Obnova zgrada oštećenih potresom u RH - Kako prevladati pravni partikularizam i nomotehnički kaos?

Cilj je ovoga članka podsjetiti čitatelja da u RH ne postoji opće zakonodavstvo koje uređuje obnovu zgrada oštećenih djelovanjem bilo kakve vrste razorne prirodne sile. Ne postoji sustav pravnih pravila koja bi se primjenjivala na čitavom teritoriju i za sve subjekte (adresate) u takvim situacijama. Zbog toga se nakon razornih djelovanja prirodnih sila pojavljuje opća neizvjesnost o režimima koji će se primijeniti na obnovu, a pravna se pravila tek nakon toga stvaraju za određeni štetan događaj i za točno određeno područje. Naznačena situacija nakon razornog djelovanja prirodnih sila nužno dovodi do pravnih partikularizama i nejednakosti adresata u RH, čemu najbolje svjedoči primjer Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije koji se takav kakav postoji u ovome trenutku ne može primijeniti na bilo koji drugi potres osim na onaj od 22. ožujka 2020. godine, kao ni na prostorne okvire izvan Grada Zagreba i dvije županije. Za sada se jedinim rješenjem, koje je loše, ali ujedno i najmanje te nužno zlo, čini donošenje zakona za određeni događaj i određeni prostor koji nemaju obilježje općosti.

1. Uvod
2. Zaključak
3. Na što se i na koga primjenjuje Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije?
4. Obnova zgrada oštećenih potresom u Petrinji, Glini, Sisku i drugdje te u mogućim novim potresima u RH
5. Druga razorna djelovanja prirodnih sila i oštećenja zgrada
6. Potreba za uspostavom općega pravnog režima u RH za obnovu zgrada stradalih zbog razornog djelovanja prirodnih sila
7. Neopravdano velika očekivanja javnosti od pukoga zakonskog teksta
8. Zaključak – u RH postoje različita pravna područja