Računovodstvo, revizija i financije 10/2026

Od 1. listopada 2026. godine bitno je proširena primjena mjera izravne kontrole cijena koje se odnose na isticanje dodatne cijene i objavu cjenika. Dotadašnja odluka zamijenjena je dvjema zasebnim odlukama kojima se navedene obveze proširuju na prodavatelje robe i pružatelje usluga potrošačima. Obveza objave cjenika odnosi se na obveznike koji imaju uspostavljene mrežne stranice.

U članku se objašnjava tko su obveznici novih mjera, na koje se proizvode, usluge i cijene one primjenjuju te način određivanja i isticanja dodatne cijene i objave cjenika na mrežnim stranicama.

1. Uvod
2. Predmet propisivanja i svrha donošenja odluka
3. Koje su cijene predmet odluka
4. Obveznici primjene odluka
5. Mjera izravne kontrole obveznog isticanja cijena
6. Način isticanja dodatne cijene
7. Mjera objave cjenika na mrežnim stranicama
8. Inspekcijski nadzor
9. Zaključak

Od 12. kolovoza 2026. godine primjenjuju se odredbe nove Uredbe (EU) 2025/40 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. prosinca 2024. o ambalaži i ambalažnom otpadu, izmjeni Uredbe (EU) 2019/1020 i Direktive (EU) 2019/904 te stavljanju izvan snage Direktive 94/62/EZ. Uredba se primjenjuje na svu ambalažu i ambalažni otpad neovisno o tome kako nastaju, a cilj joj je smanjiti nepotrebnu ambalažu te poticati ponovnu uporabu ili ponovno punjenje ambalaže.

1. Uvod
2. Održivost i ambalaža
3. Na koju se ambalažu primjenjuju odredbe Uredbe o ambalaži
4. Primjena odredaba Uredbe o ambalaži
5. Proširena odgovornost proizvođača i obveza upisa u RPPO
6. Obveze prodavatelja u drugim zemljama članicama
7. Zaključak

Požar koji je 13. kolovoza 2026. godine izbio na području Lokve Rogoznice i zahvatio priobalje sve do Omiša, opožario je veliko područje i prouzročio uništenje različite vrste imovine. Vlada Republike Hrvatske (dalje: Vlada RH) na 194. sjednici, održanoj 20. kolovoza 2026. godine, donijela je Zaključak u vezi sa sanacijom posljedica požara u Splitsko-dalmatinskoj županiji (dalje: Zaključak Vlade RH).

U provedbi Zaključka Vlade RH biti će donesen Pravilnik o dopunama Pravilnika o provedbi Općega poreznog zakona (dalje: Pravilnik), kojim će se propisati oslobođenje od poreza na dohodak od iznajmljivanja i najma, poreza na nekretnine i poreza na plovila za imovinu oštećenu u požaru, utvrđivanje predujmova poreza na dohodak i poreza na dobitak te paušalnog poreza od samostalne djelatnosti u svoti od nula eura, porezno priznavanje donacija bez ograničenja, oslobođenje od plaćanja PDV-a na isporuke bez naknade i zaštita prava na osobni odbitak za uzdržavane članove. Napominjemo da Pravilnik nije objavljen u Narodnim novinama do zaključenja ovog broja časopisa, stoga se članak temelji na Nacrtu prijedloga pravilnika o dopunama Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona koji je objavljen na eSavjetovanju. Očekuje se da će isti tekst biti objavljen u Narodnim novinama, uz to, Hrvatska gospodarska komora (dalje: HGK) donijela je Odluku o privremenom ukidanju obveze plaćanja članarine uslijed požara u Splitsko-dalmatinskoj županiji (Nar. nov., br. 100/26., dalje: Odluka HGK). Detaljnije o cjelokupnom paketu poreznih olakšica za područja pogođena požarom pišemo u ovome članku.

1. Pravni okvir i obuhvat mjera
2. Oslobođenja za imovinu oštećenu u požaru
3. Predujmovi poreza na dohodak i dobitak te paušalni porez od samostalne djelatnosti
4. Porezni položaj danih donacija i PDV
5. Primitci osoba stradalih u požaru
6. Članarine HKG-u i HOK-u

Kapitalne pričuve ili, kako ih Zakon o trgovačkim društvima naziva, rezerve kapitala vlastiti su izvor financiranja društva s ograničenom odgovornošću koji ne nastaje iz ostvarenog dobitka, nego iz dodatnih ulaganja (činidbi) članova društva. Riječ je o instrumentu kojim se jača kapitalna struktura i sprječava prezaduženost društva. Za razliku od povećanja temeljnog kapitala, postupak oblikovanja kapitalnih pričuva je puno brži, jednostavniji i jeftiniji.

U ovom se članku obrazlažu pravne i porezne pretpostavke oblikovanja kapitalnih pričuva, uspoređuje njihov učinak na financijski položaj društva sa zajmom člana društva te se na primjerima prikazuju knjiženja oblikovanja, uporabe i povrata kapitalnih pričuva.

1. Ukratko o pričuvama
2. Dodatne činidbe u d.o.o.-u
3. Porezne pretpostavke unosa u kapitalne pričuve
4. Računovodstvo kapitalnih pričuva i utjecaj na bilancu
5. Primjeri oblikovanja kapitalnih pričuva
6. Računovodstvo uporabe kapitalnih pričuva
7. Računovodstvo povrata kapitalnih pričuva članovima društva
8. Zaključak

Sve više poduzetnika u svom voznom parku ima električna vozila. Električna vozila postaju sve pristupačnija širem krugu poduzetnika posebice jer imaju niže troškove korištenja i za njihovu se nabavu mogu koristiti poticajna sredstava koja dodjeljuje Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Tijekom listopada očekuje se novi javni poziv za sufinanciranje njihove nabave. O posebnostima nabave i uporabe električnih vozila te njihovih punjača s motrišta poreznih i računovodstvenih propisa, pročitajte u nastavku članka.

1. Električna vozila
2. Porezni položaj nabave i uporabe električnih vozila
3. Porezni i računovodstveni položaj primljenih poticajnih sredstava za nabavu električnih vozila
4. Računovodstveno praćenje nabave električnih vozila
5. Troškovi uporabe električnih vozila
6. Nabava i uporaba punjača za električna vozila
7. Zaključak

Pri računovodstvenom postupanju u djelatnosti proizvodnje mesa i mesnih proizvoda važno je uzeti u obzir odredbe zakonskog okvira koji uređuje poslovanje u toj djelatnosti i upoznati proces proizvodnje kako bi se definirao hodogram dokumenata i osiguralo pravodobno računovodstveno praćenje poslovnih događaja na temelju tih dokumenata. Pri evidentiranju poslovnih događaja primjenjuju se zahtjevi HSFI-ja 10 – Zalihe odnosno MRS-a 2 – Zalihe koji uređuju računovodstveno praćenje proizvodnih djelatnosti. U ovom se članku obrazlažu posebnosti u vezi s tom proizvodnjom te se daje primjer računovodstvenog praćenja proizvodnje mesa i mesnih proizvoda.

1. Uvod
2. Oporezivanje mesa i mesnih proizvoda PDV-om
3. Planovi proizvodnje mesa i mesnih proizvoda
4. Računovodstveno praćenje proizvodnje mesa i mesnih proizvoda
5. Primjer računovodstvenog praćenja proizvodnje mesa i mesnih proizvoda
6. Zaključak

Doktori dentalne medicine obavljaju djelatnost koja može imati obilježja javne, privatne i mješovite prakse te upravo iz toga proizlaze najvažnije posebnosti ove profesije. Iako doktori dentalne medicine u okviru svoje samostalne djelatnosti (slobodnog zanimanja) mogu biti obveznici poreza na dohodak koji utvrđuju na temelju poslovnih knjiga, često se odlučuju na otvaranje poliklinika ili prelazak u sustav oporezivanja dobitka jer im sa značajnijim porastom prometa takav izbor postaje porezno oportun. U oba ta slučaja obveznici su dvojnog knjigovodstva, što će se upravo kroz primjere najčešćih poslovnih situacija i obrađivati ovim člankom.

1. Uvod i zakonski okvir
2. Računovodstveno motrište ordinacija dentalne medicine obveznika poreza na dobitak
3. Porezno motrište ordinacija dentalne medicine obveznika poreza na dobitak
4. Pružanje usluga dentalnog turizma
5. Primjeri poslovnih događaja kod poduzetnika koji se bave uslugama dentalne medicine
6. Zaključak

Ovaj članak obrađuje temu gubitka u svim njegovim pojavnim oblicima – od računovodstvenog gubitka kao razlike između prihoda i rashoda, gubitka poslovne godine, gubitka iznad visine kapitala, ali i do poreznoga gubitka. Ujedno dajemo odgovor na pitanje treba li u slučaju prijenosa poreznoga gubitka priznati odgođenu poreznu imovinu i kako ona u konačnici utječe na rezultat poslovanja tekuće godine, ali i narednih godina.

1. Uvod
2. Računovodstveni gubitak
3. Gubitak poslovne godine
4. Gubitak iznad visine kapitala
5. Porezni gubitak

Pravilnikom o načinu vođenja Registra i Pravilnikom o korištenju podataka iz Registra propisan je novi regulatorni okvir za vođenje i korištenje podataka iz Registra godišnjih financijskih izvještaja s ciljem usklađivanja s novim ZOR-om. Detaljnije o novostima koje donose novi pravilnici, može se pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Pravilnik o načinu vođenja Registra
3. Pravilnik o korištenju podataka iz Registra
4. Umjesto zaključka

Raznolikost poslovnih događaja u praksi redovito nadilazi ono što je propisom izrijekom uređeno, a rijetko koji poslovni događaj stane u okvir jednoga propisa. Zbog toga odgovor nerijetko traži povezanu primjenu računovodstvenih standarda, poreznih propisa i propisa iz drugih pravnih područja. Naime, propisi se pišu tako da obuhvate što više mogućih situacija, a ne za pojedinačni slučaj, i zato ih je ključno razumjeti i međusobno povezati, a ne doslovno primijeniti. Svaki je odgovor vezan uz činjenice iz pitanja, pa i mala razlika u okolnostima može promijeniti rješenje. Prije nego što neki od ovih odgovora primijenite na svoj slučaj, provjerite podudaraju li se sve bitne pojedinosti.

Računovodstvo

1. Evidentiranje primljenog računa za nabavu gorivo u EU-u i trećim zemljama

2. Računovodstveno motrište ukidanja obveze za rezerviranje

3. Nadoknada plaćenih troškova reprezentacije zaposleniku koji je podmirio trošak poslovnog ručka vlastitom karticom

Porez na dobitak

1. Prijenos zastarjelih potraživanja od kupaca – fizičkih osoba i porezni položaj troška diskonta

Porez na dodanu vrijednost

1. Porezni položaj prefakturiranja građevinskih radova zakupniku

2. Porezni položaj u prometu rekonstruiranih građevina ili njihovih dijelova i zemljišta

Porez na dohodak

1. Oporezivanje premija osiguranja uplaćenih za slučaj doživljenja fizičkih osoba

2. Raspodjela osobnog odbitka između dvaju poslodavaca

Devizno poslovanje

1. Transakcijski poslovni račun u inozemstvu

Ovršno pravo

1. Nemogućnost podnošenja na naplatu zadužnice dužnikovu poslodavcu

U ovom se praktikumu neprofitnog računovodstva na računima glavne knjige knjiže i obrazlažu davanje donacije jedne neprofitne organizacije drugoj neprofitnoj organizaciji i kupnja poslovnog prostora. Neprofitna organizacija može dati dar drugoj neprofitnoj organizaciji ako je to dopušteno njezinim aktima, pri čemu mora to i planirati u financijskom planu ako ga ona obvezno mora sastaviti. Pri kupnji poslovnog prostora, ako se ne može odvojiti vrijednost zemljišta na kojemu se on nalazi od vrijednosti same građevine, nabava se evidentira ovisno o tome što je značajnije – zemljište ili građevina.

1. Donacija drugoj neprofitnoj organizaciji
2. Kupnja poslovnog prostora

Majke ili očevi spriječeni su raditi za vrijeme bolesti djeteta te je poslodavac u tom slučaju obvezan radnici/radniku obračunati naknadu plaće za vrijeme te spriječenosti za rad. U ovom članku objašnjen je obračun naknade te postupak traženja naknade plaće od strane HZZO-a. Objašnjen je i postupak obračuna naknade kada radnica/radnik prije nastupa bolovanja nema ostvaren prosjek plaće.

1. Uvodno
2. Naknada plaće
3. Uvjet prethodnog osiguranja na teret HZZO-a
4. Uvjet isplate barem dvije plaće u šestomjesečnom razdoblju
5. Rad s polovicom punoga radnog vremena
6. Pružanje skrbi članovima uže obitelji – roditeljima, braći i sl.
7. Naknada plaće u slučaju pratnje na liječenje člana uže obitelji
8. Zaključak

Naknadna isplata plaće odnosno razlike plaće za prethodna razdoblja otvara niz pitanja povezanih s obračunom poreza na dohodak i obveznih doprinosa, osobito kada se isplata obavlja na temelju izvansudske nagodbe. U članku se objašnjavaju posebnosti takvih isplata, uključujući obračun javnih davanja, zateznih kamata i iskazivanje podataka u Obrascu JOPPD, uz praktične primjere obračuna.

1. Uvod
2. Isplata plaće i drugih novčanih prava radnika za prethodna razdoblja
3. Izvansudska nagodba između poslodavca i radnika
4. Obračun obveznih doprinosa pri isplati prema izvansudskoj nagodbi
5. Obračun poreza na dohodak pri isplati prema izvansudskoj nagodbi
6. Zaključak

Obveza ulaska u sustav PDV-a odnosi se na male porezne obveznike koji imaju sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu čiji je godišnji promet u tuzemstvu veći od 60.000,00 €. Ti se porezni obveznici trebaju upisati u registar obveznika PDV-a od prvog dana koji slijedi nakon dana prelaska propisanog praga. To mogu biti trgovačka društva i obrtnici dobitaši, samostalne djelatnosti obrta i slobodnih zanimanja – obrtnici dohodaši, građani za najam prostora i iznajmljivači, građani za drugi dohodak i autorski honorar, odnosno svi koji samostalno obavljaju neku gospodarsku djelatnost. Za ulazak u sustav PDV-a nije važno jesu li obavljene isporuke naplaćene i je li obveznik poslovao cijelu godinu ili samo dio godine.

Koje su pritom posebnosti za obveznike koji porez na dohodak plaćaju u paušalnoj svoti kada prijeđu propisani prag isporuka za ulazak u sustav PDV-a te kada trebaju početi voditi poslovne knjige s motrišta poreza na dohodak, može se pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Obveze poreznih obveznika pri ulasku u sustav PDV-a
3. Obveze samostalnih djelatnosti pri prestanku uvjeta za paušalno oporezivanje i ulasku u sustav PDV-a
4. Posebnosti kod ulaska paušalista – iznajmljivača iz RH u sustav PDV-a
5. Umjesto zaključka

Pojam poreznog obveznika treba, s motrišta odredaba propisa o PDV-u, promatrati u širem kontekstu te treba razlikovati porezne obveznike koji su upisani u registar obveznika PDV-a (redoviti porezni obveznici) od onih koji se trebaju samo registrirati za potrebe PDV-a (mali porezni obveznici). U tuzemnim prometima dobara i usluga, mali porezni obveznici su oslobođeni od plaćanja PDV-a kada isporuke zaračunavaju drugim hrvatskim poreznim obveznicima i fizičkim osobama. Međutim, u određenim poreznim situacijama mali porezni obveznici trebaju preuzeti obvezu plaćanja PDV-a u transakcijama s poreznim obveznicima iz EU-a i trećih zemalja, a da pritom nemaju nikakva prava koja proizlaze iz propisa o PDV-u, odnosno najznačajnije – pravo na pretporez, nego imaju samo obvezu plaćanja PDV-a.

U članku koji je objavljen u časopisu RRiF, br. 9/26., str. 96. pisali smo o obvezama malih poreznih obveznika u prometu dobara – domaća shema, a u ovom članku pišemo o obvezama malih poreznih obveznika u prometu usluga u tuzemstvu, pri stjecanju i isporuci usluga u EU-u i trećim zemljama.

1. Uvod
2. Oporezivanje usluga u tuzemstvu
3. Stjecanje i isporuka usluga unutar EU-a i trećih zemalja
4. Umjesto zaključka

Fiskalizacija računa u krajnjoj potrošnji odnosi se na izdavanje računa krajnjim potrošačima prema odredbama OPZ-a. Ova fiskalizacija u praksi se još naziva i fiskalizacija 1.0. Iako je riječ o fiskalizaciji koja se provodi još od 2013. godine, i dalje postoje dvojbe u vezi s određenim postupanjima za koje je Ministarstvo financija – Porezna uprava na svojim mrežnim stranicama objavilo svoja stajalištima. U nastavku donosimo pregled odgovora na aktualna pitanja koja se odnose na provedbu fiskalizacije računa na temelju stajališta Ministarstva financija i uputa dostupnih na mrežnoj stranici Porezne uprave.

1. Fizička osoba je nositelj obrta (nije u sustavu PDV-a) i vlasnik je apartmana koji iznajmljuje u turističke svrhe (apartman nije u popisu dugotrajne imovine obrta) te po toj osnovi plaća paušalni porez. Treba li on izdavati račune građanima (turistima) i fiskalizirati ih?
2. Obrtnik (obveznik poreza na dohodak u sustavu PDV-a) u popisu dugotrajne imovine ima apartman koji iznajmljuje turistima. Na koji način izdaje račune i treba li provoditi fiskalizaciju izdanih računa?
3. Obrtnik (obveznik poreza na dohodak u sustavu PDV-a) ujedno je i vlasnik stana koji iznajmljuje građanima za potrebe trajnog stanovanja, a stan se ne nalazi u popisu dugotrajne imovine obrta. Na koji način izdaje račune i treba li ih fiskalizirati?
4. Kupac – trgovačko društvo želi kupiti određene proizvode u maloprodaji (npr. pekari), plaća gotovinom i traži račun koji glasi na trgovačko društvo. Mora li se takvom kupcu izdati račun i provesti fiskalizacija 1.0 ili je dopušteno izdati eRačun?
5. Kupac – trgovačko društvo želi u maloprodaji platiti gotovinom po računu koji glasi na 850,00 €. Je li to dopušteno?
6. Djelatnik društva nije platio parkiranje automobila u vlasništvu društva i na društvo je stigao eRačun za dnevnu kartu. Uprava društva odlučila je da zaposlenik treba snositi taj trošak. Mora li društvo izdati račun zaposleniku i fiskalizirati ga?
7. Zbog nepoštovanja prometnih propisa zaposlenika društva za vrijeme upravljanja vozilom u vlasništvu društva, društvu je stigla kazna. Uprava društva odlučila je da kaznu snosi zaposlenik. Treba li društvo izdati račun zaposleniku i fiskalizirati ga?
8. Društvo prodaje tekstilne proizvode putem web-shopa, a kupci su građani iz tuzemstva i drugih zemalja članica. Kupci plaćaju karticama i na račun društva. Društvo još nije prešlo prag isporuke u druge zemlje članice. Na koji način se izdaju računi i kako se provodi njihova fiskalizacija?
9. Društvo je posrednik u osiguranju prometnih sredstava i sklapa police s građanima. Treba li izdavati račune građanima i fiskalizirati ih?
10. Kupac je prilikom izdavanja računa izjavio da će platiti gotovinom, račun je izdan, ali se kupac predomislio i odlučio da će račun platiti na transakcijski račun. Treba li prodavatelj stornirati račun i izdati novi s novim načinom plaćanja?
11. Kupac je prilikom izdavanja računa izjavio da će račun platiti na transakcijski račun s rokom dospijeća 30 dana. Prije dospijeća računa kupac se predomislio i odlučio platiti u gotovini. Može li se samo izmijeniti način plaćanja na računu ili treba stornirati izdani račun i izdati novi s ispravnim načinom plaćanja?
12. Treba li obveznik fiskalizacije računa u krajnjoj potrošnji istaknuti novu naljepnicu o obvezi izdavanja i zadržavanja računa (obavijest o računu) ili se može koristiti i stara naljepnica?
13. Nakon izlaska iz poslovnog prostora kupac obvezno treba imati račun te ga na zahtjev ovlaštene osobe pokazati. Kako postupiti ako kupcu nije izdan račun u papirnatom obliku već su mu računi dostupni putem mobilne aplikacije ili na neki drugi digitalni način?
14. Prodavatelj je odlučio da će račune kupcima dostavljati isključivo u elektroničkom obliku na njihovu e-adresu. Mora li kupac biti suglasan s takvim načinom dostave računa ili može odbiti?
15. Treba li paušalni obrtnik za primljeni predujam od fizičke osobe ispostaviti račun za predujam i fiskalizirati ga?
16. Koje djelatnosti mogu prilikom prijave poslovnog prostora odabrati radno vrijeme od 0 do 24 sata, a koje prema dogovoru?
17. Je li dopušteno izdavati račune nakon prijavljenog radnog vremena u Poreznoj upravi?
18. Koji je rok za izdavanje i fiskalizaciju r

Autorica daje usporedni pregled pravila o dokumentaciji transfernih cijena u državama članicama Europske unije, s naglaskom na obveze izrade glavne i lokalne dokumentacije te uvjete njihove dostave poreznim tijelima. U članku se predstavljaju kriteriji za dokumentiranje, rokovi dostave dokumentacije, jezik dokumentacije i dodatne izvještajne obveze, a sve u vezi s dokumentiranjem primjene načela nepristrane transakcije u području transfernih cijena.

1. Uvod
2. Zahtjevi za dokumentacijom o transfernim cijenama
3. Zaključak

Budući da je nagli razvoj digitalne imovine nadmašio brzinu kojom su se prilagođavali nacionalni porezni sustavi oporezivanje kriptovaluta postalo je jedno od najaktualnijih pitanja oblika suvremenog oporezivanja. Kod fizičke osobe sam čin stjecanja, u pravilu, ne stvara odmah poreznu obvezu, nego se ona veže uz kasniji trenutak realizacije dobitka, to jest uz trenutak kada osoba kriptovalutu pretvori u novac ili njome plati dobra i usluge.

U Hrvatskoj se dohodak od kriptovaluta oporezuje kao dohodak od kapitala, pri čemu se plaća porez na kapitalne dobitke ostvarene njihovim otuđenjem. Razumijevanje ovih pravila ključno je kako za pojedince koji ulažu u digitalnu imovinu, tako i za zakonodavca. O tome pišemo u ovom članku.

1. Uvod u oporezivanje primitaka nastalih trgovanjem kriptovalutama
2. Obveza upisa u registar poreznih obveznika
3. Oporezivanje primitaka nastalih trgovanjem kriptovalutama
4. Utvrđivanje kapitalnog primitka na temelju metode FIFO
5. Utvrđivanje porezne osnovice uz primjenu kapitalnih gubitaka
6. Zamjena jedne kriptovalute drugom
7. Otuđenje kriptovalute stečene prije 2016. i nakon 2016. godine (nakon dvije godine od stjecanja)
8. Izvještavanje Porezne uprave o kapitalnom dobitku na Obrascu JOPPD

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji (Nar. nov., br. 151/25.) propisano je da je ovlašteni revizor obvezan svake godine ostvariti najmanje 10 sati stručnog usavršavanja iz područja s oznakom „A“, a broj potrebnih sati stalnoga stručnog usavršavanja iz osnovnih aktivnosti u trogodišnjem razdoblju povećan je sa 60 sati na 90 sati. O tim i svim ostalim obvezama revizora pišemo u nastavku članka.

1. Uvod
2. Obveze revizora u trogodišnjem i jednogodišnjem razdoblju
3. Razdoblje prikupljanja bodova i rok za slanje evidencije o stalnom stručnom usavršavanju
4. Produljenje razdoblja stalnoga stručnog usavršavanja
5. Izvještavanje o aktivnostima stalnoga stručnog usavršavanja bez prethodne suglasnosti – obveze revizora i revizorskog društva
6. Obveza stalnoga stručnog usavršavanja za revizore koji imaju odobrenje za rad za obavljanje provjere izvještaja o održivosti
7. Postupanje za revizore čije je trogodišnje razdoblje počelo prije 1. siječnja 2026. godine

1. Predložena nova uredba o javnoj nabavi
2. Jasnija pravila o socijalnom osiguranju mobilnih radnika u EU-u
3. Na snazi direktiva o pravu na popravak proizvoda
4. Nova pravila za kompanije koje koriste AI
5. Ažuriran program stažiranja u EU institucijama
6. EP počinje pregovore o konačnom tekstu uredbe o digitalnom euru

Računovodstvena dobit izračunava se kao razlika ukupnih prihoda i ukupnih rashoda ne uzimajući u obzir oportunitetne troškove kapitala. Ovo je razlog da se ponekad uz realizaciju dobiti u poslovanju ne povećava i vrijednost samog društva. Za povećanje vrijednosti društva odnosno stvaranje dodane vrijednosti relevantna je ekonomska dobit, a ona se izračunava kao razlika ukupnih prihoda i ukupnih ekonomskih troškova, koji uključuju računovodstvene, ali i oportunitetne troškove.

1. Uvod
2. Odnos računovodstvene i ekonomske dobiti
3. Zašto dobit nije dovoljna kao pokazatelj stvaranja vrijednosti?
4. Zašto je vlasnicima važnije stvaranje vrijednosti od same dobiti
5. Zaključak

U članku se objašnjava analiza profitabilnosti proizvoda, usluga, projekata i kupaca kao nastavak članaka o određivanju cijene koštanja koje smo objavili u časopisu RRiF br. 7/26. i 8/26. Na praktičnim primjerima prikazuje se kako količina prodaje, ograničeni kapaciteti, prekoračenje planiranih sati, rabati i troškovi aktivnosti utječu na ostvarenu profitabilnost. Posebna se pozornost posvećuje analizi profitabilnosti kupaca, odstupanju planiranog i ostvarenog rezultata te organizaciji redovitog praćenja kao podlozi za donošenje poslovnih odluka.

1. Uvod
2. Od cijene koštanja do analize profitabilnosti
3. Prihod, doprinos pokrića i profitabilnost
4. Analiza profitabilnosti proizvoda i asortimana
5. Analiza profitabilnosti usluga i projekata
6. Profitabilnost kupaca – zašto najveći kupac nije uvijek najbolji
7. Troškovi aktivnosti koje uzrokuje kupac
8. Od analize do upravljačke odluke
9. Kako organizirati praćenje profitabilnosti
10. Najčešće pogreške u analizi profitabilnosti
11. Zaključne napomene

Hrvatski investicijski račun – što donosi Nacrt prijedloga Zakona o hrvatskom investicijskom računu?

Autorice u članku daju pregled zakonodavnog uređenja hrvatskoga investicijskog računa (HIR), novog oblika ulaganja kojim se građanima želi omogućiti jednostavnije dugoročno ulaganje na tržištu kapitala, uz porezne pogodnosti i manje administrativno opterećenje. Uvođenjem HIR-a nastoji se potaknuti veće sudjelovanje građana na tržištu kapitala i usmjeravanje dijela postojeće štednje prema financijskim instrumentima, čime bi se istodobno pridonijelo razvoju i većoj likvidnosti hrvatskog tržišta kapitala te financiranju gospodarstva. U članku se poseban naglasak stavlja na uvjete za otvaranje HIR-a, uplate, dopuštene financijske instrumente, porezni tretman te ulogu ovlaštenih posrednika i Registra hrvatskih investicijskih računa.

1. Uvod i kontekst uvođenja hrvatskoga investicijskog računa (HIR)
2. Što je HIR i kome je namijenjen
3. Uplate na HIR – ograničenja i pravila
4. Dopušteni financijski instrumenti i obvezni udio ulaganja povezanih s Republikom Hrvatskom
5. Porezni tretman HIR-a
6. Isplate s HIR-a i raspolaganje sredstvima
7. Ovlašteni posrednici i Registar hrvatskih investicijskih računa (SKDD)
8. Promjena ovlaštenog posrednika i prijenos HIR-a
9. Zaključak – značenje HIR-a za građane i hrvatsko tržište kapitala

Primitak od dodijeljene potpore, subvencija i sl. iskazuje se u Knjizi primitaka i izdataka kod obveznika koji vode poslovne knjige odnosno u Obrascu PO-SD kod paušalista, uz određene iznimke. U ovom članku detaljnije razmatramo porezni položaj primljenih potpora kod obveznika poreza na dohodak od samostalne djelatnosti, i to kako kod onih koji svoju poreznu obvezu podmiruju u paušalnom iznosu, tako i kod onih koji dohodak utvrđuju na temelju podataka iz poslovnih knjiga, uz osvrt na propise koji vrijede u 2026. godini.

1. Temeljna pravila za (ne)evidentiranje potpora u poslovnim knjigama
2. Potpore dodijeljene za nabavu dugotrajne imovine
3. Potpore u poljoprivrednim djelatnostima i kod drugih poreznih obveznika koji se oporezuju paušalno
4. Potpore za samozapošljavanje te potpora za mobilnost koje je isplatio Hrvatski zavod za zapošljavanje
5. Umjesto zaključka

Poslovanje posrednika u prometu nekretnina uređeno je novim Zakonom koji, uz strože uvjete za pristup djelatnosti, detaljnije uređuje ugovor o posredovanju, posredničku naknadu te oglašavanje i razgledavanje nekretnina.

U članku se prikazuju pravila osobito važna za poslovanje posrednika, uz ogledni primjer ugovora o posredovanju.

1. Uvod
2. Tko može posredovati u prometu nekretnina
3. Uvjeti koje posrednik mora ispunjavati
4. Rješenje ministarstva, registar i agent posredovanja
5. Opći uvjeti poslovanja, cjenik i etičko postupanje
6. Ugovor o posredovanju
7. Posrednička naknada
8. Oglašavanje i razgledavanje nekretnine
9. Obveze posrednika i nalogodavca
10. Evidencija o posredovanju

Autor u ovome članku sažeto prikazuje neke moguće načine prestanka radnog odnosa trudne radnice te ukratko razmatra (ne)mogućnost otkazivanja ugovora o radu radnici za vrijeme njezine trudnoće, i to sa statusnog motrišta, uz određene praktične primjere.

1. Uvod
2. Trudna radnica
3. Načini na koje trudnoj radnici može prestati ugovor o radu
4. (Ne)mogućnost otkazivanja ugovora o radu trudnoj radnici

Radni odnos između poslodavca i radnika zasniva se ugovorom o radu. Ugovor o radu mora biti sklopljen u pisanom obliku, a Zakonom o radu određen je obvezan sadržaj svakog ugovora o radu, odnosno podatci koji svaki ugovor o radu mora sadržavati. Autorica u članku, stoga, navodi obvezni i dodatni sadržaj ugovora o radu te primjere ugovora o radu.

1. Ugovor o radu kao temelj radnog odnosa
2. Obvezni sadržaj svakog ugovora o radu
3. Obvezni sadržaj ugovora o radu u posebnim slučajevima
4. Dodatni sadržaj ugovora o radu

Autor u članku razmatra neka za praksu važna pitanja zamjene nekretnina, koja je jedan od načina stjecanja i prijenosa prava vlasništva na nekretninama. U okviru toga nužno je ispuniti zakonom propisane pretpostavke za prijenos vlasništva. Civilno-pravni temelj navedene zamjene jest pravni posao koji, doduše šturo, sa samo nekoliko odredaba, uređuje Zakon o obveznim odnosima i koji ga naziva ugovor o zamjeni.

1. Uvod
2. Bitna pitanja ugovora o zamjeni
3. Naznaka o poreznom motrištu ugovora o zamjeni

Autor u članku obrađuje institut prokure, odnosno jednog od oblika trgovačke punomoći, uređene odredbama Zakona o trgovačkim društvima. Osvrće se i na značajne odredbe Zakona o obveznim odnosima koji općenito uređuje zastupanje, a navodi i relevantnu sudsku praksu. Članak daje odgovore na pitanja tko može biti prokurist, koje su njegove ovlasti itd., a bavi se i ograničenjima prokure te pitanjima davanja i otkaza prokure, upisa prokure u sudski registar i sl.

1. Uvod
2. Zastupanje prema Zakonu o trgovačkim društvima
3. Prokura

S obzirom na promjene koje su nastale promjenom Zakona o javnoj nabavi i radi uvažavanja uočenih nejasnoća u dosadašnjoj provedbi odredaba o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave, donesen je potpuno novi pravilnik kojim se uređuje ovo područje. Ovaj pravilnik, uz zadržavanje prethodno važećih odredaba u istovrsnom pravilniku, donosi i neke novosti. U ovom članku se daje pregled sada važećeg pravilnika s posebnim naglaskom na promjene u odnosu na prethodno važeći istovrsni pravilnik.

1. Uvodni dio
2. Dokumentacija o nabavi
3. Dokumentacija o nabavi
4. Količina predmeta nabave
5. Troškovnik i elektronički katalog
6. Način određivanja cijene ponude
7. Ponuda
8. Zapisnik o pregledu i ocjeni zahtjeva za sudjelovanje
9. Zapisnik o vođenju pregovora
10. Zapisnik o vođenju dijaloga
11. Zapisnik o otvaranju ponuda
12. Zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda
13. Način izrade i dostava zapisnika
14. Način izrade i dostava odluka naručitelja
15. Nedostupnost EOJN RH

1. Pregled kretanja
2. Stopa inflacije u Hrvatskoj, zemljama EU-a i europodručja u kolovozu 2026. godine
3. Indeksi cijena u poljoprivredi Hrvatske u drugom kvartalu 2026. godine
4. Industrijska proizvodnja Hrvatske, EU-a i europodručja u srpnju 2026. godine
5. Građevinarstvo RH i EU-a
6. Cijene prodanih novih stanova Hrvatske u prvom polugodištu 2026. godine
7. Vanjskotrgovinska razmjena Hrvatske u prvom polugodištu 2026. godine
8. Turizam
9. Trgovina na malo u prvom polugodištu 2026. godine
10. Prosječne mjesečne neto i bruto u Hrvatskoj u srpnju 2026. godine
11. Zaposlenost i nezaposlenost u Hrvatskoj i zemljama EU-a i europodručja