Nedopuštenost ovrhe / izvanknjižno vlasništvo nekretnine


Predmet: Sama okolnost da treća osoba ima pravni temelj za stjecanje vlasništva na nekretnini koja je predmetom ovrhe, može biti od utjecaja na nedopuštenost ovrhe, ali jedino u situaciji ako ovrhovoditelj kod podnošenja prijedloga za ovrhu nije bio u dobroj vjeri.

Broj presude: Gž-663/2022-6 od 23. svibnja 2023. godine, od 09.02.2024

Sud: Županijski sud u Zagrebu

10 Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja prvostupanjski sud je odbio postavljeni tužbeni zahtjev cijeneći da nisu ispunjeni uvjeti iz čl 55 st 1 OZ a za proglašenje ovrhe nedopuštenom rukovodeći se pored navedenog i odredbom čl 79 st 1 OZ a kao i odredbama čl 119 i 120 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima Narodne novine broj 91 96 68 98 137 99 22 00 73 00 129 00 114 01 79 06 141 06 146 08 38 09 153 09 143 12 i 152 14 81 15 i 94 17 dalje ZV držeći da je pravnim poslom Ugovorom o kupoprodaji od 2005 tužiteljica stekla pravnu osnovu titulus za stjecanje prava vlasništva ali da je u konkretnom slučaju u trenutku zabilježbe ovrhe u zemljišnoj knjizi nedostajao način modus stjecanja vlasništva na predmetnoj nekretnini jer tužiteljica svoje pravo vlasništva nije upisala u zemljišne knjige slijedom čega je zaključio da je na strani tužiteljice izostalo postupanje u skladu sa odredbom čl 120 ZV a cijeneći i to da je ovrhovoditelja s druge strane štitilo načelo povjerenja u zemljišne knjige u skladu s čl 122 ZV a jer je postupao u dobroj vjeri s povjerenjem u zemljišne knjige i nije znao niti mogao znati da je ono što je u knjigama upisano nepotpuno ili različito od izvanknjižnog stanja jer nije imao razloga posumnjati da bi nekretnina koja je predmet ovrhe temeljem pravnog posla promijenila vlasnika a da je na tužiteljici bio teret dokaza čl 219 st 1 u svezi s čl ...



Detaljnije možete vidjeti ako se pretplatite na časopis Pravo i Porezi.



Ako ste pretplatnik upišite svoje korisničko ime i zaporku


Povratak na sudsku praksu