Računovodstvo, revizija i financije 6/2010

Pravilnik o načinu isticanja maloprodajne cijene i cijene za jedinicu mjere proizvoda i usluga objavljen je u Nar. nov., br. 52/10., a stupio je na snagu 6. svibnja 2010. Pravilnikom se određuje način isticanja maloprodajne cijene i cijene za jedinicu mjere proizvoda i usluga pri prodaji proizvoda i pružanju usluga potrošačima. Trgovci trebaju svoje poslovanje uskladiti s odredbama Pravilnika u roku od godine dana od dana njegovog stupanja na snagu, odnosno do 6. svibnja 2011. O sadržaju Pravilnika pišemo u nastavku ovog članka.

1. Uvod

2. Na koga se primjenjuju odredbe pravilnika o isticanju cijena

3. Izuzetci od primjene pravilnika o načinu isticanja cijena

4. Općenito o obvezi isticanja cijena proizvoda i usluga

5. Posebno o načinu isticanja cijene proizvoda

6. Posebno o načinu isticanja cijene za jedinicu mjere

7. Posebno o načinu označavanja cijena usluga

8. Način isticanja cijene pri oglašavanju

9. Upravne i kaznene mjere

10. Razdoblje prilagodbe

11. Zaključak

Ugostiteljskim uslugama u domaćinstvu smatraju se usluge smještaja u sobi, apartmanu i kući za odmor, usluga smještaja u kampu, usluge doručka, polupansiona ili pansiona gostima. Navedene usluge može pružati fizička osoba koja nije obrtnik ili trgovac pojedinac (iznajmljivač). Prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti (Nar. nov., br. 138/06., 152/08. i 43/09., dalje: ZUD) smanjen je broj smještajnih kapaciteta (soba, postelja, smještajnih jedinica) koje iznajmljivači nude gostima u domaćinstvu, a radi sprječavanja i suzbijanja sive ekonomije propisane su upravne mjere prema koji¬ma će u roku od 30 dana fizičkoj osobi biti zabranjeno pružanje usluga ako se obavljaju bez odobrenja te zbog drugih bitnih obilježja propisanih Zakonom. Opširnije o uvjetima pružanja usluga smještaja u domaćinstvu pročitajte u nastavku.

1. Uvjeti pružanja ugostiteljskih usluga u domaćinstvu

2. Obveze iznajmljivača u pružanju ugostiteljskih usluga u domaćinstvu

3. Rješenje o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu

4. Nadzor i upravne mjere

5. Kaznene odredbe

6. Rok usklade za građane koji pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu

Novi Zakon o radu, koji je stupio na snagu početkom ove godine, na bitno je drukčiji način, u odnosu na stari Zakon, između ostalog uredio i pravo korištenja godišnjih odmora. S obzirom na tu činjenicu te trenutačnu aktualnost ove tematike, autor u ovom članku pojašnjava odredbe novog Zakona koje uređuju materiju godišnjih odmora, dajući pritom odgovore na konkretna pitanja koja su se pojavila u praksi.

1. Uvod

2. Pojam godišnjeg odmora

3. Normativno uređenje instituta godišnjeg odmora

4. Trajanje godišnjeg odmora

5. Sporazum o odricanju prava na godišnji odmor

6. Stjecanje prava na godišnji odmor

7. Materijalna prava radnika vezana za godišnji odmor

8. Korištenje godišnjeg odmora

9. Mjerodavna sudska praksa i mišljenja nadležnog ministarstava vezana za godišnje odmore

U časopisu RRiF br. 5/10. pisali smo o pravima zaposlenih i samozaposlenih roditelja na rodiljni i roditeljski dopust i potpore uređene Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama. Istim zakonom uređena su prava na poštedu od rada i roditeljsku potporu osoba koje su stekle pravo na zdravstveno osiguranje na temelju drugog dohotka na koji su plaćeni doprinosi, poljoprivrednika koji su stekli status osigurane osobe u okviru zdravstvenog osiguranja na toj osnovi, a nisu porezni obveznici te nezaposlenih osoba, o čemu pišemo u ovom članku.

1. Uvodne pripomene

2. Prava na poštedu od rada i novčanu potporu roditelja koji ostvaruju drugi dohodak

3. Pod kojim uvjetima rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada i novčanu potporu ostvaruju poljoprivrednici

4. Pod kojim uvjetima pravo na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada stječu nezaposlene osobe

5. Način korištenja rodiljne poštede od rada

6. Način korištenja roditeljske poštede od rada

7. Novčana naknada za vrijeme korištenja rodiljne i roditeljske poštede od rada

8. Postupak ostvarivanja prava

9. Pravo na jednokratnu novčanu potporu za novorođeno dijete

U ovom se članku iznosi pravno shvaćanje Vrhovnog suda vezano za kolektivni ugovor te dvije odluke navedenog suda o vraćanju radnika na rad i bračnom pravu. Iako je riječ o primjeni starog Zakona o radu, ova je sudska praksa u cijelosti aktualna i u primjeni novog Zakona o radu, u nastavku se daje detaljniji prikaz navedenog shvaćanja i odluka.

1. Uvod

2. Kolektivni ugovori – učinci, trajanje i prestanak

3. Ostvarenje prava i obveza iz radnog odnosa

Odredbama društvenog ugovora članovi društva s ograničenom odgovornošću mogu se obvezati na dodatne uplate novca ili unos dodatnih nenovčanih činidaba u društvo. Pritom su članovi društva ovlašteni sami utvrditi opseg i vrijeme njihovog ispunjenja. Način ispunjenja isti je kao i ispunjenje obveze unosa uloga za preuzete poslovne udjele.

1. Uvod

2. Dodatne novčane uplate

3. Dodatne nenovčane činidbe

4. Osobe ovlaštene za odlučivanje o pravima i obvezama iz radnog odnosa

5. Zaključak

S obzirom na to da se želi informirati javnost što i kako bi Državni ured za reviziju trebao raditi te na koji bi način trebao informirati javnost o svome radu, ovim se člankom žele dati odgovori na neka pitanja koja se u javnosti često postavljaju.

1. Uvod

2. Koja je uloga i svrha državne revizije u svijetu i u RH?

3. Na koji se način i prema kojim standardima obavlja državna revizija u svijetu? Što standardi određuju i zašto su oni bitni?

4. Koja etička načela moraju državni revizori poštovati u svom radu?

5. Zašto je bitno da se državni revizori pridržavaju vlastitih etičkih načela?

6. Koje su ključne osobine i vještine državnih revizora potrebne za uspješnost državne revizije?

7. Koje vrste revizija obavlja Državni ured za reviziju?

8. Koje pravne osobe mogu biti subjekti revizije?

9. Na koji se način određuju subjekti revizije?

10. Mora li Državni ured za reviziju postupiti prema zahtjevima fizičkih i pravnih osoba, u kojima se traži obavljanje državne revizije?

11. Na koji se način određuju kriteriji i ciljevi revizije?

12. Što je revizijski ciklus te koje su glavne aktivnosti koje ga čine?

13. Što se događa nakon što je revizija završena?

14. Zašto je bitno izraziti mišljenje o financijskim izvještajima i dati ocjenu o poslovanju subjekta revizije?

15. Koje su obveze subjekta revizije vezane za nalaze navedene u izvješću o obavljenoj reviziji?

16. Koje mjere poduzima Državni ured za reviziju ako se tijekom revizije utvrde nepravilnosti?

17. Uspoređuje li Državni ured za reviziju svoj rad s radom državnih revizija drugih zemalja i prati li razvoj profesije državne revizije u svijetu?

18. Postignuća Državnog ureda za reviziju u petnaestogodišnjem razdoblju?

19. Zaključak

• Makroekonomski podatci
• Potrošačke cijene
• Indeksi cijena
• Industrijska proizvodnja
• Vanjskotrgovinska razmjena
• Trgovina na malo
• Turizam
• Plaće
• Likvidnost i solventnost
• Zaposlenost
• Kamatne stope