Pravo i porezi 10/2025

Autorica u ovom članku objašnjava eRačune prema Zakonu o fiskalizaciji s posebnim osvrtom na objašnjenja Porezne uprave u vezi s ispravnim određivanjem KPD-a i mogućnosti korištenja FiskAplikacije. Najvažniji datum za eRačune je 1. siječanj 2026. godine kada se uvodi obveza izdavanja i zaprimanja eRačuna za porezne obveznike u sustavu PDV-a uz obvezu zaprimanja eRačuna za porezne obveznike koji nisu u sustavu PDV-a, s tim da se obveza izdavanja eRačuna za porezne obveznike koji nisu u sustavu PDV-a uvodi od 1. siječnja 2027. godine.

1. Izdavanje i fiskalizacija eRačuna u segmentima B2B i B2G
2. eRačun
3. Pojmovi vezani uz eRačune
4. Izdavatelj eRačuna i primatelj eRačuna
5. Sustav eIzvještavanja
6. Aplikacija MIKROeRAČUN
7. Informacijski posrednik
8. FiskAplikacija
9. Zaključak

Fiskalizacija 1.0 koja se odnosi na izdavanje računa građanima – krajnjim potrošačima doživjet će značajne izmjene od 1. siječnja 2026. godine jer će od tog datuma obvezi fiskalizacije podlijegat svi računi koje izdaju obveznici fiskalizacije računa neovisno o tome na koji način su naplaćeni. Iznimno, u djelatnostima koje su izuzete od fiskalizacije računa neće doći do promjena. Autorica u članku objašnjava posebnosti u vezi s fiskalizacijom računa u segmentu B2C.

1. Uvod
2. Fiskalizacija 1.0 – obveznici fiskalizacije računa u krajnjoj potrošnji
3. Koji se prometi fiskaliziraju
4. Preduvjeti za provedbu fiskalizacije računa
5. Posebnosti u provedbi fiskalizacije računa od 1. siječnja 2026. godine
6. Zaključak

Pri prodaji dobara između domaćih poreznih obveznika i poreznih obveznika iz EU-a moguće su, osim jednostavnih transakcija kada je jedan porezni obveznik isporučitelj dobara, a drugi stjecatelj, i transakcije u nizu između tri porezna obveznika iz tri različite zemlje članice. U opisanom je slučaju riječ o trostranom poslu i pojednostavljenju u oporezivanju koje propisuje Direktiva o PDV-u te jednako tako i odredbe Zakona o PDV-u. Međutim, to ne znači da je trostrani posao svaka transakcija između tri porezna obveznika iz EU-a nego sudionici u trostranom poslu trebaju zadovoljiti propisane uvjete kako bi se moglo primijeniti pojednostavljenje u oporezivanju. Koje sve uvjete trebaju zadovoljiti sudionici trostranog posla, može se pročitati u nastavku članka.

1. Posebnosti u oporezivanju trostranog posla – zakonski okvir
2. Trostrani posao – uvjeti za pojednostavljenje u oporezivanju
3. Evidentiranje poreznih obveza kod sudionika u trostranom poslu
4. Oslobođenje od plaćanja PDV-a pri uvozu dobara u postupku 42 i isporuka dobra u drugu zemlju članicu EU-a u trostranom poslu
5. Zaključak

U članku autor obrađuje pitanje odgovornosti poslodavca za štetu radniku s motrišta dvaju članaka – čl. 111. Zakona o radu i čl. 25. Zakona o zaštiti na radu. Koje su poveznice i razlike te međusobni odnos navedenih dvaju zakonskih članaka koja naizgled tangiraju identičnu pravnu materiju? Koje je značenje sintagme „na radu ili u vezi s radom“ koja predstavlja temeljnu pretpostavku obaju zakonskih članaka? Primjenjuju li navedeni članci isto načelo odgovornosti poslodavca i iste razloge oslobođenja odgovornosti? Sva ta, ali i druga pitanja u vezi s odgovornosti poslodavca za štetu prouzročenu radniku bit će analizirana u ovom članku, i to s naglaskom na sudsku praksu i temeljna shvaćanja i kriterije koje su sudovi tijekom godina razvili u vezi s predmetnom problematikom.

1. Uvod
2. Značenje sintagme „na radu ili u vezi s radom“
3. Šteta
4. Oslobođenje poslodavca od odgovornosti
5. Zaključak

U članku se proučavaju kriteriji primjene novouvedene presumpcije radnog odnosa platformskih radnika iz čl. 221.m (i iznimke od njezine primjene iz čl. 221.n) Zakona o radu, a ispituje se i opravdanost njezina uvođenja u odnosu na postojeću (opću) presumpciju radnog odnosa iz čl. 10. st. 2. Zakona o radu. Naime, uza sve razumijevanje prema potrebi za radnopravnom zaštitom platformskih radnika i drugih osoba koje obavljaju rad putem digitalnih radnih platformi (a taj rad, potencijalno, odgovara svim bitnim odrednicama radnog odnosa), valja skrenuti pozornost na neprikladnost uvođenja nove (modificirane) presumpcije radnog odnosa i, samim time, drugačijih (platformskom radu prilagođenih) kriterija procjene je li riječ u konkretnom slučaju o obavljanju posla na temelju ugovora o radu ili kakva drugog ugovornog odnosa izvan radnog odnosa.

1. Uvod
2. Opća presumpcija radnog odnosa u RH
3. Posebna presumpcija radnog odnosa platformskih radnika
4. Izuzeće od primjene (posebne) presumpcije radnog odnosa platformskih radnika
5. Zaključak

U uvjetima tržišta rada obilježenog kroničnim manjkom (kvalificirane) radne snage, poslodavcima je osobito izazovno osigurati primjerenu zamjenu za radnike koji se nalaze na bolovanju. U tom kontekstu nije iznenađujuće da se sve češće otvaraju pitanja u vezi s nepravilnostima pri korištenju prava na privremenu nesposobnost za rad, odnosno kako postupati kada postoji sumnja u pravilnost korištenja bolovanja. Takva se postupanja u praksi najčešće nazivaju zlouporabom bolovanja. U članku autor analizira pravne mehanizme koji su poslodavcima na raspolaganju u slučaju sumnje na zlouporabu bolovanja i postupovne korake koje mogu poduzeti radi zaštite svojih prava i interesa, uz poštovanje važećega zakonodavnog okvira i prava radnika.

1. Uvod
2. Obveza obavještavanja poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad
3. Pravo poslodavca na informacije o zdravstvenom stanju radnika: pravni okvir i ograničenja
4. Zlouporaba bolovanja
5. Nadzor i kontrola nad korištenjem privremene nesposobnosti za rad – pravni okvir i postupovni mehanizmi

Zakon o izmjenama Zakona o pružanju usluga u turizmu stupio je na snagu 11. listopada 2025. godine. Riječ je o izmjenama koje se u najvećem dijelu odnose na pružanje usluga turističkih vodiča zbog liberalizacije tržišta. Budući je RH još 2022. godine započela pregovore o pristupanju Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), potrebno je uskladiti zakonodavstvo RH sa zakonodavstvom EU-a. U vezi s pružanja usluga turističkog vodiča, stajalište OECD je da treba omogućiti potpunu usklađenost s načelom nediskriminacije koje je propisano Kodeksima o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksom o liberalizaciji nevidljivih transakcija. U nastavku se daje pregled najznačajnijih izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu.

1. Uvod
2. Tko može pružati usluge turističkog vodiča prema Izmjenama ZoPUT-a
3. Pružanje usluga na području RH te na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima)
4. Zabrana pružanja usluga turističkog vodiča
5. Prekršajne odredbe
6. Prijelazne i završne odredbe

Iako se površnim promatranjem ugostiteljska djelatnost može činiti kao djelatnost jednostavne tehnologije rada i samih poslovnih procesa, upravo mikrosegmentiranost više različitih područja djelovanja te nužnost prilagodbe propisima iz širokih, a različitih domena čini ovu djelatnost područjem u kojemu je nužno djelovati interdisciplinarno. Provedbu propisa u vezi s ugostiteljstvom nadziru prvenstveno turistička, sanitarna i radna inspekcija, ali i porezni nadzor. Ovim se člankom donosi pregled najčešćih predmeta nadzora nad ugostiteljskom djelatnošću s naglaskom na važnost međusobne povezanosti između njih, a sve u svrhu pružanja što sveobuhvatnijeg pregleda tzv. kritičnih točaka kako bi poduzetnici mogli prilagoditi svoje poslovanje sa što manje rizika kršenja propisa.

1. Uvod
2. Najvažnije obveze i kazne za prekršaje prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti
3. Najvažnije obveze i kazne prema poreznim propisima značajne za ugostitelje
4. Zakon o radu i Kolektivni ugovor ugostiteljstva kao temelj radnog odnosa
5. Sanitarna inspekcija i njezino djelovanje
6. Zaključak

U prošlome broju ovoga časopisa pisali smo o pravnom i poreznom statusu poslovanja zadruge. U ovome broju nastavljamo s obradom tematike o zadrugama, razmatrajući neka temeljna statusno-pravna pitanja likvidacije zadruge. Uz to se u članku analizira računovodstveno i porezno motrište likvidacije zadruga, obveznika poreza na dobitak, i postupanje koje je vezano za izradu financijskih i poreznih izvješća za zadruge nad kojima je otvorena likvidacija.

1. Uvod
2. O provedbi likvidacije zadruge i s time povezanim pitanjima
3. Računovodstveno motrište otvaranja likvidacije
4. Obveze tijekom postupka likvidacije
5. Računovodstveno motrište zatvaranja likvidacije
6. Umjesto zaključka

Hrvatsko obvezno pravo izrijekom ne spominje tržišne poremećaje. Oni mogu postati čimbenikom za ugovor o građenju samo primjenom određenih pravnih standarda i instituta općeg dijela obveznog prava. Kad god se pojavi pitanje odstupanja od početnih ugovornih pozicija, posebno u pogledu cijene građenja, ti su događaji uvjetovani tržištem i tržišnim promjenama, a ponekada i dalekosežnijim poremećajima. U ovom se članku ukratko opisuje koje su mogućnosti da hrvatsko obvezno pravo na primjeru (osnovnog) ugovora o građenju prepozna tržišne poremećaje kao čimbenik koji u određenim okolnostima obezvrjeđuje početne stranačke pozicije, načelo jednake vrijednosti činidaba pa i pridržavanje shvaćanja pacta sunt servanda. U ovom se članku pruža osvrt i na logiku FIDIC-ovih pravila te prakse u međunarodnom poslovanju koje su razvijene u povodu građenja.

1. Različit utjecaj tržišnih poremećaja na različite inačice ugovora o građenju
2. Tržišni poremećaji i odredbe ugovora o građenju u ZOO-u
3. Dva lica utjecaja tržišnih promjena na cijenu građenja
4. Zaključak

Donošenje Zakona o upravljanju i održavanju zgrada prekretnica je u razvoju pravnog okvira upravljanja nekretninama u RH. Riječ je o prvom posebnom zakonskom propisu kojim se sustavno uređuje problematika upravljanja zgradama, osobito u pogledu donošenja odluka suvlasnika. Za razliku od dosadašnjeg uređenja temeljenog na Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, novi propis detaljno razrađuje suvlasničke odnose te postupke odlučivanja o pitanjima koja se odnose na upravljanje i održavanje zgrada. Cilj je ovoga članka analizirati ključne novosti koje proizlaze iz donošenja Zakona o upravljanju i održavanju zgrada, prikazati način na koji su dosadašnje odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima konkretizirane u novome normativnom okviru te skrenuti pozornost na pitanja koja ostaju otvorena i koja zahtijevaju daljnju stručnu i zakonodavnu razradu.

1. Uvod
2. Predmet uređenja ZUOZ-a
3. Odnosi suvlasnika nekretnine prema ZV-u
4. Odluke suvlasnika u upravljanju zgradom prema ZUOZ-u
5. Zaključak

U ovom se članku opisuju obilježja i određene nejasnoće s upisom zajednice suvlasnika u Registar zajednica suvlasnika. U njemu se ujedno iznose neki praktični vidovi, kako povoljni tako i nepovoljni, rješenja Zakona o upravljanju i održavanju zgrada te Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja Registra zajednica suvlasnika, koji je donesen na temelju zakonske ovlasti. Glavna nepovoljnost prilikom procesa prikupljanja dokumentacije i podnošenja zahtjeva za upis u taj Registar je pretjerana birokratiziranost te uzaludno ponavljanje radnji i dostavljanje dokumentacije katastru koje katastar već nužno mora imati. Rok za podnošenje zahtjeva za Upis u Registar zajednica suvlasnika ne postoji, no upravitelji ponekad opravdano, a ponekad i neopravdano taj proces žele provesti što prije, uglavnom zbog naplate dodatnih naknada suvlasnicima. Osim toga, navedeno birokratiziranje bez razloga suvlasnicima stvara administrativne troškove i iscrpljuje resurse iz pričuve u jednoj toliko jednostavnoj (pa čak i banalnoj) stvari, koja se nužno trebala provesti jednostavno, brzo, bez troškova i birokratiziranja.

1. Uvod
2. Upis u Registar zajednica suvlasnika
3. Shematski prikaz u proizvoljnom mjerilu rasporeda posebnih dijelova zgrade na svakoj od etaža zgrade i etažni elaborat
4. Važnost upisa u Registar
5. Iscrpljivanje pričuve nepotrebnim administrativnim obvezama
6. Umjesto zaključka: niz obveza za suvlasnike i predstavnike suvlasnika

Pomorski redari u pravni poredak RH uvedeni su Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama (Nar. nov., br. 83/23; dalje: Zakon). Uloga pomorskih redara definirana je kroz njihov djelokrug rada, a značenje im proizlazi iz brojnosti koja bi trebala osigurati da se na vrijeme otkrije i/ili spriječi devastacija ili nezakonito korištenje pomorskog dobra. Osim snage u brojnosti, prema mišljenju autora ovog članka bitno je obilježje i sposobnost što zajedno čini uvjete o kojima ovisi uspjeh ove vrste zaštite pomorskog dobra.

1. Uvod
2. Stjecanje statusa pomorskog redara
3. Postupanje pomorskog redara
4. Zaključak

Izazovi s održavanjem komunalnog i prometnog reda utječu na najneposredniji dojam o radu lokalne samouprave. Uklanjanje nedopuštenih predmeta s javnih površina često će izazvati interes, čak i odobravanje građana, dok će problemi nepropisnog parkiranja ili onečišćenja na zelenim površinama neposredno utjecati na negativnu sliku rada izvršnog čelnika i lokalne administracije. Komunalni i prometni redar imaju ograničene ovlasti i objektivne mogućnosti u posve raznorodnim situacijama – od uklanjanja nepropisno parkiranih automobila do nezakonite gradnje. Državni je inspektorat neučinkovit, a policiji je nemoguće baviti se komunalnim problemima, tako da su komunalni i prometni redari ostavljeni na vjetrometini, bez potpore i stvarnih ovlasti. Autorovo je stajalište da se RH treba ugledati u susjedne i druge europske zemlje, podići komunalno i prometno redarstvo na učinkovitiju razinu snažnijeg autoriteta i širih ovlasti tko da se zakonom omogući osnivanje komunalne / gradske / lokalne policije.

1. Uvodne napomene
2. Municipalna policija kroz prošlost
3. Municipalna policija u zemljama EU-a
4. Zaključak

Tržište socijalnih usluga u RH teško je više milijarda eura godišnje. Zato je i s ekonomskog i socijalnog motrišta poznavanje socijalnih usluga prvorazredno pitanje. U ovom se članku pruža pregled i iznosi objašnjenje najvažnijih pitanja koja su potrebna za cjelovito razumijevanje socijalnih usluga. Pritom se socijalne usluge predstavljaju s motrišta korisnika, njihovih pružatelja, načina i pretpostavaka pružanja, cijene te zakonskih režima koji ih uređuju. Premda je riječ o velikom tržištu, čak i u okvirima RH, namjerno ili nenamjerno je uređenje u Zakonu o socijalnoj skrbi krajnje konfuzno, a često i posve neodrživo, što čak i stručnjacima u tome području čini velike poteškoće pri njegovu razumijevanju. Stoga se u članku na temelju zakonskih odredaba pregledno i precizno, ali nadasve pregnantno iznosi koncept socijalnih usluga u RH i način njihova funkcioniranja, ali se pritom upozorava i na sve nedorečenosti te nelogičnosti koje se u tom sustavu pojavljuju, ponajviše zbog neodgovarajućega zakonskog uređenja.

1. Uvod – pojam socijalnih usluga
2. Zakonske socijalne usluge i druge socijalne usluge
3. Socijalne podusluge
4. Trajanje socijalnih usluga
5. Korisnici i korisničke skupine socijalnih usluga – posvemašnja neodrživost i nepreglednost zakona
6. Pružatelji socijalnih usluga
7. Pružanje socijalnih usluga u mreži i izvan mreže
8. Ulazak pružatelja socijalnih usluga u mrežu
9. Cijene socijalnih usluga
10. Zaključak

U ovome se članku analizira uređenje Zakona o socijalnoj skrbi u pogledu licencija za pružanje socijalnih usluga, posebno sadržaj Novele iz 2025. godine, s jedne strane, i Mišljenje Uprave za obitelj i socijalnu politiku ministarstva nadležnog za socijalnu politiku od 15. travnja 2025. godine (KLASA: 011-02/25-01/19; URBROJ: 524-08-01/1-25-1), s druge strane. Sadržaj Mišljenja bitno je drugačiji od odredaba Zakona, ali i same Novele na koju se poziva, a koja je stupila na snagu 1. travnja 2025. godine. U stručnim krugovima te među relevantnim čimbenicima iz sustava socijalne skrbi to mišljenje do sada nije bilo poznato osim vrlo uskome krugu subjekata, pa ni autorici ovog teksta. Zbog kapitalne važnosti licencija i licenciranja pružatelja socijalnih usluga u sustavu socijalne skrbi, ova je tema nezaobilazna u području socijalnog prava. Autorica u članku naglašava da Zakon o socijalnoj skrbi poznaje licencije za pružanje socijalnih usluga koje se konkretnom pružatelju izdaju isključivo na određeno vrijeme te da je neodrživo i bez zakonskog temelja stajalište da bi se mogle izdavati na neodređeno (za trajno).

1. Skica problematike
2. Funkcija licenciranja pružatelja socijalnih usluga i periodičnost licenciranja
3. Mišljenje uprave za obitelj i socijalnu politiku od 15. travnja 2025. godine
4. Analiza Mišljenja Uprave za obitelj i socijalnu politiku Ministarstva od 15. travnja 2025. godine
5. Mišljenje – je li to odluka, uputa za postupanje, pravno mišljenje ili zakonodavni akt
6. Uvjetne licencije i licencije koje za različita mjerila imaju različit rok
7. Zaključak – poruka adresatima

Izrada prijelaznih odredaba i uspostava kvalitetnoga prijelaznog režima u općim aktima zasigurno je jedan od najtežih zadataka postavljen pred redaktora prilikom izrade općeg akata. Prijelazne odredbe nisu prvotni i pravi regulacijski supstrat općeg akta, ali operativnost pa i temeljna mogućnost primjene općeg akta u bitnome ovisi o tome jesu li prijelazni režimi kvalitetno propisani. Kod opsežnijih akata, složenijih materija i posebno kod materija koje su prethodno već bile uređene, pitanje prijelaznih režima od prvorazrednog je značenja i važnosti. Stoga se u ovom članku na jednostavan način iznose i objašnjavaju najvažnija pitanja i kritične točke koje se mogu pojaviti prilikom pravne redakcije prijelaznih odredaba. Svako od poglavlja u ovome tekstu jedan je od čimbenika razumijevanja i pravilne izrade prijelaznih odredaba koje svakako treba uzeti u obzir. Riječ je o temama koje se u nomotehnici i praksi njihove izrade pojavljuju kao izazovi i gdje se najčešće čine pogreške.

1. Uvod
2. Pojam i funkcija prijelaznih režima
3. Prijelazne odredbe kao vlastite odredbe konkretnoga općeg kata
4. Ograničenost vremena važenja prijelaznih odredaba
5. Prijelazne odredbe i povratno djelovanje (retroaktivnost)
6. Tempus regit actum
7. Konzumirane prijelazne odredbe
8. Prijelazni režimi i postupovna pravila
9. Prijelazne odredbe i hijerarhija pravnih izvora
10. Odredbe o rokovima za ispunjenje izvršnih klauzula
11. Ovlast za donošenje općeg akta i klauzule s rokom za njihovo ispunjenje
12. Opći akt o promjeni općeg akta
13. Prijelazne odredbe u strukturi općeg akta
14. Brisanje pravnog pravila i njegovi učinci nakon brisanja
15. Prava i neprava (kvazi) retroaktivnost
16. Zaključak

1. Kvaziretroaktivnost
2. Konzumirane norme
3. Averzijski (averzionalni) poslovi
4. Računalni oblak
5. Virtualni ured

Zakon iz područja turizma

Zakon iz područja obrazovanja i znanosti

Zakon iz područja financija

Zakon iz područja ustrojstva sudbene

Vlasti i pravosudnih tijela

III. Porez na dohodak

III. – 3. Porezni tretman napojnica

V. Drugi porezi, pristojbe i davanja

V. – 4. Porez na nekretnine na vjerske zajednice i njihove nekretnine

V. – 5. Porez na nekretnine korisnika prava na status roditelja njegovatelja

V. – 6. Davanje nekretnine u dugoročni najam poslodavcu za stambeno zbrinjavanje radnika

V. – 7. Definiranje poreza na nekretnine za klijeti

V. – 8. Oslobođenje od plaćanja poreza na cestovna motorna vozila u vlasništvu osobe s invaliditetom

V. – 9. Obveznik plaćanja poreza na nekretnine

V. – 10. Oporezivanje nekretnina koje se turistički iznajmljuju porezom na nekretnine

V. – 11. Likvidacijska masa iz xxx d.o.o., Zagreb

V. – 12. Tijelo nadležno za rješavanje o žalbi protiv rješenja o utvrđivanju poreza na nekretnine

V. – 13. Zaduženje čestica u vlasništvu Republike Hrvatske porezom na nekretnine

1. Provjera statusa radnika u sustavu JEER i zaštita osobnih podataka
2. Podaci o poslodavcu na Popisu poslodavaca kod kojih je tijekom inspekcijskog nadzora utvrđeno postojanje neprijavljenoga rada

JAMSTVO – PRIGOVOR PRVENSTVA NAPLATE (čl. 111. ZOO-a)

Prigovor prvenstva naplate (beneficium ordinis) postoji kod običnog jamstva prema vjerovniku, što znači da vjerovnik mora najprije pokušati naplatu od dužnika, a tek onda od jamca, ali ovdje se ne radi o odnosu vjerovnik-jamac, nego o regresnom odnosu između dva jamca. U tom internom odnosu nema zakonskog prvenstva naplate u korist dužnika ili drugog jamca.

NAKNADA ŠTETE – ZASTARA (čl. 135. ZOZO-a)

Odredbom čl. 147. st. 1. ZOZO-a je propisano da tražbine naknade štete zastarijevaju istekom rokova određenih Zakonom o obveznim odnosima s time da rokovi zastare naknade štete počinju teći od dana pravomoćnosti rješenja kojim je utvrđeno da isplaćeno primanje nije pripadalo ili je pripadalo u manjem opsegu.

STJECANJE BEZ OSNOVE – ZASTARNI ROK (čl. 225. ZOO-a)

Tuženikov prigovor zastare tužiteljeve tražbine nije osnovan jer se u konkretnom slučaju radi o stjecanju bez osnove za koje se primjenjuje petogodišnji rok zastarijevanja predviđen odredbom članka 225. ZOO-a.

UGOVOR O ORTAKLUKU (čl. 642, ZOO-a)

Imovinu ortaštva čine ulozi ortaka i imovina stečena poslovanjem ortaštva, a imovina ortaštva zajednička je imovina ortaka.

USTUP GROBNOG MJESTA (čl. 15. ZOG-a)

Korisnik može korištenje grobnog mjesta ugovorom ustupiti trećim osobama, a ugovor o ustupanju tog korištenja mora se dostaviti upravi groblja radi upisa novog korisnika u grobni očevidnik.

STVARNO PRAVO

STJECANJE PRAVA VLASNIŠTVA DOSJELOŠĆU (čl. 53. ZV-a)

Tužbeni zahtjev treba biti usmjeren na uspostavu etažnog vlasništva te utvrđenje vlasništva na posebnom dijelu nekretnine koje je povezano sa suvlasničkim dijelom cijele nekretnine ako je poseban dio nekretnine doveden u funkciju stanovanja.IZVANREDNA UPRAVA (čl. 82. ZV-a)

Zahvati na zajedničkim dijelovima zgrade koji mijenjaju njihovu funkciju, izgled ili strukturu, a osobito kada uključuju trajnu ugradnju novih elemenata predstavljaju poslove izvanredne uprave.

OTKUP STANA (čl. ZV-a)

Otkupom stanarskog prava vlasnici stana stekli su i pravo vlasništva na spremištima koja su pripadak stana iako spremišta nisu navedena kao predmet prodaje.

RADNO PRAVO

ZLOUPORABA BOLOVANJA (čl. 115. ZR-a)

Boravak tužitelja na gradilištu i kretanje po gradilištu, tijekom više dana, za vrijeme bolovanja, zasigurno nema značaj kretanja koje je tužitelju, s dijagnozom teškog depresivnog poremećaja, preporučeno u cilju ozdravljenja.

IZVANREDNI OTKAZ – BOLOVANJE (čl. 116. ZR-a)

Sama činjenica što tužitelj nije mirovao kod kuće, što se kretao bez Shanzovog ovratnika, što je posjećivao ugostiteljske objekte i što je upravljao osobnim vozilom za vrijeme bolovanja, ne znači i da je kršio obveze iz radnog odnosa, ovo tim više, što bolest, odnosno doživljena ozljeda zbog koje se tužitelj nalazio na bolovanju, nije takve prirode da bi bio vezan za vlastiti dom i nakon tri mjeseca od prometne nesreće.

OTKAZ UVJETOVAN SKRIVLJENIM PONAŠANJEM RADNIKA (čl. 115. ZR-a)

Odluka suda zasnovana je na utvrđenju da je tužitelj počinio tako teške povrede obveza iz radnog odnosa koje opravdavaju davanje redovitog otkaza uvjetovanog skrivljenim ponašanjem, zbog kršenja obveza iz radnog odnosa, a ne zbog počinjenja kaznenog djela, pa odluka o otkazu ne ovisi o kaznenom postupku koji se vodi povodom istog činjeničnog konteksta.

IZVANREDNI OTKAZ (čl. 116. ZR-a)

Sud ispravno zaključuje da se nepotpisivanje aneksa ugovora o radu ne može podvesti pod ne/izvršavanje radnih zadataka.

NAKNADA PLAĆE ZA VRIJEME BLAGDANA (čl. 95. ZR-a)

Za isplatu naknade plaće za rad blagdanom preduvjet je da je radnik po svom radnom rasporedu na taj dan bio obvezan raditi (u kojem bi, u slučaju da je radio, ostvario plaću).

PLAĆA (čl. 90. ZR-a)

Ako je poslodavac radniku naložio da obavlja poslove koji su u opisu poslova drugog radnog mjesta u odnosu na naziv i opis poslova z

Porezno pravo – PDV

ISPORUKE USLUGA UZ NAKNADU UNUTAR GRUPE

Radno pravo – socijalna politika

ZAPOSLENIK KOJI SE BRINE ZA SVOJE DIJETE S INVALIDITETOM

Radno pravo

ZABRANA DISKRIMINACIJE RADNIKA S NEPUNIM RADNIM VREMENOM

Likvidacija i otkazni rok

Popis poslodavaca kod kojih je utvrđeno postojanje neprijavljenoga rada

Rad na daljinu i samostalnost u određivanju radnog vremena

Rad studenata – državljana trećih zemalja