Računovodstvo, revizija i financije 4/2026

Izmjene u sustavu fiskalizacije koje se primjenjuju od siječnja ove godine aktualizirale su obvezu izdavanja računa radnicima. Obveznici fiskalizacije računa u krajnjoj potrošnji, obvezni su provesti fiskalizaciju svih računa koje izdaju fizičkim osobama ako je riječ o isporukama koje su oporezive u tuzemstvu. U tu skupinu ubrajaju se i računi koji se ispostavljaju radnicima. Tko je obvezan izdati račun radniku i provesti njegovu fiskalizaciju, objašnjavamo u nastavku članka.

1. Obveza izdavanja računa radnicima
2. Obveza fiskalizacije izlaznih računa
3. Računovodstveno praćenje izdavanja računa radnicima
4. Zaključak

Nakon dvadesetak godina primjene postojećega deviznog sustava donesen je novi zakon koji uređuje to područje. Njegovim stupanjem na snagu nisu se bitno promijenile postavke do tada važećega deviznog sustava. Promjene koje su značajne, a o kojima je riječ u članku, odnose se na mjenjačko poslovanje, kontrolu kontrole kretanja gotovine te izvješćivanja Hrvatske narodne banke za potrebe sastavljanja platne bilance.

1. Uvod
2. Predmet Zakona
3. Odredbe kojima se uređuje mjenjačko poslovanje
4. Odredbe kojima se uređuju kontrole gotovine
5. Odredbe kojima se uređuje izvješćivanje HNB-a o poslovima s inozemstvom
6. Nadležnost za nadzor postupanja u skladu sa Zakonom

Poduzetnici, obveznici poreza na dobitak, obveznici su predaje godišnjih financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe te za javnu objavu. U ovom članku autorice obrazlažu rokove i načine predaje godišnjih financijskih izvještaja te postupak ispravka godišnjih financijskih izvještaja predanih u FINA-u. Na kraju članka objašnjavaju se i prekršajne odredbe zbog nepredaje godišnjih financijskih izvještaja.

1. Uvod
2. Obveza predaje godišnjih financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe
3. Obveza predaje godišnjih financijskih izvještaja za javnu objavu
4. Način predaje GFI-ja
5. Predaja godišnjih financijskih izvještaja nakon isteka zakonski propisanih rokova i naknadni ispravci predanih izvještaja
6. Prekršajne odredbe radi nepredaje GFI-ja i druge propisane dokumentacije u FINA-u
7. Postupak brisanja subjekata iz sudskoga registra radi nepredaje GFI-ja i druge propisane dokumentacije radi javne objave

Autorica u članku obrazlaže sadržaj godišnjeg izvještaja i izvještaja poslovodstva koji se uključuje u godišnji izvještaj poduzetnika. Obvezu sastavljanja navedenog izvještaja za 2025. godinu imaju srednji i veliki poduzetnici te mikro i mali poduzetnici koji kotiraju na burzi. Budući da su nedavno objavljene izmjene Direktive o održivosti, autorica objašnjava i novosti koje se očekuju u tom dijelu izvještavanja, a odnose se na smanjenje obveznika sastavljanja izvještaja o održivosti koji je dio godišnjeg izvještaja.

1. Uvod
2. Sadržaj godišnjeg izvještaja
3. Sadržaj izvještaja poslovodstva
4. Javna objava i čuvanje godišnjih izvještaja

U poslovnoj praksi poduzetnici često svoje obveze plaćaju i potraživanja naplaćuju obračunskim putem. Jedan od najčešćih oblika obračunskog plaćanja jest upravo prijeboj (kompenzacija). U ovom članku kompenzaciju obrađujemo s motrišta Zakona o obveznim odnosima, Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima i Zakona o fiskalizaciji, prikazujući pritom i knjiženja kompenzacije u poslovnim knjigama poduzetnika.

1. Uvod
2. Jednostrani prijeboj (kompenzacija)
3. Višestrani (ugovorni) prijeboj

Kod postojanja teškoća u održavanju likvidnosti, obračunska plaćanja predstavljaju jednostavan i učinkovit način podmirenja dospjelih obveza odnosno naplate potraživanja. Osim kompenzacije u obračunska plaćanja uključuju se cesija i asignacija. U ovom članku obrađujemo cesiju i asignaciju ne samo s motrišta Zakona o obveznim odnosima i Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima već i s računovodstvenog motrišta, prikazujući knjiženja obračunskih plaćanja kod svih sudionika u cesiji odnosno asignaciji na temelju praktičnih primjera poslovnih događaja.

1. Uvod
2. Cesija − ustupanje potraživanja ugovorom
3. Asignacija (upućivanje)
4. Umjesto zaključka

Promjene uvjeta ugovora o zajmu uobičajene su u poslovnoj praksi, a one kod poduzetnika koji odobrava zajam mogu rezultirati dobitcima ili gubitcima koji se priznaju u računu dobitka i gubitka. Autor u ovome članku obrazlaže računovodstveno praćenje usklađivanja vrijednosti danih zajmova kada se promijene uvjeti ugovora te daje nekoliko praktičnih primjera.

1. Uvod
2. Koja se financijska imovina mjeri po amortiziranom trošku i što to znači
3. Procjena kada treba prestati priznavati financijsku imovinu po amortiziranom trošku zbog promjena uvjeta ugovora, a kad ne treba
4. Prihodi (dobitci) od promjene uvjeta ugovora financijske imovine po amortiziranom trošku
5. Rashodi (gubitci) od promjene uvjeta ugovora financijske imovine po amortiziranom trošku
6. Zaključak

Goodwill je dio imovine nekoga trgovačkog društva, a nastaje pri spajanju poslovnih subjekata povezanih kapitalnim ulaganjima. Goodwill se u knjigama evidentira kao nematerijalna imovina u trenutku nastanka, ali i u kasnijim razdobljima. U razdobljima nakon stjecanja s goodwillom se postupa različito, što ovisi o tome koje standarde primjenjuje trgovačko društvo. U ovom će se članku obraditi računovodstveno motrište goodwilla i dobitka od povoljne kupnje.

1. Uvod
2. Početno priznavanje goodwilla
3. Izračunavanje dobitka od povoljnije kupnje (negativnoga goodwilla)
4. Iskazivanje goodwilla u razdobljima nakon stjecanja – računovodstvena praksa u Hrvatskoj
5. Primjeri naknadne procjena goodwilla
6. Iskazivanje goodwilla srednjih, malih i mikropoduzetnika
7. Porezno motrište goodwilla
8. Zaključak

Plaćanja zaposlenicima temeljena na dionicama predstavljaju poseban oblik naknada kojima se zaposlenicima, najčešće članovima uprave ili ključnim zaposlenicima, omogućuje sudjelovanje u vlasničkoj strukturi subjekta. U računovodstvenom smislu, ove transakcije zahtijevaju specifičan pristup priznavanju i mjerenju, osobito kada su namirene vlasničkim instrumentima, o čemu se može detaljnije pročitati u nastavku članka.

1. Pojam i obilježja plaćanja zaposlenicima temeljenih na dionicama
2. Priznavanje i mjerenje transakcija plaćanja temeljenih na dionicama namirenih vlasničkim instrumentima
3. Izvršenje opcija na dionice u transakciji plaćanja temeljenog na dionicama
4. Izmjene uvjeta pod kojima su dodijeljeni vlasnički instrumenti
5. Zaključak

U ovom se proračunskom praktikumu na računima glavne knjige daju predlošci knjiženja naplate gotovinom pružene usluge i osiguranje imovine i naplata osiguranog slučaja. Iako proračunski korisnik nema vlastiti transakcijski račun, svoju uslugu može, uz suglasnost nadležnog proračuna, naplatiti gotovinom koju mora položiti na jedinstveni račun riznice. Potraživanje od osiguravajućeg društva za nastalu štetu koja je osigurana ima obilježje potraživanja za prihode.

1. Naplata gotovinom i polaganje na račun riznice
2. Osiguranje imovine i naplata osiguranog slučaja

U ovom se praktikumu neprofitnog računovodstva knjiži izdavanje računa zaposlenicima za korištenje sportskih objekata i propust knjiženja u razdoblju prije sada važećega računovodstvenog sustava. Ako se radnicima omogući korištenje sportskih objekata, a račun dolazi na poslodavca koji onda prefakturira trošak zaposleniku, u pravnom prometu riječ je o dvjema isporukama. Pretpostavka prodaje dugotrajne nefinancijske imovine nije njezino priznavanje u poslovnim knjigama.

1. Izdavanje računa zaposlenicima
2. Ispravak knjiženja iz prethodnih razdoblja

Porezni propis o dohotku omogućava poslodavcima poreznu olakšicu u vidu bezporeznih davanja zaposlenicima u obliku vode te toplih i hladnih napitaka. U članku se objašnjava položaj takvih neoporezivih davanja zaposlenicima i evidentiranje takvih troškova u poslovnim knjigama.

1. Uvod
2. Porezni položaj poreza na dohodak
3. Priznavanje pretporeza po računima za vodu i piće
4. Motrište poreza na dobit
5. Evidentiranje napitaka u poslovnim knjigama
6. Evidentiranje u knjigama samostalnih djelatnosti

Prigodom Uskrsa poslodavac može radnicima neoporezivo isplatiti prigodne nagrade u novcu ili naravi do svote od 700,00 € i dar isključivo u naravi do svote od 133,00 € godišnje. Više o uvjetima za isplatu u nastavku članka.

1. Uvodno
2. Uskrsnica
3. Dar u naravi
4. Isplata uskrsnice i dara u naravi obrtnicima

Poslodavci u Hrvatskoj mogu svojim zaposlenicima uplaćivati sredstva u dobrovoljni mirovinski fond (III. stup) uz porezne olakšice. Takve su uplate neoporezive do svote od 804,00 € godišnje po zaposleniku (otprilike 67,00 € mjesečno), što znači da se ta svota ne uračunava u poreznu osnovicu niti podliježe doprinosima. Ova je pogodnost korisna i za poslodavca i za zaposlenika — poslodavac smanjuje ukupne troškove u usporedbi s podizanjem plaće, dok zaposlenik dobiva dodatnu mirovinu bez poreznog opterećenja. Svote iznad propisanog praga tretiraju se kao dohodak od nesamostalnog rada i podliježu standardnom oporezivanju. O tome pišemo u nastavku.

1. Uvod
2. Neoporezive uplate za III. stup koje podmiruje poslodavac
3. Uplata u III. mirovinski stup osobama koje nisu zaposlenici
4. Ulaganje u Paneuropski mirovinski fond
5. Vjerodostojne isprave o uplaćenim premijama mirovinskog osiguranja za III. stup
6. Zaključak

U prošlom broju časopisa RRiF pisali smo o oporezivanju isporuka nekretnina kada je prodavatelj obveznik PDV-a. Pri određivanju poreznog položaja isporuka građevina – nekretnina, važno je jesu li građevine za koje treba odrediti porezni položaj bile nastanjene odnosno korištene (osim zemljišta) te koliko je bilo razdoblje korištenja – više od 2 godine ili kraće. Pritom je također bitno je li prodavatelj obveznik PDV-a ili nije u sustavu PDV-a. To znači da ako građevina nije oporeziva PDV-om, oporeziva je PPN-om te tada prijavu prometa nekretnina, na temelju sklopljenoga kupoprodajnog ugovora, predaje PU-u javni bilježnik umjesto kupca – stjecatelja nekretnine. Detaljnije o prometu nekretnina kada prodavatelj nije obveznik PDV-a može se pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Predmet oporezivanja nekretnina prema Zakonu o PPN-u
3. Porezni obveznik, osnovica i stopa poreza na promet nekretnina
4. Nastanak porezne obveze, prijava i plaćanje PPN-a
5. Porezna oslobođenja i olakšice
6. Posebnosti u oporezivanju kod ortačkih ugovora
7. Kada se može poništiti rješenje o obvezi plaćanja PPN-a

Ugostiteljska usluga pružanja smještaja gostima (turistima) čest je izvor prihoda trgovačkih društava u Hrvatskoj. Ova se djelatnost može obavljati kao glavna djelatnost, ali i kao sporedna u svrhu ostvarenja dodatnih prihoda i poboljšanja likvidnosne pozicije. U ovom će se članku predstaviti osnovni zakonski okvir ugostiteljske usluge pružanja smještaja, razložiti porezno motrište takva postupanja te na primjerima prikazati najčešće situacije povezane s pružanjem usluga smještaja kod trgovačkih društava.

1. Uvod i zakonski okvir
2. Porezno motrište pružanja usluga smještaja kod trgovačkih društava
3. Turistička pristojba i članarina turističkim zajednicama kod društava pružatelja usluga smještaja
4. Posebnosti u izdavanju i fiskalizaciji računa kod pružatelja usluge smještaja
5. Primjeri postupanja u pružanju usluga smještaja kod trgovačkih društava
6. Zaključak

Autorica u ovom članku obrazlaže utvrđivanje i rokove porezne zastare te dopustivost provedbe poreznog nadzora. Institut porezne zastare predstavlja važan instrument u ostvarivanju prava poreznih obveznika nad djelovanjem poreznog tijela, a primjena navedenog instituta štiti poreznog obveznika od nezakonitog utvrđivanja odnosno naplaćivanja poreza, kamata i troškova ovrhe od strane poreznog tijela. S obzirom na to da porezno tijelo može utvrđivati poreznu obvezu i kamate u postupku poreznog nadzora, u tom je slučaju, osim poznavanja porezne zastare, nužno poznavanje dopustivosti poreznog nadzora koje također utječe na zakonitost postupanja poreznog tijela.

1. Uvod
2. Pojmovi u vezi s poreznom zastarom
3. Dopustivost poreznog nadzora
4. Utvrđivanje zlouporabe prava u porezno-dužničkom odnosu
5. Zaključak

U RRiF-u br. 7/21. pisali smo o osnivanju stranih podružnica u Republici Hrvatskoj (dalje: RH) te smo obrazložili računovodstveno i porezno motrište njihova poslovanja. U ovom članku autorica objašnjava poslovanje stranih poreznih obveznika u RH putem poslovnih jedinica koje ne zahtijevaju registraciju u sudskom registru nadležnoga trgovačkog suda, nego se njihovo poslovanje u RH prijavljuje samo nadležnoj ispostavi Porezne uprave. Uz navedeno, u članku su dane upute u vezi s vođenjem poslovnih knjiga za poslovne jedinice nerezidenta, financijsko izvještavanje poslovnih jedinica nerezidenata te obračun i plaćanje PDV-a za te poslovne jedinice.

1. Uvod
2. Definiranje stalne poslovne jedinice u RH
3. Prijava poslovanja stalnih poslovnih jedinica u RH
4. Vođenje poslovnih knjiga i plaćanje poreza na dobitak u RH
5. Obračun i plaćanje PDV-a za poslovne jedinice u RH
6. Računovodstvo inozemnih poslovnih jedinica u rh
7. Zaključak

Zakon o trgovačkim društvima (ZTD) detaljno uređuje statusne promjene trgovačkih društava (pripajanja, spajanja, podjele, preoblikovanja). Obveza provedbe revizije statusne promjene predviđena je prvenstveno za društva kapitala (dionička društva i društva s ograničenom odgovornošću). Revizija statusnih promjena trgovačkih društava ključan je mehanizam zaštite interesa članova društva, vjerovnika i drugih dionika u postupcima poput pripajanja, spajanja, podjele ili preoblikovanja. U skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima, u većini slučajeva statusnih promjena obvezno je imenovanje neovisnog revizora koji procjenjuje pravednost i zakonitost predloženih transakcija. Dodatno, Zakon o računovodstvu može nametnuti obvezu sastavljanja i, ovisno o veličini društva, revizije financijskih izvještaja kada društvo prestaje zbog statusne promjene.

1. Uvod
2. Pojam i vrste statusnih promjena prema ZTD-u
3. Kada je potrebna revizija statusnih promjena
4. Razlike kod statusnih promjena kod d.d.-a i d.o.o.-a
5. Odgovornost za provedbu revizije po vrstama statusne promjena
6. Obveza revizije godišnjih financijskih izvještaja u skladu sa Zakonom o računovodstvu kod statusnih promjena
7. Zakonske obveze prema Zakona o radu
8. Zaključak

U ovom se članku daje pregled obveza trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske i/ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koje proizlaze iz zadnjih izmjena Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru, uz poseban osvrt na ključna područja: upravljanje rizicima, unutarnju reviziju i upravljanje nepravilnostima.

1. Uvod
2. Obveza uspostave integriranog upravljanja rizicima
3. Obveze u području unutarnje revizije
4. Obveze u području upravljanja nepravilnostima
5. Zaključno

U okolnostima koje su navedene u ovom članku i ove godine mora se do 30. travnja 2026. godine izvijestiti HNB o kreditnim poslovima (zaduženja / odobrenja). Propust tog činjenja je pod prekršajnim odredbama. Izvješćivanje će se provoditi na dosadašnji način bez obzira na promjene u deviznom sustavu.

1. Uvod
2. Kreditni poslovi s inozemstvom

Obveza plaćanja članarina strukovnim komorama proizlazi iz posebnih propisa koji uređuju obavljanje pojedinih djelatnosti i zanimanja. U praksi se pritom često postavlja pitanje njihova poreznog postupka, osobito u kontekstu utvrđivanja poslovno dopuštenih izdataka kod obrtnika i osoba koje obavljaju samostalne djelatnosti. Posebno je važno razlikovati članarine koje su zakonski obvezne od onih koje proizlaze iz dobrovoljnog članstva u profesionalnim udrugama. U članku se analizira pravni okvir komorskih doprinosa i članarina te njihov porezni postupak u sustavu poreza na dohodak.

1. Uvod
2. Komorski doprinos
3. Strukovne komore
4. Porezni položaj komorskih doprinosa
5. Zaključak

Prema podatcima UNCTAD-a u 21. stoljeću više od 80 % međunarodne robne razmjene, po volumenu, odvija se morskim putem. Imamo li u vidu taj dominantan udio i značenje pomorskog prometa, nije teško prepoznati da je poznavanje carinskih isprava, postupaka i instituta koji se pritom obvezno primjenjuju iznimno bitno za brzo i nesmetano odvijanje pomorskog prometa.

1. Zakonodavne osnove i osnovni pojmovi
2. Obveza primjene sigurnosno-zaštitnih odredaba
3. Pravila koja se odnose na unos robe na carinsko područje Unije i iznošenje robe iz njega
4. Prijevoz robe morem, carinski nadzor i carinski postupci
5. Načini provedbe postupka provoza za robu koja se prevozi morem
6. Postupak provoza uporabom carinske deklaracije s ublaženim zahtjevima za podatcima (TRD)
7. Elektronička prijevozna isprava kao carinska deklaracija za provoz (ETD)
8. Umjesto zaključka

Najnovijim izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora za graditeljstvo, objavljenim u Nar. nov., br. 10/26, a čija je primjena Odlukom o proširenju objavljenom u Nar. nov., br. 20/26. proširena na sve poslodavce u djelatnosti građevinarstva iz područja F NKD-a 2025., povećane su osnovne plaće te svote pojedinih materijalnih prava radnika te svote određenih naknada troškova.

1. Uvod
2. Plaća radnika u graditeljstvu
3. Materijalna prava radnika u graditeljstvu

Kod ugovora o radu na određeno vrijeme treba imati na umu da je riječ o složenom i dinamičnom institutu koji je u posljednja tri desetljeća, otkako su na snazi stari i aktualni Zakon o radu, korjenito mijenjan i dopunjavan. U velikoj je mjeri to učinjenom zadnjim izmjenama toga Zakona.

Budući da taj institut ne gubi na svojoj važnosti, i nadalje je raširen u našoj aktualnoj praksi. U nastavku članaka pišemo o učestalim pitanjima vezanima za ovaj ugovor, dajući i konkretne praktične primjere.

1. Uvod
2. Koji zakoni uređuju ugovor o radu na određeno vrijeme
3. Što je ugovor o radu na određeno vrijeme
4. Koji su opravdani, tj. objektivni razlozi za sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme
5. Na koji najdulji rok se može sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme i koliko takvih ugovora
6. Koje su iznimke od pravila o trogodišnjem roku i broju ugovora
7. Koji su uvjeti rada radnika koji rade na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme
8. U kojoj formi mora biti ugovor o radu na određeno vrijeme i na koji način ga stranke mogu potpisati
9. Mogu li umirovljenici raditi na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme
10. Mogu li stranci raditi na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme
11. Prestaje li istekom ugovora o radu na određeno radni odnos osobama za vrijeme temeljnoga vojnog osposobljavanja
12. Evidentira li se ugovor o radu na određeno vrijeme u evidencije radnog vremena
13. Ima li radnik nakon isteka ugovora o radu na određeno, pravo na naknadu s burze
14. Što je prekarni rad
15. Sankcije

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) vodi matičnu evidenciju preuzimanjem podataka s propisanih prijava te iz baza REGOS-a, Porezne uprave i drugih nadležnih tijela, čime osigurava ostvarivanje dugoročnih prava iz mirovinskog osiguranja (starosne, invalidske i obiteljske mirovine). U matičnu evidenciju unose se podatci o stažu osiguranja, plaći, naknadama i osnovicama za uplatu doprinosa. Za samostalne obveznike doprinosa prijave za vođenje matične evidencije podnose sami osiguranici, a HZMO na temelju plaćenih doprinosa utvrđuje njihov staž osiguranja i osnovice prema Pravilniku o utvrđivanju staža osiguranja. Na osnovi prikupljenih podataka HZMO automatski obrađuje i izvodi podatke o stažu i osnovicama koji služe za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja. O tome pišemo u nastavku.

Kada je riječ o poduzimanju za račun druge osobe određenih poslova, zapravo je riječ o pravnom poslu koji zakon naziva ugovor o nalogu.

S obzirom na to da se u nas učestalo pojavljuje nalog, kao temeljni pravni akt u raznim uslužnim djelatnostima, i ugovor o nalogu, autor u ovom članku daje sažet prikaz važnih pitanja za našu aktualnu praksu, vezanih za taj ugovor.

1. Uvod
2. Važni zakoni koji uređuju ugovor o nalogu
3. Što je ugovor o nalogu
4. Subjekti, forma i bitni sastojci ugovora o nalogu
5. Odnos ugovora o nalogu prema ugovoru o djelu
6. Obveze ugovornih strana
7. Prestanak naloga

Društvo s ograničenom odgovornošću je u praksi najčešće trgovačko društvu, a dinamika članstva nije statična jer poslovni udio može mijenjati nositelje, i to dobrovoljno kroz prijenos poslovnog udjela, ali moguće je i da član izričito istupi iz društva. To istupanje može biti dobrovoljno, a uređeno je u društvenom ugovoru ili putem tužbe kada se ispune zakonski uvjeti. Posljedica tog istupanja je obvezu isplate vrijednosti poslovnog udjela.

Stoga autorica u ovome članku analizira pravila u vezi s istupanjem člana, koji su uvjeti te koje posljedice nose za društvo i pojedinog člana.

1. Uvod
2. Istupanje određeno društvenim ugovorom
3. Istupanje propisano u ZTD-u
4. Završne napomene

Neprofitne organizacije mogu za potrebe svoga poslovanja nabaviti osobni automobil. Osobni automobil može se nabaviti u tuzemstvu ili iz inozemstva, ali i primiti u obliku donacije. O nabavi osobnih automobila u tuzemstvu i troškovima njihove uporabe kod neprofitnih organizacija koje nisu obveznici PDV-a i poreza na dobitak, može se pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Načini nabave osobnih automobila i njihova namjena
3. Posebnosti nabave osobnih automobila u RH
4. Stjecanje osobnih automobila darovanjem
5. Troškovi uporabe osobnih automobila
6. Zaključak

U nekim okolnostima neprofitne organizacije koje primjenjuju neprofitno računovodstvo mogu svoje knjige voditi u sustavu jednostavnog knjigovodstva. O tome primjenjuju li ga ili ne, ako su stvorene pretpostavke, odluku donosi zakonski zastupnik. O primjeni jednostavnog knjigovodstva ne može se razmišljati u prve tri godine postojanja same neprofitne organizacije. Iz sustav jednostavnog knjigovodstva one mogu odnosno ponekad i moraju početi primjenjivati dvostavno knjigovodstvo. Za taj prijelaz moraju osigurati odgovarajuće podatke koji moraju biti usklađeni s popisom imovine i obveza.

1. Uvod
2. Tko primjenjuje jednostavno knjigovodstvo
3. Poslovne knjige jednostavnog knjigovodstva
4. Sveobuhvatni primjer vođenja jednostavnog knjigovodstva
5. Otvaranje glavne knjige u sustavu dvostavnog knjigovodstva

Proračunske organizacije koje uključuju statusno različite skupine organizacija imaju poseban položaj u sustavu oporezivanja dobitka. Načelno, one nisu obveznici poreza na dobitak, ali u određenim okolnostima moraju ući u sustav oporezivanja. Premda je za taj ulazak pretpostavka obavljanje gospodarske djelatnosti prema pravilima općega poreznog sustava, to nije jedina pretpostavka.

U članku se objašnjava položaj proračunskih organizacija u sustavu oporezivanja dobitka te se daju primjeri utvrđivanja porezne osnovice s obzirom na posebnosti proračunskoga računovodstvenog sustava.

1. Uvod
2. Pravni okvir
3. Utvrđivanje statusa poreznog obveznika
4. Kako se može plaćati porez na dobitak
5. Zaključak

Obrazovne i stručne kvalifikacije stručnjaka predstavljaju jedan od kriterija kvalitete ponude, pri čemu naručitelj mora paziti da uz to da on mora biti povezan s predmetom nabave, ne smije biti diskriminirajući. Time se omogućava pravično nadmetanje. Na ponuditelju je teret dokazivanja činjenica za ispunjavanje kriterija za odabir ponude, dok naručitelj ocjenjuje dokaze koje je ponuditelj obvezan dostaviti. Zbog navedenoga, za razumijevanje ovog kriterija bitna je praksa iz sustava javne nabave.

1. Uvod
2. Pravni okvir u skladu s Direktivom 2014/24/EU i ZJN 2016
3. Kvaliteta stručnjaka kao kriterij za odabir ponude kroz direktive EU-a o javnoj nabavi i razvoj prakse Suda EU-a
4. Pravila o financijskim ispravcima i Upute o pripremi i provedbi postupaka nabave za korisnike bespovratnih sredstava s popisom najčešćih pogrešaka
5. Certifikati u području projektnog menadžmenta
6. Certifikat iz područja javne nabave
7. Odredbe o poznavanju hrvatskog jezika
8. Poznavanje hrvatskog jezika stručnjaka, kao kriterij za odabir ponude
9. Dokazi koji nisu propisani dokumentacijom o nabavi i teret dokazivanja
10. Iskustvo stručnjaka priznaje se na prethodno izvršenim uslugama, neovisno o tome jesu li ugovori završeni
11. Ocjena iskustva stručnjaka u okviru kriterija za odabir ponude mora biti u skladu s uvjetima iz dokumentacije o nabavi
12. Iskustvo stručnjaka na konkretno propisanom tehničkom dijelu projekta
13. Bodovanje projekata ili bodovanje ugovora
14. Zaključno

1. Pregled kretanja
2. Indeksi potrošačkih cijena u veljači 2026. godine
3. Stočni fond Hrvatske u 2025. godini
4. Prosječne cijene poljoprivrednog zemljišta – oranica – u Hrvatskoj i zemljama Europske unije za 2023. i 2024. godinu
5. Industrijska proizvodnja RH i EU-a U 2025. GODINI
6. Građevinarstvo RH i EU-a
7. Vanjskotrgovinska razmjena Hrvatske u 2025.godini
8. Turizam
9. Trgovina na malo RH i EU-a u 2025. godini
10. Prosječne mjesečne neto i bruto plaće zaposlenih za siječanj 2026. u Hrvatskoj
11. Prosječne mjesečne neto i bruto plaće zaposlenih u Hrvatskoj za 2025. godinu
12. Zaposlenost i nezaposlenost u Hrvatskoj, zemljama EU-a i europodručju 2025.godine