Autor u članku analizira recentna pravna shvaćanja Vrhovnog suda RH te će prikazati tri pravna shvaćanja koja je Vrhovni sud razmatrao na sjednici Građanskog odjela u prosincu 2022. godine i ukratko analizirati njihovu pravnu utemeljenost. Poseban osvrt bit će posvećen drugom (neprihvaćenom) pravnom shvaćanju koje predviđa pravo potrošača na punu restituciju i trećem (prihvaćenom) pravnom shvaćanju koje je dobilo najviše glasova sudaca, a koje priznaje potrošaču pravo na zatezne kamate na preplaćene svote. U članku će se iznijeti i domaća sudska praksa o utemeljenosti prava na punu restituciju u slučaju ništetnosti te će se pokušati skrenuti pozornost na to da je prihvaćeno (treće) pravno shvaćanje Vrhovnog suda pravno suvišno.
Uvod
Pravna shvaćanja Vrhovnog suda o pravnim učincima sporazuma o konverziji
U ovome se članku analizira pravno uređenje predugovora i glavnog ugovora o kupoprodaji općenito, njihov odnos i pravni učinci te pravne posljedice sklapanja, osobito u slučaju ugovora o kupoprodaji nekretnina, kojemu gotovo redovito prethodi sklapanje predugovora.
U obzir se uzima i mjerodavna sudska praksa kroz koju se najbolje očituje tumačenje i primjena prava u spornim ugovornim odnosima u kojima su prije glavnog ugovora o kupoprodaji stranke sklopile predugovor. Riječ je o presudi Europskog suda za ljudska prava od 1. prosinca 2022. godine u slučaju Juričić protiv Hrvatske te o nekoliko odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
U ovome članku cjelovito se obrađuje institut javnog obećanja nagrade kao jednog od načina izvanugovornog nastanka obveze, ali opet takva načina koji je u bitnome različit od, primjerice, poslovodstva bez naloga i stjecanja bez osnove. Riječ je o jednostrano izjavljenoj volji koja se u Zakonu o obveznim odnosima normativno razrađuje na njegovu kraju, prije vrijednosnih papira kao posljednje zakonski uređene materije, ali nakon dijela o poslovodstvu bez naloga. Držeći se uređenja u čl. 1130. – 1134. Zakona o obveznim odnosima, autor iscrpno objašnjava sva odlučna pitanja koja se odnose na javno obećanje nagrade te o njima na odgovarajućim mjestima iznosi i shvaćanja relevantnih sudova u RH te vlastita shvaćanja i razmatranja u pravnoj doktrini o bitnim obilježjima toga instituta. Kao posebna inačica javnog obećanja nagrade obrađuje se i nagradni natječaj koji se u praksi obećanja nagrade ponajčešće pojavljuje.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu usvojen je na sjednici Hrvatskog sabora 16. prosinca 2022. i stupio na snagu 1. siječnja 2023. godine. Iako je riječ o četvrtim novelama ovoga Zakona od njegova stupanja na snagu 2014. godine, tek ova novela ima pravi reformski karakter.
Promjene koje ovaj Zakon donosi brojne su, a upravo su promjene vezane uz sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme zaslužile najviše pozornosti, kako stručnjaka tako i cjelokupne javnosti, a od njihova učinka očekuju se i bitni rezultati.
Rad na daljinu fenomen je u svijetu rada koji je tijekom posljednje tri godine uzeo velikog maha zbog propisa o socijalnom distanciranju zbog pandemije. Budući da čisti rad na daljinu ne odgovara svim organizacijama, poslodavci su u kombinaciji klasičnog rada i rada na daljinu pronašli nekoliko hibridnih modela, odnosno fleksibilnog rada gdje je veći dio odluke o tome gdje i kada obavljati radne zadatke povjeren samim zaposlenicima. U članku se analiziraju oblici hibridnog modela rada, moguće zakonske „zamke“ koje on donosi te njegova rasprostranjenost diljem Europske unije. Posebna je pozornost dana Odluci Komisije kojom se uređuje hibridni rad službenika Komisije.
Tijekom lipnja 2022. godine objavljen je Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona. Iako nije bila riječ o opsežnoj Noveli ovršnog propisa, njezine bi projekcije mogle biti značajne glede pitanja sudjelovanja poslodavca (ili drugog isplatitelja stalnih novčanih primanja, poput Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje) kao tijela ovrhe u pravnom sustavu. U radu će se analizirati i razmotriti određena pitanja sudjelovanja poslodavca u aktualnom ovršnopravnom sustavu te novine koje su sadržane u objavljenom Nacrtu prijedloga Novele OZ-a iz lipnja 2022. godine.
Uvodne napomene
Primanja radnika: ovrha na plaći i/ili ovrha na računu
Zapljena po pristanku dužnika
Umjesto zaključka: Nacrt prijedloga Novele OZ-a iz lipnja 2022. godine
Promijenjen je zakonski okvir kojim je uređeno sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma koji se primjenjivao od početka 2018. godine. Promjene su se počele primjenjivati od 1. siječnja 2023. godine. Od tih se promjena u članku, uz one koje su povezane s usklađenjem zbog uvođenja eura kao nacionalne valute, navode poglavito one koje su bitne. Ujedno se upućuje i na to da su neke od promjena, u biti, usklađenje s već postojećim postupanjima u praksi.
Uvod
Izmjene i dopune temeljnih pojmova i definicija
Obveznici provedbe mjera SPNFT
Obveza registracije i sprječavanja kriminalaca i njihovih suradnika od ulaska na tržište
Procjena rizika PN/F
Dubinska analiza stranke
Opseg podataka koje su obveznici obvezni prikupiti prilikom provedbe mjera dubinske analize
Način provedbe mjere utvrđivanja i provjere identiteta stranke
Način provedbe mjere utvrđivanja i provjere identiteta stvarnog vlasnika
U siječnju 2023. godine prihvaćen je Zakon o izmjenama Zakona o javnobilježničkim pristojbama. Riječ je o propisu koji nije mijenjan od 2015. godine. Među značajnijim novinama ističe se širenje liste osoba odnosno slučajeva za koje vrijedi oslobođenje od plaćanja javnobilježničke pristojbe, među ostalima, kao posljedica okolnosti uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. U radu se razmatraju novine Zakona o javnobilježničkim pristojbama.
Uvodne napomene
Oslobođenje osoba s invaliditetom od plaćanja pristojbe
Oslobođenje od plaćanja pristojbe u slučajevima usklađivanja s uvođenjem eura
Tarifa javnobilježničkih pristojbi
Ostale novine u Zakonu o javnobilježničkim pristojbama
U prošlom broju časopisa Pravo i porezi pisali smo o evidentiranju prometa dobara i usluga te utvrđivanju obveze PDV-a za „dobitaše“ koji utvrđuju obvezu prema izdanim računima. U ovom članku autorice daju obrazloženja u vezi s evidentiranjem dobara i usluga u Obrascu PDV-a za „dobitaše“ koji utvrđuju obvezu prema naplaćenim naknadama. Uz to, autorice daju praktične primjere evidentiranja i utvrđivanja obveze PDV-a za „dobitaše“ koji utvrđuju obvezu prema naplaćenim naknadama koje se odnose na poslovne događaje koji se najčešće pojavljuju u poslovnoj praksi (isporuke dobara i usluga u tuzemstvu, u EU-u, izvoz dobara u treće zemlje, stjecanje dobara i usluga iz EU-a, uvoz dobara i dr.).
Uvod
Temeljna načela oporezivanja prema naplaćenim naknadama kod „dobitaša“
Ustroj poslovanja „dobitaša“ koji utvrđuje obvezu prema naplaćenim naknadama
Primjeri isporuka dobara i usluga na koje se ne primjenjuje obračun PDV-a prema naplaćenim naknadama
Primjena obračuna PDV-a prema naplaćenim naknadama
Računi “dobitaša” koji utvrđuju obvezu prema naplaćenim naknadama
računovodstveno i porezno evidentiranje obveze i pretporeza
Prijave PDV-a za razdoblje oporezivanja, rokovi predaje i plaćanje PDV-a
Autori: Dr. sc. Ljerka MARKOTA , prof. struč. stud. i ovl. rač. Dr. sc. Tamara CIRKVENI FILIPOVIĆ , prof. struč. stud. i ovl. rač.
U poslovnoj praksi poslodavaca ponekad se događaju situacije kada su radnici prijavljeni na obvezna osiguranja kod poslodavca, ali radi nekih okolnosti njihova bruto-plaća / naknada prema računici je manja od najniže osnovice za obračun doprinosa. Jednako tako, zakonski je omogućena primjena ograničenja plaćanje doprinosa na najvišu mjesečnu osnovicu prema plaći za MIO I i MIO II i na najvišu godišnju osnovicu za MIO I koje se primjenjuje pod određenim kriterijima. Primjeri obračuna objašnjavaju se u članku.
Uvodne napomene
Kada se doprinosi obračunavaju prema minimalnoj osnovici
Obračun doprinosa u slučaju bolovanja
Neplaćeni dopust prema Zakonu o radu
Obračun doprinosa za dane tjednog odmora (subota i nedjelja)
Najviša mjesečna osnovica doprinosa za mirovinsko osiguranje – za 2023. godinu 8.203,08 eura
Najviša godišnja osnovica za obračun doprinosa – 98.436,96 eura
Povrat doprinosa za MIO I koji je plaćen iznad godišnje osnovice
Autori: Anamarija WAGNER , dipl. oec., ACCA i ovl. rev. Iva MARJANOVIĆ KAVANAGH , dipl. oec. i ovl. rev.
U poslovnom odnosu s potrošačima trgovci trebaju primjenjivati poslovnu praksu temeljenu na profesionalnom odnosu prema potrošačima te načelima poštenja i savjesnosti, ali radi ostvarivanja većeg prihoda, trgovci ponekad primjenjuju nepoštenu poslovnu praksu, iako je ona zakonom kojim se uređuje zaštita potrošača, izrijekom zabranjena i prekršajno sankcionirana. O tome koji se postupci (radnje i/ili propuštanja) trgovca prema potrošaču smatraju nepoštenom poslovnom praksom, pišemo u ovom članku.
Autorica u ovome članku skreće pozornost na probleme koji se javljaju u praksi i koji dovode do odbacivanja velikog broja prijedloga. Jedan dio problema nalazi se na strani podnositelja prijedloga, dok je drugi na strani tijela koja provode postupak – sudova. Stoga će se u ovom članku razmotriti ti problemi, ali i pokušati iznaći odgovore, a možda i rješenja nekih situacija.
Uvod
Postupak povezivanja
Građevinska čestica
Koje je priloge predlagatelj još obvezan priložiti uz prijedlog
Smrću ostavitelja sva njegova prava, uključujući i posjed stvari, prelaze na njegove nasljednike te isti sačinjavaju nasljedničku zajednicu.
Iscrtavanje parkirališnih mjesta na privatnom zemljištu (čl. 21. ZV-a)
Tužitelj je imao pravo zatražiti sudsku zaštitu radi uspostave prijašnjeg posjedovnog stanja te nakon što je ono uspostavljeno ostati kod zahtjeva za zabranu budućeg smetanja koje se očitovalo u smetanju posjeda tužitelja.
Visina pričuve za poslovne prostore (čl. 380. ZV-a)
Ako stambena zgrada nije etažirana udio suvlasnika posebnog dijela nekretnine u troškovima upravljanja određena je na način da visina udjela odgovara udjelu korisne površine stana ili druge samostalne prostorije koja je u njegovom vlasništvu.
Zahtjev za izdavanje valjane tabularne isprave za uknjižbu prava stvarne služnosti na nekretnini trebaju podnijeti svi suvlasnici povlasne nekretnine.
Montažni objekti (čl. 366. ZV-a)
Na objekte koji su izgrađeni radi neke prolazne namjene ne primjenjuju se odredbe o uspostavi pravnoga jedinstva nekretnine.
Smetanje posjeda (čl. 22. ZV-a)
Za počinjenje smetanja posjeda nije odlučno je li osoba koja takvu radnju vrši namjeravala tom svojom radnjom zadrijeti u tuđi posjed ili nije, već je dostatno znanje počinitelja da poduzetom radnjom smeta tuđi posjed.
Nadogradnja (čl. 149. ZV-a)
Dogradnjom i nadogradnjom posebnog dijela zgrade savjesni graditelj može steći pravo vlasništva na tom posebnom dijelu, ali ne i pravo suvlasništva na cijeloj zgradi, osim ako u tom smislu ne postoji sporazum između graditelja i vlasnika zgrade.
PARNIČNI POSTUPAK
Uredna dostava tužbe (čl. 143. ZPP-a)
Vraćanje dostave fizičkim osobama s naznakom “Obaviješten nije podigao pošiljku” nema nikakvog procesnog učinka.
