Autorica u ovom članku predstavlja funkcionalnost FiskAplikacije, besplatne aplikacije Porezne uprave koja će biti dostupna u sustavu ePorezna obveznicima Zakona o fiskalizaciji od 1. siječnja 2026. godine za pregled svih njihovih fiskaliziranih podataka, uvid u statuse računa, uvid u informativno ispunjenu prijavu PDV-a za određeno razdoblje oporezivanja, unos podataka za potrebe fiskalizacije, eIzvještavanja i dr.
Kako bi se obveznici fiskalizacije računa i obveznici izdavanja, zaprimanja i fiskalizacije eRačuna mogli što bolje pripremiti za primjenu odredaba u vezi s fiskalizacijom, pripremili smo odgovore na pitanja iz ovog područja. Odgovori na pitanja temelje se na odredbama Zakona o fiskalizaciji (Nar. nov., br. 89/25.), informacijama dostupnim na mrežnim stranicama porezne uprave (www.porezna-uprava.hr) i odgovorima Državnog zavoda za statistiku.
I. Pitanja i odgovori u vezi s fiskalizacijom računa u krajnjoj potrošnji
II. Pitanja i odgovori u vezi s izdavanjem, zaprimanjem i fiskalizacijom eRačun
Zadnjim izmjenama zakona koji uređuju pitanja obrane i Oružanih snaga Republike Hrvatske, između ostaloga, uspostavlja se temeljno vojno osposobljavanje. Pritom je važno istaknuti koja sve materijalna prava ostvaruje osoba za vrijeme toga osposobljavanja. U nastavku članka autori daju sažet osvrt i prikaz tih prava.
Uvod
Ustavni i zakonski okvir
Što je važno za položaj osoba za vrijeme temeljnoga vojnog osposobljavanja
Postupanje poslodavca za vrijeme temeljnoga vojnog osposobljavanja
Odjava radnika s obveznih osiguranja
Prava radnika za vrijeme dobrovoljnoga vojnog osposobljavanja
Zaključak
Autori: Mr. Anja BOŽINA , ovl. rač. Ante VIDOVIĆ, dipl. iur.
Troškovi promidžbe i reprezentacije mogu nastati kod poduzetnika tijekom cijele poslovne godine, ali u pravilu češće nastaju krajem poslovne godine. Iako i jedni i drugi nastaju u cilju boljeg poslovanja društva, oni ne uživaju jednak porezni položaj. Naime, troškovi promidžbe porezno su priznati u cijelosti, dok se troškovi reprezentacije priznaju samo djelomično – u visini od 50 %. Neki od tih troškova mogu nastati davanjem darova male vrijednosti na koje se ne obračunava PDV, dok je u nekim slučajevima potrebno obračunati PDV.
Autor u ovome članku obrazlaže porezni položaj troškova promidžbe i reprezentacije te daje primjere računovodstvenog evidentiranja takvih troškova.
Uvod
Troškovi promidžbe i reprezentacije s motrišta poreza na dobitak
Troškovi promidžbe i reprezentacije te uzorci s motrišta PDV-a
Darovi mogu biti dani bilo kome, a najčešće se daju neprofitnim organizacijama, kao što su udruge i klubovi, ili fizičkim osobama za zdravstvene ili neke druge potrebe. Darovi mogu biti u novcu, stvarima i uslugama. Vrlo je bitno voditi računa o poreznom tretmanu navedenih darova s motrišta poreza na dobitak, PDV-a i poreza na dohodak.
U ovom se članku obrazlaže porezno postupanje s rashodima darovanja s motrišta PDV-a, poreza na dohodak i poreza na dobitak te se daje nekoliko praktičnih primjera.
Uvod
Položaj darovanja s motrišta PDV-a
Rashodi darovanja s motrišta poreza na dobitak
Računovodstveno praćenje troškova darovanja
Položaj darova danih fizičkim osobama s motrišta poreza na dohodak
U prošlom broju časopisa RRiF pisali smo o računovodstvenom praćenju rezerviranja za troškove zaposlenika prema zahtjevima računovodstvenih standarda te smo dali primjere knjiženja rezerviranja za troškove neiskorištenih godišnjih odmora, otpremnina, jubilarnih nagrada, bonusa i sl. U ovom članku autorica obrazlaže ostale troškove rezerviranja koji se provode prema zahtjevima HSFI-ja 16 i MRS-a 37. Navedeni troškovi rezerviranja uključuju rezerviranja za troškove u jamstvenim rokovima, rezerviranja za obnavljanje prirodnih bogatstava, rezerviranja po započetim sudskim sporovima, rezerviranja za štetne ugovore i rezerviranja za restrukturiranje.
Uvod
Priznavanje rezerviranja
Utvrđivanje vrijednosti rezerviranja
Rezerviranja za troškove u jamstvenim rokovima
Rezerviranja za troškove obnavljanja prirodnih bogatstava
Rezerviranja za troškove po započetim sudskim sporovima
Rezerviranja za štetne ugovore
Rezerviranja za restrukturiranje
Zaključak
Autor: Dr. sc. Tamara CIRKVENI , prof. struč. stud. i ovl. rač.
U članku se obrađuje tema popusta – način njihova obračuna i knjiženja te porezni položaj popusta s motrišta PDV-a. Pritom je posebna pozornost dana popustima u poslovnim odnosima između tuzemnih poreznih obveznika, ali se obrađuju i primjeri koji se odnose na inozemne kupce i dobavljače. Iako se najčešće popusti spominju u kontekstu trgovine na veliko i malo, sve navedeno u ovom članku može se primijeniti i u bilo kojoj drugoj djelatnosti.
Uvod
Računovodstveno postupanje s naknadnim popustima
Naknadni popusti s motrišta PDV-a
Naknadno odobreni popusti kupcima – poreznim obveznicima iz drugih država članica EU-a
Naknadno primljen popust od dobavljača – poreznog obveznika iz DDČEU-a
Popusti ostvareni s poreznim obveznicima iz trećih zemalja
Autor: Dr. sc. Đurđica JURIĆ , prof. struč. stud. i ovl. rač.
Odvjetništvo predstavlja djelatnost pružanja pravne pomoći pravnim i fizičkim osobama koju obavljaju odvjetnici u svojstvu samostalnih i neovisnih pravnih stručnjaka, ali i kao zaposlenici u odvjetničkim društvima ili kod drugih odvjetnika. Kao profesija usmjerena na zaštitu interesa, prava i sloboda, iznimno je bitno njezino ispravno praćenje s motrišta računovodstvenih i poreznih propisa. U ovom se članku donosi normativni okvir obavljanja odvjetništva, daje se osvrt na posebnosti računovodstvenog i poreznog praćenja odvjetnika obveznika poreza na dobitak te se na primjerima pokazuju poslovne situacije s kojima se susreću odvjetnici i odvjetnička društva, obveznici poreza na dobitak.
Uvod i zakonski okvir
Računovodstveno i porezno motrište odvjetnika obveznika poreza na dobitak i odvjetničkih društava
Računovodstveno praćenje poslovanja odvjetnika s primjerima
Zaključak
Autor: Dr. sc. Frano PLIŠIĆ , ovl. rač. i ovl. rač. forenz.
U ovom se proračunskom praktikumu na računima glavne knjige daju knjiženja u vezi s primljenim jamstvima i cesijom. Proračunska osoba može naplatiti i prethodno primljeno jamstvo za uredno izvršenje ugovora o javnoj nabavi. Odnos između ugovornih strana pri sklapanju ugovora o cesiji različito se iskazuje s obzirom na odgovornost za naplatu potraživanja.
Primljeno jamstvo
Cesija
Autor: Dr. sc. Nada DREMEL , ovl. rač. i ovl. por. savj.
Organizacije koje primjenjuju neprofitno računovodstvo moraju ponekad i poduzetničke promjene iskazati u okviru propisanoga računskog plana koji je ponajprije, s obzirom na svrhu rada neprofitnih organizacija, primjeren nepoduzetničkim aktivnostima. Stoga se knjiženja moraju prilagođavati biti poslovnih promjena. Jedno od tih prilagodbi odnosi se na knjiženje proizvodnje.
Autor: Dr. sc. Nada DREMEL , ovl. rač. i ovl. por. savj.
Kraj kalendarske godine tradicionalno je razdoblje u kojemu poslodavci razmatraju mogućnosti dodatnih isplata svojim radnicima – bilo u vidu nagrada za postignute rezultate, prigodnih darova ili dodatne plaće. Mnogi poslodavci nisu bili u mogućnosti isplatiti nagrade za radne rezultate tijekom godine, bilo zbog poslovnih razloga, financijskih ograničenja ili jednostavno zato što su čekali završetak poslovne godine za procjenu ostvarenih rezultata. Zakonodavac im i dalje ostavlja mogućnost da u prosincu isplate nagradu za radne rezultate do svote od 1.200,00 € bez obveze plaćanja poreza i doprinosa, pod uvjetom da to pravo prethodno nije iskorišteno. Osim nagrada za radne rezultate i uobičajenoga prigodnog darivanja radnika u povodu blagdana te posljednje plaće u godini (obično plaće za studeni), poslodavci imaju mogućnost isplate i dodatne, trinaeste plaće. U nastavku članka detaljno objašnjavamo pravne temelje i porezne implikacije svake od ovih isplata.
Pravo radnika na nagradu za radne rezultate
(Ne)oporeziva nagrada za radne rezultate do 1.200,00 € godišnje
Može li se isplatiti nagrada za radne rezultate ako društvo posluje s gubitkom
Nagrada za radne rezultate – plaća ili ostali primitak
Isplata trinaeste plaće
Isplata oporezive trinaeste plaće mladim osobama i osobama koje se prvi put zapošljavaju
U vrijeme božićnih i novogodišnjih blagdana radnicima i djeci radnika uobičajeno se daruju prigodne nagrade u novcu i naravi. Pravo na isplatu ne ostvaruje se samim saznanjem o visini neoporezivih svota, nego pravo radnika proizlazi iz kolektivnih ugovora, pravilnika o radu i odluka poslodavaca. Više o pravnom i poreznom motrištu prigodnih nagrada u nastavku članka.
Uvodno
Božićnica
Dar djetetu do 15 godina života
Dar u naravi
Radnici koji rade u nepunom radnom vremenu / dopunskom radu i umirovljenici te isplata neoporezivih svota
Pravo na isplatu prigodnih nagrada
Isplata oporezivih nagrada zaposlenicima
Isplata prigodnih nagrada obrtnicima
Autor: Anamarija WAGNER , dipl. oec., ACCA i ovl. rev.
Nakon što je proveden godišnji obračun plaće, poslodavac može naknadno utvrditi pogrešku u obračunu ili se može pojaviti potreba za dodatnom isplatom oporezivog primitka. U takvim je slučajevima potrebno provesti reobračun godišnjeg obračuna plaće. Poslodavac je tada obvezan ispraviti ili izraditi novi Obrazac JOPPD te, ovisno o utvrđenim razlikama, vratiti radniku previše uplaćeni porez ili naknadno obustaviti i/ili uplatiti manje plaćeni porez na dohodak. Više detalja o ovoj obvezi donosimo u nastavku.
Dugotrajna privremena nesposobnost za rad, ovisno o duljini trajanja, promjeni dijagnoze bolesti i možebitnim prekidima, utječe, između ostaloga, na visinu naknade plaće, utvrđivanje osnovice za naknadu plaće i na obveznika isplate naknade plaće. U ovom se članku objašnjavaju pravila koja se odnose na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad koja traje dulje od 18 mjeseci.
Duljina trajanja privremene nesposobnosti za rad
Svota naknade plaće nakon 18 mjeseci neprekidne privremene nesposobnosti za rad
Visina naknade plaće
Osiguranik u šestomjesečnom obračunskom razdoblju nema isplaćene dvije plaće
Osiguranik u šestomjesečnom obračunskom razdoblju nema isplaćene dvije plaće
Utjecaj prekida privremene nesposobnosti za rad na računanje 18 mjeseci
Ispunjavanje Izvješća o privremenoj nesposobnosti / spriječenosti za rad
Poreznom obvezniku koji ostvaruje dohodak od nesamostalnog rada obračunava se predujam poreza na dohodak na temelju podataka upisanih na poreznu karticu, tj. Obrazac PK. Tako se na temelju podatka o njegovu prebivalištu / uobičajenom boravištu utvrđuje porezna stopa koja se primjenjuje, pripadnost poreza na dohodak po osnovi nesamostalnog rada i osobni odbitak. Osim osnovnoga osobnog odbitka, porezni obveznik može uvećati osobni odbitak za uzdržavane članove, svoju invalidnost te invalidnost svojih uzdržavanih članova. Ako porezni obveznik ostvaruje dohodak od nesamostalnog rada kod dvaju ili više poslodavaca, moguće je osobni odbitak koristiti kod više isplatitelja, uz uvjet da zatraži raspodjelu osobnog odbitka prema isplatiteljima na Obrascu PK. Više o navedenome pročitajte u nastavku članka.
Uvod
Prebivalište / uobičajeno boravište na Obrascu PK
Utvrđivanje osobnog odbitka pri isplati plaće na temelju Obrasca PK
Odobravanje zajmova između pravnih osoba – trgovačkih društava i fizičkih osoba – građana u praksi nije rijetkost. Uobičajeno je riječ o tome da trgovačka društva i ostali poduzetnici odobravaju ili primaju zajmove od fizičkih osoba kao što su zaposlenici, članovi društva ili članovi uprave, ali to mogu biti i druge povezane i nepovezane fizičke osobe. U takvim okolnostima postavlja se pitanje ugovaranja kamata i visine kamatne stope.
U ovom članku obrazlažemo porezna postupanja u vezi s obračunom kamata na zajmove između pravnih i fizičkih osoba te dajemo nekoliko najčešćih primjera iz poslovne prakse.
Uvodne napomene
Kamate na zajmove odobrene fizičkim osobama
Kamate na primljene zajmove od fizičkih osoba
Isplata kamata i plaćanje poreza na dohodak od kapitala po osnovi kamata
Zaključak
Autori: Anamarija WAGNER , dipl. oec., ACCA i ovl. rev. Ivan PETARČIĆ, mag. oec.
Prijava PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja razlikuje se od ostalih prijava PDV-a koje se podnose tijekom poslovne godine po tome što se u njoj iskazuju sva usklađenja i ispravci koji se odnose na tu kalendarsku godinu. Usklađenja i ispravci odnose se, primjerice, na provedbu ispravka pretporeza zbog ulaska ili izlaska iz sustava PDV-a, zbog prelaska na obavljanje djelatnosti oslobođene PDV-a te zbog promjene postotka za priznavanje pretporeza (pro-rate) kod poreznih obveznika koji obavljaju oporezivu i oslobođenu djelatnost.
Dodatna posebnost ove prijave jest ta da je to, prema najavljenim izmjenama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, posljednja prijava PDV-a koja će se podnositi do 20. u mjesecu za prethodni mjesec jer će se rok predaje produljiti na zadnji dan u mjesecu.
Uvodne napomene
Usklađenja odbitka pretporeza zbog promjene postotka podjele pretporeza
Ispravak pretporeza na gospodarska dobra (dugotrajnu imovinu)
Ispravak pretporeza na zalihe prilikom ulaska ili izlaska iz sustava PDV-a
Prag godišnjeg prometa – isporuka dobara i usluga u svoti od 60.000,00 € za izlazak i ulazak u sustav PDV-a – primjenjuje se od 1. siječnja 2025. godine. To znači da su se porezni obveznici trebali upisati u registar obveznika PDV-a tijekom 2025. godine ako su im isporuke prešle propisani prag, i to od prvog dana koji slijedi nakon dana prelaska propisanog praga. Svota navedenih isporuka također je jedan od propisanih kriterija za izlazak iz sustava PDV-a. Međutim, porezni obveznici mogu izići iz sustava PDV-a od 1. siječnja 2026. godine ako u cijeloj 2025. godini nisu prešli propisani prag od 60.0000,00 € te ako nisu ušli u sustav PDV-a, po sili zakona ili dragovoljno, u prethodnoj, odnosno 2025. godini. To stoga što upisom u registar obveznika PDV-a porezni obveznik treba ostati u sustavu PDV-a dvije godine. Izlazak tijekom godine moguć je samo ako je tijekom godine likvidirana djelatnost.
Najvažnije napomene i uvjeti za izlazak iz sustava PDV-a od 1. siječnja 2026. godine te pravila primjene praga od 60.000,00 € daju se u nastavku članka.
Uvod
Izlazak iz sustava PDV-a
Obveza ispravka pretporeza kod izlaska iz sustava PDV-a
Posebnosti kod brisanja iz registra obveznika PDV-a po službenoj dužnosti
Izlazak iz sustava PDV-a zbog likvidacije − trajnog prestanka obavljanja djelatnosti
Zaključak
Autor: Dr. sc. Ljerka MARKOTA , prof. struč. stud. i ovl. rač.
Predrevizija predstavlja ključnu fazu u revizijskom procesu koja omogućuje pravodobnu identifikaciju rizika i pripremu za glavnu, odnosno finalnu reviziju. Cilj je testova detalja u predreviziji provjeriti točnost, potpunost, ali i ostale revizijske tvrdnje u vezi s testiranim transakcijama i saldom, prije završne revizije. U skladu s MRevS-om, ova faza osigurava kvalitetu revizijskog rada, smanjuje rizik od materijalno značajnih pogrešaka i povećava učinkovitost završne revizije. O svemu u nastavku članka.
Uvod
Zahtjevi MRevS-a 200: opći ciljevi neovisnog revizora i obavljanje revizije u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima
Zahtjevi MRevS-a 330: revizorove reakcije na procijenjene rizike
Zahtjevi MRevS-a 500: revizijski dokazi
MRevS 530: revizijsko uzorkovanje
Zahtjevi MRevS-a 510: početni revizijski angažmani – početna stanja
Intelektualni kapital trgovačkog društva mjeri se primjenom brojnih monetarnih i nemonetarnih metoda mjerenja. Sve se metode mogu svrstati u četiri ključne kategorije: metode tržišne kapitalizacije, metode povrata na imovinu, metode direktnoga intelektualnog kapitala i metode bodovnih lista. Među najčešće korištenim monetarnim metodama mjerenje jesu omjer M/B, Tobinov Q, metoda CIV, metoda VAIC i pokazatelj EVA, koji je primarno pokazatelj dodane vrijednosti društva, a sekundarno metoda mjerenja intelektualnog kapitala. Ovim se člankom na primjeru prikazuje primjena monetarnih metoda mjerenja intelektualnog kapitala.
U projektnoj proizvodnji kontroling predstavlja kompleksnu funkciju i proces s temeljnom svrhom pružanja informacijske podloge za donošenje poslovnih odluka na temelju usporedbe izvedenih rezultata s njihovom planiranom izvedbom. Budžet je ovdje iznimno bitan element jer određuje koje troškove društvo planira podnijeti u svrhu realizacije određenog projekta. Ovim se člankom objašnjavaju metode budžetiranja te uloga budžetiranja i kontrolinga u projektnoj proizvodnji.
Uvod
Uloga budžetiranja u projektnoj proizvodnji
Primjena podatkovno vođenog pristupa u budžetiranju
Uloga kontrolinga u budžetiranju
Izrada operativnog budžeta na primjeru brodogradnje
Obrtnici koji porez na dohodak od obavljanja samostalne djelatnosti plaćaju paušalno, imaju unaprijed određenu poreznu osnovicu na koju se plaća porez na dohodak te su obvezni do 15. siječnja 2026. godine predati Izvješće o paušalnom dohotku od samostalnih djelatnosti i uplaćenom paušalnom porezu na dohodak (Obrazac PO-SD) za 2025. godinu nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu / uobičajenom boravištu. Obrtnici paušalisti koji zajednički obavljaju obrtničku djelatnost u istom roku predaju Obrazac PO-SD-Z.
Uvod
Utvrđivanje godišnje porezne osnovice i godišnjega paušalnog poreza na dohodak
Inspekcijske poslove u području ugostiteljske djelatnosti i turističke pristojbe obavlja turistička inspekcija Državnog inspektorata. Navedeni poslovi podrazumijevaju obavljanje inspekcijskog nadzora i provedbu zakona i drugih propisa kojima se uređuju način i uvjeti pod kojima pravne i fizičke osobe obavljaju ugostiteljsku djelatnosti, obračun, naplatu i uplatu turističke pristojbe te obavljanje i drugih inspekcijskih poslova u skladu s posebnim zakonom.
Uvod
Kada turistički inspektor neće sankcionirati ugostitelja
Kada će turistički inspektor sankcionirati nadziranu osobu
Registracija obavljanja ugostiteljske djelatnosti i minimalni uvjeti
Obveze ugostitelja u obavljanju ugostiteljske djelatnosti
Svaki je poslodavac obvezan organizirati i provoditi zaštitu na radu te odgovara za organiziranje i provedbu zaštite na radu neovisno o tome je li zaposlio jednog ili više stručnjaka zaštite na radu ili je obavljanje poslova zaštite na radu ugovorio s nekom ovlaštenom pravnom ili fizičkom osobom. Autor u članku obrađuje osnovne obveze poslodavca u vezi sa zaštitom na radu.
U skladu s Pravilnikom o poticajima pri zapošljavanju osoba s invaliditetom (Nar. nov., br. 145/20. i 110/25.) poslodavci koji zapošljavaju osobe s invaliditetom, samozaposlene osobe s invaliditetom, integrativne radionice i zaštitne radionice imaju pravo na određene financijske poticaje na ime zaposlene osobe s invaliditetom koje osigurava i isplaćuje Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.
Izvršenje kvotne obveze zapošljavanja osoba s invaliditetom
Financijski poticaji za poslodavce koji zapošljavaju osobe s invaliditetom
Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike uspostavlja i vodi evidenciju poslodavaca kod kojih je tijekom inspekcijskog nadzora utvrđeno postojanje neprijavljenoga rada te ju objavljuje na svojim mrežnim stranicama.
U ovom se članku iznose postupanja poslodavaca koja se smatraju neprijavljenim radom te način upisa u evidenciju poslodavaca kod kojih je utvrđeno postojanje neprijavljenog rada.
Uvod
Što se smatra neprijavljenim radom
Nadzor nad primjenom ZSNR-a
Evidencija (popis) poslodavaca kod kojih je utvrđeno postojanje neprijavljenog rada
Evidencija poslodavaca kod kojih je utvrđeno postojanje neprijavljenog rada i zapošljavanje državljana trećih zemalja
Poslovni udjeli i dionice dio su imovine, pa ako dolazi do razvoda braka njihovih imatelja, i ta se imovina dijeli. No s obzirom na specifičnosti poslovnih udjela i dionica, postoje određene razlike u odnosu na ostalu imovinu. Naime, poslovni udjeli i dionice predstavljaju dio određenoga trgovačkog društva, a njihov imatelj ima kako materijalna, tako i upravljačka prava pa se s obzirom na specifičnost tih prava drugačije dijeli u odnosu na nekretnine i pokretnine, odnosno u odnosu na ostalu imovinu.
Autorica u ovom članku analizira pravila u vezi s bračnom stečevinom i pravila o više imatelja poslovnih udjela odnosno dionica te skreće pozornost na sudsku praksu vezanu za predmetnu imovinu.
