Nastanak obveze, učinci obveze i dospijeće obveze s osvrtom na pobijanje dužnikovih pravnih radnji

Predmet su ovog članka dva pitanja kod pobijanja dužnikovih pravnih radnji izvan stečaja: nastanak obveze i dospijeće. Razmatra se pitanje kako trenutak poduzimanja pravne radnje dužnika na štetu vjerovnikova utječe na mogućnost pobijanja te radnje. Nekoliko je bitnih vremenskih odrednica u tome: dužnikova radnja prije nastanka obveze, dužnikova radnja nakon nastanka obveze, a prije dospijeća i dužnikova radnja koja bi bila poduzeta nakon dospijeća. Kao i u mnogim stvarima koje se odnose na ovaj institut, i glede svega navedenog u hrvatskome obveznom pravnu postoje nedosljednosti, neujednačenosti i raznoznačnosti uvjetovane kako zakonskim uređenjem tako i stajalištima doktrine, ali i podosta promjenjivim i nepredvidivim shvaćanjima iznesenima u praski relevantnih sudova i drugih dionika u pravnom sustavu. Mnoga polazišta koja se susreću počesto ne odgovaraju biti i (zaštitnoj) svrsi tog instituta, nego proturječe naravi instituta pobijanja dužnikovih radnji kako je izvorno oblikovan. U članku se iznose i objašnjavaju različita stajališta i različite posljedice koje se nadovezuju na svakoga od njih.

1. Ishodište problematike u praksi
2. Nastanak obveze i dospijeće obveze te paulijanska tužba
3. Imperativi povezani s načelom savjesnosti i poštenja
4. Svrha i narav instituta pobijanja dužnikovih pravnih radnji te način interpretacijskog pristupa
5. Apsurdnost stajalištâ o dopuštenosti pobijanja dužnikovih radnji prije nastanka obveze, a ne i nakon nastanka obveze, a prije dospijeća
6. Nastanak obveza prema općim pravilima ZOO-a
7. Dospijeće u obveznom pravu
8. Umjesto zaključka – različiti pristupi i doktrinarni koncepti ili jednostavno atrofija izvornog instituta i pogreške