Računovodstvo, revizija i financije 8/2026

Kad se zalihe nabavljaju s odgodom plaćanja, računovodstveni standardi HSFI 10 – Zalihe i MRS 2 – Zalihe izričito zahtijevaju da se razlika cijene koja je veća od uobičajenog plaćanja prizna kao rashod kamata, a ne u vrijednost zaliha. Ako kamate nisu ugovorene, poduzetnik mora samostalno izračunati koji dio cijene će rasporediti na troškove kamata. Zahtjev da se zalihe priznaju po sadašnjoj vrijednosti, a ne po većoj vrijednosti koja je posljedica odgođenog plaćanja, izaziva brojne dvojbe u računovodstvenom, ali i u poreznom smislu. Pretpostavka za odgodu plaćanja je ugovor o robno-trgovačkom kreditu kojim se uređuje plaćanje u roku od 360 dana, odnosno do 12 mjeseci.

S obzirom na to da u HSFI-ju 10 i MRS-u 2 nema detaljnijih objašnjenja kako se utvrđuje dio nabavne cijene koji se priznaje u kamate, u ovom članku nastoji se detaljnije objasniti kako treba postupati u praksi.

1. Određenja računovodstvenih standarda u slučaju nabave zaliha s odgodom plaćanja
2. Utvrđivanje financijske komponente u cijeni nabave zaliha i raspoređivanje troška kamata
3. Računovodstveni problemi koji se javljaju kod pretvaranja dijela nabavne cijene u financijsku komponentu odnosno u kamate koje to formalno nisu
4. Računovodstvo nabave zaliha kad se cjelokupno plaćanje odgađa do potpunog isteka kreditnog razdoblja
5. Računovodstvo nabave zaliha s odgodom plaćanja uz beskamatni kredit koji se otplaćuje u mjesečnim obrocima kad je gotovinska nabavna cijena poznata
6. Računovodstvo nabave zaliha s odgodom plaćanja uz beskamatni kredit koji se otplaćuje u mjesečnim obrocima kad je teško ili nemoguće utvrditi gotovinsku nabavnu cijenu
7. Zaključak

Tržište rabljenog materijala i otpada sve više dobiva na značaju jer predstavlja jedan segment kružne ekonomije. Uvjeti za obavljanje trgovine rabljenim materijalom nisu posebno propisani. Međutim, trgovanje otpadom posebno je uređeno i trgovac otpadom treba ispuniti niz uvjeta prije nego što se počne baviti ovom djelatnošću. Prilikom prodaje rabljenog materijala i otpada između obveznika PDV-a primjenjuje se prijenos porezne obveze. Detaljnije o računovodstvenom i poreznom položaju rabljenog materijala i otpada, pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod
2. Što su rabljeni materijal i otpad
3. Razlikovanje otpada od nusproizvoda
4. Porezni položaj rabljenog materijala i otpada
5. Računovodstveno praćenje nabave i prodaje rabljenog materijala i otpada
6. Zbrinjavanje otpadnog materijala
7. Zaključak

U poslovnoj praksi trgovačka društva te drugi subjekti koji su obveznici poreza na dobitak često ulažu svoja financijska sredstva u uređenje okoliša poslovnih zgrada, poslovnih prostora, skladišta, trgovačkih centara i dr. U ovom članku autorica obrazlaže te troškove i njihovo računovodstveno praćenje koje ovisi o tome je li riječ o troškovima ulaganja u dodatnu materijalnu imovinu ili o troškovima razdoblja. Navedeni troškovi uključuju ulaganja u izgradnju parkirališta, ograda, staza, troškove sadnje drveća i ukrasnog bilja na zelenim površinama itd.

1. Uvod
2. Ulaganja u izgradnju parkirališta, ograda, kanala, puteva i sl.
3. Ulaganja u sadnju ukrasnog bilja, cvijeća, sijanje trave te višegodišnje nasade
4. Prodaja dodatnih ulaganja na zemljištu
5. Zaključak

Troškovi razvoja u određenim okolnostima mogu se iskazati kao nematerijalna imovina. Zakon o računovodstvu propisao je obvezu trgovačkih društava koja u svojoj bilanci iskazuju neotpisane troškove razvoja da oblikuju posebne pričuve. Osim toga, taj Zakon predviđa i obvezu stvaranja posebnih pričuva za iskazane dobitke od sudjelujućih interesa koji nisu naplaćeni.

U ovom članku dajemo računovodstveni okvir iskazivanja troškova razvoja i knjigovodstvena rješenja za računovodstveni problem oblikovanja posebnih pričuva.

1. Uvod
2. Obvezne pričuve za troškove razvoja
3. Pričuve za pokriće dobitka koji se može pripisati sudjelujućim interesima
4. Zaključak

Autor u članku objašnjava ulogu umjetne inteligencije te njezine prednosti i rizike primjene u suvremenom poslovanju, s posebnim naglaskom na njezinu primjenu u odjelima računovodstva i financija. Uz navedeno, autor daje primjere korištenja umjetne inteligencije u poslovnim procesima. Također definira i korake kod uvođenja umjetne inteligencije u odjelima računovodstva i financija.

1. Uvod
2. Izdvojene tehnologije umjetne inteligencije
3. Primjeri korištenja umjetne inteligencije
4. Ključni rizici i ograničenja primjene AI-ja
5. Troškovi
6. AI ubrzava razvoj poslovnih aplikacija
7. Koraci kod uvođenja umjetne inteligencije u odjelima računovodstva i financija
8. Zaključak

U ovom se praktikumu neprofitnog računovodstva knjiže pribavljanje strategije za određeno područje te obdarivanje u stranoj valuti. Pribavljena strategija koja se primjenjuje za donošenje raznih poslovnih odluka u razdoblju duljem od godine dana ima obilježje samostalne dugotrajne nematerijalne imovine. Neprofitna organizacija može biti obdarena i u stranim sredstvima plaćanja.

1. Pribavljanje strategije razvoja
2. Primljena donacija u stranoj valuti

Harmonizacija sustava unutar EU-a omogućila je hrvatskim poduzetnicima širenje poslovnih aktivnosti izvan granica RH, na području EU-a. To posljedično dovodi do veće mobilnosti zaposlenika koji osim u RH, poslove svog radnog mjesta obavljaju i u povezanim ili nepovezanim trgovačkim društvima u drugim državama EU-a. U poreznom sustavu za te se radnike najčešće rabi naziv izaslani radnici, ali u radnopravnim propisima naziva ih se upućenim radnicima pa da ne bi došlo do nesporazuma, već u samom nazivu ovog članka navedena su oba naziva. Više o svemu u nastavku članka.

1. Radnopravno motrište upućivanja radnika
2. Upućivanje radnika u EU
3. Obavještavanje radnika o upućivanju i ugovor o radu
4. Administrativne obveze poslodavca koji upućuje radnika u EU
5. Zajamčeni uvjeti rada u državi domaćina
6. Državljanstvo upućenog radnika i prijava boravka u drugoj državi članici
7. Kratkoročno upućivanje i poslovna putovanja
8. Dugoročno upućivanje
9. Jedinstvene nacionalne internetske stranice
10. Kršenje nacionalnih propisa države domaćina o upućivanju i odgovornost poslodavca
11. Socijalni status kod izaslanja (čl. 12. uredbe 883/2004)
12. Oporezivanje plaća upućenih (izaslanih) radnika
13. Zaključak

Prva je godina podnošenja prijava u vezi s minimalnim globalnim porezom na dobit u Hrvatskoj. Riječ je o globalnoj poreznoj reformi u oporezivanju dobiti i o novom, vrlo kompleksnom i administrativno zahtjevnom porezu, koji mora biti usklađen s više dokumenata na koje se autori osvrću ovom članku.

Praksa je ta koja će iznjedriti nova pitanja, ali i dati odgovore na uvođenje ovoga novog poreza. S obzirom na to da je objavljen Pravilnik o minimalnom globalnom porezu na dobit, u ovom članku daje se uvid u obveze koje imaju obveznici plaćanja ovog poreza.

1. Globalna porezna reforma
2. Porezne obveze iz Zakona o minimalnom globalnom porezu
3. Obveze krajnjega matičnog društava u 2026. godini
4. Obveza sastavljanja i podnošenja poreznih prijava
5. Pravilnik o minimalnom globalnom porezu na dobit
6. Nove Administrativne smjernice OECD-a
7. Podsjetnik na rokove
8. Zaključak

O primjeni posebnog postupka oporezivanja OSS, s primjerom obračuna i prijave, pisali smo detaljno u časopisu RRiF br. 6/26. str. 126, a koji se, u odnosu na ostale posebne postupke, najčešće primjenjuje u poreznom sustavu RH. Iako primjena posebnih postupaka oporezivanja nije obveza, za porezne obveznike koji se odluče primjenjivati neki od posebnih postupaka to je svakako pojednostavljenje u poslovanju i oporezivanju jer se na taj način neće trebati registrirati u svim zemljama članicama u koje isporučuju dobra ili usluge na daljinu. Tko može primijeniti ove posebne postupke i na koje isporuke te koje su obveze poreznih obveznika, a koje kupca – fizičke osobe, još je uvijek aktualna tema. Primjena posebnih postupaka oporezivanja ne odnosi se samo na zakonodavstvo RH nego i na sve zemlje članice EU-a. Opširnije o primjeni posebnog postupka IOSS, posebnog postupka oporezivanja za usluge koje obavljaju porezni obveznici bez sjedišta unutar EU-a te posebnog postupak za prijavu i plaćanje PDV-a na uvoz, može se pročitati u ovom članku.

1. Zakonska osnova
2. Posebni postupak oporezivanja za usluge koje obavljaju porezni obveznici bez sjedišta unutar EU-a
3. Posebni postupak oporezivanja za prodaju dobara na daljinu uvezenih iz trećih područja ili trećih zemalja (IOSS)
4. Posebni postupak za prijavu i plaćanje PDV-a na uvoz
5. Zaključak

U RRiF-u br. 3/24. pisali smo u kojim se slučajevima hrvatski porezni obveznici trebaju registrirati za potrebe PDV-a u Nizozemskoj, u RRiF-u br. 11/23. kada se trebaju registrirati za potrebe PDV-a Francuskoj, u RRiF-u br. 8/23. kada se trebaju registrirati za potrebe PDV-a u Češkoj, a u RRiF-u br. 5/22. kada se trebaju registrirati za potrebe PDV-a u Italiji. U ovom članku autorica objašnjava u kojim se slučajevima hrvatski porezni obveznici trebaju registrirati za potrebe PDV-a u Mađarskoj kada na području te države obavljaju određene isporuke dobara i/ili usluga.

1. Uvod
2. Registriranje za potrebe PDV-a u Mađarskoj pri isporukama dobara
3. Premještanje dobara iz RH u Mađarsku
4. Isporuka dobara s montažom u Mađarskoj
5. Registriranje za potrebe PDV-a u Mađarskoj pri isporukama usluga
6. Zaključak

Primitak u naravi koji nastaje korištenjem službenog vozila u privatne svrhe najčešće se u praksi promatra kroz dohodak od nesamostalnog rada. Međutim, takva pogodnost nije rezervirana isključivo za zaposlenike, ona se može pojaviti i kod osoba koje nisu u radnom odnosu s društvom koje vozilo daje na raspolaganje, primjerice članovima uprave ili članovima društva. U tim slučajevima poreznu obvezu treba utvrditi na drugi način te, ovisno o okolnostima, primitak se može kvalificirati kao drugi dohodak ili kao dohodak od kapitala. U nastavku donosimo pregled poreznog položaja primitka u naravi koji nastaje korištenjem službenog vozila u privatne svrhe, ovisno o tome u kojem se statusu nalazi osoba koja ostvaruje tu pogodnost.

1. Uvod
2. Utvrđivanje visine primitka u naravi s osnove korištenja službenog vozila u privatne svrhe
3. Korištenje službenog vozila u privatne svrhe – član uprave je zaposlen u društvu
4. Korištenje službenog vozila u privatne svrhe – član uprave nije zaposlen u društvu
5. Korištenje službenog vozila člana društva koji nije zaposlen u društvu
6. Zaključak

Organizacija kinoloških priredbi podrazumijeva angažman većeg broja osoba koje, ovisno o načinu angažiranja, ostvaruju pravo na naknadu za rad i/ili naknadu troškova nastalih tijekom sudjelovanja na priredbi. Različit pravni status zaposlenika, vanjskih suradnika i nerezidenata izravno utječe na način oporezivanja njihovih primitaka te mogućnost neoporezive naknade troškova službenih putovanja. U članku objašnjavamo kada se naknade isplaćene sucima, delegatima i drugim sudionicima kinoloških priredbi smatraju plaćom, kada drugim dohotkom, pod kojim se uvjetima troškovi službenih putovanja mogu neoporezivo nadoknaditi te kako se pojedine isplate iskazuju u Obrascu JOPPD.

1. Uvod
2. Status primatelja naknade
3. Vanjski suradnici u organizaciji i provedbi kinoloških priredbi

1. Novo pojednostavnjenje poreznih propisa
2. Nove smjernice za lakši prijenos vlasništva nad poduzećima
3. Ukinuto oslobođenje od carina paketa iz inozemstva
4. Izmijenjene norme održivog izvještavanja
5. Pet država koje su obvezne ući u europodručje nisu još spremne za to
6. Donesen Kodeks dobre prakse za označavanje sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom
7. Europski trgovci traže izuzeće od primjene Akta o umjetnoj inteligenciji

Od 1. srpnja 2026. godine povećavaju se stope zateznih i ugovornih kamata u Republici Hrvatskoj zbog povećanja referentne kamatne stope Europske središnje banke (ESB) s 2,15 % na 2,40 %, odnosno za 0,25 postotnih poena. U ovom članku dajemo pregled visina stopa zateznih i ugovornih kamata koje se primjenjuju od 1. srpnja 2026. godine.

1. Nova stopa zateznih kamata
2. Način obračuna zateznih kamata
3. Nove stope ugovornih kamata

U članku su prezentirani osnovni financijski rezultati poslovanja 166.052 poduzetnika iz realnog sektora, s kratkim osvrtom na poslovanje po djelatnostima i po veličinama poduzetnika i oblicima vlasništva, a na temelju godišnjih financijskih izvještaja za 2025. godinu. Uz to, prikazani su i pokazatelji uspješnosti poslovanja poduzetnika u 2025. godini.

1. Uvod
2. Osnovni financijski rezultati poduzetnika Hrvatske
3. Financijski rezultati poduzetnika Hrvatske po djelatnostima u 2025. godini
4. Financijski rezultati poduzetnika Hrvatske razvrstanih po veličini
5. Financijski rezultati poduzetnika Hrvatske po oblicima vlasništva
6. Financijski rezultati poduzetnika Hrvatske po županijama
7. Pokazatelji uspješnosti poslovanja poduzetnika Hrvatske u 2025. godini
8. Zaključak

U prošlom se broju pisalo o određivanju cijene koštanja proizvoda, dok se u ovom članku analizira cijena koštanja usluga s primjerima. U članku će se objasniti određivanje cijene koštanja usluge, s posebnim fokusom na izračun cijene koštanja radnog sata, tržišne cijene radnog sata te na prijedlog načina kako doći od cijene koštanja radnog sata i do cijene koštanja same usluge. Na kraju će se dati i osvrt na najčešće pogreške koje poduzetnici čine pri određivanju cijene koštanja i prodajne cijene.

1. Uvod
2. Radni sat kao temelj određivanja cijene koštanja usluge
3. Utvrđivanje cijene usluge po projektu
4. Donja granica cijene i prag pokrića
5. Najčešće pogreške pri određivanju cijene koštanja i prodajne cijene
6. Zaključak

Važeća Odluka o prikupljanju podataka za potrebe statistike odnosa s inozemstvom koja se počela primjenjivati od 2. lipnja 2026. godine uređuje način, opseg i rokove dostave podataka potrebnih za izradu statistike platne bilance, stanja međunarodnih ulaganja i drugih pokazatelja vanjskog sektora Republike Hrvatske. Njezine odredbe donose izmjene koje zahtijevaju pravodobno usklađivanje izvještajnih obveznika s novim regulatornim zahtjevima i metodološkim standardima. U ovom se članku prikazuju njezine najvažnije novosti te njihovo praktično značenje za obveznike izvještavanja i provedbu statističkog izvještavanja. Člankom se daje i strukturirani prikaz izvještaja koji su njome propisani.

1. Uvod, institucionalni i zakonodavni okvir makroekonomske statistike
2. Inozemna vlasnička ulaganja
3. Poslovi s dužničkim vrijednosnim papirima s inozemstvom
4. Kreditni poslovi s inozemstvom
5. Depozitni poslovi s inozemstvom
6. Transakcije na osnovi građevinskih usluga
7. Prihodi i rashodi od razmjene usluga i posebne transakcije
8. Transakcije povezane s međunarodnim prijevozom
9. Transakcije povezane s osiguranjem
10. Financijske izvedenice s nerezidentima
11. Poslovi oplemenjivanja robe

U nizu članaka u prethodnim brojevima časopisa RRiF osobni automobili bili su zastupljeni prvenstveno s motrišta knjiženja u poslovnim knjigama poduzetnika – obveznika poreza na dobitak. Ovog puta središnje mjesto dano je osobnim automobilima koje u svom poslovanju kao dugotrajnu materijalnu imovinu koriste fizičke osobe koje samostalno obavljaju registriranu djelatnost i dohodak utvrđuju kao razliku između primitaka i izdataka na temelju poslovnih knjiga u skladu s odredbama Zakona o porezu na dohodak.

1. Uvod
2. Nabava osobnih automobila
3. Amortizacija (otpis) osobnih automobila

Trener priprema i vodi trenere na natjecanjima, raspoređen je u pet razina prema obrazovanju (od programa osposobljavanja do studija kineziologije) i može raditi u radnom odnosu, kao samostalna sportska djelatnost (upis u Registar samostalne sportske djelatnosti kroz Nacionalni informacijski sustav u sportu) ili putem obrta (Obrtni registar + obvezna Evidencija obrta pri Ministarstvu). Oporezivanje primitaka trenera ovisi o obliku registracije: paušalni obrt, „dohodaš” po stopama lokalne samouprave, a drugi dohodak po odbitku (bez 30 % izdataka koje imaju treneri). O tome pišemo u nastavku.

1. Uvod
2. Zakonske pretpostavke za obavljanje djelatnosti trenera
3. Obvezno osiguranje i oporezivanje trenera
4. Umjesto zaključka

Od 1. srpnja 2026. godine uvodi se privremena mjera naplata fiksne carine na pošiljke koje se kupuju putem prodaje na daljinu i koje se unose na carinsko područje EU-a iz trećih država. Ova mjera uvodi se kako bi se olakšala naplata carinskog duga koji proizlazi iz ukidanja carinskog oslobođenja na pošiljke vrijednosti do 150,00 € i provodit će se do uspostave jedinstvenoga Carinskog podatkovnog centra.

1. Uvod
2. Elektronička trgovina i način carinskog postupanja od 1. srpnja 2021. godine
3. Uvođenje obveze naplate fiksne carine u svoti od 3,00 eura
4. Carinska reforma
5. Zaključak

Autori u članku predstavljaju posljednje i vrlo značajne te opsežne novosti koje donose izmjene Zakona o zaštiti potrošača. Najjednostavnije rečeno, riječ je novostima koje su posljedica implementacije direktiva EU-a u pravni poredak Republike Hrvatske, a čije odredbe značajno utječu na sve adresate – od proizvođača robe pa sve do krajnjeg korisnika, odnosno potrošača.

1. Uvod
2. Predugovorno informiranje
3. Prodaja financijskih usluga na daljinu
4. Funkcija (gumb) za jednostrani raskid
5. Oznake kojima se potrošača informira o odgovornosti za materijalni nedostatak i za dano komercijalno jamstvo trajnosti
6. Zavaravajuća poslovna praksa uz okolišne i društvene tvrdnje
7. Poticanje popravka robe (stvari)
8. Novosti kod pravila o isticanju i određivanju maloprodajnih cijena tijekom posebnih oblika prodaje
9. Progresivno snižavanje cijena tijekom rasprodaje i sezonskog sniženja
10. Slanje promotivnih materijala poštom
11. Ostale odredbe koje se mijenjaju ZIDZZP-om
12. Stupanje na snagu ZIDZZP-a i pravilnici

Predmet ovoga članka jest razmatranje najvažnijih novosti koje donose izmjene Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu, čije su značajne odredbe stupile na snagu 1. srpnja ove godine. Pritom se osobita pozornost posvećuje radnom vremenu mobilnih ranika te uređaju relevantnom za njegovo mjerenje – tahografu.

1. Uvod
2. Zakon koji donosi novosti kod radnog vremena i odmora mobilnih radnika te tahografa
3. Novosti u vezi s primjenom Zakona o mobilnim radnicima
4. Novosti u vezi s tahografom
5. Novosti u vezi s radnim vremenom

Osnovno načelo socijalnoga zdravstvenog osiguranja je da radnik mora biti osiguran na području one države u kojoj radi, odnosno u kojoj je samozaposlen (lex loci laboris). Ovo načelo primjenjuje se u svim državama članicama Europske unije. Od ovog pravila postoje neke iznimke, kao što je slučaj radnika koje je poslodavac na određeno razdoblje uputio na rad u inozemstvo, tzv. izaslanstvo. Izaslanstvo omogućava poslodavcu da uputi radnika u drugu državu na rad, a da doprinose i nadalje uplaćuje u državi u kojoj ima svoje sjedište i gdje je radnik inicijalno i zaposlen.

1. Zdravstvena zaštita radnika upućenih na rad u države članice Europske unije
2. Europska kartica zdravstvenog osiguranja
3. Zdravstvena zaštita radnika u skladu s Direktivom 2011/24/EU – prekogranični radnici
4. Privremena nesposobnost za rad za vrijeme izaslanstva u EU
5. Elektronička razmjena podataka u socijalnoj sigurnosti
6. Radnici stranci iz trećih zemalja izaslani u države članice EU-a
7. Zaključak

Autor u ovome članku, kroz primjere iz prakse, razmatra kada edukacija postaje obveza koju poslodavac mora osigurati, kada je ona pravo radnika koje poslodavac može, ali ne mora omogućiti te kako se te dvije dimenzije prepliću u svakodnevnom radu. Posebna pozornost posvećuje se obveznim osposobljavanjima prema relevantnim propisima.

1. Uvod
2. Kada je edukacija obveza poslodavca
3. Edukacija kao pravo radnika
4. Posebna pitanja i česte dvojbe u praksi
5. Primjeri iz prakse
6. Zaključak

Autor u ovome članku u sažetim crtama razmatra neka za prasku važna pitanja ugovora o poslovnoj suradnji, dajući pritom i jedan od mogućih oglednih primjera takva ugovora.

Taj ugovor u suvremenom poslovnom okruženju ima važnu ulogu u reguliranju međusobnih prava i obveza ugovornih stranaka, odnosno potpisnica toga ugovora.

1. Uvod
2. Pojam ugovora i temeljne značajke
3. Praktični primjeri
4. O poreznom motrištu ugovora o poslovnoj suradnji

Da bi mogla ispuniti svrhu zbog koje je osnovana, neprofitna organizacija u pojedinim slučajevima treba imovinu. Riječ je o resursima koje neprofitna organizacija kontrolira i od kojih očekuje buduće koristi u obavljanju djelatnosti. Znatan dio imovine kod neprofitne organizacije često se odnosi na dugotrajnu nefinancijsku imovinu, posebice na proizvedenu dugotrajnu imovinu. O posebnostima nabave proizvedene dugotrajne imovine kao što su građevinski objekti, postrojenja, oprema i sl. kod neprofitnih organizacija koje vode dvojno knjigovodstvo, pročitajte u nastavku članka.

1. Što obuhvaća proizvedena dugotrajna imovina
2. Vrijednost proizvedene dugotrajne imovine prilikom nabave
3. Obveza zaprimanja eRačuna
4. Načini nabave proizvedene dugotrajne imovine
5. Porezni položaj neprofitne organizacije i nabava proizvedene dugotrajne imovine
6. Računovodstveno praćenje nabave proizvedene dugotrajne imovine
7. Zaključak

U hrvatski zakonodavni sustav uveden je poseban zakon kojim se uređuje priuštivo stanovanje. Priuštivo stanovanje predstavlja javnu politiku usmjerenu na osiguravanje dostupnog i financijski održivog stanovanja građanima koji svoje stambene potrebe ne mogu zadovoljiti pod tržišnim uvjetima. Osobe koje su imenovane kao nositelji takve politike su i jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave. Pritom se jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave dodjeljuje važna uloga u planiranju i provedbi mjera priuštivog stanovanja, uz obveznu suradnju s APN-om kao središnjim provedbenim tijelom sustava.

1. Uvod
2. Priuštivo stanovanje
3. Programi PS-a
4. Nositelji provedbe Zakona
5. Mjere provedbe Zakona
6. Pripadnost sredstava
7. Potpore