Računovodstvo, revizija i financije 11/2025

Kako bi se računi u krajnjoj potrošnji i eRačuni od 1. siječnja 2026. godine mogli izdavati i fiskalizirati prema odredbama Zakona o fiskalizaciji, obveznici primjene navedenog zakona trebaju obaviti pripremne radnje do kraja ove godine. Što je sve potrebno pripremiti i uskladiti u poslovanju postojećih obveznika fiskalizacija i onih koji to postaju od 1. siječnja 2026. godine, navodimo u nastavku članka.

1. Izdavanje i fiskalizacija računa u krajnjoj potrošnji
2. Izdavanje i fiskalizacija eRačuna
3. Zaključak

U ovom članku daju se odgovori na aktualna pitanja iz područja Klasifikacije proizvoda po djelatnostima (dalje: KPD). Odgovori na pitanja temelje se na odredbama Zakona o fiskalizaciji (Nar. nov., br. 89/25.) i informacijama dostupnim na mrežnim stranicama Porezne uprave (www.porezna-uprava.hr).

I. Opća pitanja u vezi s Klasifikacijom proizvoda po djelatnostima (dalje: KPD)

II. Pitanja u vezi s pretragom proizvoda u tražilici KLASUS

III. Upute za određivanje KPD oznake

U postupku javnog savjetovanja do 18. listopada 2025. godine bili su nacrti prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, Općega poreznog zakona, Zakona o porezu na dobit i Zakona o minimalnom globalnom porezu na dobit. Donošenje ovih zakona predlaže se po hitnom postupku.

U ovom je članku dan pregled najznačajnijih novosti u navedenim zakonskim prijedlozima na temelju nacrta objavljenih na eSavjetovanju. Detaljnije o svemu pisat ćemo nakon konačnog usvajanja propisa.

1. Nacrt prijedloga izmjena i dopuna Zakona o PDV-u
2. Nacrt prijedloga izmjena i dopuna Općega poreznog zakona
3. Nacrt prijedloga izmjena i dopuna Zakona o porezu na dobit
4. Nacrt prijedloga izmjena i dopuna Zakona o minimalnom globalnom porezu na dobit

Na e-Savjetovanju objavljen je Nacrt prijedloga pravilnika o fiskalizaciji računa u krajnjoj potrošnji. Riječ je o prvom od najavljena dvaju pravilnika koji će urediti primjenu Zakona o fiskalizaciji. U nastavku donosimo najvažnije odredbe iznesene u ovom prijedlogu pravilnika.

1. Pribavljanje digitalnih certifikata i elementi računa
2. Prijava podataka u Sustav za fiskalizaciju
3. Način razmjene podataka između obveznika fiskalizacije računa i Sustava za fiskalizaciju
4. Postupak fiskalizacije prodaje putem samoposlužnih uređaja
5. Postupak prijave podataka o napojnici
6. Sadržaj i postupak ovjere uvezane knjige računa
7. Postupak dokazivanja u slučajevima nemogućnosti uspostave veze za razmjenu podataka
8. Izgled i sadržaj obavijesti o obvezi izdavanja računa te obvezi kupca da preuzme i zadrži račun
9. Sadržaj obavijesti o fiskalizaciji prodaje putem samoposlužnih uređaja
10. Načini provjere izdanih računa putem web servisa Porezne uprave
11. Visina svote blagajničkog maksimuma

U nefinancijskim trgovačkim društvima odobravanje novčanih zajmova nije temelj poslovanja, ali nije ni rijetka pojava. Takva društva – zajmodavci, za razliku od financijskih institucija, u pravilu ne osiguravaju naplatu zajma pa se u slučaju kašnjenja u naplati i nemogućnosti prisilne naplate postavlja pitanje računovodstvenog i poreznog postupanja.

U ovom članku autor obrazlaže kada je prema zahtjevima Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja potrebno priznati gubitke po osnovi umanjenja vrijednosti danih zajmova, kada ga je potrebno prestati priznavati te koje je porezno postupanje u vezi s nastalim troškovima.

1. Uvod
2. Računovodstveni zahtjevi za vrijednosnim usklađenjem danih zajmova
3. Računovodstveni zahtjevi za otpisom zajmova
4. Porezno motrište vrijednosnog usklađenja i otpisa danih zajmova
5. Posebnosti otpisa zajmova danih zaposlenicima
6. Zaključak

Na kraju poslovne godine podsjećamo računovođe kako postupiti s dospjelim a nenaplaćenim potraživanjima od kupaca. Posebno je važan njihov porezni položaj – s motrišta poreza na dobitak, ali i PDV-a. Naime, ove godine porezni obveznik koji je obavio isporuku drugom poreznom obvezniku, može umanjiti obvezu za PDV u slučaju nemogućnosti naplate cijelog ili dijela dospjelog potraživanja koje nije naplaćeno dulje od jedne godine uz zadovoljenje uvjeta propisanih u čl. 33., st. 8. i 9. Zakona o PDV. Navedeno se odnosi samo na račune izdane od 1. siječnja 2024. i posije. O svemu tome više u nastavku.

1. Uvod
2. Priznavanje i mjerenje potraživanja od kupaca
3. Računovodstveno i porezno motrište vrijednosnih usklađenja potraživanja od kupaca
4. Otpis potraživanja od kupaca
5. NOVO: Smanjenje obveze za PDV u 2025. godini zbog nemogućnosti naplate potraživanja od kupca

Autorica u članku obrazlaže računovodstveno praćenje rezerviranja za troškove zaposlenika prema zahtjevima računovodstvenih standarda te daje primjere računovodstvenog praćenja navedenih rezerviranja koji se najčešće pojavljuju u poslovnoj praksi. Navedeni troškovi uključuju rezerviranja za troškove neiskorištenih godišnjih odmora, otpremnina, jubilarnih nagrada, bonusa i sl.

1. Uvod
2. Rezerviranja za neiskorištene godišnje odmore
3. Rezerviranja za sudjelovanja u dobitku i bonuse
4. Rezerviranja za otpremnine
5. Rezerviranja za jubilarne nagrade
6. Zaključak

Poduzetnik koji je odlučio nabaviti rabljeni osobni automobil iz EU-a, može ga nabaviti od drugoga poreznog obveznika, preprodavatelja, fizičke osobe, ustanove i sl. Porezne obveze prilikom nabave rabljenih osobnih automobila iz EU-a prvenstveno ovise o tome od koga se vozilo nabavlja i pod kojim uvjetima. Prije nabave takvih vozila svakako je uputno provjeriti koje se obveze mogu pojaviti u Republici Hrvatskoj jer mogu predstavljati dodatni trošak za kupca. O poreznom i računovodstvenom položaju nabave rabljenih osobnih automobila iz EU-a, pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod
2. Obvezna davanja prilikom nabave rabljenih osobnih automobila iz EU-a
3. Računovodstveno praćenje nabave rabljenih osobnih automobila za osobni prijevoz
4. Zaključak

Prihodi na temelju upotrebe vlastitih proizvoda, robe i usluga dio su poslovnih prihoda, a uključuju prihode od uporabe vlastitih proizvoda, roba i usluga za potrebe vlastita poslovanja, a ne za prodaju drugim kupcima. Navedeni se prihodi iskazuju u visini troškova proizvodnje odnosno troškova nabave, tj. bez priznavanja internih dobitaka. Autorica u članku daje primjere knjiženja uporabe vlastitih proizvoda i usluga za potrebe dugotrajne i kratkotrajne imovine, za troškove poslovanja te za potrebe reprezentacije, promidžbe i darovanja.

1. Uvod
2. Korištenje vlastitih proizvoda i usluga za potrebe dugotrajne materijalne imovine
3. Korištenje vlastitih proizvoda i usluga za potrebe kratkotrajne imovine i za troškove
4. Davanje vlastitih dobara i usluga u svrhu reprezentacije, promidžbe i darovanja
5. Zaključak

U ovom se proračunskom praktikumu na računima glavne knjige daju knjiženja proizvodnje dugotrajne nefinancijske imovine i obustave iz plaće. Kod vlastite proizvodnje svoje dugotrajne nefinancijske imovine izvjesno je da se ona kao takva mora iskazati, ali nije jasno treba li se pritom i računovodstveno iskazati proizvodni proces. Iako se obustavlja dio plaće i zaposlenik izravno ne dobije taj novac, i taj dio se odobrava prihodima ako se ona podmiruje s jedinstvenoga transakcijskog računa nadležnog proračuna.

1. Proizvodnja vlastite dugotrajne nefinancijske imovine
2. Plaća i obustava iz plaće

U ovom se praktikumu neprofitnog računovodstva knjiži kupnja dviju različitih vrsta dugotrajne nefinancijske imovine (knjige i nekretnine). U obje okolnosti nabavnu vrijednost imovine čine svi troškovi nabave. Porezni teret ne mora uvijek odgovarati umnošku porezne stope i njezine nabavne vrijednosti.

1. Kupnja knjige
2. Kupnja kuće

Zakon o porezu na dohodak propisuje jasne obveze poslodavaca u vezi s izradom godišnjeg obračuna plaće za sve zaposlene. Ovaj postupak, koji se provodi najkasnije s posljednjom isplatom plaće za tekuću godinu, predstavlja ključni element poreznog sustava i osigurava pravilno oporezivanje dohotka od rada. Obveza poslodavca je sastaviti godišnji obračun poreza na dohodak za sve primitke koji su se tijekom godine radniku oporezivali kao plaća. Godišnjim obračunom izravnava se porezna osnovica, a godišnjim obračunom možebitno više plaćena svota poreza na dohodak vraća se kroz isplatu neto-primitka.

1. Uvod
2. Sastavljanje godišnjeg obračuna plaće
3. Godišnji obračun poreza na dohodak i osobni odbitak
4. Godišnji obračun radi različitog rasporeda porezne osnovice tijekom poreznog razdoblja
5. Godišnji obračun kada se naknada plaće isplaćivala na teret HZZO-a ili proračuna
6. Kako postupiti s razlikom koja nastane po godišnjem obračunu
7. Kako treba postupiti poslodavac koji nije isplaćivao plaću radnicima redovito tijekom poreznog razdoblja
8. Ispravak godišnjeg obračuna plaće

Prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora propisuju se sa svrhom zaštite materinstva, njege novorođenog djeteta i njegova podizanja, usklađivanja obiteljskog i poslovnog života, ali i postizanja ravnopravne podjele prava i obveza u skrbi oko djeteta između obaju roditelja. Zbog navedenog razloga očevi se u sustavu rodiljnih i roditeljskih potpora pojavljuju kao potencijalni korisnici većine prava te ostvaruju jednaku važnu ulogu kao i majka djeteta. U nastavku će se izložiti na koji način i pod kojim uvjetima očevi mogu koristiti rodiljne i roditeljske potpore, posebice glede situacija u kojima njihovo pravo ovisi o radnopravnom statusu majke ili rodiljnoj i roditeljskoj potpori koju ona koristi te koja prava mogu koristiti neovisno o navedenome. Uloga očeva u odgoju, kao i u aktivnoj njezi i brizi o djetetu od iznimne je važnosti za normalan rast i razvoj djeteta, što je, kako ćemo vidjeti, dobro prepoznato i detaljno uređeno u sustavu rodiljnih i roditeljskih potpora.

1. Očinski dopust
2. Dopust za slučaj smrti djeteta
3. Očinski dopust u slučaju smrti djeteta
4. Rodiljni dopust
5. Roditeljski dopust
6. Druga prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora
7. Prijenos prava zbog specifičnih okolnosti

U časopisu RRiF br. 10/25. objavili smo članak o aktualnim i praktičnim motrištima dužnosti ispunjenja novčanih obveza.

U ovom broju našeg časopisa nastavljamo s obradom te važne tematike razmatrajući neka za praksu važna pitanja instituta koji je, među inima, kompatibilan ispunjenju novčanih obveza, a to je administrativna zabrana, odnosno zapljena po pristanku dužnika.

1. Uvod
2. Kojim je propisima uređena administrativna zabrana
3. Što je administrativna zabrana
4. Koje su najznačajnije razlike između administrativne zabrane i zadužnice
5. Do kojih se pragova može plijeniti (naknada) plaće na temelju administrativne zabrane
6. Kako je zakonom uređena promjena vjerovnika odnosno dužnika iz izjave o zapljeni po pristanku dužnika
7. Što praktički za poslodavca znači čekati 60 dana od zaprimljene administrativne zabrane i što on treba činiti u tom razdoblju
8. Što je poslodavac obvezan učiniti kad uredno zaprimi administrativnu zabranu
9. Koja je forma izjave o zapljeni i što ona sadržava
10. Što je to posebna vrsta administrativne zabrane
11. Zaključno, što je važno reći u vezi s administrativnom zabranom

Kada jedan poslovni subjekt prestaje s radom, a drugi poslovni subjekt preuzima poslove ukinutoga poslovnog subjekta, tada taj subjekt (trgovačko društvo, obrtnik, agencija, zavod, fond, institut, zaklada i/ili druga pravna osoba s javnim ovlastima) na temelju propisa ili ugovora o spajanju i pripajanju preuzima zatečene i zaposlene radnike sa svim pravima i obvezama koja za te zaposlenike proizlaze iz postojećih ugovora o radu, kolektivnih ugovora i pravilnika o radu i drugih izvora prava.

Tko ima obvezu obračuna, obustave i uplate javnih davanja prema plaći za zaposlene i na koji način, opisuje se u članku.

1. Prava radnika u slučaju spajanja i pripajanja pravnih osoba, tj. promjene poslodavaca
2. Obračun plaće za zadnji mjesec rada kod poslodavca koji je prestao postojati
3. Korištenje osobnog odbitka
4. Godišnji obračun
5. Podnošenje Obrasca JOPPD za plaću koja je ostvarena kod poslodavca koji je prestao postojati

Određivanjem mjesta oporezivanja inozemnih usluga određuje se i porezni položaj, odnosno hoće li usluga biti oporeziva u RH, EU-u ili u trećoj zemlji. Osim temeljnog načela oporezivanja inozemnih usluga koje se oporezuju prema primatelju, manji dio usluga oporezuju se prema iznimkama, odnosno prema mjestu gdje je usluga fizički obavljena. U nastavku članka objašnjavaju se porezne obveze usluga koje se oporezuju prema iznimkama i koje su obveze kada te usluge obavlja hrvatski porezni obveznik inozemnim poreznim obveznicima i fizičkim osobama te kada je hrvatski porezni obveznik primatelj takvih usluga.

1. Uvod
2. Usluge u kulturi i njima slične usluge, pomoćne usluge u prijevozu i usluge u vezi s pokretnim dobrima
3. Usluge pripremanja hrane i usluge opskrbe pripremljenom hranom i pićem
4. Iznajmljivanje prijevoznih sredstava
5. Ostale usluge
6. Telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljene usluge osobama koje nisu porezni obveznici
7. Postupanje pri oporezivanju usluga prema iznimkama

Isplata dividenda i udjela u dobitku predstavlja načina distribucije dobitka dioničarima i članovima društava. Oporezivanje dividenda iz inozemstva predstavlja kompleksno područje koje zahtijeva poznavanje ne samo hrvatskoga poreznog zakonodavstva nego i međunarodnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Investitori se često susreću s izazovom razumijevanja na kojoj će razini njihovi prihodi biti oporezovani – u zemlji izvora dividende, u RH ili na objema razinama – te kako pravilno prijaviti takve prihode Poreznoj upravi. Cilj je ovog članka pružiti jasan i praktičan pregled sustava oporezivanja dividenda iz inozemstva za hrvatske rezidente te njihove obveze u odnosu na porezne propise.

1. Tko mora prijaviti primitke od dividenda i udijele u dobitku ostvarenih u inozemstvu
2. O čemu treba voditi računa porezni obveznik koji primi dividendu ili udio u dobitku iz inozemstva
3. Obračun poreza na dohodak na dividende i udjele u dobitku primljene iz inozemstva
4. Dobrovoljna prijava inozemnog primitka s osnove primljene dividende ili udjela u dobitku
5. Umjesto zaključka

Transferne cijene su cijene ugovorene između povezanih društava na čije trgovačke i financijske odnose, za razliku od nepovezanih društava, tržišni uvjeti ne moraju imati utjecaj. Kada transferne cijene nisu odraz tržišnih uvjeta, može doći do netočnog utvrđivanja poreznih obveza (poreza na dobitak) u transakcijama između povezanih društava, čemu je posljedica neravnomjerna raspodjela prihoda i dobitka u različitim državama, ovisno o rezidentnosti povezanih društava. Ovim se člankom objašnjavaju bitne odredbe smjernica o transfernim cijenama, obrasci koje je potrebno predavati za povezana društva i osobe te nužno potrebna dokumentacija koja opisuje i uređuje transferne cijene.

1. Uvod i smjernice o transfernim cijenama
2. Izvještavanje u području transfernih cijena i mišljenja s prekograničnim učinkom
3. Dokumentacija o transfernim cijenama
4. Zaključak

U pravnom sustavu RH postoji izrazito velik broj mišljenja (i objašnjenja) koja izdaju ministarstva držeći se zakonskih pravila kojim je uređen sustav državne uprave. Smisao i funkcija mišljenja (i objašnjenja) trebali bi biti stručna podrška adresatima. Međutim, pravilo iz čl. 31. Zakona o sustavu državne uprave često se iskorištava kao podloga za niz aktivnosti koje su posve različite od stručne podrške, a kojima ministarstvo preuzima funkciju zakonodavca, suda u smislu tumačenja prava, davatelja vjerodostojnog tumačenja zakona i drugih općih akata, aktivista i sl. U ovome će se članku iznijeti različite dimenzije mišljenja (i objašnjenja) koje izdaju ministarstva.

1. Uvod
2. Funkcija mišljenja ministarstva prema zakonskim pravilima o sustavu državne uprave
3. Mišljenja i tumačenja kao dopuna zakona
4. Prisila ministarstva da se uzimaju u obzir mišljenja i oportunost pravnih službi
5. Protupravnost mišljenja ministarstva i sudski test
6. Mišljenja ministarstva kao čisti aktivizam
7. Dostupnost i javna (ne)dostupnost mišljenja ministarstva
8. Obvezujuća mišljenja Porezne uprave i problemi u praksi
9. Primjer tumačenja Porezne uprave čl. 32.a Općega poreznog zakona o odgovornosti za nepodnošenje poreznih prijava
10. Primjer pravnog tumačenja Porezne uprave o adresatima Općega poreznog zakona
11. Zaključak

Ako društvo ima uspostavljene kontrole kojima provjerava da svaka poslovna transakcija završava pravodobno, u točnoj svoti i na dobroj poziciji u financijskim izvještajima, ta činjenica uvelike olakšava revizoru proces testiranja. Osim toga, ako se revizor odluči na kontrolni pristup testiranju, ukupni revizorski rizik bit će mnogo manji nego kada se testiranja temelje na testovima detalja. Zašto je tomu tako i kako identificirati i testirati kontrole u nekoliko najvažnijih poslovnih procesa, pročitajte u nastavku članka.

1. Što su testovi kontrola
2. Kada se obavljaju testovi kontrola
3. Odabir kontrola za testiranje
4. Obveza testiranja kontrola prema zahtjevima MRevS-u
5. Postupak dizajniranja kontrola
6. Dokumentacija
7. Zaključak

1. Komisija objavila provedbenu strategiju za PDV u digitalnom dobu
2. Preporuke za uspostavu štednih i investicijskih računa
3. Uvodi se nova EU oznaka za proizvode
4. Predložena izmjena direktive o eurovinjetama
5. Javno savjetovanje o smjernicama za sanaciju i restrukturiranje
6. EU razmatra porezno oslobođenje za mlazna i brodska goriva
7. Njemačka uvela pravila za zaštitu kritične infrastrukture

SPACE matrica analitički je alat koji pomaže poduzeću1 u određivanju odgovarajuće strateške orijentacije na temelju četiriju ključnih dimenzija: financijske pozicije, konkurentske pozicije, stabilnosti okruženja i industrijske pozicije. Analizom svake od navedenih dimenzija poduzeće se pozicionira na SPACE matrici. Ovisno o poziciji na SPACE matrici, poduzeću se „sugerira“ optimalan strateški razvoj primjenom jedne od strategija iz četiri strateške grupe: agresivne, konzervativne, defanzivne i konkurentske. Ovim će se člankom prikazati određenje strateškog razvoja pomoću SPACE matrice na primjerima poduzeća iz hrvatske prerađivačke industrije.

1. Uvod i temeljna pojmovna određenja
2. SPACE matrica kao alat strateškog planiranja
3. Primjena SPACE matrice na praktičnom primjeru
4. Zaključak

Primjena umjetne inteligencije (AI) u financijama i računovodstvu sve je zanimljivije područje razmatranja zahvaljujući njezinoj sposobnosti automatizacije, analize velikih količina podataka i donošenja prediktivnih zaključaka. Suvremeni načini rada zahtijevat će suradnju između ljudi i umjetne inteligencije, ali će ljudski faktor ostati ključan u usmjeravanju djelovanja umjetne agencije kao bitnog instrumenata provedbe poslovnih procesa. Ovim će se člankom razmotriti primjena umjetne inteligencije u različitim dijelovima računovodstvenih i financijskih procesa, s osvrtom na utjecaj zaposlenika na usmjeravanje korištenja umjetne inteligencije u financijama.

1. Uvod
2. Opseg primjene umjetne inteligencije u poslovanju
3. Transparentnost umjetne inteligencije
4. Pouzdanost umjetne inteligencije
5. Uloga zaposlenika u očuvanju transparentnosti i pouzdanosti AI alata u financijama
6. Zaključak

Suvremeni načini komunikacija i prenošenja misli, stajališta i informacija putem internetskih tehnologija stvorili su neke potpuno nove djelatnosti, prvenstveno namijenjene animiranju mlađe publike, ali i širenju utjecaja na razmišljanja još šireg auditorija ciljanom promocijom. Ovdje se posebno ističu internetski prijenos (streaming) i influencing koji kroz različite aktivnosti animiranja publike zapravo pružaju širok spektar marketinških i promidžbenih usluga osobama koje ih u te svrhe angažiraju. Ovim će se člankom pojmovno odrediti internetski prijenos i influencing te njihova najvažnija obilježja, iznijeti argumente za njihovu klasifikaciju kao samostalnih djelatnosti te na primjerima prikazati praćenje njihova djelovanja.

1. Uvod
2. Influencing i streaming kao samostalne djelatnosti
3. Normativni okvir obavljanja samostalnih djelatnosti
4. Najvažnije posebnosti i primjeri prikaza evidentiranja predmetnih djelatnosti u poslovnim knjigama
5. Fiskalizacija kod djelatnosti influencera i streamera
6. Zaključak

Promjene koje stupaju na snagu 1. siječnja 2026. godine predstavljaju značajan korak prema fleksibilnijem mirovinskom sustavu u RH. Obrtnicima odnosno svim osobama koje obavljaju samostalnu djelatnost prvi se put omogućava istodobno obavljanje djelatnosti i primanje mirovine. U cilju omogućavanja rada obrtnicima i osobama koje obavljaju samostalnu profesionalnu djelatnost, omogućuje se korištenje pola iznosa mirovine kada navrše 65 godina života bez prestanka obavljanja obrta, odnosno profesionalne djelatnosti. Obrtnici koji se pripremaju za korištenje tih novih mogućnosti trebaju se detaljno informirati o uvjetima i postupcima kako bi maksimalno iskoristili nova prava. Ipak, odlazak u mirovinu, uz obavljanje djelatnosti, u nekim slučajevima, predviđa podmirivanje doprinosa. O tome pišemo u nastavku.

1. Uvod
2. Obavljanje samostalne djelatnosti uz mirovinu od 1. siječnja 2026. godine
3. Sporedno zanimanje i domaća radinost umirovljenika
4. Obavljanje samostalne djelatnosti uz radni odnos
5. Zaključak

Svi poslodavci koji imaju registrirano obavljanje djelatnosti građevinarstva iz područja F Nacionalne klasifikacije djelatnosti 2007. – NKD 2007. trebaju se pridržavati odredaba Kolektivnog ugovora za graditeljstvo, kojim su propisana i materijalna prava radnika zaposlenih u graditeljskoj djelatnosti. Tumačenja i odluke o primjeni kolektivnog ugovora daje Zajedničko povjerenstvo za tumačenje primjene Kolektivnog ugovora za graditeljstvo.

1. Uvod
2. Dnevnice i troškovi prijevoza
3. Dnevnica za rad na terenu (terenski dodatak)
4. Naknada za odvojeni život
5. Trošak prijevoza na posao i s posla
6. Trošak prehrane radnika
7. Upotreba privatnog automobila u službene svrhe
8. Otpremnina za umirovljenje
9. Solidarne pomoći
10. Jubilarne nagrade
11. Darovi
12. Prigodne nagrade

Radni odnos zasniva se ugovorom o radu. Smisao sklapanja ugovora o radu je da radnik obavlja poslove za onog poslodavca s kojim je sklopio ugovor. Zakonom o radu uređene su samo dvije mogućnosti da poslodavac može svog radnika ustupati drugom poslodavcu, a to je privremeno ustupanje povezanom društvu u smislu posebnog propisa o trgovačkim društvima te privremeno zapošljavanje ako je poslodavac koji ustupa radnika agencija za privremeno zapošljavanje. Autorica u članku pobliže izlaže privremeno ustupanje radnika u povezano društvo, s time da je poseban naglasak na situacije u kojima je dopušteno odnosno u kojima nije dopušteno ustupati radnika drugom poslodavcu.

1. Uvod
2. Privremeno ustupanje radnika
3. Obveze poslodavca i povezanog poslodavca
4. Ustupanje radnika u inozemstvo
5. Ustupanje stranih radnika u povezana društva
6. Zaključak

Jedno do temeljnih prava koje s nadležnog zavoda za zapošljavanje ostvaruje nezaposlena osoba jest pravo na novčanu naknadu na temelju osiguranja za slučaj nezaposlenosti.

O nekim najvažnijim aktualnim pitanjima u vezi sa spomenutom naknadom i nekim drugim pravima za vrijeme nezaposlenosti, pišemo u nastavku članka.

1. Uvod
2. Što je važno nova kod posredovanja pri zapošljavanju
3. Koja je praktična važnost evidencija
4. Aktualna pitanja o novčanim naknadama za vrijeme nezaposlenosti

U ovom članku daje se pregled osnovnih pitanja u vezi s obradom osobnih podataka radnika, a koja se pojavljuju prilikom zasnivanja, trajanja i prestanka radnog odnosa te se prvenstveno tiču prava i obveza radnika i poslodavaca (a ponekad i trećih osoba) u okviru propisa o zaštiti osobnih podataka.

1. Uvod
2. Pravni temelji za obradu osobnih podataka u radnim odnosima
3. Pravna obveza poslodavca – voditelja obrade
4. Legitimni interes poslodavca kod obrade osobnih podataka radnika
5. Transparentnost obrade osobnih podataka radnika
6. Tehničke i organizacijske mjere zaštite
7. Obrada posebnih kategorija osobnih podataka
8. Privola kao pravni temelj za obradu osobnih podataka radnika
9. Otvorene molbe i objavljeni oglasi za zapošljavanje
10. Psihološko testiranje
11. Prikupljanje i obrada javno dostupnih osobnih podataka kandidata / radnika
12. Zasnivanje radnog odnosa
13. Skeniranje (fotokopiranje) osobne iskaznice i bankovne kartice radnika
14. Isticanje imena radnika na računu, službenom odijelu, identifikacijskoj pločici
15. Obrada osobnih podataka radnika u svrhu evidentiranja radnog vremena
16. Obrada osobnih podataka radnika putem GPS uređaja
17. Nadzor radnika i obrada osobnih podataka u radnim prostorijama putem videonadzora
18. Nadzor poslovne elektroničke pošte
19. Poslodavčeva obrada osobnih podataka radnika kaznenopravne prirode
20. Dostava odluke o otkazu radnika objavom na oglasnoj ploči
21. Obrada osobnih podataka bivših radnika

Prekomjerno oštećenje je prema odredbi čl. 375. Zakona o obveznim odnosima1 razlog za poništenje ugovora.

U ovom članku autor izlaže zbog čega dolazi do pobojnosti ugovora zbog prekomjernog oštećenja, tko ih, kako i u kojem roku može poništiti, a u slučaju poništaja koje to pravne posljedice nastaju, uz osvrt na sudsku praksu.

1. Uvod
2. Razlozi pobojnosti ugovora
3. Prekomjerno oštećenje – pretpostavke
4. Tužba radi poništenje ugovora zbog prekomjernog oštećenja
5. Posljedice poništaja
6. Mogućnost održavanja ugovora na snazi
7. Zaključak

Poseban dio proračunskog sustava uređuje postupak donošenja proračuna lokanih i područnih jedinica i njima pripadajućih financijskih planova njihovih proračunskih i izvanproračunskih korisnika. Krajnji rok njihova donošenja je svakako kraj proračunske godine. Ove godine te osobe u svom sustavu planiranja za razdoblje 2026. – 2028. godine moraju ograničeno primijeniti odredbe posebnog pravilnika kojim su uređene proračunske klasifikacije u području jedne od njih – izvora financiranja.

1. Uvodno
2. Novost u izmjeni propisa
3. Pretpostavke za izradu i donošenje financijskih planova i proračuna
4. Upute za izradu proračuna JLP(R)S-ova
5. Izrada financijskih planova proračunskih i izvanproračunskih korisnika
6. Izrada proračuna
7. Transparentnost proračuna
8. Izmjene i dopune (rebalans) financijskog plana i proračuna
9. Planiranje višegodišnjeg kapitalnog projekta
10. Preraspodjela sredstava
11. Predlaganje amandmana
12. Planiranje rashoda u sklopu decentraliziranih funkcija
13. Umjesto zaključka

Uz ispunjenje zakonskih uvjeta, naručitelju je dopušteno tijekom izvršenja ugovora o javnoj nabavi izmijeniti ga bez provedbe novog postupka javne nabave. No utvrđenje ispunjenja tih uvjeta nije uvijek jednostavno, nego predstavlja složen i odgovoran zadatak za naručitelja.

Kako se to provodi u praksi, odgovor daje nekoliko primjera koji se navode u ovom članku.

1. Uvodni dio
2. Pitanja iz prakse i mišljenja
3. Zaključno

S obzirom na to da su okolnosti u kojima radi i u kojima se financira opća država promjenjive, očekivano je da se, u pravilu, svake godine promijeni državni proračuna Republike Hrvatske za tekuću proračunsku godinu i njegove projekcije za sljedeće dvije godine. To se dogodilo i 2025. godine kada su uz promjene unutar pozicija proračuna promijenjene i ukupne njegove svote kako na pasivnoj, tako i na aktivnoj strani.

1. Uvod
2. Prihodi državnog proračuna
3. Rashodi državnog proračuna
4. Procjena ukupnog manjka proračuna opće države

1. Stopa inflacije u Hrvatskoj, EU-u u rujnu i plaće u kolovozu 2025. godine
2. Prosječne mjesečne neto i bruto-plaće zaposlenih za kolovoz 2025. godine u Hrvatskoj