Pravo i porezi 6/2021

U članku se analizira primjena pravila o preinaci tužbe u objektivnom smislu u skladu s izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku iz 2008. te 2013. godine. Navedenim je novelama ZPP-a pomaknut trenutak do kojeg stranke mogu iznositi nove činjenice i predlagati dokaze, posljedično i trenutka do kojeg bi se tužba mogla objektivno preinačiti u posebnom postupku u sporima male vrijednosti te redovnom parničnom postupku. Pritom se uzimaju u obzir i intervencije koje su u vezi s tim pitanjem učinjene i posljednjom Novelom ZPP-a iz 2019. godine. Nastoji se također raspraviti i odrediti slučajeve objektivne preinake tužbe, uzimajući u obzir normativna rješenja i sudsku praksu. Posljednja Novela ZPP-a iz 2019. godine značajna je i u odnosu na pitanje obračuna i konačnog snošenja troškova postupka u slučaju preinaka tužbe koje utječu na vrijednost predmeta spora, a o čemu je riječ u posebnoj dionici rada.

1. Uvod: pojam preinake tužbe
2. Trenutak do kojeg se tužba može preinačiti
3. Postupanje suda i pristanak tuženika
4. O preinaci tužbe prema ZPP-u te u sudskoj praksi
5. Naknada parničnih troškova i preinaka tužbe
6. Zaključne napomene

Autor se u članku osvrće na posljedice Odluke i Rješenja Ustavnog suda RH, U-II-2492/2017 i dr. od 23. ožujka 2021. godine kojom su izvan snage stavljene određene odredbe Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom, Nar. nov., br. 50/17, 84/19). Obrađuje također očekivane aktivnosti koje će resorno ministarstvo poduzeti u predstojećem razdoblju s ciljem da se pokuša na pravičan i održivi način urediti izračun i određivanje cijene javne usluge za preuzimanje i zbrinjavanje miješanog komunalnog otpada.

1. Uvodni osvrt
2. Prigovori predlagatelja i podnositelja zahtjeva
3. O osnovnim prigovorima i stajalište Ustavnog suda
4. Posljedice ukidanja Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom
5. Zaključne napomene

Unatoč raširenoj uporabi videonadzora u svakodnevnoj praksi, sve s ciljem zaštite osoba i imovine, potrebno je istaknuti kako je za zakonitost uvođenja videonadzora u svakom pojedinom slučaju potrebno utvrditi jesu li ispunjeni svi uvjeti koje propisuju ponajprije Opća uredba o zaštiti podataka (tzv. uredba GDPR) i Zakon o provođenju Uredbe o zaštiti osobnih podataka. U članku se stoga navode uvjeti koje voditelji i izvršitelji obrade osobnih podataka moraju ispunjavati kako bi se obrada osobnih podataka dobivenih putem videonadzora mogla smatrati zakonitom.

1. Uvod
2. Obrada osobnih podataka putem videonadzora
3. Voditelj i izvršitelj obrade osobnih podataka u kontekstu videonadzora
4. Zakonitost obrade osobnih podataka
5. Obveze voditelja i izvršitelja obrade osobnih podataka
6. Pravo pristupa osobnim podatcima koji su prikupljeni uporabom videonadzora
7. Pohrana osobnih podataka dobivenih uporabom videonadzora
8. Uvođenje videonadzora u posebnim slučajevima

Pravne posljedice osude predstavljaju ograničenja prava osuđenih osoba koja nastupaju po sili zakona; automatski, kao nužna popratna pojava osude, pri čemu su različita područja u kojima osuđenici mogu iskusiti te posljedice osude. No, osobito su značajne te posljedice u vezi s pitanjem zapošljavanja te ograničenja biračkog prava. Radnopravno motrište pokazuje veće zadiranje u prava osuđenih osoba kada dolazi do zapošljavanja u javnom sektoru. S druge strane, ograničenje pasivnoga biračkog prava u RH pokazuje određenu dozu neusklađenosti u pogledu primjene pravnih posljedica osuda, a što dovodi i do daljnjih napetosti, osobito kada nastup rehabilitacije omogućuje kandidaturu na različitim razinama izbora. Pri tome je potrebno odgovarajuće vrednovati granice „fikcije neosuđivanosti“ te mogućnosti uzimanja u obzir prethodne osude pri vrednovanju dostojnosti osobe.

1. Uvod
2. Pravne posljedice osude s motrišta radnog prava
3. Sukladnost zakonskog uređenja pravnih posljedica osude s ustavom
4. Pravne posljedice osude i načelo zakonitosti u kaznenom pravu
5. Pravne posljedice osude u pogledu izbornog prava – ograničenje pasivnoga biračkog prava
6. O institutu rehabilitacije za vrijeme političke kampanje
7. Zaključak

Autor u članku daje osvrt na zakonitost poziva koji pojedini novoizabrani gradonačelnici upućuju pročelnicima nakon lokalnih izbora u kojemu traže od pročelnika da stave svoj „mandat“ na raspolaganje te navodi na koji se problem pristupa pitanjima kohabitacije u lokalnoj samoupravi nakon lokalnih izbora u kojima je došlo do promjene vodeće političke opcije.

1. Uvodni osvrt
2. Osnovni ciljevi ovog osvrta
3. Osnovne odrednice upravljanja kao temelja položaja pročelnika
4. Dužnost gradonačelnika i položaj pročelnika – razlike i sličnosti
5. Razlike politički izabrane osobe i pročelnika
6. Zahtjevi za stavljanje mandata na raspolaganje
7. Realne i moguće posljedice preuzimanja dužnosti gradonačelnika na status pročelnika
8. Zaključne napomene

Uz opći pregled općih pozitivnih propisa kojima se propisuju minimalni zahtjevi koje poslodavac mora ispuniti, autor u ovome članku daje prikaz i komentira odredbe posebnih propisa kojima se uređuju dodatna prava zaposlenih u školskim ustanovama, a čijom se ukupnom interpretacijom i primjenom pravila pobliže uređuje institut godišnjeg odmora zaposlenih u školskim ustanovama. Uz navedeno, daje se presjek tumačenja zajedničkih povjerenstava za tumačenje pojedinoga kolektivnog ugovora. U korelaciji općih propisa, posebnih propisa, Temeljnoga kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama, granskih kolektivnih ugovora za zaposlene u osnovnim i srednjim školama, Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama i Kolektivnog ugovora za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama, pokušat će se dati prikaz uređenja instituta godišnjeg odmora za zaposlene radnike u školskim ustanovama.

1. Uvod
2. Stjecanje prava
3. Trajanje godišnjeg odmora
4. Razmjerni dio godišnjeg odmora
5. Raspored korištenja godišnjeg odmora
6. Prenošenje u sljedeću kalendarsku godinu
7. Naknada plaće i naknada za neiskorišteni godišnji odmor
8. Izbor recentnih tumačenja materije godišnjih odmora
9. Sankcije

Autorica u ovome članku razmatra pitanja vezana za priznavanje staža osiguranja s povećanim trajanjem za zaposlene osobe i osobe s invaliditetom u skladu s odredbama Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem.

1. Uvod
2. Poslovi na kojima zaposlene osobe ostvaruju pravo na staž osiguranja s povećanim trajanjem
3. Zanimanja na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem
4. Postupak utvrđivanja odnosno ukidanja radnih mjesta i zanimanja na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem
5. Snižavanje dobne granice za stjecanje prava na starosnu mirovinu zaposlenim osobama
6. Prijava na staž osiguranja s povećanim trajanjem Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje
7. Obveznik obračunavanja doprinosa i osnovica na koju se obračunavaju doprinosi
8. Sankcije
9. Pravo na staž osiguranja s povećanim trajanjem osoba s invaliditetom
10. Napomene u vezi s pravom na staž osiguranja s povećanim trajanjem prema posebnim propisima

Autor u ovom članku sažeto prikazuje načine obavljanja poslova u poljoprivredi na temelju sklopljenog ugovora o radu i rada u poljoprivredi bez zasnivanja radnog odnosa. Pritom se daju i ogledni primjeri nekih relevantnih akata.

1. Uvod
2. Rad na poslovima u poljoprivredi zasnivanjem radnog odnosa
3. Specifičnosti rada na poslovima u poljoprivredi u OPG-u
4. Mogućnost drukčijeg uređenja radnog vremena, noćnog rada i odmora za kategorije radnika zaposlenih na poslovima u poljoprivredi
5. Rad putem vaučera (vrijednosnog kupona) za obavljanje poslova u poljoprivredi

Dana 1. srpnja 2021. godine u RH i ostalim zemljama članicama Europske unije dolazi do značajnih izmjena u oporezivanju PDV-om za usluge koje se obavljaju osobama koje nisu porezni obveznici u drugim državama članicama te u oporezivanju prodaje dobara na daljinu.

Riječ je o primjeni posebnih postupaka oporezivanja (isporuka usluga i dobara na daljinu) osobama koje nisu porezni obveznici unutar EU-a čija primjena za porezne obveznike zapravo znači pojednostavljenje u oporezivanju. Međutim, ipak primjena posebnih postupaka oporezivanja je mogućnost, a ne obveza, te porezni obveznici mogu sami odlučiti hoće li ih primjenjivati ili ne. Opširnije o tome može se pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Registracija korisnika za posebni postupak oporezivanja za usluge i prodaju dobara na daljinu u RH
3. Posebni postupak oporezivanja za usluge koje obavljaju porezni obveznici bez sjedišta unutar EU-a
4. Posebni postupak oporezivanja za prodaju dobara na daljinu unutar EU-a, za isporuke dobara unutar država članica koje obavljaju elektronička sučelja koja omogućuju te isporuke i za usluge koje isporučuju porezni obveznici sa sjedištem unutar EU-a, ali bez sjedišta u državi članici potrošnje
5. Posebni postupak oporezivanja za prodaju dobara na daljinu uvezenih iz trećih područja ili trećih zemalja
6. Posebni postupak za prijavu i plaćanje PDV-a na uvoz
7. Koje stope PDV-a treba primijeniti za isporuke dobara i usluga na daljinu u zemljama članicama EU-a
8. Zaključak

Za ostvarene dohotke građana tijekom 2020. godine, a koji se prema odredbama Zakona o porezu na dohodak ne smatraju konačnim, Porezna uprava po službenoj dužnosti provodi poseban postupak te poreznim obveznicima dostavlja privremeno porezno rješenje. Rok za dostavu privremenoga poreznog rješenja za 2020. godinu, istječe 30. lipnja 2021. godine. Prve isplate povrata poreza na dohodak po godišnjem obračunu za 2020. godinu, Porezna je uprava provela 10. svibnja 2021. godine te mladim osobama do 30 godina života s osnove smanjenja poreza na dohodak obračunanog na ostvareni dohodak od nesamostalnog rada. Međutim, neovisno o obavljenom povratu poreza na dohodak i prireza za 2020. godinu, porezni obveznici imaju mogućnost najkasnije do kraja 31. srpnja 2021. godine podnijeti prigovor na zaprimljeno privremeno porezno rješenje ako smatraju da su podatci za izračun u posebnom postupku bili nepotpuni ili netočni.

1. Uvod
2. Poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak
3. Zahtjev za priznavanjem prava u posebnom postupku – Obrazac ZPP-DOH
4. Rok za dostavu privremenoga poreznog rješenja
5. Podnošenje prigovora na privremeno porezno rješenje
6. Plaćanje godišnjeg poreza na dohodak utvrđenog primjenom posebnog postupka oporezivanja
7. Zaključak

Članak donosi pregled uvjeta ugovora osiguranja usjeva i nasada koje sklapaju četiri pružatelja usluga osiguranja na području RH, a to su Croatia, Adriatic i Triglav osiguranje te VH Hrvatska. Prikazan je način sklapanja i djelovanje ugovora, razdoblja pokrivena osiguranjem ovisno o plaćanju premije i razvojnim stadijima biljaka, nadalje mogući predmeti osiguranja i pokriveni osnovni i dodatni osigurani rizici te su objašnjeni prava i obveze osiguratelja i osiguranika. Na kraju je dan pregled potpora za premije osiguranja koje sufinanciraju RH i EU u sklopu mjera ruralnog razvoja za upravljanje rizicima.

1. Uvod
2. Sklapanje i prestanak ugovora o osiguranju
3. Predmet osiguranja
4. Osigurani rizici
5. Prava i obveze ugovaratelja (osiguranika) i osiguratelja
6. Državne potpore za premije osiguranja
7. Zaključak

Uobičajeno se ugovori sklapaju nakon pregovora i kao rezultat tih pregovora. Međutim, u hrvatskom obveznom pravu, ali i drugdje, poznati su ugovori koji nastaju bez ikakvih pregovora (tako da se svode samo na pristupanje jedne strane) ili ograničenog pregovaranja samo o nekim odredbama, a ne o čitavu ugovoru. U potonjim situacijama ugovor i njegov sadržaj, u biti, nisu rezultat zajedničkog djelovanja ugovornih strana, ali se i dalje uzima da mogu biti obuhvaćeni načelom slobode ugovaranja, ravnopravnosti strana i jednake vrijednosti činidaba. U ovome se članku analiziraju ugovori u hrvatskom obveznom pravu koji se sklapaju tako da se ili uopće ne pregovara o njihovu sadržaju ili su ti pregovori ograničeni i obuhvaćaju dio ugovornih odredaba. Posebno se analizira tumačenje nejasnih odredaba u takvim ugovorima. Autor u članku upućuje na potrebu pravilnog i realnog razumijevanja pozicije druge (slabije) strane te mogućnosti ostvarivanja zaštite sudskim putem u slučaju nepoštenih ili kakvih drugih ništetnih odredaba u takvim ugovorima.

1. Izazovi sklapanja ugovora bez vođenja pregovora
2. Opći uvjeti ugovora
3. Ništetnost pojedinih odredaba općih uvjeta ugovora
4. Nejasne odredbe u općim uvjetima ugovora i tipskim (formularnim ugovorima)
5. Tipski (standardni / formularni) ugovori
6. Adhezijski ugovori
7. Klauzule (termini)
8. Zaključak

Pravila Incoterms® označavaju međunarodno usuglašene skupove odredaba o tijeku pravnog posla koji uključuje prijevoz robe, najčešće preko granice, kako ih je definirala Međunarodna gospodarska komora. Njima se definira tko u kojem trenutku snosi troškove, rizike i obveze povezane s prijevozom i osiguranjem robe. Donosimo pregled današnjih jedanaest pravila i njihovu praktičnu ulogu u kupoprodajnim ugovorima.

1. Općenito o pravilima Incoterms®
2. Povijesni razvoj
3. Pravila
4. Neka zajednička obilježja
5. Posebna razmatranja i ograničenja
6. Koje pravilo primijeniti?
7. Zaključno

Autor u članku pobliže obrađuje temu naknadno pronađene oporuke, odnosno situacije u kojoj se nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju donesenog u ostavinskom postupku pojavi još jedna (ili više) naknadnih oporuka ostavitelja. Također, radi boljeg razumijevanja, ukratko se obrađuju neki od osnovnih pojmova oporučnog nasljeđivanja potrebni za razumijevanje teme.

1. Uvodne napomene
2. Oporuka
3. Čuvanje oporuke
4. Obveza predaje oporuke nakon otvaranja nasljedstva
5. Proglašenje oporuke
6. Hrvatski upisnik oporuka
7. Ostavinski postupak
8. Predmet ostavinskog postupka
9. Učinak pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju
10. Naknadno pronađena oporuka
11. Zaključak

1. Privremena primjena ugovora
2. Usmeni ugovor
3. Slučaj (i viša sila)
4. Opći akt koji donosi kolegijalno tijelo

Porez na dodanu vrijednost

• Stopa PDV-a na dostavu – nije ugostiteljska usluga
• PDV – porezni položaj djelatnosti stečajnih upravitelja
• Prodaja dobara na daljinu unutar Europske unije

Drugi porezi, pristojbe i davanja

• Rok zastare za komunalnu naknadu

Posebni porezi i trošarine

• Trošarinski status proizvoda Nirdosh Herbal Dhoompan
• Trošarinski status proizvoda dobivenih regeneracijom otpadnih otapala
• Zakonito poslovanje sa pivom u RH
• Razvrstavanje i trošarinski status alkoholnih pića „Surf Lime – hard seltzer“, „Surf Mango – hard seltzer“ i „Surf Blueberry – hard seltzer“
• Razvrstavanje i trošarinski status alkoholnih pića „Alcoholic Mix Drink Lime 5 % abv“, „Alcoholic Mix Drink Grapefruit 5 % abv i „Alcoholic Mix Drink Raspberry 5 % abv“
• Motorna vozila posebno prilagođena za prijevoz osoba s invaliditetom
• Korištenje plavog dizela u pumpi za navodnjavanje
• Korištenje gospodarskog vozila stranih registarskih oznaka u Republici Hrvatskoj
• Korištenje osobnih automobila u RH koji su u vlasništvu državljana iz BiH – imaju odobren privremeni boravak u RH
• Unos jednokratnih elektroničkih cigareta iz Bugarske
• Trošarinski status proizvoda VapeSoul

• Prenošenje godišnjeg odmora nakon 30. lipnja
• Pravo na godišnji odmor u slučaju promjene poslodavca
• Korištenje godišnjeg odmora
• Korištenje godišnjih odmora iz prethodnih godina
• Naknada plaće
• Određivanje plaće, naknada za troškove redovite skrbi
• Isplata nagrade za radne rezultate
• Naknada za neiskorišteni godišnji odmor
• Sklapanje dodatka ugovora o radu u pisanom obliku

• Obvezno pravo

► Ništetnost ugovora o kreditu s valutnom klazulom (čl. 241. ZOO-a)

• Ne može postojati utvrđena ništetnost i nepoštenost pojedinih odredbi potrošačkog ugovora u kolektivnom sporu, a da istodobno ne postoji ništetnost i nepoštenost takvih odredbi u pojedinačnom sporu u odnosu na istovrsni ugovor.

► Načelo savjesnosti i poštenja (čl. 4. ZOO-a)

• Tuženica je nakon izdvajanja iz zajedničkog toplinskog sustava prestala biti korisnik usluge opskrbe toplinskom energijom, zbog čega tužitelj nema pravo tražiti naknadu za uslugu koju joj nije pružio te bi svako drugo tumačenje bilo protivno načelu ravnopravnosti sudionika u obveznim odnosima, načelu jednake vrijednosti davanja te načelu savjesnosti i poštenja.

► Ugovaranje u korist trećega  (čl. 337. ZOO-a)

• U konkretnom slučaju, žalitelj ne bi bio osoba iz odredbe 337. ZOO-a, jer bi se tek nakon što bi pružatelj leasinga – tuženik, uputio primatelju leasinga ponudu za prodaju predmeta leasinga s odredbom o imenovanju treće osobe, a primateljica leasinga imenovala treću osobu, ostvarile pretpostavke za ugovaranje u korist trećeg.

► Ispravak objavljene informacije  (čl. 40. ZM-a)

• Točno je da je tuženik 22. veljače 2019. objavio članak, s time da su objavljene informacije istinite, a s druge strane iz navoda zahtjeva za ispravkom podnesenim od strane tužiteljice, a kao niti iz navoda tužbe nije razvidno koje su to netočne informacije koje su objavljene.

► Pravo zadržanja (čl. 73. ZOO-a)

• Kako se nesporno radilo o ugovoru o ostavi tada tuženica nije imala pravo pridržaja jer je obveza ostavoprimca da stvar koju primi od ostavioca čuva i da je vrati kad je ovaj bude zatražio a tuženica nije ni tvrdila da je imala mogućnost raspolaganja na stvarima koje je nakon poziva da ih preda zadržala.

► Sporazumni raskid ugovora o radu – poslovna sposobnost (čl. 18. ZOO-a)

• Motivi tužiteljice pri sklapanju sporazuma koji su dijelom bili racionalni, a dijelom prelazili granicu psihološki razumljivog reagiranja, sve zbog njenih karakternih osobina, te smanjena sposobnost shvaćanja značaja poduzetih radnji koje su dovele do zaključenja sporazuma o prestanku službe ne znače nesposobnost za rasuđivanje, koja bi dovodila do poslovne nesposobnosti i posljedično tome ništetnosti sporazuma.

► Zastarni rok za eksproprirane nekretnine (čl. 371. ZOO-a)

• Zastare tražbine za eksproprirane nekretnine je deset godina prema Zakonu o zastari potraživanja iz 1953. godine odnosno 5 godina temeljem članka 371. Zakona o obveznim odnosima

► Prividan ugovor (čl. 111. ZOO-a)

• Prividan pravni posao ne proizvodi učinke te je stoga sam po sebi nevaljan pravni posao. (Odluka

• Stvarno pravo

► Stjecanje vlasništva – predaja u posjed (čl. 119. ZV-a)

• Pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da u konkretnom slučaju nisu ispunjeni uvjeti jer tužitelj nije nikad stupio u posjed garaže. Činjenica da mu je prodavatelj predao ključeve garaže, samo po sebi, ne može imati značaj predaje u posjed garaže.

► Stjecanje prava vlasništva  (čl. 159. ZV-a)

• Posjed tužitelja nije imao potrebne sve kvalitete za stjecanje prava vlasništva, budući da roditelji tužitelja nisu mogli na tužitelja prenijeti više prava nego što su ga sami imali.

► Predaja u suposjed (čl. 161. ZV-a)

• Tužiteljice kao suvlasnice nekretnine koja je predmet predaje u suposjed su bile obvezne u tijeku postupka dostaviti ovlaštenje od ostalih suvlasnika za predaju u posjed predmetne nekretnine ili postaviti tužbeni zahtjev na način da se osim njima nekretnina preda u suposjed i drugim suvlasnicima.

► Zaštita povjerenja u pravnom prometu (čl. 61. ZV-a)

• Prvostupanjski je sud pravilno utvrdio da je prvotuženik postupao u dobroj vjeri i u skladu s načelom povjerenja u zemljišne knjige, jer u trenutku sklapanja pobijanog ugovora na predmetnoj nekretnini nije bilo upisano nikakvo pravo prvotužiteljice, niti je bila upisana

• Porezno pravo – PDV

► Osobe odgovorne za plaćanje PDV-a koji neće biti plaćen

• Porezno pravo – PDV

► Povrat preplaćenog PDV-a

• Radno-pravo-socijalna sigurnost

► Jednako postupanje prema muškarcima i ženama u pitanjima dodatka na mirovinu

• Prijenos gospodarske cjeline obrta „dobitaša“ u d.o.o. Prijenos gospodarske cjeline obrta „dobitaša“ na trgovačko društvo moguće je provesti u skladu s poreznim i računovodstvenim propisima. S računovodstvenog motrišta, društvo koje je osnovao obrtnik ili netko treći treba preuzeti cjelokupnu imovinu, obveze i kapital obrtnika „dobitaša“ (gospodarsku cjelinu). S motrišta PDV-a, navedeni prijenos ne smatra se isporukom dobara pod uvjetom da su prenositelj i primatelj porezni obveznici te da primatelj nastavlja s obavljanjem gospodarske djelatnosti za koju ima pravo na odbitak pretporeza.
• Obračun PDV-a na stjecanje usluga demontaže iz Slovenije. Na usluge demontaže stroja koje su primljene od društva iz Slovenije koji nije u bazi VIES hrvatski porezni obveznik obračunava PDV na stjecanje tih usluga (kao obvezu i pretporez). Porezna obveza za te usluge nastaje u trenutku njihova obavljanja te se u tom trenutku ostvaruje i pravo na pretporez.
• Računovodstveno i porezno motrište pripajanja i spajanja d.o.o.-a. Pripajanje kapitalno nepovezanih društava s računovodstvenog motrišta predstavlja postupak prijenosa imovine, obveza i kapitala na društvo preuzimatelja. Pri tome pripojeno društvo ili više njih prestaju postojati kao pravni subjekti. S poreznog motrišta, odnosno s motrišta PDV-a, postupak pripajanja društava nije oporeziv PDV-om. Pripajanje društava nema utjecaja na oporezivanje s motrišta poreza na dobitak ako pri toj statusnoj promjeni postoji kontinuitet u oporezivanju.
• Bolovanje zaposlenih umirovljenika – samoizolacija. Osiguranik koji je navršio 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža osiguranja na temelju nesamostalnog ili samostalnog rada nema pravo na naknadu plaće na teret sredstava obveznoga zdravstvenog osiguranja za vrijeme privremene nesposobnosti, nego na teret sredstava poslodavca, odnosno na teret sredstava osiguranika obveznika uplate doprinosa.
• Umirovljenici iznajmljivači nekretnina i pokretnina. Umirovljenici koji obavljaju djelatnosti za čije obavljanje nije propisano izdavanje odobrenja ili registracije, ali te djelatnosti imaju obilježje samostalnosti, trajnosti i s namjerom stvaranja izvora dohotka ili dobitka te su po osnovi obavljanja tih djelatnosti obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit, nisu obveznici mirovinskog niti zdravstvenog osiguranja (osim korisnika invalidske mirovine zbog djelomičnoga gubitka radne sposobnosti). Budući da nisu obveznici socijalnih osiguranja, nisu obveznici ni plaćanja doprinosa, ali su o tome obvezni izvijestiti Poreznu upravu prilikom prijave u registar obveznika poreza na dohodak putem Obrasca ROD-DOP.
• Provedba ovrhe na naknadi za vrijeme godišnjeg odmora. Naknadu plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora djelomično se uplaćuje na radnikov zaštićeni račun, na način i u skladu s relevantnim odredbama Ovršnog zakona.
• Pojam dopunskog rada. Dopunski rad je rad radnika u trajanju ne duljem od osam sati tjedno te ne duljem od sto osamdeset sati godišnje, pod uvjetima utvrđenim Zakonom o radu.
• Godišnji odmor u slučaju rada s nepunim radnim vremenom kod dvaju poslodavaca. Radnik koji radi kod dvaju poslodavaca s nepunim radnim vremenom ima pravo na puni godišnji odmor kao i radnik koji radi u punom radnom vremenu, pri čemu bi ti poslodavci trebali postići sporazum o istodobnom korištenju godišnjeg odmora za toga radnika.