Računovodstvo, revizija i financije 5/2023

Zadnjim izmjenama Zakona o trgovini na nov se način uređuje rad nedjeljom tako da će trgovine moći raditi 16 nedjelja tijekom godine, uz ispunjenje ostalih uvjeta u vezi s fondom radnog vremena. Iako je riječ o izmjenama u relativno malom opsegu (13 odredaba), one su za aktualnu praksu itekako značajne, a stupaju na snagu od 1. srpnja ove godine. Napominjemo da je i zadnjim (velikim i bitnim) izmjenama Zakona o radu također dotaknut i rad nedjeljom. O svemu tome detaljnije u nastavku članka.

1. Uvod
2. Zakonski okvir
3. Novosti iz Zakona o trgovini u vezi s radnim vremenom i radom prodajnih objekata nedjeljom
4. Novosti iz Zakona o radu kod rada nedjeljom i blagdanom
5. Novosti vezane za uvjete za obavljanje trgovine
6. Sažet osvrt na ostale izmjene iz ZiDZT-a

Autorice u članku obrazlažu što donose nove izmjene i dopune Zakona o računovodstvu koje se odnose na ugrađivanje Direktive (EU) 2021/2101 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2021. o izmjeni Direktive 2013/34/EU u pogledu objavljivanja informacija o porezu na dobitak određenih poduzetnika u nacionalno zakonodavstvo. Osim navedenoga, Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu predlaže se i mogućnost korištenja funkcijske valute različite od eura, javna objava godišnjih financijskih izvještaja kreditnih unija te dorada u dijelu objave nefinancijskog izvješća i konsolidiranoga nefinancijskog izvješća.

1. Uvod
2. Izvješće o informacijama o porezu na dobitak
3. Mogućnost korištenja funkcijske valute različite od eura
4. Nefinancijsko izvješće i najava budućih obveza
5. Ostale novosti
6. Zaključak

MSFI 9 – Financijski instrumenti u primjeni je već punih pet godina, ali u praksi i dalje stvara izazove u vezi s njegovom primjenom jer zahtijeva drukčiji pristup u odnosu na prijašnje primjenjivane zahtjeve kod obveznika MSFI-ja. Naime, umjesto utvrđivanja nastalih gubitaka koje je nekad propisivao MRS 39, a trenutačno propisuju i HSFI 11 – Potraživanja i HSFI 9 – Financijska imovina, MSFI 9 zahtijeva ispravak vrijednosti potraživanja od kupaca na osnovi procjene očekivanih kreditnih gubitaka (Expected Credit Loss – ECL). Naime, MSFI 15 – Prihodi od ugovora s kupcima, vrlo značajno za umanjenje vrijednosti potraživanja od kupaca i za umanjenje vrijednosti ugovorne imovine, upućuje na primjenu MSFI-ja 9 – Financijski instrumenti. Više o tome u nastavku članka.

1. Uvod
2. Definiranje pristupa za utvrđivanje očekivanih kreditnih gubitaka za potraživanja od kupaca
3. Početno i naknadno mjerenje potraživanja od kupaca koja nemaju značajnu financijsku komponentu
4. Mjerenje očekivanih gubitaka prema pojednostavljenom pristupu
5. Zaključak

Autorica u članku obrazlaže računovodstveno praćenje priznavanja prihoda i rashoda kod uslužnih graditelja u skladu sa zahtjevima HSFI-ja 15 i HSFI-ja 16 odnosno MSFI-ja 15. U članku su definirana i postupanja u vezi s obračunom PDV-a kod prijenosa porezne obveze kada je riječ o građevinskim uslugama koje pruža porezni obveznik prema naručitelju koji je također porezni obveznik. Navedeno je objašnjeno na primjeru ugovora o građenju iz poslovne prakse na temelju kojega se radovi isporučuju prema privremenim situacijama. Uz to, u članku je obrazloženo računovodstveno i porezno motrište rezerviranja za dana jamstva, ugovorne kazne te zadržavanje plaćanja kod uslužnih graditelja.

1. Uvod
2. Utvrđivanje prihoda kod uslužnih graditelja
3. Računovodstveno praćenje troškova kod uslužnih graditelja
4. Motrište PDV-a kod uslužnih graditelja
5. Primjer računovodstvenog praćenja izvedenih radova kod izvođača
6. Ugovorne kazne kod uslužnih graditelja i zadržavanje plaćanja
7. Rezerviranja za dana jamstva
8. Zaključak

U članku se razmatra problem računovodstvenog iskazivanja naknadno plaćenog PDV-a, poreza na dobitak i poreza na dohodak. Naknadno zapravo znači da je porez trebalo obračunati i platiti u prethodnim razdobljima. To je slučaj kada u poslovnim knjigama društva nije iskazana obveza, niti je plaćen porez, a trebao je biti u skladu s nastalim poslovnim događajima. Naknadno takvu poreznu obvezu može obračunati porezni nadzor, ali i sam porezni obveznik.

U skladu s HSFI-jima i MSFI-jima izražava se stajalište da se s tim naknadnim plaćanjima postupa kao da je riječ u ispravku pogrešaka iz prijašnjih razdoblja.

1. Uvod
2. Računovodstvena pogreška i mogućnost ispravka
3. Pogreška iskazane obveze poreza na dobitak
4. PDV i porez na dohodak prema rješenju poreznog nadzora
5. Porezna praksa u vezi s pogreškama
6. Zaključak

Trgovačka društva koja se bave nakladničkom djelatnošću kao rezultat svoje proizvodnje na tržište stavljaju različite vrste tiskanih izdanja – tiskovina. Računovodstveno se nakladnička djelatnost prati prema pravilima za računovodstveno praćenje proizvodnje. Prilikom stavljanja tiskovina na tržište, važno je odrediti stopu PDV-a kojom se oporezuje pojedina tiskovina. O računovodstvenim i poreznim specifičnostima nakladničke djelatnosti, pročitajte u ovom članku.

1. Uvod
2. Struktura cijene proizvodnje tiskovina
3. Porezni položaj tiskovina s motrišta PDV-a
4. Računovodstveno praćenje proizvodnje, distribucije i prodaje tiskovina
5. Prodaja knjiga kao otpada
6. Zaključak

Obveznici primjene MSFI-ja trebaju voditi računa o zahtjevima koje postavlja standard MSFI 15 – Prihodi na temelju ugovora s kupcima u slučaju prodaje proizvoda s pravom ili obvezom otkupa. U ovom je praktikumu na primjeru s knjiženjima obrađen ugovor o otkupu koji sadržava opciju prodaje (eng. put option) gdje prodavatelj evidentira ugovor primjenjujući ista pravila koja MSFI 15 postavlja za prodaju s pravom povrata.

1. Uvod
2. Kontrola nad imovinom
3. Ugovori o otkupu
4. Zaključak

Produljeno jamstvo je dodatno jamstvo za koje se kupac može odlučiti prilikom nabave nekih složenijih i skupljih proizvoda trajnije vrijednosti, kao što su, primjerice, tehnički uređaji, prijevozna sredstva i slično. Takvo dodatno jamstvo kupcu pruža zaštitu i u razdoblju nakon isteka standardnog jamstva te se stječe uz plaćanje naknade. U ovom članku autorica piše o računovodstvenom i poreznom položaju produljenih jamstava kod davatelja i primatelja.

1. Uvod
2. Računovodstveno motrište jamstava za proizvode i produljenog jamstva
3. Porezno motrište produljenog jamstva
4. Zaključak

Odabrali smo nekoliko odgovora na pitanja koja se pojavljuju u praksi s uvjerenjem kako ima više slučajeva koji bi se mogli riješiti na jednak ili sličan način. U odgovorima se obrazlaže računovodstveno postupanje u određenim situacijama te se daju odgovori na neka porezna pitanja u području oporezivanja porezom na dobitak, PDV-om i porezom na dohodak.

Uvijek treba imati na umu pretpostavke i činjenice koje su imale utjecaj na sadržaj izraženog mišljenja, odnosno treba razložiti odgovara li vlastiti slučaj onome iz obrađenog pitanja.

Nadamo se da iznesena objašnjenja mogu poslužiti kao rješenje i nekog od vaših pitanja.

RAČUNOVODSTVO

1. Izgradnja pristupne ceste na temelju ugovorenog prava građenja

2. Obračun amortizacije na imovinu koja je stavljena izvan uporabe

3. Knjiženje realizacije založnog prava te računovodstveno i porezno postupanje u vezi s nenaplaćenim otkupljenim potraživanjem

POREZ NA DOBIT

1. Plaćanje poreza po odbitku pri isplati dobitka inozemnim pravnim osobama

2. Porezni tretman povrata kapitalnih pričuva

POREZ NA DODANU VRIJEDNOST

1. Prag za ulazak u sustav PDV-a – osoba obavlja samostalnu djelatnost koja je oslobođena PDV-a i najam prostora

POREZ NA DOHODAK

1. Porezni tretman nadoknade troškova smještaja s motrišta poreza na dohodak, PDV-a i poreza na dobitak

2. Rad na temelju ugovora o radu i ugovora o djelu kod istog poslodavca

U ovom se proračunskom praktikumu na računima glavne knjige daje dio upute koju je izdalo Ministarstvo financija u vezi s opskrbom besplatnim zalihama stvari za određene specifične namjene i naš doprinos davanjem prijedloga načina knjiženja ispravka vrijednosti potraživanja prema prisilnim odredbama računovodstvenog propisa ako prihodi iz tih potraživanja ne pripadaju osobi koja ih prema uputama Ministarstva financija treba iskazivati u njihovoj sveukupnosti.

1. Opskrba besplatnim zalihama za određena namjene
2. Ispravak vrijednosti kod nezakonito izgrađene građevine

U ovom se praktikumu na računima glavne knjige u neprofitnom računovodstvu bilježe promjene u vezi s primljenim novcem na dar u dvama uzastopnim obračunskim razdobljima. Iz primljenih sredstava u prvom je razdoblju nabavljena dugotrajna nefinancijska imovina koja se amortizira. Prikazuju se i poslovne promjene u vezi s povratom neosnovano potrošena novca koji je primljen na dar u jednom obračunskom razdoblju, a vraća se u sljedećem obračunskom razdoblju.

U prvim poslovnim odnosima treba pratiti svotu dara koja se uključuje u prihode razdoblja, dok u drugima treba zauzeti stajalište kako iskazati takve povrate jer propis to ne uređuje.

1. Primljeni dar za nabavu dugotrajne nefinancijske imovine koja se amortizira
2. Povrat neutrošenih sredstva primljenih za financiranje određenog projekta

Plaća, u smislu Zakona o radu, predstavlja primitak radnika koji poslodavac isplaćuje radniku za obavljeni rad u određenom mjesecu. Propisima nije utvrđena konkretna formula na temelju koje se utvrđuje plaća radnika, ali su Zakonom o radu utvrđeni elementi od koji se ona može sastojati: od osnovne odnosno ugovorene plaće, dodataka na plaću te ostalih primitaka. O tim aktualnostima pišemo u ovom članku.

1. Utvrđivanje plaće radnika
2. Način na koji se utvrđuje plaća
3. Utvrđivanje naknade plaće
4. Rok za isplatu plaće i naknade plaće
5. Isprave o isplati plaće, naknade plaće i drugim primitcima

S ciljem poticanja poslodavaca za sklapanje ugovora na neodređeno s mladim osobama, prije više od pet godina uvedene su mjere oslobađanja od doprinosa za zdravstveno osiguranje, uz zadovoljenje određenih uvjeta. Također, Zakonom o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji predviđena je olakšica u vidu neplaćanja doprinosa na plaću kod zapošljavanja osoba starijih od 29 godina, koja su djeca smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ili djeca nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata. U nastavku detaljnije o objema vrstama oslobođenja.

1. Olakšice pri zapošljavanju mladih osoba
2. Korištenje oslobođenja od plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje za mladu osobu stranca
3. Olakšice pri zapošljavanju djece smrtno stradalih hrvatskih branitelja

Nove odredbe Zakona o radu uvele su fleksibilnije uređenje radnog odnosa, pri čemu se misli na mjesto rada radnika. Obveznik podmirivanja poreza na dohodak je fizička osoba koja ostvaruje oporeziv dohodak koji podliježe oporezivanju prema izvoru dohotka (dohodak od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, kapitala i drugi dohodak). Prirez se obračunava uz porez na dohodak koji možebitno propisuje jedinice lokalne samouprave za porezne obveznike s prebivalištem / uobičajenim boravištem na tom području.

Prebivalište odnosno uobičajeno boravište za potrebe obračuna prireza utvrđuju se Općim poreznim zakonom. Da bi se prirez porezu na dohodak od nesamostalnog rada pravilno obračunao, potrebno je u Obrazac PK evidentirati ispravne podatke.

1. Uvod
2. Utvrđivanje prebivališta i boravišta prema Općem poreznom zakonu
3. Podatci na PK-KARTICI bitni za podmirivanje prireza kod dohotka od nesamostalnog rada

Građani – „iznajmljivači“ RH za pružanje usluga smještaja u sobama, apartmanima, kućama za odmor ili kampovima najčešće nisu obveznici PDV-a te tada mogu plaćati porez na dohodak paušalno. I u 2023. godini za paušalno plaćanje poreza na dohodak ove skupine poreznih obveznika primjenjuju se Pravilnik o paušalnom oporezivanju djelatnosti iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu. Koliku će svotu poreza plaćati iznajmljivači, ovisi o odluci koju je donijelo predstavničko tijelo jedinica lokalne samouprave, ali u 2023. godini u eurima. Napominjemo da smo o građanima iznajmljivačima iz EU-a pisali u časopisu RRiF, br. 6/22., str. 86., a o načinu pružanja usluga stranaca iz trećih zemalja u RRiF-u, br. 7/22., str. 94.

O poreznim obvezama iznajmljivača – građana RH koji porez plaćaju paušalno može se pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Uvjeti i način oporezivanja ugostiteljskih usluga u domaćinstvu – iznajmljivači
3. Paušalno plaćanje poreza na dohodak iznajmljivača – građana RH
4. Način pružanja usluge smještaja iznajmljivača – građana RH
5. Plaćanje turističke pristojbe
6. Plaćanje članarine turističkim zajednicama

Obveznici poreza na dobitak kojima se poslovna godina i porezno razdoblje razlikuje od kalendarske godine, a započelo je u 2022. godini i završava u 2023. godini, svoja će porezna i financijska izvješća prvi put sastaviti u eurima. U ovom članku pišemo o kontrolno analitičkim postupcima u vezi s prelaskom na euro kod ovih poduzetnika – s posebnim osvrtom na obveznike primjene Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja. Tema članka proširuje se na specifičnosti sastavljanja prijave poreza na dobitak i prijave dodatnog poreza na dobitak. Ujedno se za ove poduzetnike daju i kratke napomene u vezi sa sastavljanjem godišnjih financijskih izvještaja za prvo razdoblje izvještavanja u eurima.

1. Uvod
2. Računovodstveni postupci pri prelasku na euro i sastavljanje „tehničke bilance“
3. Sastavljanje prijave poreza na dobitak (Obrazac PD)
4. Sastavljanje prijave dodatnog poreza na dobitak (Obrazac DPD)
5. Godišnji financijski izvještaji kod poduzetnika kojima je poslovna godina različita od kalendarske

Porezno postupanje u vezi s građevinskim uslugama pruženim na području RH ovisi o tome jesu li porezni obveznici sa sjedištem izvan RH koji obavljaju ili primaju takve usluge registrirani za potrebe PDV-a u RH. U određenim situacijama kada strani porezni obveznici obavljaju građevinske usluge u RH može se primijeniti tzv. pojednostavljenje u oporezivanju, odnosno ti se porezni obveznici ne moraju registrirati za potrebe PDV-a, ali postoje situacije u kojima oni moraju obračunati i platiti PDV u RH.

Autor u ovome članku obrazlaže postupanje u vezi s oporezivanjem građevinskih usluga u RH kada ih obavljaju ili primaju strani porezni obveznici te se navode praktični primjeri.

1. Utvrđivanje mjesta oporezivanja građevinskih usluga
2. Postupanje stranih poreznih obveznika kada obavljaju građevinske usluge u RH
3. Građevinske usluge koje obavljaju tuzemni porezni obveznici stranim poreznim obveznicima
4. Zaključak

Autorica u članku objašnjava porezna pravila koja su vezana za aranžmane premještanja dobara unutar Europske unije (dalje: EU) s motrišta poreza na dodanu vrijednost (dalje: PDV). Ako su ispunjeni svi uvjeti za primjenu aranžmana za premještanje dobara, prijenos dobara koji obavlja porezni obveznik u drugu državu članicu na temelju navedenog aranžmana ne smatra se isporukom dobara uz naknadu u trenutku premještanja u drugu državu članicu EU-a. U tom slučaju do isporuke dobara dolazi tek kada kupac u drugoj državi članici EU-a preuzima vlasništvo nad tim dobrima. Navedena se isporuka smatra oslobođenom isporukom dobara unutar EU-a u državi članici iz koje su dobra dopremljena i oporezivim stjecanjem u državi članici u kojoj su dobra dopremljena.

1. Definiranje aranžmana za premještanje dobara unutar EU-a
2. Obveza vođenja posebnih evidencija u okviru aranžmana za premještanje dobara i iskazivanje u zbirnoj prijavi
3. Primjer aranžmana premještanja dobara iz RH u EU
4. Primjer aranžmana premještanja dobara iz EU-a u RH
5. Promjena uvjeta kod aranžmana za premještanje dobara
6. Neispunjenje uvjeta za primjenu aranžmana za premještanje dobara
7. Zaključak

Stalna poslovna jedinica (SPJ) predstavlja poreznu prisutnost inozemnog poduzetnika, najčešće inozemnoga trgovačkog društva, u drugoj državi u kojoj obavlja neku poslovnu aktivnost. SPJ obično nema samostalnu pravnu osobnost odvojenu od svoje matice te ova koncepcija omogućuje državi domaćinu oporezivanje poslovnih aktivnosti koje je inozemni poduzetnik realizirao u toj državi kao da ih je obavilo samostalno trgovačko društvo te države domaćina. Cilj je omogućiti državi izvora oporezivanje poslovnih prihoda. U ovom članku autori razjašnjavaju osnovna pravila za nastanak SPJ-a i njegovo oporezivanje.

1. Uvod
2. Stalna poslovna jedinica nerezidenta u OPZ-u
3. Obilježja stalne poslovne jedinice
4. Posebni slučajevi SPJ-a – primjeri SPJ
5. Gradilište ili građevinski ili montažni projekt
6. Pružanje usluga
7. Izuzeća za određene aktivnosti
8. Pravilo protiv fragmentacije
9. Umjetno izbjegavanje statusa stalne poslovne jedinice putem posredničkih aranžmana i sličnih strategija
10. Dohodak od nekretnina
11. Pripisivanje dobitka stalnoj poslovnoj jedinici
12. Zaključak

Primjenom elektroničkog sustava OSS porezni obveznici iz RH mogu podmiriti obvezu PDV-a pri prodaji na daljinu, odnosno za e-trgovinu, prema svim državama članicama EU-a u jednoj državi članici „sve na jednom mjestu“. Riječ je o primjeni posebnih postupaka oporezivanja (isporuka usluga i dobara na daljinu) osobama koje nisu porezni obveznici unutar EU-a, čija primjena za porezne obveznike zapravo znači pojednostavljenje u oporezivanju jer se tako porezni obveznici ne trebaju registrirati za potrebe PDV-a u svim zemljama članicama EU-a u kojima prodaju dobra na daljinu i usluge. Ipak, primjena posebnih postupaka oporezivanja je mogućnost, a ne obveza te porezni obveznici mogu sami odlučiti hoće li ih primjenjivati ili ne.

Uvođenjem eura u RH, od 1. siječnja 2023. godine, tromjesečnu prijavu također treba predati u eurima. U nastavku se daje primjer prve prijave posebnog postupka OSS-a u eurima.

1. Uvod
2. Koja su porezna rješenja za obveznika koji pruža usluge i/ili prodaje dobra na daljinu u postupku OSS
3. Primjer prve prijave za prodaju dobara na daljinu i usluge – postupak OSS, u eurima

Autorica u članku navodi stajališta Suda Europske unije1 u vezi s ispunjenjem uvjeta za primjenu pojednostavljenja za trostrane poslove u smislu sadržaja računa izdanog krajnjem kupcu te može li se ugovor o povratnom lizingu (sale-and-lease back) smatrati računom u svrhu odbitka pretporeza. U predmetu C-247/21 Luxury Trust Automobil GmbH riječ je o trostranom poslu, a u predmetu C-235/21 Raiffeisen Leasing o povratnom lizingu.

1. Uvod
2. Presuda u predmetu C247/21 Luxury Trust Automobil GmbH
3. Presuda u predmetu C235/21 Raiffeisen Leasing d.o.o.

Propast pojedine banke može imati značajne negativne posljedice na financijsku industriju, gospodarstvo i društvo. Rizik nastanka ozbiljne gospodarske krize u takvom se slučaju može naglo povećati, stoga je često potrebno djelovati brzo i donijeti pravovremene mjere. Još od velike financijske krize koja je započela 2007. godine, sanacijska tijela izrađuju sanacijske planove za financijske institucije kako bi se bile spremnije nositi s rješavanjem problema propasti subjekata čemu posljedica mogu biti negativne implikacije na cijeli financijski sustav. U takvim se sanacijskim planovima definira preferirana sanacijska strategija kojom se nastoje postići željeni učinci (ponajprije zaštita javnog interesa i ispunjavanje sanacijskih ciljeva) – koju pobliže obilježava upotreba nekog od sanacijskih instrumenata koji su na raspolaganju sanacijskim tijelima u skladu sa zakonodavnim okvirom. Jedan od sanacijskih instrumenata je tzv. instrument unutarnje sanacije (engl. Bail-in tool) o kojemu je riječ u nastavku članka.

1. Uvod
2. Glavna obilježja instrumenta unutarnje sanacije
3. Instrument unutarnje sanacije – primjer iz prakse
4. Zaključak

U članku analiziramo poslovnu uspješnost vodećih maloprodavača u Hrvatskoj. Rang ljestvica vodećih maloprodavača formira se obično prema postignutim prihodima od prodaje. Riječ je o domaćim i stranim maloprodajnim lancima koji posluju u Hrvatskoj putem različitih formata prodavaonica.

Koliku profitabilnost i produktivnost ostvaruju te druge iznimno zanimljive podatke možete saznati iz ovog članka.

1. Uvod
2. Analitika domaćega maloprodajnog tržišta
3. Trgovačka marža i profitabilnost
4. Produktivnost u maloprodaji
5. Zaključak

Fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost, a obveznici su poreza na dohodak te vode poslovne knjige, u svoje poslovne izdatke mogu uključiti izdatke za reprezentaciju i izdatke vezane za promidžbu. Međutim, evidentiranje navedenih izdataka potrebno je porezno različito tretirati jer se izdatci za reprezentaciju ne mogu priznati u cijelosti kao što je to slučaj s izdatcima za promidžbu.

Autor u ovome članku obrazlaže postupanje s izdatcima za reprezentaciju i promidžbu kod samostalnih djelatnosti – obveznika poreza na dohodak.

1. Uvodne napomene
2. Izdatci za reprezentaciju
3. Izdatci za promidžbu (reklamu)

Turistička agencija je trgovačko društvo, obrtnik ili njihova organizacijska jedinica koja može pružati usluge kao trgovac, organizator ili prodavatelj. Za osnivanje turističke agencije je osim, registracije trgovačkog društva ili osnivanja obrta, potrebno osigurati prostor koji može biti poslovne namjene ili poslovnica ili prostor stambene namjene, uvjerenje o položenom stručnom ispitu za voditelja poslova. Turistička agencija organizator i turistička agencija trgovac obvezne su dostaviti dokaz o ispunjavanju obveze za zaštitu u slučaju nesolventnosti i osiguranje od odgovornosti. Sva navedena potrebna dokumentacije na propisanom obrascu dostavlja se putem e-pošte Ministarstvu turizma i sporta, a naknade za upis nema.

U nastavku članka može se pročitati o uvjetima za osnivanje turističke agencije, obvezama, inspekcijskom nadzoru koji provode nadležni turistički inspektori Državnog inspektorata, prekršajnim odredbama i upravnim mjerama.

1. Uvod
2. Uvjeti za pružanje usluga turističke agencije
3. Koje su obveze turističke agencije

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, objavljenom u Nar. nov., br. 33. od 24. ožujka 2023. godine, a koji je stupio na snagu 1. travnja 2023. godine, uvedene su neke promjene u sustavu obveznoga zdravstvenog osiguranju, od kojih će se najvažnije objasniti u ovom čl. Navedeno se odnosi na nove osnove obveznoga zdravstvenog osiguranja, dopunu uvjeta za stjecanje statusa po nekim postojećim osnovama osiguranja i novine u dijelu koji se odnosi na prava s osnova privremene nesposobnosti odnosno spriječenosti za rad.

1. Obveza pristupanja Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje
2. Ostale novine u vezi sa stjecanjem statusa u obveznom zdravstvenom osiguranju
3. Pravo na naknadu plaće tijekom privremene nesposobnosti ili spriječenosti za rad

Drugim dohotkom smatraju se povremeno ostvareni primitci prema ugovoru o djelu, ugovoru o autorskom djelu ili po nekoj drugoj osnovi kao što su primitci trgovačkih putnika, članova nadzornih i upravnih odbora, turističkih djelatnika i sl. Drugom samostalnom djelatnosti smatraju se primitci koje fizičke osobe ostvaruju obavljanjem djelatnosti obrta i slobodnih zanimanja uz radni odnos kod pravnih i fizičkih osoba. Za te djelatnosti i za drugi dohodak nije propisana obveza prijave na mirovinsko osiguranje, ali je propisno obračunavanje i plaćanje doprinosa kod isplate drugog dohotka ili kod prijave poreza na dohodak ili dobitak. Na temelju plaćenih doprinosa utvrđuje se mirovinski staž i mirovinska osnovica. Kako uplaćeni doprinosi po navedenim osnovama utječu na mirovinu, pročitajte u ovom članku.

1. Uvod
2. Ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja za osobe koje ostvaruju drugi dohodak
3. Ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja za osobe koje obavljaju drugu samostalnu djelatnost
4. Razlika obveze doprinosa za članove uprave
5. Primjeri izračuna staža osiguranja s osnove drugog dohotka
6. Umirovljenici i drugi dohodak

Kod odlučivanja o pravu na naknadu plaće u slučaju privremene nesposobnosti ili rodiljnih dopusta radnika koji borave i rade u RH i u EU-u, treba konzultirati Uredbe EU-a. Uredbama su propisana načela koja utječu na ostvarivanje određenih prava radnika u RH, osiguranika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Više o navedenome u nastavku članku.

1. Uvod
2. Zaposleni korisnik
3. Rodiljni dopust
4. Naknada plaće
5. Prethodno osiguranje

Autor u ovome članku daje jezgrovit prikaz novosti koje u vezi s knjigom poslovnih udjela društva s ograničenom odgovornošću donose zadnje izmjene i dopune Zakona o trgovačkim društvima, koje su stupile na snagu u ovoj kalendarskoj godini

1. Uvod
2. Pojam i temeljna razgraničenja instituta
3. Zakonski temelj
4. Zakonske novosti kod ustrojavanja i vođenja knjige poslovnih udjela
5. Sankcije

Neprofitne organizacije najčešće zbog potrebe ispunjenja svrhe zbog koje su osnovane angažiraju osobe koje nisu njihovi zaposlenici. To može, između ostaloga, biti na temelju sklopljenog ugovora o djelu, autorskom djelu ili ih neprofitne organizacije upućuju na službeni put. Pravo na naknadu za rad te fizičke osobe treba proizlaziti iz izvora prava – npr. ugovora, internog akta neprofitne organizacije i dr. O poreznom i računovodstvenom motrištu isplata vanjskim suradnicima neprofitnih organizacija, pročitajte u ovom članku.

1. Izvori prava na naknadu vanjskih suradnika neprofitnih organizacija
2. Isplate koje se u poreznom smislu smatraju drugim dohotkom
3. Neoporezive isplate
4. Zaključak

1. Pregled kretanja
2. Stopa inflacije u zemljama EU-a i europodručja i Hrvatskoj u ožujku 2023. godine
3. Cijene poljoprivrednih proizvoda Hrvatske u 2022. godini
4. Industrijska proizvodnja RH i EU-a te EA u prva dva mjeseca 2023. godine
5. Cijene proizvođača industrije RH i EU-a
6. Građevinarstvo RH i EU-a
7. Rast cijena stambenih nekretnina u Hrvatskoj i zemljama EU-a
8. Vanjskotrgovinska razmjena Hrvatske
9. Turizam
10. Trgovina na malo RH i EU-a
11. Prosječne mjesečne neto i bruto-PLAĆE zaposlenih u Hrvatskoj za veljaču 2023.godine
12. Zaposlenost i nezaposlenost u Hrvatskoj te zemljama EU-a i europodručja