garaža, kojim se uređuju odnosi između sudionika u području upravljanja zgradama, određuju zajednički dijelovi zgrade, minimalan iznos i način plaćanja zajedničke pričuve, održavanje zajedničkih dijelova zgrade, upravljanje zgradom te prava, obveze i odgovornosti suvlasnika, predstavnika suvlasnika i upravitelja zgrade. Riječ je o Zakonu o upravljanju i održavanju zgrada, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2025. godine.

1. Uvod
2. Zaključak
3. Pravni temelj stjecanja i način uspostave etažnog vlasništva
4. Zakon o upravljanju – općenito
5. Pravna zajednica suvlasnika
6. Registar zajednice suvlasnika
7. Registar upravitelja zgrada
8. Upravljanje zgradom (određivanje zajedničkih dijelova zgrade, zabrana izvođenja radova)
9. Prava i obveze Zajednice suvlasnika, odgovornost za štetu Zajednice suvlasnika
10. Zastupanje zajednice suvlasnika
11. Obveze pravne zajednice (suvlasnika)
12. Upravljanje suvlasnika stambenom zgradom
13. Zajednička pričuva (visina pričuve)
14. Stanovi za kratkoročni najam i najam za radnike
15. Zaključak

Velike izmjene i dopune Zakona o radu, koje su stupile na snagu 1. siječnja 2023. godine, obuhvatile su i dopunu u vidu čitave nove glave ovog Zakona pod nazivom Rad putem digitalnih radnih platformi. Te nove zakonske odredbe stupile su na snagu s odgodnom primjenom, točnije 1. siječnja 2024. godine, jer je istoga dana pušten u funkciju i prateći državni informacijski sustav Jedinstvena elektronička evidencija rada (sustav JEER), namijenjen praćenju ovoga novog oblika rada i nadzoru nad pravilnom primjenom zakonskih odredaba, koji je zasad u Europi jedinstven primjer uspostavljenog sustava učinkovitog praćenja novog oblika rada, a čije se praćenje temelji na cjelovitome pravnom uređenju rada koji se obavlja korištenjem digitalnih radnih platformi. Dok se druge europske države oslanjanju na procijenjene podatke temeljene na istraživanjima, naša zemlja raspolaže prvima pravim, administrativnim podatcima, zbog čega se s pravom može ocijeniti kako je Hrvatska predvodnik EU-a u pogledu sustavnog uređenja platformskog rada.

O tome kao i o aktualnim statističkim podatcima platformskog rada u nas, pišemo u nastavku članka.

1. Uvod
2. Registracija platformi i agregatora
3. Podatci sustava JEER
4. Zaključak

Način korištenja zdravstvene zaštite stranih studenata u RH ovisi o više okolnosti: o državi iz koje dolaze, o tome zadržavaju li za vrijeme boravka u Republici Hrvatskoj obvezno zdravstveno osiguranje u drugoj državi članici Europske unije ili u državi ugovornici, kakav građanski status imaju u Republici Hrvatskoj, nalaze li se na redovitom studiju i sl.

U članku će se objasniti kojim je propisima i na koji način uređeno njihovo pravo na zdravstvenu zaštitu, kada mogu ući u sustav obveznoga zdravstvenog osiguranja Republike Hrvatske te jesu li na to obvezni.

1. Državljani drugih država članica
2. Državljani ugovornih država
3. Obveza osiguranja u Republici Hrvatskoj – treće zemlje

Autor u članku detaljnije predstavlja tri zasebna instituta obveznog prava: preuzimanje duga, pristupanje dugu i preuzimanje ispunjenja, koja se unatoč sličnom nazivlju međusobno razlikuju, odnosno uz sebe vežu različite pravne učinke. Za bolje razumijevanje ove teme izložit ćemo i slučajeve iz sudske prakse.

1. Uvod
2. Preuzimanje duga
3. Pristupanje dugu
4. Preuzimanje ispunjenja

S obzirom na učestala pitanja u našoj praksi s različitih motrišta, a koja su vezana za položaj prokurista kao jednog od ključnih subjekata zastupanja pravne osobe, u ovome članku dajemo sažet prikaz nekih aktualnih i važnih pitanja vezanih za sam status i rad prokurista, s osobitim osvrtom na njegova temeljna prava i obveze u društvu u kojemu je imenovan prokuristom.

1. Uvod
2. (Pod)zakonski okvir
3. Općenito o položaju prokurista
4. Položaj prokurista u postupku zapošljavanja i otkazivanja ugovora o radu
5. Položaj prokurista u postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima
6. Položaj prokurista u nekim pravnim osobama, inačici d.o.o.-a i asocijacijama
7. Položaj prokurista u postupku stečaja i likvidacije

U poslovnoj praksi neprofitnih organizacija čest je slučaj primanja usluga od poreznih obveznika iz drugih zemalja članica Europske unije ili iz trećih zemalja. Porezni položaj primljenih usluga i obveze tuzemne neprofitne pravne osobe ovise ponajprije o tome o kojim je uslugama riječ i od koga su primljene. Međutim, prije nego što se odluči na nabavu usluga od stranih poreznih obveznika, neprofitna organizacija treba utvrditi svoja porezna postupanja.

1. Uvod
2. Vrste usluga i njihov porezni položaj s motrišta Zakona o PDV-u
3. Usluge primljene od poreznih obveznika iz druge zemlje članice
4. Usluge primljene od poreznih obveznika iz trećih zemalja
5. Zaključak

Kada udruga više ne obavljanja djelatnost, ona se može „ugasiti“. Ovo može biti provedeno na nekoliko načina. Najčešće su to postupak likvidacije i skraćeni postupak za prestanak postojanja udruge. Svaki od tih postupaka odvija se u okviru različitih pretpostavaka. Prestanku postojanja udruge u načelu prethodi i prestanak obavljanja djelatnosti. Kada udruge više nema, mora se izbrisati iz odgovarajućih registara.

Prestanak postojanja udruga u ovom se članku promatra s odabranih motrišta odgovarajućeg zakona koji uređuje njihov prestanak postojanja te poreznih i računovodstvenih propisa.

1. Uvod
2. Pravni okvir
3. načini prestanka postojanja udruga
4. porezno motrište
5. Računovodstvo
6. Zahtjev za brisanje iz registra NO u Ministarstvu financija

Od 2025. godine u primjeni su novi računi za evidentiranje naknade plaće za bolovanje na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje – i kod proračunskih korisnika i kod nadležnog proračuna (jedinice lokalne područne (regionalne) samouprave i državnog proračuna). Time je postignuto ispravno evidentiranje naknade kada proračunski korisnik posluje putem jedinstvenog računa proračuna čime su osigurani preduvjeti za ispravnu provedbu konsolidacije.

1. Uvod
2. Knjigovodstveno evidentiranje naknade plaće za bolovanje na teret HZZO-a
3. Knjigovodstveno evidentiranje naknade plaće za bolovanje na teret HZZO-a u poslovnim knjigama osnovnih i srednjih škola

Knjigovodstvene evidencije u sustavu proračuna od 1. siječnja 2025. godine provode se u skladu s odredbama novog Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu. Odredbe novog Pravilnika utjecale su i na promjene u financijskom izvještavanju u sustavu proračuna, osobito na izmjene u obrascima financijskog izvještavanja. Tekst u nastavku daje pregled izmjena i dopuna Pravilnika o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu te najznačajnijih izmjena u obrascima financijskih izvještaja.

1. Uvod
2. Pregled izmjena i dopuna Pravilnika
3. Izmjene u obrascima financijskih izvještaja

Institut pojašnjenja i upotpunjavanja ponuda koji je dopušten u sustavu javne nabave omogućava naručitelju ukloniti nedostatke i nejasnoće ponude. U toj okolnosti naručitelj mora poštovati načela javne nabave te pri njegovoj primjeni ne pregovarati u vezi s kriterijem za odabir ponude i predmeta nabave. Iako se ovaj institut može primijeniti višekratno, mora se utvrditi granica kada bi takvo postupanje ipak dovelo do pregovaranja ili do nedopuštene izmjene ponude.

1. Uvod
2. Pojašnjenje i upotpunjavanje ponude
3. Pregled i ocjena ponuda u postupku javne nabave
4. Višekratno traženje pojašnjenja i upotpunjavanja ponude
5. Pojašnjenje i upotpunjavanje Ponudbenog lista – uveza ponude
6. Pojašnjenje i upotpunjavanje Obrasca ESPD
7. Pojašnjenje i upotpunjavanje jamstva za ozbiljnost ponude
8. Pojašnjenje i upotpunjavanje troškovnika
9. Pojašnjenje i upotpunjavanje dokaza kriterija za odabir ponude
10. Pojašnjenje i upotpunjavanje tehničke specifikacije
11. Uvođenje subjekta na čiju se sposobnost ponuditelj oslanja kroz institut pojašnjenja i upotpunjavanja
12. Zaključno

1. Nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske
2. Državna služba
3. Umanjenje plaće za vrijeme štrajka