Svaki radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor za svaku pojedinu kalendarsku godinu. Godišnji odmor poslodavac utvrđuje, a radnik koristi, za svaku kalendarsku godinu posebno – utvrđuje se i koristi godišnji odmor za 2024. godinu, za 2025. godinu itd. U ovome članku autorica obrazlaže način određivanja i korištenja godišnjeg odmora radnika – minimalno trajanje godišnjeg odmora, stjecanje prava na puni ili razmjerni dio godišnjeg odmora, utvrđivanja broja dana godišnjeg odmora koji pripadaju radniku i ostala pitanja godišnjeg odmora.
Pravo na godišnji odmor i minimalno trajanje godišnjeg odmora
Stjecanje prava na puni ili razmjerni dio godišnjeg odmora
Pravo na godišnji odmor u slučaju prestanka radnog odnosa
Utvrđivanje broja dana godišnjeg odmora koji pripadaju radniku
Korištenje godišnjeg odmora u dijelovima
Prenošenje godišnjeg odmora u sljedeću godinu
Raspored korištenja godišnjeg odmora
Pravo na godišnji odmor radnika koji rade u nepunom radnom vremenu kod poslodavca / više poslodavaca
Pravo na godišnji odmor radnika koji rade u dodatnom radu
Autorica u ovome članku iznosi cjelovit prikaz instituta sezonskog zapošljavanja radnika u svjetlu zadnjih izmjena i dopuna Zakona o radu te u segmentu korištenja mjere „Stalni sezonac“, u sklopu mjera aktivne politike zapošljavanja koje provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje, što je iznimno aktualno s obzirom na ovo doba godine.
Kolektivni ugovor predstavlja temelj zasnivanja kolektivnoga radnog odnosa u nas. Pri obradi materije kolektivnih ugovora, za praksu u okviru obavljanja gospodarske djelatnosti osobito značajno mjesto zauzimaju kolektivni ugovori proširene primjene. S obzirom na to da ovaj institut ima istaknuto i značajno mjesto u aktualnoj praksi u nas, o nekim pitanjima koja uređuju trenutačno važeći kolektivni ugovori proširene primjene, pišemo u nastavku članka.
Uvod
Osnove pojmovnog određenja
O proširenoj primjeni kolektivnog ugovora
Sažeti osvrt na neke trenutačno važeće kolektivne ugovore proširene primjene u gospodarstvu
Tekst je nastavak analize u kojoj se razmatra sustav ocjenjivanja učinkovitosti rada zaposlenih u sustav obrazovanja i znanosti prema Zakonu o plaćama u državnoj i javnim službama. Prvi dio, u kojemu se razmatra sustav ocjenjivanja učinkovitosti rada učitelja i nastavnika u sustavu osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja, objavljen je u časopisu Pravo i porezi, u broju 4/24. U ovom članku obrađuje se sustav ocjenjivanja učinkovitosti rada sveučilišnih nastavnika i znanstvenika u sustavu znanosti i visokog obrazovanja. Posebno se upozorava da novi sustav ocjenjivanja prijeti njihovim akademskim slobodama.
Uvodne napomene
Otkaz ugovora o radu sveučilišnim nastavnicima i znanstvenicima
Paralelni sustavi ocjenjivanja
Ustavno jamstvo akademskih sloboda
Ugrožavanje akademskih sloboda na temelju Zakona o plaćama i reforme sustava znanosti i visokog obrazovanja
Novi Zakon o državnoj službi te Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama donijeli su određene promjene u sustavu ocjenjivanja državnih (i javnih) službenika, jamačno s ciljem da unaprijede stari model, koji je bio neučinkovit ponajprije zbog hiperinflacije najviših ocjena. U novom zakonodavstvu donose se ograničenja za dvije najviše ocjene unutar jednog tijela državne uprave od 5 % odnosno 15 %. U članku donosimo analizu problematike koja zbog te prisilne distribucije može nastati i pregled nekih alternativnih modela ocjenjivanja.
Republika Hrvatske jedna je od prvih zemalja Europske unije koja je cjelovito zakonski uredila pitanje rada putem digitalnih platformi, odnosno tzv. platformski rad. Izmjenama radnog zakonodavstva iz 2022. godine odredbe o platformskom radu postale su dio Zakona o radu, no one su na snagu stupile s 1. siječnjem ove godine.
Uvod
Što je rad putem digitalnih radnih platformi (platformski rad)
Odredbe o obliku ugovora u okviru pravila obveznog prava više su puta razmatrane. S druge strane, šire promatranje odredaba o obliku ugovora o radu dosad je izostalo. Stoga se u ovome radu pristupa proučavanju odredaba Zakona o radu koje propisuju oblik u kojemu bi ugovor o radu (u načelu) trebao biti sklopljen. Isprva se daje kratak pregled svrhe propisivanja obveznog oblika (formalnih) ugovora prema Zakonu o obveznim odnosima. Potom se propituju narav i svrha odredaba o obliku ugovora o radu i posljedica njihova nepoštovanja te se zaključuje kako je prvenstveni cilj njihova propisivanja u olakšavanju dokazivanja sadržaja sklopljenog ugovora o radu. Dodatno, odredbe o obliku ugovora o radu nastoje se dovesti u smislenu vezu s odredbom Zakona o radu o tzv. presumpciji radnog odnosa.
Uvod
Oblik ugovora o radu i pravne posljedice njegova nepoštovanja
U ovom se članku razlaže o pravima i obvezama poslodavca i radnika koja proizlaze iz Uredbe o zaštiti osobnih podataka, s naglaskom na obveze prilikom sklapanja i prestanka ugovora o radu. Norme Uredbe i danas su mnogim poslodavcima, ali i radnicima, poprilično nepoznate, što je poražavajuća činjenica s obzirom na to da su za kršenje zapriječene visoke novčane upravne kazne. Kao posljedica kršenja normi Uredbe javlja se i pravo na naknadu štete osobama koje su kršenjem pretrpjele neki vid osnovane materijalne ili nematerijalne štete. Stoga će se u radu razjasniti i opći koncept naknade štete koji može proizići iz protupravne obrade podataka radnika.
Uvod
Teorijski okvir GDPR-a
Načela GDPR-a
Podatci koje je poslodavac obvezan obrađivati
Izrada preslika osobnih dokumenata radnika
Privola radnika
Obrada radi poštovanja pravnih obveza voditelja podataka
Obveza informiranja radnika o obradi podataka
Prestanak ugovora o radu i pravo na brisanje (,,pravo na zaborav’’)
Pri određenim isplatama bivšem radniku, a prema kojima se treba utvrditi dohodak od nesamostalnog rada, doprinosi se obračunavaju u skladu s primitcima od kojih se utvrđuje drugi dohodak. Takav se obračun primjenjuje i u nekim slučajevima kada fizička osoba koja od samostalne djelatnosti utvrđuje dobitak, a tu djelatnost obavlja kao drugu djelatnost, isplaćuje poduzetničku plaću te kada je riječ o isplatama izaslanim radnicima u RH. Obračun primitaka prema kojima se doprinosi obračunavaju na način koji ima obilježje drugog dohotka, a porez na dohodak prema primitcima od kojih se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada treba iskazati na Obrascu JOPPD. Više o ovoj tematici pročitajte u nastavku.
Uvod
Isplata nasljednicima s osnove rada bivšeg zaposlenika
Pozajmica uz povoljniju kamatu
Prigodne nagrade, naknade i pomoći dane bivšim radnicima
Zakonom o doprinosima poslodavcu je omogućena primjena ograničenja plaćanja doprinosa na najvišu mjesečnu osnovicu prema plaći za MIO I. i MIO II. te na najvišu godišnju osnovicu za MIO I., a koje se primjenjuje pod određenim kriterijima. Za 2024. godinu najviša mjesečna osnovica za obračun doprinosa je 9.360,00 €, a najviša godišnja osnovica je 112.320,00 €. Međutim, ponekad poslodavac nije u mogućnosti primijeniti ograničenje ili osiguranik ima više izvora dohodaka pa po osnovi plaćenih doprinosa ipak ostvaruje pravo na povrat doprinosa. Zato je omogućeno da osiguranik sam može tražiti povrat u upravnom postupku koji provodi Porezna uprava ako je za određenu godinu obračunano i plaćeno doprinosa za MIO I. stup na osnovicu koja je veća od najviše godišnje osnovice, i to po stopi od 15 % ili 20 % (ovisno o tome je li obveznik drugog stupa ili nije).
Uvodne napomene
Postupak povrata doprinosa za MIO I. koji je plaćen iznad godišnje osnovice
Jedinice lokalne samouprave često se susreću s izazovima u upravljanju imovinom, posebno nekretninama. Specifičan izazov čine situacije u kojima fizičke osobe imaju dugogodišnji nesmetan posjed zemljišta za koje jedinice lokalne samouprave i ne znaju, situacije u kojima građani samovlasno zauzimaju dio ili cijelu nekretninu i uzurpiraju je. Ponekad to zemljište koriste i na temelju jako davno sklopljenog ugovora. Osoba koja ima faktičnu vlast na stvari, njezin je posjednik. Posjed je stečen uspostavom faktične vlasti. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima definira vlasništvo kao vrstu stvarnog prava na određenoj stvari koje ovlašćuje svojeg nositelja da s tom stvari i koristima od nje čini sve što ga je volja te da svakoga drugog od toga isključi, a ako to nije protivno tuđim pravima ni zakonskim ograničenjima. Nepovredivost vlasništva Ustav RH smatra jednom od najvećih vrednota i temeljem za tumačenje Ustava. Ustav jamči pravo vlasništva, koje je moguće ograničiti ili oduzeti u interesu RH, uz naknadu tržišne vrijednosti. Ustav RH ne spominje posjed. Ma koliko god vlasništvo bilo ustavno nepovredivo, a posjed samo faktično držanje stvari, učinci posjeda imaju značajan utjecaj pravne prirode na povredivost prava vlasništva. Ti su učinci izraženi i na upravljanju i gospodarenju imovinom jedinica lokalne samouprave, gdje je zbog njezine brojnosti, raširenosti u prostoru ili nedostatnih upravljačkih kapaciteta lokalne samouprave ponekad izložena gubitku prava vlasništva.
Uvodni osvrt o posjedu
Valuta ispunjavanja Obrasca GOD-DOP (za isplatitelje primitaka)
Evidentiranje imovine lokalne samouprave
Dosjelost na imovini jedinice lokalne samouprave
O zaštiti posjeda
Zaštita prava vlasništva na imovini lokalne samouprave
Zadnja novela, odnosno Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, koji je stupio na snagu 14. ožujka 2024. godine, predstavlja drugu izmjenu i dopunu toga Zakona, kada se prvi put u Republici Hrvatskoj taj Zakon počeo primjenjivati. Ovoga puta do izmjena je došlo radi usklađenosti sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, ali i s ciljem što učinkovitije usklađenosti s Direktivom 2019/633 o nepoštenim trgovačkim praksama u odnosima među poduzećima u lancu opskrbe poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima. U ovom se članku daje prikaz najvažnijih izmjena spomenute novele Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom.
Uvod
Utvrđen je novi kriterij za određivanje „značajne pregovaračke snage“ kupca (čl. 3. st. 1.)
Obvezni sadržaj ugovora dobavljača i kupca (čl. 5.)
Ostale nepoštene trgovačke prakse kupca (čl. 11.)
Ostale nepoštene trgovačke prakse kupca uz dopuštenu mogućnost izuzeća od zabrane (čl. 12.)
Zaključne napomene u vezi s izmjenom ZZNTP-a
Autor: Dr. sc. Đurđica JURIĆ , prof. struč. stud. i ovl. rač.
Relativnost obveznih odnosa te ugovori u korist i na teret trećih osoba
U pravu je općepoznato da obveznopravni odnosi postoje i djeluju inter partes, što u bitnome označava koncept relativnosti – jer su njima vezani vjerovnik i dužnik kao stranačke pozicije. Iznimno, pod određenim pretpostavkama, ugovori mogu djelovati i prema subjektima koje nisu ugovaratelji, a riječ je o osobama koje imaju pravni interes te o takvim osobama u čiju je korist nešto ugovoreno među vjerovnikom i dužnikom čime je za nju osnovano samostalno i neposredno pravo. Osobe s pravnim interesom nisu sudionici tuđega obveznog odnosa, ali se na neki način na njih prelijevaju učinci tuđega obveznog odnosa, jer utječu na nastanak, promjenu i prestanak njihova prava. U ovom će se članku analizirati relativnost obveznog prava, djelovanje ugovora inter partes, ali također djelovanje ugovora prema trećima, a na poseban način ugovori u korist trećih osoba, ali i takvi koji u nekim specifičnim situacijama mogu iznimno djelovati i na teret trećih. Premda postoje i drugi slični ugovori, kao praktični sedes materiae ugovora u korist trećih osoba na kraju ovoga članka analizirat će se ugovor o osiguranju života u korist treće osobe jer su oni daleko najprisutniji u praksi.
Opća razmatranja o relativnosti obveznoga prava
Osobe s pravnim interesom i treće osobe
Ugovori u korist trećega
Ugovaranje na teret trećega
Osiguranje života u korist treće osobe u čl. 981.-989. ZOO-a
Autor u članku detaljno objašnjava Založno pravo kao sredstvo za pojačanje ugovora koje je uređeno Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Založno pravo predstavlja sredstvo pojačanja obveznog odnosa (ugovora) kojim se pojačava sigurnost ispunjenja dužnikove obveze.
Odredbama čl. 488. – 502. Zakona o parničnom postupku propisane su specifičnosti postupka pred trgovačkim sudovima. One se očituju u određivanju upotrebe, u načelu, pismenih dokaza, pismenih stručnih mišljenja, pismenih iskaza stranaka i svjedoka. Uz to, posebnim je pravilima toga postupka uređeno pripremanje glavne rasprave te pojedina pitanja bitna za izdavanje platnog naloga i sporove male vrijednosti pred trgovačkim sudovima. Inače, u postupku pred trgovačkim sudovima, ako u odredbama za taj postupak ne postoje posebna rješenja, primjenjuju se ostale odredbe ZPP-a. U kontekstu općih rješenja ZPP-a zanimljive su odredbe o medijaciji pri sudovima, uzimajući u obzir prirodu sporova koja se javlja u postupku pred trgovačkim sudovima.
Uvodne napomene: područje primjene posebne procedure
Nadležnost trgovačkog suda
Vrijednost predmeta spora u postupku pred trgovačkim sudom
Medijacija pri trgovačkom sudu
Pripremanje glavne rasprave: plan upravljanja postupkom, zakazivanje ročišta, izjave stranaka
Dokazni postupak
Postupak u sporovima male vrijednosti pred trgovačkim sudom
O pravilnoj i prikladnoj te kontekstualnoj uporabi riječi, različitih izričaja, pravnotehničkih figura, ali i samoga jezika koji je specifičan za pravo i njemu svojstven (tzv. jezik prava) umnogome ovisi kvaliteta svakoga akta, kako općega tako i pojedinačnoga. Neovisno o materiji koja se uređuje te posve neovisno o pitanju merituma, o njima u bitnome ovisi funkcionalnost (primjenjivost) akta, preciznost i jasnoća razumijevanja akta od strane adresata, mogućnost pravljenja čistih distinkcija u pravu, a naposljetku i tumačenje pravnih normi. U ovome se članku ukratko prikazuju najvažnija pitanja koja treba uzeti u obzir pri izradi ne samo općih nego i pojedinačnih pravnih akata, a koja se ponajprije odnose na jezik i s njime najtješnje povezana područja.
U članku se daje sistematičan pregled novoga pravnog okvira za bolje propise, uz kratak osvrt na dosadašnji razvoj politike boljih propisa u RH. Kroz prikaz promjena u zakonodavnom okviru, vidljiv je razvoj prioriteta te aktualni prioriteti politike boljih propisa u RH. U članku su obrađeni najznačajniji dijelovi Zakona o instrumentima politike boljih propisa i Uredba o metodologiji i postupku provedbe instrumenata politike boljih propisa. Kroz zasebna poglavlja pojedinačno je prikazan svaki od instrumenata politike boljih propisa, a obrađeno je i ono bitno iz odredaba o nadležnosti, nadzoru, administrativnim kapacitetima te prijelaznom razdoblju.
Pojmovne odrednice
Razvoj pravnog okvira politike boljih propisa u RH
Privremeno uzdržavanje, propisano Zakonom iz 2014. godine, novčano je primanje koje koristi dijete u cilju potpore uzdržavanja, a isplaćuje se iz sredstava državnoga proračuna Republike Hrvatske. Zakon o privremenom uzdržavanju uređuje korisnike prava na privremeno uzdržavanje, stjecanje prava na privremeno uzdržavanje, visinu iznosa privremenog uzdržavanja, nadležnost, postupak za ostvarivanje prava, isplatu i vraćanje iznosa privremenog uzdržavanja, financiranje, evidenciju i nadzor te druga pitanja bitna za ostvarivanje privremenog uzdržavanja. U ožujku 2024. godine u sklopu e-Savjetovanja objavljen je Nacrt prijedloga Zakona o privremenom uzdržavanju. Najavljena je namjera izmjena putem donošenja novog propisa, u povećanju iznosa privremenoga uzdržavanja i produljenju vremenskoga trajanja toga prava djeteta. Uz to, nastoji se pojednostaviti postupak ostvarivanja prava na privremeno uzdržavanje, među ostalima, izmjenom pretpostavaka ostvarivanja toga prava te nadležnosti za rješavanje o ostvarivanju prava na privremeno uzdržavanje. Prema objavljenim projekcijama, nadležnost za određivanje privremenog uzdržavanja bila bi na Agenciji za osiguranje radničkih tražbina.
Uvod: o pretpostavkama ostvarivanja prava na privremeno uzdržavanje prema važećem Zakonu iz 2014. godine
Novosti o pretpostavkama ostvarivanja prava na privremeno uzdržavanje
Trajanje prava na privremeno uzdržavanje
Visina iznosa privremenog uzdržavanja
Postupak radi određivanja prava na privremeno uzdržavanje prema Nacrtu prijedloga iz 2024.
Rješenje o privremenom uzdržavanju
Usklađivanje iznosa privremenog uzdržavanja
Obveza obavještavanja o promijenjenim okolnostima
Povrat isplaćenog iznosa privremenog uzdržavanja i novosti o vraćanju putem javnog rada
Izmjene ugovora o radu radi prevođenja prema Uredbi o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim službama te radi drugih promjena ugovornih odredbi
Nagrada predstavniku radnika za rad u nadzornom odboru poslodavca
Naknada za neiskorišteni godišnji odmor u slučaju smrti radnika
Obavljanje poslova drugog radnog mjesta
Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora i pravo na otpremninu
Pitanja u vezi platformskog rada
Prava radnika nakon prestanka korištenja roditeljskog dopusta u vezi nejednakog rasporeda radnog vremena, prekovremenog i smjenskog rada
Pravo na naknadu za neiskorišteni godišnji odmor
Prenošenje godišnjeg odmora u sljedeću kalendarsku godinu
Prenošenje godišnjeg odmora u sljedeću kalendarsku godinu
Pravo plodouživanje / osobna služnost, pobuda za sklapanje ugovora (čl. 322. i čl. 273. ZOO-a, u vezi s čl. 87. st. 2. OZ-a)
Prodajom nekretnine ne prestaju osobne služnosti koje su u zemljišnoj knjizi upisane prije prava radi čijeg se namirenja ovrha provodi
STVARNO PRAVO
Stjecanje prava vlasništva na nekretninama u društvenom vlasništvu (čl. 390. ZV-a)
Pravila o pretvorbi društvenog vlasništva ne primjenjuju se na stvarima koje nisu unesene u društveni kapital pravnih osoba u postupku pretvorbe na temelju Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća.
Nadogradnja na zajedničkim dijelovima zgrade / izvanredni poslovi (čl. 42. st. 1. u vezi s čl. 161. st. 1. ZV-a)
Kada suvlasnik poduzme na zgradi radove u vidu nadogradnje takve radnje po svojoj naravi spadaju u izvanredne poslove, pa je za poduzimanje istih potrebna suglasnost svih suvlasnika.
Pravo na posjed stana / protupravno stjecanje posjeda - provala u stan (čl. 22. ZV-a)
U parnicama radi smetanja posjeda nema mjesta raspravljanju o pravu na posjed niti pravnom temelju posjeda, pa tako niti o prigovoru prava na dom.
Stjecanje vlasništva nadogradnjom i ulaganjem u nekretninu (čl. 156. ZV-a)
Dogradnjom, nadogradnjom ili preuređenjem (adaptacijom) zgrada, odnosno prostorija u suvlasničkim, zajedničkim ili tuđim zgradama, kao ni njihovom prigradnjom, ugradnjom ili ulaganjem u njih, ne može se steći vlasništvo ako nije što drugo odredio vlasnik nekretnine
ZEMLJIŠNOKNJIŽNO PRAVO
Stjecanje vlasništva na nekretnini / prodaja na javnoj dražbi (čl. 81. st. 2. ZZK-a)
Ne može se s uspjehom tražiti utvrđenje prava vlasništva na nekretnini od osoba koje nisu upisane u zemljišne knjige kao vlasnik.
Valjanost ugovora o darovanju / predaja u posjed (čl. 43. ZZK-a)
U zemljišnoknjižnom postupku činjenicu da do predaje u posjed darovne nekretnine nije došlo sud može utvrditi samo ako je izričitom ugovornom odredbom ili na drugi jasan način odgođena predaja darovane nekretnine u posjed obdareniku.
Zabilježba spora (čl. 88. st. 2. ZZK-a)
U zemljišnoknjižnom postupku sud će na temelju odluke zbog koje je dopuštena zabilježba spora brisati sve upise glede kojega je zabilježba provedena.
PRAVO TRGOVAČKIH DRUŠTAVA
Ovlaštenje za potpis ugovora (čl. 41. st. 1. ZTD-a)
Jedna te ista osoba može sklopila ugovor o kupoprodaji kao zastupnik po zakonu prodavatelja s jedne strane i kao zastupnik po zakonu kupca s druge strane, ali uz ovlaštenje društva za sklapanje takvog ugovora.
Primjena kolektivnog ugovora za djelatnosti drvne i papirne industrije
Primjena novoga kolektivnog ugovora za djelatnost ugostiteljstva
Darovanje nekretnine fizičkoj osobi
Prostor za usluživanje na otvorenom ugostiteljskog objekta mora biti obuhvaćen rješenjem nadležnog tijela o ispunjavanju propisanih uvjeta za vrstu u kojoj objekt posluje.
Ugostiteljske usluge na otvorenom na zaštićenom području prirode, šumskom zemljištu i/ili pomorskom dobru mogu se pružati u skladu s posebnim propisima.
Ugostiteljska terasa mora ispunjavati propisane uvjete u pogledu opreme za usluživanje na otvorenom.
