Računovodstvo, revizija i financije 9/2026

U postupku javnog savjetovanja od 31. srpnja ove godine nalaze se nacrti prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, Zakona o doprinosima, Zakona o porezu na dobit i Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Većina predloženih rješenja dio je Mjera antiinflacijske politike koje je Vlada Republike Hrvatske (dalje: Vlada RH) predstavila u svibnju 2026. godine, dok su izmjene Zakona o PDV-u posljedica usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije.

U ovom je članku dan pregled najznačajnijih novosti na temelju nacrta objavljenih na eSavjetovanju. Napominjemo da je riječ o nacrtima, pa su do konačnog usvajanja moguće izmjene. U svakom slučaju, detaljnije o svim promjenama u oporezivanju pisat ćemo nakon usvajanja propisa.

1. Nacrt prijedloga izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak
2. Nacrt prijedloga izmjena i dopuna Zakona o doprinosima
3. Ukupni učinak predloženih izmjena na porezno opterećenje paušalnih obrta i osvrt
4. Nacrt prijedloga izmjena i dopuna zakona o porezu na dobit
5. Nacrt prijedloga izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost
6. Zaključni osvrt

U ovome članku autori razmatraju neka za praksu aktualna i važna pitanja u vezi s računovodstveno-poreznim te statusno-pravnim motrištem instituta povezanog s likvidacijom trgovačkih društva, koji ZTD naziva prestanak društva po skraćenom postupku.

U našoj se praksi on još naziva i tzv. likvidacija bez likvidacije ili skraćena likvidacija, što ćemo koristiti u nastavku.

1. Uvod
2. Što je skraćena likvidacija i čime je uređena
3. Postupak provedbe skraćene likvidacije
4. Radni odnos kod skraćene likvidacije
5. Financijsko i porezno izvještavanje društva kod skraćene likvidacije
6. Porezno motrište unovčenja imovine i podmirenja obveza kod skraćene likvidacije
7. Zaključak

Odobravanje zajmova uobičajena je pojava u poslovanju trgovačkih društava. Zajam se pritom može odobriti drugom trgovačkom društvu, članu društva, članu uprave, zaposleniku ili nekoj drugoj osobi, a u velikom broju slučajeva riječ je o odobravanju zajma upravo povezanoj osobi. Bez obzira na to komu se zajam odobrava, zajmodavac se prije sklapanja ugovora treba zapitati je li obvezan ugovoriti kamatu, a ako jest, koju kamatnu stopu treba primijeniti kako ne bi nastala dodatna porezna obveza.

U ovome se članku obrazlaže računovodstveno i porezno motrište danih zajmova u tuzemstvu, s posebnim osvrtom na razlike koje postoje ovisno o tome odobrava li se zajam povezanoj ili nepovezanoj osobi. Navedeno se dodatno objašnjava primjerima iz prakse, radi lakšeg razumijevanja i primjene u svakodnevnom radu.

1. Uvod
2. Računovodstveni okvir praćenja danih zajmova u tuzemstvu
3. Sklapanje ugovora zajma i pravno motrište ugovaranja kamata na dani zajam
4. Kamate s motrišta PDV-a i izdavanje računa za kamate
5. Porezno motrište kamata na dane zajmove povezanim osobama u tuzemstvu
6. Kamate na zajmove odobrene nepovezanim osobama u tuzemstvu
7. Zaključak

Potraživanja od kupaca iz inozemstva te obveze prema dobavljačima ili po osnovi primljenih kredita i zajmova, mogu biti iskazana u stranoj valuti, uz navođenje protuvrijednosti u eurima. U cilju fer izvještavanja poduzetnik na datum bilance preračunava stavke iskazane u stranoj valuti u eure, uz primjenu zaključnog tečaja - srednjeg tečaja HNB-a koji se primjenjuje na taj dan. Kako postupati s nastalim tečajnim razlikama s poreznog i računovodstvenog motrišta, pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod i zakonski okvir
2. Koji tečaj primijeniti i na koje stavke
3. Utvrđivanje tečajnih razlika
4. Porezni položaj tečajnih razlika
5. Primjeri knjiženja tečajnih razlika
6. Zaključak

U ovom je članku riječ o posebnim oblicima nematerijalne imovine koja se posebnim postupcima nabavlja na tržištu. Zbog svoje prirode, tj. nepostojanja materijalnoga, opipljivog oblika s obilježjem nedodirljivosti, u financijskom izvješćivanju razvrstava se u bilanci kao nematerijalna imovina na poziciju B. I. 2. Navedeni oblici nematerijalne imovine po svojim pojavnim oblicima i prirodi te načinu nabave nisu monolitna skupina, nego vrlo raznolika dugotrajna imovina koja ima svoje posebnosti i glede plaćanja, amortizacije i drugim obilježjima. Navedena imovina spada u nematerijalnu imovinu koju uređuje HSFI 5 – Nematerijalna imovina – dalje HSFI 5 i MRS 38 – Nematerijalna imovina – dalje MRS 38.

1. Prepoznavanje navedenih oblika nematerijalne imovine
2. Troškovi nabave posebnih oblika nematerijalne imovine pri zasebnom stjecanju i u postupku poslovnih spajanja
3. Amortizacija i vrijednost nematerijalne imovine nakon početnog priznavanja
4. Računovodstveni postupak pri nabavi koncesije
5. Licencije
6. Robne i uslužne marke, industrijska prava
7. Franšiza
8. Ostala nematerijalna imovina (ulaganje na tuđoj imovini)
9. Zaključak

Skrb za starije i nemoćne osobe predstavlja djelatnost koja uključuje iznimno visoku razinu odgovornosti te s obzirom na kontinuirano starenje stanovništva, sve više predstavlja djelatnost od nacionalnoga strateškog značenja. Ovim se člankom donosi osnovni zakonski okvir pružanja usluga skrbi o starijim i nemoćnim osobama, predstavljaju se temeljne odrednice pripadajućega računovodstvenog i poreznog motrišta za trgovačka društva koja obavljaju tu djelatnost te se upozorava na najvažnije aktualne posebnosti obavljanja ovih visokoodgovornih i iznimno važnih poslova.

1. Uvod i zakonski okvir
2. Računovodstveno motrište pružanja usluga domova za starije i nemoćne osobe
3. Porezne posebnosti pružanja usluga domova za starije i nemoćne osobe
4. Primjeri poslovnih događaja u poslovanju domova za starije i nemoćne s primjerima knjiženja
5. Zaključak

U ovoj rubrici daju se odgovori na aktualna računovodstvena, porezna i pravna pitanja iz poslovne prakse . Odgovori na pitanja iz područja računovodstva temelje se na primjeni računovodstvenih propisa, a odgovori na pitanja iz područja oporezivanja na primjeni poreznih propisa iz područja poreza na dodanu vrijednost, fiskalizacije, poreza na dohodak i dr. U ovim odgovorima obuhvaćena su i pitanja iz neprofitnih organizacija te iz radnog prava. Svi dani odgovori vrlo jasno i precizno objašnjavaju rješavanje postavljenih pitanja, a u dijelu računovodstva dani su i primjeri knjiženja poslovnih događaja koji su predmet upita.

Računovodstvo

1. Knjiženje troška zamjene dijelova na stroju

2. Prodaja poslovnog prostora koji je unesen kao povećanje temeljnog kapitala

3. Prekomjerni manjak u ugostiteljstvu na teret trgovačkog društva ugostitelja

Porez na dodanu vrijednost

1. Odbitak pretporeza u vezi sa sport-karticom za zaposlenike kod banaka

2. Porezno motrište isporuka s montažom

Fiskalizacija

1. Isticanje obavijesti o računu

Porez na dohodak

1. Pravo na regres i isplata (ne)oporezivog regresa te naknada troškova za odmor

2. Neoporezive nadoknade troškova za vrijeme školovanja koje je udaljeno od mjesta boravka

3. Porezni tretman redovne i stimulativne otpremnine kod poslovno uvjetovanog otkaza

Radno pravo

1. Obveze poslodavca prije uručenja otkaza uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika

Poslovanje neprofitnih organizacija

1. Nagrade za sportska ostvarenja

U ovom proračunskom praktikumu knjigovodstveno se iskazuje otuđenje neupotrebljive dugotrajne nefinancijske imovine te dani jamčevni polog koji ostaje na raspolaganju njegova primanja. Tek pri stvarnom otuđenju dugotrajne nefinancijske imovine ona više nije vidljiva u evidencijama i bilo bi uputno pritom s motrišta glavne knjige koristiti račun podskupine 915. Kada se jamčevni polog „briše“ iz imovine, smatramo da bi trebalo teretiti odgovarajući izvor vlasništva za financijsku imovinu.

1. Otuđenje neupotrebljive imovine
2. Otpisan jamčevni polog

U ovom praktikumu neprofitnog računovodstva knjiži se prodaja dugotrajne nefinancijske imovine i kupnja licencije koja se koristi do godinu dana. Pri prodaji dugotrajne nefinancijske imovine koristi se bruto načelo pri čemu se radi terećenja računa mora uzeti u obzir godina u kojoj je ta imovine kupljena. Samo ako se licencija nabavlja za korištenje dulje od godine dana, ima obilježje imovine, i to dugotrajne, a u suprotnome izravno se zadužuju rashodi, vodeći pritom računa o obračunskim razdobljima.

1. Prodaja dugotrajne nefinancijske imovine
2. Licencija kao rashod razdoblja

Kada radnik tijekom jednog mjeseca prelazi od jednog poslodavca kod drugog u radni odnos, umanjenje mjesečne osnovice za obračun doprinosa prvoga mirovinskog stupa može se primijeniti jedino ako radnik podnese izjavu u kojoj navodi broj poslodavaca te svotu bruto plaće koji mu svaki od njih isplaćuje u tom mjesecu. Pri obračunu plaće potrebno je voditi računa i o još nekim okolnostima. Toj temi posvećujemo tekst koji slijedi.

1. Uvod
2. Obračun doprinosa kod promjene poslodavca
3. Obračun osobnog odbitka kada radnik mijenja poslodavca
4. Zaključak

Osobni odbitak jedan je od najvažnijih elemenata pri obračunu predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada, a njegova pravilna primjena osobito dolazi do izražaja kada radnik istodobno ostvaruje plaću kod više poslodavaca ili uz plaću prima i mirovinu. Premda propisi omogućuju raspodjelu osobnog odbitka između više isplatitelja, u praksi se i dalje često postavljaju pitanja tko odlučuje o njegovoj raspodjeli, na koji se način ona evidentira u poreznoj kartici te kako pojedini isplatitelj primjenjuje dio osobnog odbitka pri obračunu predujma poreza na dohodak. U članku se pojašnjavaju pravila korištenja i raspodjele osobnog odbitka kod rada kod dvaju ili više poslodavaca, dodatnog rada te rada uz mirovinu, uz prikaz praktičnih primjera obračuna i primjene osobnog odbitka u poreznoj kartici.

1. Uvod
2. Osobni odbitak i porezna kartica
3. Radnik istodobno zaposlen kod dvaju ili više poslodavaca u redovnom radnom vremenu
4. Korištenje osobnog odbitka kada radnik radi u dopunskom radu
5. Korištenje osobnog odbitka kada korisnik mirovine istodobno ostvaruje mirovinu i plaću
6. Korištenje osobnog odbitka u posebnom postupku – Obrazac ZPP-DOH
7. Zaključak

Osam mjeseci provedbe „nove“ fiskalizacije je iza nas. Većina početnih problema i nesklada su otklonjeni, ali i dalje postoje dvojbe u vezi s određenim postupanjima kod fiskalizacije 2.0. Ministarstvo financija – Porezna uprava na svojim se mrežnim stranicama očitovalo o svojim stajalištima koja se odnose na primjenu odredaba Zakona o fiskalizaciji te dalo odgovore na aktualna pitanja. U nastavku donosimo pregled odgovora na aktualna pitanja u vezi s izdavanjem i fiskalizacijom eRačuna na temelju stajališta Ministarstva financija i odgovora objavljenih na mrežnoj stranici Porezne uprave.

1. Tko je obveznik izdavanja i zaprimanja eRačuna i za koje transakcije se obvezno izdaje eRačun?
2. Računovodstveni servis će izdavati eRačune uime trgovačkog društva. Kako treba postupiti?
3. Kako se provodi samoizdavanje eRačuna?
4. Poreznom obvezniku koji nije obveznik fiskalizacije 2.0 je prilikom instaliranja programa nenamjerno bila aktivirana opcija slanja eRačuna te je pogreškom izdan eRačun koji je odmah storniran, ali je evidentiran kao fiskaliziran u sustavu izlaznih računa. Mora li porezni obveznik nastaviti s izdavanjem eRačuna?
5. Fizička osoba koja je u sustavu PDV-a iznajmljuje poslovni prostor trgovačkom društvu koje nije u sustavu PDV-a. Kakav račun treba izdati?
6. Fizička osoba ušla je u sustav PDV-a po osnovi autorskog honorara. Je li ona obveznik izdavanja eRačuna i kako postupa?
7. Neprofitna organizacija – udruga obavlja povremeno gospodarsku djelatnost zbog koje je obveznik poreza na dobitak, ali nije obveznik PDV-a. Je li takva udruga obveznik izdavanja eRačuna?
8. Obveznik izdavanja eRačuna treba izdati račun stambenoj zgradi koja nema pristupnu točku u AMS-u i eRačun se ne može izdati. Mora li se takav izdani račun prijaviti u eIzvještavanje?
9. Trgovačko društvo izdaje samo eRačune. Treba li ono putem ePorezne prijaviti poslovni prostor u kojemu se izdaju eRačuni i radno vrijeme?
10. Je li obveznicima zaprimanja eRačuna dopušteno plaćanje pouzećem? Koji se način plaćanja navodi na računu ako kupac plaća gotovinom dostavljaču (pouzećem), a dostavna služba prodavatelju uplaćuje na transakcijski račun?
11. Može li se izdati eRačun u stranoj valuti?
12. Mora li se kod naknadnog odobrenja upisati referencija na svaku fakturu na koju se odnosi odobrenje?
13. Može li se kod odobrenja za bonus upisati razdoblje na koje se ono odnosi ili se moraju navesti svi računi?
14. Kako postupiti kod izdavanja odobrenja za povrat ambalaže ili povlačenje robe s tržišta?
15. Odvjetnik – obveznik poreza na dohodak obavlja i djelatnost sudskog tumača. Mora li imati odvojene certifikate i odvojeno izdavati eRačune?
16. Kako odvjetnik treba dostavljati račune sudovima za obrane po službenoj dužnosti koji su se prijašnjih godina dostavljali u eSpis?
17. Je li dopušteno primiti neoporezivu napojnicu na transakcijski račun ako je za isporuku izdan eRačun?
18. Koju KPD šifru na eRačunu navodi ugostiteljski objekt koji se bavi flaširanjem pročišćene vode i poslužuje takvu vodu isključivo u svom objektu?
19. Odvjetničko društvo na temelju ugovora pruža uslugu korištenja poštanskog sandučića odnosno poslovne adrese. Koju je KPD oznaku potrebno navesti na računu kod zaračunavanja ove usluge.
20. Društvo prodaje poslovni prostor, osobni automobil i kamion koji se nalaze u njegovoj dugotrajnoj imovini. Koje KPD oznake navesti na eRačunu?
21. Koja se KPD oznaka navodi kod prefakturiranja režijskih troškova u vezi s iznajmljivanjem poslovnog prostora?
22. Na zaprimljenom eRačunu nisu navedeni dodatni podatci kao što je svrha troška, registarska oznaka vozila ili podatci o poslovnim partnerima koji su ugošćeni. Na koji način osigurati popratnu dokumentaciju uz eRačun?
23. Je li dopušteno ponovno poslati isti eRačun?
24. Kako se izdaju eRačuni ako se prilikom prodaje rabljenih osobnih automobila primjenjuje posebni postupak oporezivanja marže?
25. Koja se kategorija PDV-a i VATEX oznaka koristi na eRačunu na kojemu se zaračunavaju usluge putničke agencije koja primjenjuje poseban postupak oporezivanja za putničke agencije?
26. Može li datum isporuke dobara biti različit od datuma izdavanja eRačuna?
27. Može li se izdati eRačun koji

Mali se porezni obveznici s motrišta PDV-a smatraju poreznim obveznicima, ali nisu redoviti porezni obveznici, a to znači da se ne nalaze u bazi poreznih obveznika RH jer nisu prešli propisani prag isporuka od 60.000,00 €. To znači da u tuzemnim prometima – isporukama dobara i usluga ne zaračunavaju PDV te ne mogu koristiti pretporez. Međutim, u određenim poreznim situacijama, i to kod stjecanja dobara iz EU-a (ako su prešli prag stjecanja) te stjecanja i isporuka inozemnih usluga (B2B) mali porezni obveznici trebaju zatražiti PDV ID broj (tada se nalaze samo u bazi VIES) te trebaju prenijeti poreznu obvezu na inozemne kupce ili od njih preuzeti poreznu obvezu. U tim prometima imaju samo obvezu PDV-a, međutim, kao mali porezni obveznici nikada nemaju pravo na pretporez. U sljedećem broju časopisa RRiF moći će se pročitati o primjeni domaće sheme u oporezivanju usluga malih poreznih obveznika iz RH.

1. Uvod
2. Posebnosti maloga poreznog obveznika u RH – domaća shema
3. Posebnosti u prometu dobara malih poreznih obveznika

Pri isporukama dobara s montažom u zemljama članicama EU-a primjenjuju se posebna pravila oporezivanja porezom na dodanu vrijednost (dalje: PDV) koja su vezana uz mjesto gdje se ta dobra sastavljaju ili postavljaju. Autorica u članku obrazlaže navedena pravila oporezivanja i daje primjere tih isporuka u drugim zemljama članicama EU-a. Uz to, daje prikaz zemalja EU-a koje pod određenim uvjetima koji su propisani njihovim nacionalnim zakonodavstvima dopuštaju primjenu oslobođenja bez registracije za potrebe PDV-a (engl. domestic reverse charge system) za isporuke dobara s montažom ili postavljanjem.

1. Definiranje isporuka dobara s montažom s motrišta PDV-a
2. Registracija za potrebe PDV-a u drugim zemljama članicama EU-a
3. Isporuke dobara s montažom u drugoj zemlji članici EU-a
4. Isporuke dobara s montažom poreznih obveznika iz EU-a na području RH
5. Isporuke koje se ne smatraju isporukama dobara s montažom
6. Zaključak

Stipendija je novčana potpora koja se dodjeljuje učenicima ili studentima kako bi im se olakšalo školovanje i pokrili troškovi života tijekom studija. Može je dodijeliti država, jedinica lokalne samouprave, fakultet, zaklada ili poslodavac, a najčešće se isplaćuje mjesečno tijekom školske ili akademske godine. Pod određenim uvjetima, isplatitelji ih mogu dodijeliti bez obveze oporezivanja, ali samo do propisanih svota. Da bi se stipendija isplatila neoporezivo, isplatitelji trebaju osigurati neku dokumentaciju. Stipendije ne ulaze u cenzus na temelju kojeg roditelji mogu koristiti osobni odbitak. Više o tome pročitajte u nastavku.

1. Uvjeti pod kojima se stipendija isplaćuje bez oporezivanja
2. Može li se stipendija isplaćivati cijele godine (i u ljetnim mjesecima)
3. Vjerodostojne isprave za isplatu stipendije i evidencija kod isplatitelja
4. Istodobno primanje više stipendija
5. Obračun neoporezive stipendije i iskazivanje u JOPPD-u
6. Isplata i obračun oporezive stipendije
7. Stipendije iz državnog proračuna i iz programa Europske unije
8. Stipendije koje isplaćuju zaklade, fundacije, ustanove i sl.
9. Potpora za školovanje djeteta do 15 godina
10. Stipendije ne ulaze u cenzus od 3.600,00 € za korištenje osobnog odbitka
11. Isplata stipendije stranim učenicima ili studentima
12. Umjesto zaključka

Učenici strukovnih škola obvezni su odraditi praktičnu nastavu kao dio nastavnog programa. Provedbu prakse omogućavaju im obrtnici, ili društva ili ustanove. Također, studenti često kao dio nastavnog programa trebaju obaviti i stručnu praksu. Više o obvezama pružatelja prakse učenicima i studentima za vrijeme praktičnog rada i poreznom tretmanu isplaćenih naknada za rad učenicima i studentima pročitajte u ovom članku.

1. Uvod
2. Pravo na nagradu učenicima
3. Praktična nastava studenata
4. Pravo na isplatu nagrade učenicima i studentima u djelatnosti graditeljstva i ugostiteljstva
5. Utječe li primitak učenika / studenta na priznavanje osobnog odbitka roditelju
6. Zdravstvena zaštita učenika za vrijeme prakse
7. Vođenje evidencije o učenicima i studentima
8. Kaznene odredbe u slučaju neisplate novčanih nagrada
9. Zaključak

Zakonski obveznici revizije trebaju do kraja rujna 2026. godine donijeti odluku o odabiru revizora za 2027. godinu na temelju „pretpostavljenih“ podataka iz financijskih izvještaja za 2026. godinu. Međutim, ako na temelju konačnih podataka iz financijskih izvještaja za 2026. godinu poduzetnik utvrdi da nije obveznik revizije, ugovor će se raskinuti. Osim toga, ako je riječ o početnom angažmanu, revizija se ugovara na rok od dvije godine. Više o svemu pišemo u nastavku članka.

1. Propisi koji uređuju obveznike revizije i način provedbe revizije financijskih izvještaja
2. Obveznici revizije financijskih izvješća prema Zakonu o računovodstvu
3. Imenovanja revizora i ugovaranja revizije
4. Primjeri ugovaranja revizije za poduzetnika u 2026. godini za financijska izvješća 2027. godine
5. Obveza revizije prema Zakonu o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija
6. Obveza revizije prema Zakonu o vodnim uslugama
7. Obveznici revizije poduzetnika koji su sudjelovali u poslovnim pripajanjima, spajanjima, odnosno podjelama kao preuzimatelji ili novoosnovana društva
8. Mišljenje revizora
9. Zaključak

Članak daje pregled ključnih izmjena Zakona o tržištu kapitala koje proizlaze iz prijenosa pravne stečevine Europske unije, tzv. Akta o uvrštenju (Listing Act) u nacionalno zakonodavstvo te prikazuje značajne mjere regulatornog i administrativnog rasterećenja sudionika tržišta kapitala. Posebna pozornost usmjerena je na razloge donošenja pojedinih rješenja i na učinke na hrvatsko tržište kapitala. Prijedlog zakona usvojen je u Hrvatskom saboru u prvom čitanju krajem svibnja 2026. godine.

1. Uvod
2. Prijenos odredaba Akta o uvrštenju
3. Regulatorno rasterećenje sudionika tržišta kapitala i strateški okvir
4. Ostalo – unaprjeđenje sustava sankcioniranja
5. Zaključak

Inflacijska kretanja u Hrvatskoj, ali i u širem okruženju upućuju na nespornu činjenicu da će za održanje pristojnog životnog standarda, kako za vrijeme radnog vijeka, tako i pri umirovljenju, biti nužno ulagati u investicijske instrumente koji će dugoročno donositi povećanje vrijednosti imovine investitora i različite oblike prinosa na uloženo. Jedan od jednostavnijih načina je ulaganje na Zagrebačkoj burzi, koja predstavlja središnje mjesto organizirane trgovine kapitalom u Hrvatskoj. Ovim će se člankom objasniti najvažnija obilježja trgovanja financijskim instrumentima za fizičke osobe, tzv. „male“ ulagače te upozoriti na najvažnije posebnosti pri takvim poslovima kojima je nužno posvetiti posebnu pozornost.

1. Uvod
2. Kako pristupiti trgovanju na burzi?
3. Informacije i nužni odabiri koje investicijsko društvo prikuplja od malog ulagatelja
4. Brokerske provizije i ostale naknade koje mali ulagatelj plaća investicijskom društvu
5. Značajke dionica, obveznica i fondova kao temeljnih financijskih instrumenata na domaćem tržištu kapitala
6. Trgovanje na Zagrebačkoj burzi – praćenje vrijednosti, ponude i potražnje
7. Zaključak

U obvezni sustav deviznog poslovanja u dijelu koji se odnosi na izvještavanja HNB-a o poslovima s nerezidentima, uključujući i one iz europodručja, uveden je potpuno novi provedbeni propis. Kao dio područja o kojemu se obvezno izvještava HNB je i područje kreditnog i depozitnog poslovanja. Radi detaljnijeg objašnjenja obveza izvještavanja, u ovom se članku obrađuje upravo to područje, s posebnim osvrtom na prekogranični cash pooling. Iako su temeljna pravila izvještavanja u odnosu na dosadašnji sustav ostala nepromijenjena, uvedene su određene značajne novosti koje se u članku posebno razmatraju i objašnjavaju.

1. Uvod
2. Kreditni poslovi s inozemstvom
3. Depozitni poslovi s inozemstvom
4. Prekogranični cash pooling
5. Zaključak

Tema ovog članka je prodaja dugotrajne materijalne imovine kod fizičkih osoba koje samostalno obavljaju registriranu djelatnost i obveznici su poreza na dohodak. Riječ je o imovini koja se nalazi u Popisu dugotrajne imovine i koja je prethodno bila nabavljena i korištena za potrebe obavljanja djelatnosti. U dugotrajnoj imovini nalaze se i osobni automobili koji su se koristili za osobni prijevoz obrtnika i zaposlenika a njihova prodaja obilježena je određenim specifičnostima koje su pojašnjene u ovom članku. Prodaja dugotrajne materijalne imovine obrađena je u nizu praktičnih primjera s motrišta poreza na dohodak – u Popisu dugotrajne imovine i Knjizi primitaka i izdataka, ali i s motrišta poreza na dodanu vrijednost te postupka fiskalizacije.

1. Uvod
2. Postupak prodaje dugotrajne materijalne imovine iz obrta
3. Izdavanje i fiskalizacija računa kod prodaje dugotrajne materijalne imovine
4. Specifičnosti prodaje pojedinih vrsta DMI i njihovo evidentiranje poslovnim knjigama obrta

Hrvatski sabor na sjednici održanoj 15. srpnja 2026. godine donio je Zakon o potrošačkim kreditima koji će nakon objave u Narodnim novinama stupiti na snagu 20. studenoga 2026. godine, uz odgođenu primjenu pojedinih odredaba na određene subjekte i kreditne proizvode. Zakon predviđa dva zasebna prijelazna razdoblja do pune primjene. Prvo se odnosi na vjerovnike i kreditne posrednike koji do sada nisu bili obuhvaćeni zakonom, do 1. lipnja 2027. godine, a drugo na kreditne proizvode poput platnih kartica i trajat će do 1. siječnja 2028. godine.

Zakon o potrošačkim kreditima odnosi se na tradicionalne financijske institucije, ali i na nove oblike financiranja, te na teleoperatere koji nude obročno plaćanje. Zakon obuhvaća one modele financiranja koji su dosad bili izvan ili na rubu posebne regulacije te uvodi strože mehanizme procjene kreditne sposobnosti kako bi se spriječilo odobravanje kredita potrošačima koji ih ne mogu otplaćivati.

1. Pristup
2. Vjerovnici i posrednici potrošačkih kredita
3. Položaj trgovaca na tržištu potrošačkog kreditiranja
4. Obveza vjerovnika i kreditnog posrednika prije sklapanja ugovora o kreditu
5. Obveza procjene kreditne sposobnosti
6. Ugovor o kreditu
7. Prijelazna razdoblja do pune primjene Zakona o potrošačkim kreditima

Izmjenama Zakona o strancima i Pravilnika o boravku državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj uređen je primjereni smještaj za širi krug državljana trećih zemalja koji borave i rade u RH. Primjereni smještaj mora biti osiguran za sezonske radnike i državljane trećih zemalja kojima se izdaje dozvola za boravak i rad na temelju mišljenja HZZ-a, ako poslodavac osigurava smještaj ili je posrednik u osiguravanju smještaja. Autorica u članku iznosi koje uvjete smještaj treba osigurati da bi se smatrao primjerenim i koja se dokumentacija podnosi uz zahtjev za izdavanje ili produljenje dozvole za boravak i rad.

1. Smještaj državljana trećih zemalja
2. Dozvola za boravak i rad na temelju mišljenja HZZ-a i smještaj
3. Dozvola za boravak i rad za sezonskog radnika i smještaj
4. Primjereni smještaj
5. Prijava boravišta

Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o boravku državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj uvedena je obveza državljanina treće zemlje, kojemu za ulazak u RH treba viza, da uz zahtjev za izdavanje prve dozvole za boravak i rad priloži potvrdu o zdravstvenom stanju i cijepnom statusu. Uvedena je i obveza državljaninu trećih zemalja kojemu za ulazak u RH treba viza da uz zahtjev za produljenje dozvole za boravak i rad, ako boravi u RH kraće od tri godine, priloži dokaz o obavljenu zdravstvenom pregledu.

1. Zdravstveni pregledi državljana trećih zemalja koji dolaze iz viznog režima
2. Zdravstveni pregled prije prvog izdavanja dozvole za boravak i rad u RH
3. Zdravstveni pregled prije produljenja dozvole za boravak i rad

Poslovni udjel je dio temeljnog kapitala određenog oblika društva kapitala. S njime se može slobodno raspolagati pod uvjetima i na način propisan zakonom. Taj se udjel može, primjerice, prodati, a između ostaloga, može ga se i darovati.

U tom kontekstu, autor u ovome članku razmatra za aktualnu praksu važna pitanja darovanja poslovnog udjela.

1. Uvod
2. Poslovni udjel – pojam i zakonsko uređenje
3. Evidentiranje poslovnih udjela
4. Stjecanje poslovnog udjela darovanjem

Bespovratna sredstva Europske unije postala su jedan važan izvor financiranja neprofitnih organizacija koje primjenjuju neprofitno računovodstvo. Uz ovo financiranje, otvorio se i niz računovodstvenih dvojbi u pogledu njihova priznavanja u općim financijskim izvještajima iz tog sustava. Tako za pojedina pitanja još uvijek ne postoje jednoznačni odgovori ili su metodološka stajališta dostupna samo kroz pojedinačna tumačenja. U članku se razmatraju najčešće dvojbe koje se javljaju pri evidentiranju ovih EU sredstava te se, uz osvrt na važeće propise i dostupna metodološka stajališta, predlažu računovodstvena rješenja.

1. Uvod
2. Pravni okvir
3. Računovodstveni pristup
4. Praktičan primjer
5. Zaključak

Proračunske organizacije mogu u svojoj imovini imati i onu koji se prema računovodstvenim pravilima smatra sitnim inventarom. U praksi je riječ o imovini koja se zbog svojih obilježja i vrijednosti često smože povezivati s drugim oblicima dugotrajne nefinancijske imovine, zbog čega pri njezinu razvrstavanju mogu nastati dvojbe. U ovom se članku razmatra pojam sitnog inventara te računovodstveno evidentiranje promjena u ovoj skupini imovine, pri čemu za pojedine situacije ponekad treba zauzeti i obrazložiti odgovarajuće računovodstvene stajalište.

1. Uvod
2. Normativni okvir
3. Nefinancijska imovina
4. Sitni inventar
5. Promjene u vezi sa sitnim inventarom

Sustav javne nabave prepoznaje nabavu robe, usluga i radova koji se prema procijenjenoj vrijednosti predmeta nabave ubrajaju u sustav jednostavne nabave. Pravila iz ovog dijela sustava prilično su promijenjena od 1. rujna 2026. godine. Pragovi vrijednosti koji su za primjenu jednostavne nabave su zadani, ali treba uzeti u obzir i druge zanimljive vrijednosti. Iako se na ove nabave primjenjuje opći akt naručitelja, on mora uvažiti neke temeljne odredbe iz sustava koje se primjenjuju i na postupke javne nabave.

1. Uvod
2. Vrijednosni pragovi za primjenu Zakona o javnoj nabavi u 2026. godini
3. Opći akt naručitelja o jednostavnoj nabavi
4. Smjernice Povjerenika za informiranje u vezi sa savjetovanjem s javnošću prilikom donošenja općih akata
5. Smjernice Ministarstva gospodarstva za provedbu postupaka jednostavne nabave
6. Postupci jednostavne nabave u okviru modula jednostavne nabave u EOJN RH
7. Pravila o sprječavanju, prepoznavanju i uklanjanju sukoba interesa
8. Pravna zaštita u postupku jednostavne nabave
9. Primjena elektroničkih sredstava za nabave do 15.000,00 €
10. Plan nabave i registar ugovora
11. Jednostavna nabava u skladu s čl. 23. ZJN 2016 („odvojena nabava“)
12. Prekršajna odgovornost naručitelja i odgovorne osobe
13. Zaključno

Predmet naslovnog pravilnika su međusobno povezana područja javne nabave koja zahtijevaju jasno uređena pravila postupanja naručitelja. Njihovo uređivanje pravilnikom potrebno je radi određivanja administrativnih postupaka i odgovornosti te stvaranja pretpostavki za pravodobno planiranje nabave, pravilnu pripremu postupka te praćenje izvršenja sklopljenih ugovora.

U ovom se članku razmatraju pitanja koja bi naručitelj trebao urediti pravilnikom, uz poseban osvrt na odgovornosti sudionika u pojedinim fazama postupka.

1. Uvodni dio
2. Plan nabave
3. Registar ugovora
4. Priprema postupka
5. Provedba prethodnog savjetovanja sa zainteresiranim gospodarskim subjektima

1. Pregled kretanja