Računovodstvo, revizija i financije 2/2026

Autorica u ovom članku obrazlaže postupak eIzvještavanja koji su u obvezi provoditi izdavatelji eRačuna i primatelji eRačuna u skladu sa Zakonom o fiskalizaciji. Navedeno se odnosi na eRačune koji su izdani od 1. siječnja 2026. godine i nadalje za tuzemne transakcije za koje postoji obveza fiskalizacije. Osim navedenoga, predstavlja i objašnjenja Porezne uprave koja se odnose na rad i korištenje FiskAplikacije, a koja su objavljena 13. siječnja 2026. godine na mrežnim stranicama Porezne uprave.

1. Uvod
2. Izdavatelj i primatelj eRačuna
3. Postupak eIzvještavanja
4. FiskAplikacija
5. Zaključak

Na e-Savjetovanju objavljen je Prijedlog pravilnika o eRačunu. Riječ je o pravilniku koji će urediti primjenu Zakona o fiskalizaciji u području izdavanja eRačuna te donosi tehničke upute. U nastavku donosimo najvažnije odredbe iznesene u tom Prijedlogu pravilnika te objašnjenje pojedinih odredaba.

1. Podatci prikupljeni u Sustavu za fiskalizaciju i njihovo korištenje
2. Način razmjene podataka između izdavatelja i primatelja eRačuna i standardi koji se pri tome moraju primjenjivati
3. Digitalni certifikat, njegovo korištenje i postupak pribavljanja
4. Način primjene Klasifikacije proizvoda po djelatnosti
5. Fakturiranje putem posebnog društva
6. Standardne poruke o pogreškama i protokoli o postupanju u slučaju pogrešaka
7. Opći uvjeti korištenja aplikacije MIKROeRAČUN
8. Testiranje sukladnosti informacijskog posrednika i pristupne točke koja nije informacijski posrednik

Izmjene i dopune Zakona o PDV-u stupile su na snagu 1. siječnja 2026. godine, a Izmjene i dopune Pravilnika o PDV-u, kao njegova provedbenog propisa, tek su sredinom prosinca 2025. godine objavljene na portalu eSavjetovanje. Međutim, do dana objave časopisa navedene Izmjene nisu objavljen u Narodnim novinama te očekujemo da će stupiti na snagu i biti objavljene krajem siječnja 2026. godine.

Međutim, sadržaj tih izmjena načelno nam je već poznat, stoga će se detaljnije objasniti odredbe Izmjena Zakona o PDV-u. Jedna od najvažnijih novosti odnosi se na pomicanje roka predaje propisanih obrazaca – prijava, i to s 20. u mjesecu na kraj mjeseca kada dospijeva i obveza plaćanja PDV-a, što se nije promijenilo. Nadalje, mijenja se Obrazac PDV, ukida se i predaja nekih obrazaca te obveza vođenja posebne evidencije o primljenim računima – Obrazac U-RA, a porezni obveznici više nemaju obvezu vođenja Knjige I-RA i Knjige U-RA. Također su najavljene i izmjene u postupanju s predujmovima, što je povezano s uvođenjem Fiskalizacije 2.0 od 1. siječnja 2026. godine.

1. Uvod
2. Koje se promjene očekuju u Izmjenama Pravilnika o PDV-u
3. Zaključak

U ovom su članku definirane posebnosti koje se odnose na računovodstveno praćenje poslovnih događaja u graditeljskoj djelatnosti u skladu sa zahtjevima računovodstvenih standarda, a odnose se na priznavanje prihoda i rashoda odnosno utvrđivanje rezultata poslovanja u toj djelatnosti. Kod investitora koji grade građevine za tržište ili za vlastitu dugotrajnu imovinu, te se posebnosti odnose na pravilnu identifikaciju i raspored troškova koji se trebaju uključiti u vrijednost tih građevina. S druge strane, kod uslužnih graditelja te se specifičnosti odnose na priznavanje prihoda odnosno utvrđivanje stupnja dovršenosti obavljenih radova kako bi se u 2025. godini priznali prihodi koji se odnose na isporučene radove za tu godinu.

1. Uvod
2. Regulatorni okvir u graditeljskoj djelatnosti
3. Računovodstveno praćenje proizvodnje građevinskih usluga kod uslužnih graditelja
4. Računovodstvena određenja za investitore

Kao i svih prethodnih godina u razdoblju sastavljanja godišnjih obračuna cilj nam je podsjetiti računovođe na posebnosti koje se odnose na djelatnost trgovine. U vezi s tim ukazat ćemo na primjenu računovodstvenih standarda – posebice HSFI-ja 10 odnosno MRS-a 2 – Zalihe, primjenu poreznih propisa od kojih se pozornost daje porezu na dobitak i porezu na dodanu vrijednost. Osvrnut ćemo se i na računovodstvene postupke koji povezuju isporuke robe i predujmove iz 2025. godine s ispostavljanjem eRačuna u 2026. godini u skladu s novim Zakonom o fiskalizaciji.

1. Uvod
2. Kontrola obračuna zavisnih troškova nabave trgovačke robe
3. Zaključivanje računa obračuna nabave trgovačke robe
4. Kako postupiti kada je za robu isporučenu u 2025. godini izdan eRačun u 2026. godini
5. Predujmovi za robu
6. Vrijednosno usklađivanje zaliha trgovačke robe
7. Povrat robe od kupca
8. Prodaja robe u tranzitu u tuzemstvu
9. Što još treba uključiti u zalihe trgovačke robe na dan 31. prosinca 2025. godine

Ugostiteljstvo je neupitno djelatnost od strateške važnosti za Republiku Hrvatsku koja kao takva zaslužuje posebnu pozornost pri evidenciji, praćenju i analizi pripadajućih poslovnih događaja, aktivnosti i procesa. Zakonski okvir ugostiteljske djelatnosti primarno uređuje Zakon o ugostiteljstvu, gdje su propisani načini i uvjeti obavljanja ugostiteljskih usluga. Računovodstveno, ugostiteljska djelatnost smatra se uslužnom djelatnosti u kojoj se isprepliću elementi uslužnih djelatnosti s elementima proizvodnje. Djelatnost trgovine može se obavljati u sklopu ugostiteljskog poslovanja, ali u manjem opsegu kao sporedna djelatnost. U ovom se članku daju najznačajnije napomene u vezi s pripremom i kontrolom bitnih pretpostavki godišnjeg obračuna u ugostiteljstvu za 2025. godinu.

1. Uvod i zakonski okvir za obavljanje ugostiteljske djelatnosti
2. Priprema za godišnji obračun kod ugostitelja
3. Praćenje utroška sirovina i materijala, provedba godišnjeg popisa i postupanje s ambalažom
4. Kontrola nabave dugotrajne imovine, održavanja i obračuna amortizacije
5. Kontrola i postupanje s iskazanim predujmovima i sigurnosnim depozitima
6. Kontrola poreznih obveza i iskazanih prihoda od pružene usluge smještaja te usluge pripreme i usluživanja hrane
7. Računovodstvene radnje u ugostiteljstvu na kraju godine
8. Zaključak

Trgovačka društva koja se bave proizvodnjom dobara trebaju ustrojiti svoje računovodstvo kako bi se ostvario osnovni zadatak praćenja proizvodnje – utvrđivanje cijene proizvodnje jedinice proizvoda. S tim ciljem prate se troškovi i njihov raspored na proizvode zbog kojih su ti troškovi i nastali. Jednaka pravila vezana za praćenje proizvodnje dobara primjenjuju se i kod društava pružatelja proizvodnih usluga čije dovršenje traje dulje vrijeme. O kojim je sve posebnostima, kada je o računovodstvu riječ, potrebno voditi računa prilikom evidentiranja podataka u računovodstvu proizvodnje te prilikom sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja u ovoj djelatnosti, donosimo u nastavku članka.

1. Organizacija računovodstva proizvodnog društva
2. Posebnosti u evidentiranju proizvodnje dobara
3. Posebnosti kod pružatelja proizvodnih usluga
4. Sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja proizvodnoga trgovačkog društva
5. Primjer praćenja proizvodnje i sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja
6. Zaključak

Autorica u članku obrazlaže računovodstveno praćenje priznavanja prihoda kod obveznika primjene HSFI-ja u skladu sa zahtjevima HSFI-ja 15 – Prihodi. Pritom daje primjere računovodstvenog praćenja ostalih poslovnih prihoda koji se najčešće pojavljuju u poslovnoj praksi. Navedeni prihodi trebaju se iskazivati u računu dobitka i gubitka, ovisno o tome jesu li navedeni prihodi nastali u transakcijama s poduzetnicima unutar grupe ili s ostalim poduzetnicima koji nisu grupa.

1. Definiranje ostalih poslovnih prihoda
2. Iskazivanje ostalih poslovnih prihoda u računu dobitka i gubitka
3. Prihodi od prodaje dugotrajne imovine
4. Prihodi od otpisa obveza
5. Prihodi od naplate šteta
6. Prihodi od ukidanja rezerviranja za troškove
7. Prihod od državnih potpora
8. Zaključak

U ovom se proračunskom praktikumu na računima glavne knjige daju predlošci knjiženja u vezi s evidentiranjem tuđe imovine dobivene na korištenje te danih donacija sitnog inventara. Tuđa imovina dobivena na korištenje mora biti dio izvanbilančnih stavki i mora se popisati i voditi u posebnoj poslovnoj knjizi, a dana donacija sitnog inventara smatra se prihodom / rashodnom stavkom već u trenutku donošenje odluke o njezinoj donaciji.

1. Tuđa imovina dobivena na korištenje
2. Dana donacija sitnog inventara

U ovom se praktikumu neprofitnog računovodstva knjiži primitak sufinanciranja i postupanje s rezultatom djelatnosti. Pojam sufinanciranja može imati različit sadržaj pa se time i njegovo postojanje može različito evidentirati u glavnoj knjizi. Kako postupati s rezultatom djelatnosti, ovisi ponajprije o zakonima na temelju kojih je neka neprofitna organizacija osnovana i odlukama nadležnih tijela.

Zakonom o doprinosima omogućena je primjena ograničenja plaćanja doprinosa na najvišu mjesečnu osnovicu prema plaći za MIO I. i MIO II. i na najvišu godišnju osnovicu za MIO I., a koje se primjenjuje pod određenim kriterijima. Za 2026. godinu najviša mjesečna osnovica za obračun doprinosa je 11.958,00 €, a najviša godišnja osnovica je 143.496,00 €. Na koji način se primjenjuje ovo ograničenje, objašnjavamo u članku.

1. Uvodne napomene
2. Najviša mjesečna osnovica doprinosa za mirovinsko osiguranje – U 2026. godini 11.958,00 €
3. Najviša godišnja osnovica za obračun doprinosa – 143.496,00 €
4. Povrat doprinosa za MIO I. koji je plaćen iznad godišnje osnovice – OBRAZAC GOD-DOP
5. Zaključak

Svi pomorci (rezidenti) koji su po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi tijekom 2025. godine ostvarili dohodak od nesamostalnog rada, obvezno podnose godišnju prijavu poreza na dohodak, dok ovisno o broju dana koji su proveli u međunarodnoj plovidbi, obvezni su ili nisu podmiriti i obveze po osnovi poreza na dohodak od nesamostalnog rada. Članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi podnose godišnju prijavu poreza na dohodak za 2025. godinu isključivo elektroničkim putem.

1. Koji pomorci i kako trebaju predati Obrazac DOH
2. Obračun doprinosa i obvezno osiguranje pomoraca
3. Obračun pomorskog dodatka – izdatak
4. Prijava poreza na dohodak – Obrazac DOH
5. Godišnja prijava poreza na dohodak

Ako obveznik zapošljavanja ili zamjenskog zapošljavanja ne zaposli dovoljan broj osoba s invaliditetom, obvezan je plaćati novčanu naknadu. Za jedno kvotno nezapošljavanje u 2026. godini novčana naknada je 210,00 € mjesečno. Nova svota uplaćuje se za obvezu kvotnog zapošljavanja za siječanj, odnosno do kraja veljače.

1. Uvodno
2. Kako poslodavac može ispuniti obvezu kvotnog zapošljavanja oSI-ja
3. Tko je obvezan zaposliti osobe s invaliditetom
4. Naknada za nezapošljavanje osoba s invaliditetom
5. Koji poslodavci ne moraju zapošljavati OSI-je ni plaćati naknadu
6. Zaključak

Unazad nekoliko godina godišnju obvezu poreza na dohodak utvrđuje Porezna uprava u posebnom postupku na temelju prikupljenih podataka o ostvarenim primitcima fizičkih osoba putem Obrazaca JOPPD, poreznih kartica i drugih dostupnih informacija. Fizičke osobe više nisu u obvezi podnositi poreznu prijavu kako bi ostvarili povrat poreza. Za 2025. godinu fizičke osobe, povratnici u RH mogu očekivati povrat uplaćenog poreza na dohodak nakon obavljena posebnog postupka. Osim povratnika, povrat poreza mogu očekivati i mlade osobe, a možebitno i umirovljenici i radnici koje rade kod više poslodavaca. Ako fizičkoj osobi nisu priznate sve porezne olakšice koje bi mogle smanjiti njezinu godišnju poreznu obvezu, a Porezna uprava o tome nije imala podatke, fizička osoba može Poreznoj upravi podnijeti ZPP-DOH te će Porezna uprava na temelju ZPP-DOH-a utvrditi godišnju poreznu obvezu ili obaviti povrat preplaćenog poreza.

1. Za koje dohotke (ne)postoji godišnji obračun poreza na dohodak
2. Konačno plaćeni porez na dohodak
3. Poseban postupak utvrđivanja godišnje obveze poreza na dohodak
4. Pravo na povrat poreza putem Obrasca ZPP-DOH
5. Rokovi dostave poreznog rješenja na temelju posebnog postupka
6. Na koji će se račun obaviti povrat poreza

U sustavu poreza na dohodak razlikuje se pet oporezivih oblika dohotka: dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti, dohodak od imovine i imovinskih prava, dohodak od kapitala i drugi dohodak. Navedeni oblici dohotka dijele se na konačan dohodak i godišnji dohodak. U nastavku se govori o konačnom drugom dohotku odnosno drugim primitcima koji se smatraju konačnim.

1. Drugi dohodak kao izvor dohotka
2. Drugi dohodak koji se smatra konačnim
3. Zaključak

Kapitalni dobitak predstavlja razliku prodajne i nabavne vrijednosti financijske imovine, a porez na kapitalne dobitke predstavlja porez koji treba podmiriti na razliku vrijednosti te imovine. Prijava kapitalnih dobitaka podnosi se 28. veljače 2026. godine na Obrascu JOPPD. O tome pišemo u ovom članku.

1. Uvod u oporezivanje kapitalnih dobitaka
2. Kapitalni dobitak koji je neoporeziv
3. Otuđenje financijske imovine stečene darovanjem između srodnika i nasljeđivanjem
4. Prodaja dionica i kapitalni dobitak
5. Primitci ostvareni od jedinica u subjektima za zajednička ulaganja
6. Kapitalni dobitak zbog prijenosa kriptovalute u fiat valutu
7. Kapitalni primitci s osnove prodaje udjela društva

Studenti koji ostvaruju primitke po osnovi rada putem studentskih udruga, mogu tijekom godine po osnovi tako ostvarenih primitaka, osim propisane neoporezive svote, koristiti i godišnji osnovni osobni odbitak. Ističe se da se osnovni osobni odbitak može koristiti samo jednom godišnje.

1. Uvod
2. Neoporezivi primitci studenata ostvareni radom posredovanjem studentskih udruga u 2025. godini
3. Utvrđivanje predujma poreza od drugog dohotka

Porezni obveznici upisani u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost koji u svojim poslovnim knjigama imaju evidentirana dospjela, a nenaplaćena potraživanja na dan 31. prosinca 2025. godine, u obvezi su sastaviti i predati statističko izvješće o dospjelim, a nenaplaćenim računima.

Iako se Zakonom o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona (Nar. nov., br. 151/25.), koji je u tome dijelu stupio na snagu 1. siječnja 2026. godine, ukida obveza sastavljanja i podnošenja tog izvješća, njegovim prijelaznim i završnim odredbama propisana je obveza sastavljanja i predaje posljednjeg izvješća za prošlu – 2025. godinu. Navedeno se izvješće, kao i u prijašnjim godinama, dostavlja Poreznoj upravi elektroničkim putem na Obrascu OPZ-STAT-1 u rokovima podnošenja prijave poreza na dohodak ili poreza na dobitak.

Detaljnije o tome tko je obveznik dostave izvješća, sadržaju izvješća te načinima i primjerima sastavljanja izvješća pišemo u ovom članku.

1. Obveznici sastavljanja zadnjeg Obrasca OPZ-STAT-1
2. Rokovi predaje zadnjeg Obrasca OPZ-STAT-1
3. Dospjelost potraživanja i propisani rokovi ispunjenja novčanih obveza
4. Koja su potraživanja predmet izvješćivanja
5. Sadržaj Obrasca OPZ-STAT-1
6. Primjer sastavljanja Obrasca OPZ-STAT-1 za 2025. godinu

Prijava poreza po tonaži broda podnosi se mjerodavnoj Poreznoj upravi do kraja travnja za prethodnu godinu. Porezni obveznici koji žele plaćati porez po tonaži broda umjesto poreza na dobitak moraju se prethodno prijaviti Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, uz predočenje odgovarajućih dokaza o ispunjavanju propisanih uvjeta. Za 2025. godinu porez po tonaži može plaćati samo društvo koje je do 30. lipnja 2024. godine podnijelo prijavu Ministarstvu da će umjesto poreza na dobitak plaćati porez po tonaži broda, kako je to uređeno u čl. 429.c. st. 2. Pomorskog zakonika.

1. Porezni obveznik
2. Obveze prije podnošenja porezne prijave za porez po tonaži broda
3. Kada se gubi pravo na plaćanje poreza po tonaži broda
4. Djelatnosti na koje se plaća porez po tonaži
5. Porez na druge djelatnosti i poslovne knjige
6. Brodovi koji ne sudjeluju u porezu po tonaži broda
7. Upravljanje brodovima i druge zakonske odredbe
8. Prijava u sustav poreza po tonaži broda
9. Posljedice za plaćanje poreza na dobitak u trenutku prijave poreza po tonaži broda
10. Priznavanje plaćenog poreza u inozemstvu i porez po odbitku
11. Obračun, prijava i knjiženje poreza po tonaži
12. Zaključak

1. Novi digitalni propisi uštedjet će poduzećima milijarde eura
2. Ukidanje praga za izuzeće od carina od 150,00 eura
3. EU započeo proces registracije zaštićenih naziva obrtničkih i industrijskih proizvoda
4. Postignut dogovor o reviziji Direktive o putovanjima
5. Savjetovanje o poboljšanju postupka priznavanja reguliranih profesija
6. EK poziva na povećanje broja sigurnih i zaštićenih parkirališta profesionalnih vozača

Europska središnja banka više od šest mjeseci nije mijenjala visinu kamatne stope na glavne operacije refinanciranja. Ta kamatna stopa predstavlja referentnu kamatnu stopu za izračun visine stopa zateznih i ugovornih kamata u Republici Hrvatskoj, što znači da i njihova visina ostaje nepromijenjena. Prema tome, visina stopa zateznih i ugovornih kamata od 1. siječnja 2026. godine ostaje ista kao i u zadnjem polugodištu 2025. godine.

Stopa kamata na zajmove između povezanih osoba za 2026. godinu koju donosi ministar financija smanjuje se u odnosu na prošlu godinu i sada iznosi 2,65 %.

U ovom članku dajemo pregled visina stopa zateznih i ugovornih kamata koje se primjenjuju od 1. siječnja 2026. godine.

1. Visina i način obračuna zateznih kamata
2. Visina ugovornih kamatnih stopa
3. Kamatna stopa na zajmove između povezanih osoba

Sustavom sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma teži se spriječiti uključivanje „prljavog“ novca u legalne novčane tokove odnosno korištenje legalnog novca za terorističke svrhe. U nacionalnom popisu imenovane su osobe koje moraju sveobuhvatno primijeniti sustav, ali u jednoj okolnosti moraju gu primijeniti sve osobe koje obavljaju registriranu djelatnost. Jedna obveza koju moraju provoditi obveznici je i ona koja se odnosi na istraživanje stranke koja je u odnosu s njima. Riječ je dubinskoj analizi stranke. Ona može biti „standardna“, pojačana ili pojednostavljena. Njezine mjere, okolnosti u kojima se ona mora provoditi i kako se ona provodi uređene su pravnim okvirom u koji su osim provedbenih propisa uključene i smjernice sustavom nominiranih odgovarajućih tijela.

1. Uvod
2. Pravni okvir
3. Osnovni pojmovi
4. Procjena rizika od PN/FT-a
5. Dubinska analiza stranke
6. Pojačani DAS
7. Pojednostavljeni DAS
8. Zaključak

Pitanje pravnog statusa i poreznog položaja poljoprivrednika predstavlja kompleksno područje s više mogućih opcija. Poljoprivrednici mogu svoju djelatnost obavljati kao obrtnici ili biti upisani u Registar poreznih obveznika (dalje: RPO), pri čemu izbor načina registracije ne određuje automatski način oporezivanja. Neovisno o obliku registracije, porez na dohodak mogu podmirivati paušalno ili na temelju poslovnih knjiga. Posebnu kategoriju čine poljoprivrednici koji obavljaju poljoprivrednu djelatnost, ali nisu porezni obveznici. Razumijevanje uvjeta za obavljanje djelatnosti bez upisa u RPO, obveznih evidencija koje trebaju voditi poljoprivrednici izvan sustava oporezivanja te pitanja socijalnog osiguranja ključno je za sve koji se bave poljoprivredom ili namjeravaju započeti s poljoprivrednom proizvodnjom. O tome pišemo u nastavku.

1. Uvod
2. Poljoprivrednici koji nisu obveznici poreza na dohodak i upis u registar poreznih obveznika
3. Evidencije koje mora osigurati OPG koji nije porezni obveznik
4. Socijalno osiguranje poljoprivrednika koji nisu porezni obveznici
5. Prodaja poljoprivrednih proizvoda putem otkupnog bloka ili računa i fiskalizacija
6. Primitci koji (ne)ulaze u promet od 10.685,00 €

U Nar. nov., br. 2/26. objavljen je novi Kolektivni ugovor za djelatnost privatnog zdravstva Hrvatske, koji donosi niz preciznih i normativno važnih rješenja u području plaća, materijalnih prava i socijalne zaštite radnika. Kolektivni ugovor primjenjuje se od 1. siječnja 2026. godine. Njegova primjena ima izravne financijske i pravne učinke kako na radnike, tako i na privatne poslodavce u zdravstvu, osobito u kontekstu razgraničenja javnih i privatnih izvora financiranja te poreznog tretmana pojedinih prava.

1. Uvod
2. Koji subjekti čine privatno zdravstvo
3. Na koga se primjenjuje Kolektivni ugovor za djelatnost privatnog zdravstva Hrvatske
4. Plaće radnika u privatnom zdravstvu za obveznike primjene KU-a
5. Specifičnosti kod rada pripravnika i specijalizanata
6. Materijalna prava zdravstvenih radnika privatne prakse

Radnik kojemu je određen istražni zatvor ili je na izdržavanju kazne zatvora, u pravilu ne može dolaziti na mjesto rada i izvršavati poslove svoga radnog mjesta. Poslodavac u toj situaciji može odlučiti zadržati radnika u radnom odnosu, ali jednako tako može odlučiti i da se radni odnos prekine.

Autorica u članku pobliže objašnjava postupanje poslodavca u situaciji kad je radniku određen istražni zatvor ili je na izdržavanju kazne zatvora, s posebnim naglaskom na mogućnost donošenja odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu.

1. Uvod
2. Istražni zatvor i kazna zatvora
3. Postupanje poslodavca ako je radniku određen istražni zatvor ili je na izdržavanju kazne zatvora
4. Zaključak

U situaciji kada djetetovo zdravstveno stanje, njegov rast i razvoj zahtijeva pojačanu njegu, sustav rodiljnih i roditeljskih potpora daje roditeljima mogućnost korištenja prava na rad s polovicom punoga radnog vremena. Pritom se ovo pravo priznaje radi njege djeteta koje nema teškoće u razvoju, već mu je zbog njegova zdravlja i razvoja potreban veći angažman roditelja. U članku će se pobliže opisati tko i kada može koristiti to pravo, pod kojim uvjetima, uz koju naknadu te u kojem trajanju, uz kratki osvrt i usporedni prikaz prava koja se priznaju roditeljima u sustavu rodiljnih i roditeljskih potpora radi njege djece s teškoćama u razvoju.

1. Korisnici
2. Uvjeti
3. Stručno-medicinsko vještačenje
4. Razdoblje korištenja
5. Novčana naknada
6. Posebnosti
7. Prava s osnove teškoća u razvoju djeteta
8. Zaključak

Darovanje predstavlja pravni posao kojim jedna strana drugoj strani predaje neku imovinsku korist, čime se umanjuje njegova imovina te se povećava imovina strane koja je primila dar.

U tom kontekstu, autor u ovome članku daje sažet prikaz instituta darovanja s različitih, za našu aktualnu praksu važnih motrišta.

1. Uvod
2. Ugovor o darovanju
3. Darovanje u okviru radnog odnosa
4. Kratki osvrt na porezno motrište darovanja

S obzirom na to da trgovačko društvo nastaje pod uvjetima i na način propisan zakonom, ono i prestaje na takav način. No prije njegova nastanka nužno je razriješiti određena pitanja između budućih osnivača društva i utvrditi s time povezane odnose. To se rješava u okviru određene zajednice, koju zakon naziva preddruštvo, a o značajnim i aktualnim pitanjima te zajednice pišemo u nastavku.

1. Uvod
2. (Pod)zakonski okvir
3. Pojam i nastanak
4. Preddruštvo kao zajednica
5. Neka organizacijska pitanja preddruštva
6. Odgovornost za obveze
7. Prestanak preddruštva

Postupanje Državne komisije po službenoj dužnosti u odnosu na osobito bitne povrede postupka javne nabave značajno je za zakonitu provedbu postupka javne nabave, za zaštitu javnog interesa i poštovanje načela javne nabave. Ona samo u određenim okolnostima postupa u tom dijelu po službenoj dužnosti.

1. Uvod
2. Pravo na žalbu u postupcima javne nabave
3. Odlučivanje Državne komisije u žalbenom postupku
4. Načela žalbenog postupka pred Državnom komisijom
5. Procesne pretpostavke za izjavljivanje žalbe
6. Osobito bitne povrede postupka javne nabave
7. Zaključno

1. Socijalna skrb
2. Fiskalno izravnanje
3. Financijski izvještaji

1. Stopa inflacije u prosincu 2025. godine
2. Prosječne mjesečne neto i bruto-plaće Hrvatske za studeni 2025. godine