Posjed, dosjelost i pravo vlasništva s obzirom na imovinu jedinica lokalne samouprave

Jedinice lokalne samouprave često se susreću s izazovima u upravljanju imovinom, posebno nekretninama. Specifičan izazov čine situacije u kojima fizičke osobe imaju dugogodišnji nesmetan posjed zemljišta za koje jedinice lokalne samouprave i ne znaju, situacije u kojima građani samovlasno zauzimaju dio ili cijelu nekretninu i uzurpiraju je. Ponekad to zemljište koriste i na temelju jako davno sklopljenog ugovora. Osoba koja ima faktičnu vlast na stvari, njezin je posjednik. Posjed je stečen uspostavom faktične vlasti. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima definira vlasništvo kao vrstu stvarnog prava na određenoj stvari koje ovlašćuje svojeg nositelja da s tom stvari i koristima od nje čini sve što ga je volja te da svakoga drugog od toga isključi, a ako to nije protivno tuđim pravima ni zakonskim ograničenjima. Nepovredivost vlasništva Ustav RH smatra jednom od najvećih vrednota i temeljem za tumačenje Ustava. Ustav jamči pravo vlasništva, koje je moguće ograničiti ili oduzeti u interesu RH, uz naknadu tržišne vrijednosti. Ustav RH ne spominje posjed. Ma koliko god vlasništvo bilo ustavno nepovredivo, a posjed samo faktično držanje stvari, učinci posjeda imaju značajan utjecaj pravne prirode na povredivost prava vlasništva. Ti su učinci izraženi i na upravljanju i gospodarenju imovinom jedinica lokalne samouprave, gdje je zbog njezine brojnosti, raširenosti u prostoru ili nedostatnih upravljačkih kapaciteta lokalne samouprave ponekad izložena gubitku prava vlasništva.

1. Uvodni osvrt o posjedu
2. Valuta ispunjavanja Obrasca GOD-DOP (za isplatitelje primitaka)
3. Evidentiranje imovine lokalne samouprave
4. Dosjelost na imovini jedinice lokalne samouprave
5. O zaštiti posjeda
6. Zaštita prava vlasništva na imovini lokalne samouprave
7. Zaključak