Prijelazni režimi i prijelazne odredbe

Izrada prijelaznih odredaba i uspostava kvalitetnoga prijelaznog režima u općim aktima zasigurno je jedan od najtežih zadataka postavljen pred redaktora prilikom izrade općeg akata. Prijelazne odredbe nisu prvotni i pravi regulacijski supstrat općeg akta, ali operativnost pa i temeljna mogućnost primjene općeg akta u bitnome ovisi o tome jesu li prijelazni režimi kvalitetno propisani. Kod opsežnijih akata, složenijih materija i posebno kod materija koje su prethodno već bile uređene, pitanje prijelaznih režima od prvorazrednog je značenja i važnosti. Stoga se u ovom članku na jednostavan način iznose i objašnjavaju najvažnija pitanja i kritične točke koje se mogu pojaviti prilikom pravne redakcije prijelaznih odredaba. Svako od poglavlja u ovome tekstu jedan je od čimbenika razumijevanja i pravilne izrade prijelaznih odredaba koje svakako treba uzeti u obzir. Riječ je o temama koje se u nomotehnici i praksi njihove izrade pojavljuju kao izazovi i gdje se najčešće čine pogreške.

1. Uvod
2. Pojam i funkcija prijelaznih režima
3. Prijelazne odredbe kao vlastite odredbe konkretnoga općeg kata
4. Ograničenost vremena važenja prijelaznih odredaba
5. Prijelazne odredbe i povratno djelovanje (retroaktivnost)
6. Tempus regit actum
7. Konzumirane prijelazne odredbe
8. Prijelazni režimi i postupovna pravila
9. Prijelazne odredbe i hijerarhija pravnih izvora
10. Odredbe o rokovima za ispunjenje izvršnih klauzula
11. Ovlast za donošenje općeg akta i klauzule s rokom za njihovo ispunjenje
12. Opći akt o promjeni općeg akta
13. Prijelazne odredbe u strukturi općeg akta
14. Brisanje pravnog pravila i njegovi učinci nakon brisanja
15. Prava i neprava (kvazi) retroaktivnost
16. Zaključak