Članak analizira presudu Suda EU-a u predmetu C- 652/22 Kolin i njezine moguće normativne i praktične implikacije na sustav javne nabave u RH u dijelu u kojemu se on odnosi na sudjelovanje gospodarskih subjekata iz trećih zemalja u postupcima javne nabave u RH. U članku se iznose i analiziraju osnovni zaključci Suda EU-a izneseni u presudi, dvojbe i otvorena pitanja koja proizlaze iz same presude te daju mogući prijedlozi za usklađenje nacionalnih propisa s predmetnom presudom.
Uvod
Kontekst u kojemu je donesena presuda Kolin
Utvrđivanja prava gospodarskih subjekata iz trećih zemalja da pod jednakim uvjetima sudjeluju u postupcima nabave u EU-u isključiva je nadležnost EU-a
Prepuštanje određenih ovlasti naručiteljima
Otvorena pitanja koja se nameću iz presude Kolin
Potreba prilagodbe propisa koji u RH uređuju javnu nabavu presudi Kolin
Postupanje „nacionalnih tijela“ – pravna zaštita subjekata iz neobuhvaćenih zemalja
Sudski raskid ugovora o radu jedan je od načina prestanka ugovora o radu – na temelju odluke nadležnoga suda, a na zahtjev radnika odnosno poslodavca. U radu se, na temelju analize zakonskog uređenja sudskog raskida ugovora o radu i dostupne sudske prakse, nastoji odgovoriti na pitanja tko je, u kojem postupku, pod kojim uvjetima i do kojeg trenutka ovlašten zahtijevati sudski raskid te s kojim se trenutkom u tom slučaju ugovor o radu ima smatrati raskinutim. Također, daje se odgovor na pitanje u kojem je postupku radnik ovlašten zahtijevati naknadu štete u slučaju sudskog raskida.
Uvod
Nezakonitost otkaza kao preduvjet sudskog raskida ugovora o radu
Uvjeti za raskid ugovora o radu na zahtjev radnika, odnosno poslodavca
Podnošenje zahtjeva za sudski raskid ugovora o radu
Postavljanje zahtjeva za naknadu štete u slučaju sudskog raskida ugovora o radu
Određivanje trenutka prestanka radnoga odnosa na temelju sudskog raskida ugovora o radu
Autor u članku obrađuje temu radnopravnog uređenja i posebne zaštite položaja trudnica, roditelja i posvojitelja, dakle osoba koje se moraju brinuti o svojoj djeci, što, između ostaloga, predstavlja izazov u smislu usklađivanja privatnog i poslovnog života. Uređenje te materije predstavlja se kroz propise koji uređuju prava iz roditeljstva, s posebnim naglaskom na Zakon o radu.
Uvodne napomene
Zaštita pri zasnivanju radnog odnosa i zaštita od nejednakog postupanja
U skladu s odredbom čl. 102. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi predviđeno je da školska ustanova (osnovna i srednja) ima tajnika, a djelokrug rada tajnika propisuje nadležni ministar. Administrativno-tehničke i pomoćne poslove koji se obavljaju u školskoj ustanovi, popis poslova, broj izvršitelja te količinu radnog vremena na tim poslovima propisuje nadležni ministar. U ovom članku autor skreće pozornost na opseg i upravljanje sve opsežnijom poslovnom materijom unutar djelokruga rada tajnika školske ustanove u korelaciji s Pravilnikom o djelokrugu rada tajnika te administrativno-tehničkim i pomoćnim poslovima koji se obavljaju u osnovnoj školi (dalje: Pravilnik).
Pravila o trgovačkim društvima posljednjih se godina često mijenjaju kao posljedica implementacije europskog zakonodavstva, a to je bio i razlog za posljednje izmjene pravila o trgovačkim društvima. Tako je ovogodišnja novela Zakona o trgovačkim društvima najvećim dijelom posljedica uvođenja pravila iz direktive o poboljšanju rodne ravnoteže među direktorima uvrštenih trgovačkih društava i o povezanim mjerama, koja je donesena s ciljem osiguravanja primjene načela jednakih mogućnosti za žene i muškarce te kako bi se postigla rodno uravnotežena zastupljenost među najvišim rukovodećim položajima utvrđivanjem niza postupovnih zahtjeva u vezi s odabirom kandidata za imenovanje ili izbor na direktorske položaje na temelju transparentnosti i zasluga. No, osim toga, razlog zbog kojeg je donesena je i implementacija preporuka OECD-a koja je bitna u postupku pridruživanja RH. S obzirom na te izmjene, u ovome se članku razmatraju bitne novosti.
Uvod
Izmjene u zajedničkim odredbama
Izmjene u pravilima o dioničkom društvu
Izmjene u pravilima o društvu ograničenom odgovornošću
Javni prijevoz putnika u RH posljednjih je 20-ak godina postao preskup, slabo dostupan i vrlo tankog izbora. Prema podatcima prijevoznika, 80 % javnoga linijskog prijevoza u RH odvija se na regionalnim linijama do 100 kilometara. Od tih linija njih je 80 % nerentabilno. Javni cestovni prijevoz putnika nema nikakvu alternativu u rubnim i ruralnim dijelovima RH. Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, u cestovnom linijskom prijevozu putnika u 2023. godini pad je iznosio 9,9 %, a u prvih devet mjeseci 2024. godine iznosi 5,2 %. Direktive EU-a načelno zahtijevaju jednaku dostupnost cestovnog prijevoza za sve građane, ali opstanak slabo naseljenih mjesta udaljenih od urbanih središta, kako na otocima tako i na najvećem dijelu područja RH, mreže linija na razini regija. Zakon o cestovnom prijevozu doživljava kontinuiranu i ubrzanu nadogradnju od 2004. godine. Na najnoviji zakonski tekst koji datira iz 2018. godine, postupak izmjena Zakona pokrenut je 2023. godine, dugo je trajalo njegovo usklađenje sa zahtjevima i prijedlozima dionika u javnom cestovnom prijevozu, a konačni cilj je omogućiti kvalitetnu strukturu za dostupnost i kvalitetu usluge cestovnog prijevoza – javnu uslugu prijevoza na razini županija i potaknuti usklađivanje linija u međužupanijskom prijevozu. Zakon treba donijeti promjene u načinu definiranja ugovora o javnoj usluzi te pojednostaviti i ubrzati proces usklađivanja mreže linija, pa time smanjiti neizvjesnost poslovanja prijevoznika u cestovnom prometu.
Uvodne napomene
Razvoj Zakona o prijevozu u cestovnom prometu od 1998. do danas
Javni prijevoz putnika u izmjenama i dopunama Zakona o prijevozu u cestovnom prometu iz 2024. godine
U prošlom je broju pisano o smanjenju godišnje porezne obveze kod samostalnih djelatnosti za 2024. godinu fizičkim osobama, a čiji se primitci i izdatci odnosno dohodak utvrđuju putem poslovnih knjiga. Ovaj članak predstavlja nastavak prethodno spomenutog priloga, a obrađuje ostvarenje umanjenja godišnje porezne obveze po osnovi prenesenoga gubitka i po osnovi ostvarenja dohotka na potpomognutim područjima I. skupine te području Grada Vukovara.
1. Preneseni gubitak
2. Olakšice za poduzetnike koji ostvaruju dohodak na potpomognutim područjima I. skupine te području Grada Vukovara
Statusna promjena podjele društva kapitala može se provesti razdvajanjem ili odvajanjem, pri čemu dolazi do osnivanja novog društva ili više njih, odnosno do prijenosa imovine i obveza na već postojeća društva. Prije provedbe postupka podjele potrebno je razmotriti i porezne posljedice. O specifičnostima poreznog motrišta podjele društva kapitala s osnivanjem novog društva, pročitajte u nastavku članka.
Uvod
Podjela društva s ograničenom odgovornošću s osnivanjem novih društava
Članak obrađuje temu prijedloga poreznih poticaja koju je potaknulo Udruženje sportskih klubova Hrvatske gospodarske komore. Prikazuju se prijedlozi poreznih poticaja kroz izmjene i dopune poreza na dobit kod gospodarstvenika. Također se prikazuje i prijedlog poreznog poticaja za fizičke osobe kroz izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak. U članku su uključeni i alternativni prijedlozi poreznih poticaja tijesno povezani sa zahtjevom poboljšanja funkcioniranja sustava sporta. Nastojanja za poreznim poticajima su iz sadašnje perspektive nužnost za održivost i produktivnost sustava sporta, što se sve obrazlaže u ovome članku.
Agrosunčane elektrane koncept su proizvodnje energije uz istodobnu proizvodnju hrane na istom poljoprivrednom zemljištu, bez izmjene namjene samoga poljoprivrednog zemljišta. Tako izgradnjom agrosunčanih elektrana obradivo zemljište uvijek ostaje zemljište poljoprivredne namjene te služi primarno za proizvodnju hrane, dok istodobno generira drugi prihod kroz proizvodnju električne energije. Očuvanje namjene poljoprivrednog zemljišta ključna je razlika u odnosu na „klasične“ fotonaponske sustave koji ne dopuštaju dvostruku upotrebu poljoprivrednog zemljišta. Stoga je potrebno da nositelji projekta imaju prikladno osiguranje da će zemljišta na kojima će biti razvijene agrosunčane elektrane i dalje imati propisanu poljoprivrednu namjenu. U tom je pogledu potencijalno zanimljiv institut stvarnog tereta kao osiguranje za zadržavanje propisane namjene poljoprivrednih zemljišta i daljnjeg razvoja agrosunčanih elektrana u RH. S tim u vezi će se iznijeti ključne odrednice obaju pojmova: agrosunčanih elektrana i stvarnog tereta te načini ostvarenja zahtjeva koji proizlaze iz stvarnog tereta, uključujući prisilno ostvarenje.
Uvod
Posebnosti poljoprivrednog zemljišta pogodnog za izgradnju agrosunčanih elektrana
Problem pronalaska odgovarajućega poljoprivrednog zemljišta
Stvarni teret kao osiguranje investitora izgradnje agrosunčanih elektrana
Osnivanje stvarnog tereta na poljoprivrednom zemljištu
Odgovornost za ispunjenje sadržaja stvarnog tereta
U ovome se članku obrađuju bitna pitanja za razumijevanje posjeda prava. Posjed prava u svemu je izjednačen s posjedom stvari te se na njega na odgovarajući način primjenjuju ZV-ova pravila o posjedu. Posjed prava je faktičnost koja podrazumijeva izvršavanje sadržaja nekog prava koje je valjano uspostavljeno, mirno, efektivno neovisno o bilo kakvoj ovlasti, pravu, legitimnosti, savjesnosti, istinitosti i dr. Osim pravila u ZV-u, u ovom se članku analizira i uloga koju je posjed prava imao u sustavu OGZ-a kad se smatrao jednom od dviju vrsta posjeda (druga vrsta bio je posjed stvari) i posve jednakovrijednom kategorijom s posjedom stvari. Posebno se obraća pozornost na ulogu koju je posjed prava mogao imati u uvjetima nepostojanja zemljišnih knjiga i u dugom procesu osnivanja zemljišnih knjiga u našim krajevima u XIX. stoljeću. Također, u ovome se članku objašnjava razlika između posjeda prava i prava na posjed. Ovaj naš članak nastavak je na naše članke objavljene u ovom časopisu u brojevima 10. i 11. u 2024.godini.
Što znači posjedovati pravo?
Posjed prava i pravo na posjed
Koja prava nikada ne mogu biti predmet posjeda prava – iz prakse OGZ-a?
Posjed prava stvarne služnosti i drugih prava u OGZ-u
Zašto je u austrijskom građanskom zakoniku i posljedično u OGZ-u posjed prava izjednačen s posjedom stvari?
U ovom se članku obrađuju dva instituta: (1) prestanak obveze zbog dužnikove nemogućnosti ispunjenja obveze za koju nije kriv, (2) prestanak obveze kod trajnih obveznih odnosa, među kojim se obveznim odnosima međusobno razlikuju oni koncipirani na određeni rok od onih koji su koncipirani na neodređeno vrijeme. Riječ je o dvama načinima koje Zakon o obveznim odnosima svrstava u skupinu ostalih načina prestanka obveza, zajedno s prijebojem, otpustom duga, sjedinjenjem i smrću. Riječ je o dvjema materijama koje su u obveznom pravu (potrošačkom, građanskom i trgovačkom) iznimno česte, gotovo svakodnevne. Svaki od tih instituta ima svoje specifičnosti, primjerice, ova vrsta nemogućnosti ispunjenja posve je različita od nemogućnosti ispunjenja predviđenih u čl. 373. i 374. Zakona o obveznim odnosima, dok su režimi prestanka obveze u trajnom odnosu na određeno i u trajnom odnosu na neodređeno međusobno bitno različite. U ovom se članku iznosi pregled te materije s odgovarajućim objašnjenjima.
Kartične prijevare specifičan su oblik prijevara koje uključuju transakcije provedene pomoću kreditnih kartica na fizičkim prodajnim mjestima i u internetskim trgovinama. Riječ je o neovlaštenoj uporabi debitne ili kreditne kartice za iniciranje transakcije ili podizanje gotovine, koja može poprimiti mnoge oblike s obzirom na metodu krađe podataka o kartici ili neovlaštene transakcije. U članku se pobliže opisuju mnoge takve metode, zajedno s načinima prevencije i osnovnom statistikom u Europi.
Autor u ovome članku razmatra aktualna pitanja vezana za imenovanje ravnatelja javnih ustanova u svjetlu zapreka za njihovo imenovanje. U tom smislu razmatra se i pravni okvir takvih zapreka, kako opći tako i poseban.
Ravnatelj ustanove
Imenovanje ravnatelja ustanove
Imenovanje ravnatelja ustanove iz zakona o ustanovama - opći okvir
Posebna regulacija imenovanja ravnatelja javnih ustanova
U ovome se članku obrađuje tehnika upućivanje u prilikom izrade svih vrsta općih akata. Riječ je o tehnici koja je vrlo zahvalna ako se pravilno primjenjuje, ali ujedno je riječ i o tehnici koja je i podosta zahtjevna, a pogreške u njezinoj primjeni mogu biti dalekosežne i temeljite u pogledu pravne sigurnosti i uopće pravilne i dosljedne primjene prava. U ovom se članku upućivanje opisuje s obzirom na različite odrednice koje ga čine uz određene praktične napomene o najčešćim pogreškama i izazovima. Autor pruža uvid u način kako optimalno koristiti upućivanje, što činiti, a što izbjegavati.
Pojam upućivanja
Značenje i funkcija upućivanja
Pojavni oblici upućivanja
Citiranje općih akata kao bitna sastavnica pravilnog upućivanja
OBVEZNO PRAVO
Opći uvjeti poslovanja (čl. 296. ZOO-a)
• Tuženik je po osnovi obveznog trajanja pretplatničkog ugovora ostvario popust na usluge pa je isti, u situaciji kada je njegovom krivnjom ugovor raskinut prije isteka razdoblja njegova obveznog trajanja, dužan platiti sporan zahtijevani iznos.
Prividnost ugovora (čl. 273. ZOO-a)
• Neosnovano tužena smatra da se radi o prividnom ugovor budući da je, bez obzira na to da li je došlo do isplate kupoprodajne cijene, ugovor doista sklopljen i izražavao je pravu volju ugovornih strana, radi čega isti proizvodi i učinke u pogledu obveze tužene da podmiri 1/2 dijela dospjele porezne obveze temeljem porez na promet nekretninama.
Raskid predugovora i povrat predujma (čl. 368. ZOO-a)
• Tužitelj ima pravo na povrat cjelokupno isplaćenog predujma plaćenog na ime dijela opreme i ugradnje bazenske tehnike, obzirom da je neprijeporno utvrđeno da tuženik nije isporučio niti ugradio bazensku opremu i tehniku, a do neispunjenja obveza preuzetih predugovorom došlo je krivnjom tuženika.
Prekid zastare (čl. 245. ZOO-a)
• U konkretnom slučaju prekid zastare trajao je sve vrijeme dok je Financijska agencija postupala po osnovi za plaćanje za ovršenika, te je zastara ponovno počela teći u trenutku kada je Financijska agencija prestala izvršavati osnovu zbog nemogućnosti naplate potraživanja tuženika, dakle iz razloga koji leže isključivo na ovršenku.
Stjecanje bez osnove (čl. 1112. ZOO-a)
• Nepažnja, nemar i površnost banke, tužitelja, ne daju tuženicima pravo zadržati ono što su stekli bez osnove. Okolnost da je došlo do greške banke ne ovlašćuje drugu stranu da zadrži ono što je stekla bez osnove.
Osiguranje za tuđi račun (čl. 929. ZOO-a)
• Tuženik kao upravitelj zgrade pasivno je legitimirana stranka u sporu koji je proizašao iz ugovora o osiguranju kojeg je, u upravljanju nekretninom, sklopio s osiguravateljem kao ugovaratelj osiguranja, a za račun suvlasnika (osiguranika), te je odgovoran osiguratelju za ispunjenje obveze plaćanja premije osiguranja i ostalih obveza.
Ništetnost ugovora (čl. 103. ZOO-a/91)
• Da je zakonski zastupnik i imao potrebna odobrenja, ne može se zanemariti činjenica kako je nad društvom otvoren stečajni postupak te da je očigledno pobuda za sklapanje ugovora bila da se onemogući stečajnim vjerovnicima namirenje njihovih tražbina.
STVARNO PRAVO
Stjecanje vlasništva dosjelošću (čl. 159. ZV-a)
• Tužitelji su za stupanje u posjed imali pravni temelj (davanje stana na korištenje) ali nisu imali razloga vjerovati da je nekretnina njihova već su posjed uvijek vršili kao korisnici stana, odnosno najmoprimci, o čemu nisu mogli imati nikakve sumnje.
Uređenja međe (čl. 103. ZV-a)
• U vlasničkoj parnici u kojoj je sporan dio zemljišta između susjedno ležećih nekretnina stranaka, činjenica pokazivanja i priznavanja međe od strane tuženika u dijelu u kojem je međa nesporna, ima značaj važne i nesporne činjenice o stanju posjeda, ali za pitanje stjecanja prava vlasništva dosjelošću u parničnom postupku moraju se ispuniti i druge pretpostavke stjecanje prava vlasništva dosjelošću.
Stjecanje prava vlasništva dosjelošću (čl. 159. ZV-a)
• Ostaviteljev posjed stvari prelazi na nasljednike zbog ostaviteljeve smrti u njezinu času onakav kakav je u tom času bio u ostavitelja.
Upravitelj zgrade (čl. 93. ZV-a)
• Upravitelj zgrade pri obavljanju poslova redovne uporabe može postupati tek kada ima nalog (uputu suvlasnika).
Stjecanje vlasništva na suvlasničkom dijelu (čl. 37.ZV-a)
• Ako je osoba vlasnik točno određenog djela nekretnine ona ne može ujedno biti suvlasnica/vlasnica idealnog dijela cijelih nekretnina jer na ostalom dijelu nekretnina nije mogla steći pravo suvlasništva.
Trpljenje izmještanja električnog brojila (čl. 30. ZV-a)
• Zahtjev za izmještanje odvojenog električnog brojila može se ishoditi uz suglasnost suvlasnika nekretnine.
Hipotekarna tužba (čl. 301. ZV-a)
• Zabilježbu hipotekarne tužbe može na prijedlog vjerovnika rješenjem dopustiti i parnični sud.
Pravni učinak plombe u zemljišnoknjižnom postupku (čl. 125. ZV-a)
• Rok od tri godine u kojem se može podnijeti tužba sa zahtjevom za brisanje upisa počinje teći od dana kada je donesena odluka o prijedlogu za upis čije se brisanje zahtijeva.
RADNO PRAVO
Primjena kolektivnog ugovora (čl. 203. ZR-a)
• U konkretnom slučaju se na tužiteljicu primjenjuje ko
