Računovodstvo, revizija i financije 11/2026

Postupak izmjena i dopuna Zakona o radu u svojoj je završnoj fazi, a od tog se normativnog postupka očekuju neke bitne novosti u vezi s radnim odnosima.

Prije svega to su nova prava radnika i obveze poslodavaca povezane s implementacijom europske direktive koja donosi niz novih pravila u području transparentnosti plaća. Druga bitna tematika odnosi se na institut godišnjeg odmora, i to u dijelu stjecanja prava te prenošenja tog prava u sljedeću odnosno sljedeće kalendarske godine. Osim navedenoga, ovim će se izmjenama Zakona unaprijedit prava radnika i drugih fizičkih osoba angažiranih u tzv. platformskom radu, urediti prava radnika koji se nalaze na temeljnom vojnom osposobljavanju ili koji obavljaju civilnu službu te će se kao posebna novost propisati i prava radnika dobrovoljnih pripadnika operativnih snaga sustava civilne zaštite.

Iako svaka od spomenutih tema zahtijeva detaljnije informiranje stručne javnosti, u ovom se članku daje samo pregled predloženih zakonskih izmjena i dopuna koje se odnose na transparentnost plaća muškaraca i žena.

1. Jednak rad i rad jednake vrijednosti
2. Koncepcija plaće
3. Kriteriji za vrednovanje radnih mjesta
4. Metodologija i alati za vrednovanje radnih mjesta
5. Transparentnost u postupku zapošljavanja
6. Transparentnost tijekom radnog odnosa
7. Smiju li plaće biti tajne
8. Izvješćivanje o plaćama
9. Zajednička procjena plaća
10. Novosti u sudskim postupcima
11. Razdoblje prilagodbe
12. Zaključno

Prijedlozima novih pravilnika o isticanju bazne cijene i objavi cjenika proizvoda, čije se stupanje na snagu predviđa 17. studenoga 2026. godine, uređuju se obveze trgovaca u pogledu isticanja bazne cijene roba i usluga te objave cjenika na vlastitim mrežnim stranicama. Bazna cijena zamijenit će dosadašnju dodatnu cijenu, a obveza objave cjenika odnosit će se na trgovce koji imaju vlastitu mrežnu stranicu. U članku se objašnjava na koga se odnose nove obveze, koje su propisane iznimke, kako se utvrđuje i ističe bazna cijena te kako se objavljuju cjenici prema nacrtima prijedloga novih pravilnika.

1. Uvod
2. Pravni temelji i ciljevi novih pravilnika
3. Primjena pravilnika na proizvode (robu i usluge)
4. Obveznici primjene pravilnika
5. Isticanje bazne cijene
6. Objava cjenika na mrežnim stranicama
7. Inspekcijski nadzor
8. Zaključak

Zakon o obrtu je nakon gotovo trinaest godina od svojeg stupanja na snagu ponovno noveliran. Zapravo, riječ je o njegovim drugim izmjenama i dopunama, nakon onih prvih iz 2019. godine.

Cjelokupno razdoblje primjene ovog Zakona otvorilo je prostor za daljnji razvoj i unaprjeđenje obrtništva, kako da taj oblik obavljanja gospodarske djelatnosti dobio odgovarajuću podršku zakonodavca i uhvatio korak sa zahtjevima novog vremena i tržišno usmjerenoga gospodarstva.

Shodno tome, u nastavku članka pišemo o važnim novostima koje donose izmjene ovog Zakona.

1. Uvod
2. Novosti kod instituta obrta – općenito
3. Što je nova kod instituta poslovođe, prostora i izdvojena pogona
4. Zakonska novost u obliku obiteljskog obrta
5. Ugovor o zajedničkom obavljanju obrta – zakonske novosti
6. Ostale novosti koje donosi ZiDZO
7. Nastavak obavljanja obrta bez obustave isplate mirovine

Dana 1. siječnja 2027. godine stupaju na snagu odredbe Zakona o fiskalizaciji kojima se proširuje krug obveznika izdavanja i fiskalizacije eRačuna. Obveznici fiskalizacije koji ispunjavaju propisane uvjete od toga dana moći će izdavati eRačune putem aplikacije MIKROeRAČUN ili odabrati nekoga drugog informacijskog posrednika. O novim obveznicima izdavanja i fiskalizacije eRačuna te njihovim obvezama može se pročitati u ovom članku.

1. Obveznici izdavanja i fiskalizacije eRačuna od 1. siječnja 2027. godine
2. Koje radnje je potrebno obaviti prije izdavanja i fiskalizaciju eRačuna
3. Za koje isporuke se obvezno izdaje eRačun i izuzeća od izdavanja eRačuna
4. Načini izdavanja računa u 2027. godini u segmentu B2B
5. Zaključak

Nekretnine kao dio poslovne imovine društva u kojima se obavlja redovna djelatnost društva mogu se u poslovnim knjigama nakon nabave iskazivati prema metodi revalorizacije koja zahtijeva utvrđivanje njihove fer vrijednosti na tržištu. Autorica u članku obrazlaže računovodstveno praćenje revalorizacije nekretnina koja uključuje utvrđivanje fer vrijednosti nekretnina u skladu sa zahtjevima HSFI-ja 6 odnosno MRS-a 16. Uz to, daje primjere knjiženja revalorizacije nekretnina i naknadnih postupaka u vezi s korištenjem i otuđenjem tih nekretnina.

1. Zahtjevi HSFI-ja 6 i MRS-a 16
2. Metoda revalorizacije nekretnina
3. Utvrđivanje fer vrijednosti nekretnina
4. Postupci revalorizacije nekretnina
5. Revalorizacija nekretnina prema postupku revalorizacije bruto knjigovodstvene vrijednosti
6. Revalorizacija nekretnina prema postupku revalorizacije neto knjigovodstvene vrijednosti
7. Oblikovanje revalorizacijskih pričuva kada je vrijednost nekretnina prethodno smanjena
8. Realizacija revalorizacijskih pričuva
9. Zaključak

Na kraju svake poslovne godine od posebne je važnosti razmotriti mogućnost vrijednosnih usklađenja i otpisa potraživanja od kupaca koji kasne s plaćanjem ili je izvjesno da su se neka od njih u konačnici pokazala nenaplativim. Pritom je potrebno utvrditi je li s motrišta poreza na dobitak riječ o porezno priznatom ili nepriznatom trošku, ali jednako tako važno je provjeriti ima li poduzetnik pravo umanjiti obvezu za PDV za nenaplaćena potraživanja od kupaca. Pritom postoje različita postupanja ovisno o tome javlja li se u ulozi kupca povezana ili nepovezana osoba, mali porezni obveznik ili krajnji potrošač odnosno građanin. O svemu tome pišemo u nastavku ovog članka.

1. Uvod
2. Kriteriji za priznavanje i vrednovanje potraživanja od kupaca prema zahtjevima računovodstvenih standarda
3. Vrijednosna usklađenja potraživanja od kupaca s računovodstvenog i poreznog motrišta
4. Otpis potraživanja od kupaca
5. Smanjenje obveze za PDV u 2026. godini zbog nemogućnosti naplate potraživanja od kupca

Obveza popisa obveza kao i imovine temelj je fer i istinitog prezentiranja financijskog položaja i financijske uspješnosti. Zbog toga poduzetnici moraju barem jednom godišnje provesti inventuru, što obuhvaća i popis obveza, te preispitati njihovo iskazivanje u poslovnim knjigama. Obveze treba iskazati kao obveze u bilanci samo ako se očekuje plaćanje, tj. podmirenje u budućnosti.

U ovome članku autor objašnjava kada se obveze moraju prestati iskazivati (otpisati), kako treba u poslovnim knjigama evidentirati otpis te koji je porezni položaj otpisa pojedinih obveza.

1. Uvod
2. Prestanak priznavanja obveze
3. Otpis obveza za javna davanja
4. Porezno motrište otpisa obveza
5. Najčešća pitanja u vezi s otpisom obveza prema dobavljačima
6. Zaključak

Izvedenice ili derivatni financijski instrumenti su poseban oblik financijske imovine koja se od uobičajene financijske imovine razlikuje prema svojim obilježjima. U ovom članku riječ je o izvedenicama kao posebnom obliku financijske imovine, njezinim obilježjima i načinu knjiženja takve imovine u financijskom knjigovodstvu trgovačkih društava. U članku se ne obrađuju načini, potrebe i mogući rizici ulaganja, nego samo knjigovodstveni odgovor na poslovne promjene koje se dogode u slučajevima sklapanja takvih poslova. Tema članka su opcije i varanti, dok će se u sljedećem broju objasniti swap i terminski ugovori (forward i futures).

1. Uvod
2. Vrste i temeljna obilježja izvedenica
3. Računovodstveno motrište izvedenica
4. Opcije
5. Varanti (warranti)
6. Zaključak

Knjigovodstvena isprava dokazuje nastanak poslovnog događaja koji uzrokuje promjene na temeljnim knjigovodstvenim kategorijama odnosno na imovini, obvezama, kapitalu, prihodima, rashodima i financijskom rezultatu. Bilježenje poslovnih događaja u poslovnim knjigama poduzetnika može se provesti isključivo na temelju knjigovodstvene isprave koja ispunjava propisane uvjete. Knjigovodstvena isprava može biti u izvornom pisanom obliku, izvorno kreirana na nositelju elektroničkog zapisa ili pretvorena iz jednog oblika u drugi. O pravilima pretvaranja knjigovodstvenih isprava koje se čuvaju u izvornom pisanom obliku u elektronički zapis i obratno, može se pročitati u nastavku članka.

1. Što je knjigovodstvena isprava
2. Obveza sastavljanja knjigovodstvenih isprava
3. Kako se može izdati knjigovodstvena isprava
4. Pretvaranje knjigovodstvenih isprava iz pisanog oblika u elektronički zapis
5. Zaključak

U ovoj rubrici daju se odgovori na aktualna računovodstvena, porezna i pravna pitanja iz poslovne prakse. Odgovori na pitanja iz područja računovodstva temelje se na primjeni računovodstvenih propisa, a odgovori na pitanja iz područja oporezivanja na primjeni poreznih propisa iz područja poreza na dodanu vrijednost, poreza na dobitak i poreza na dohodak. U ovim odgovorima obuhvaćena su i pitanja iz tržišnih propisa te iz ovršnog i radnog prava. Svi dani odgovori vrlo jasno i detaljno objašnjavaju rješavanje navedenih pitanja.

Računovodstvo

1. Računovodstveno praćenje nabave stana za daljnju prodaju
2. Besplatan primitak otpada i njegova daljnja prodaja

Porez na dobitak

1. Porezno priznavanje rashoda kamata na namjenske zajmove primljene od povezanih osoba

Porez na dodanu vrijednost

1. Obračun PDV-a na isporuke goriva i cestarine u inozemstvu

Porez na dohodak

1. Prodaja osobne imovine
2. Porezni tretman opcijske kupnje vlastitih dionica člana uprave

Radno i socijalno pravo

1. Kako treba postupiti poslodavac u slučaju zahtjeva radnice na dopust zbog trudnoće

Tržište i propisi

1. Postupanje s neispravnim rezervnim dijelovima zamijenjenima u jamstvenom roku

Ovršno i radno pravo

1. Novčana naknada za vrijeme nezaposlenosti u cijelosti se uplaćuje na zaštićeni račun primatelja te naknade

U ovom se proračunskom praktikumu na računima glavne knjige knjigovodstveno iskazuje zamjena imovine unutar općeg proračuna te davanje u zakup imovine koja je u posjedu jedinice lokalne samouprave. Zamjena jedne vrste istovrsne imovine unutar općeg proračuna iziskuje upotrebu podskupine računa kojom se iskazuje promjena u imovini.

1. Zamjena imovine
2. Davanje u zakup imovine

U ovom se praktikumu neprofitnog računovodstva na računima glavne knjige knjiže i obrazlažu donacije u stvarima koje imaju / nemaju obilježje imovine te vrijeme uključivanja nerecipročnih prihoda u prihode razdoblja. Računovodstveni propisi ne objašnjavaju iskazivanje primljene donacije u stvarima koje nemaju obilježje imovine pa je ostavljen prostor za tumačenje o tome treba li u ovoj okolnosti istodobno zadužiti rashode i prihode ili ne. Iako u izvještajnom razdoblju nastanu rashodi koji su financirani iz nerecipročnih prihoda koji se odobravaju u sljedećem obračunskom razdoblju, Pravilnik zbog toga ne daje mogućnost njihova odgađanja.

1. Obdarivanje u stvarima koje nemaju obilježje imovine
2. Nerecipročni prihodi naplaćeni iza izvještajnog razdoblja

Poslodavci su prema Zakonu o porezu na dohodak obvezni za većinu zaposlenika sastaviti godišnji obračun plaće, i to najkasnije s posljednjom isplatom plaće za tekuću godinu. Riječ je o obvezi kojom se za sve primitke koji su tijekom godine radniku oporezivani kao plaća, izravnava porezna osnovica na godišnjoj razini, čime se osigurava da dohodak od rada bude pravilno oporezovan. Više o tome u nastavku.

1. Uvod
2. Za koje primitke je potrebno sastaviti godišnji obračun plaće
3. Sastavljanje godišnjeg obračuna plaće
4. Godišnji obračun radi različitog rasporeda porezne osnovice tijekom poreznog razdoblja
5. Godišnji obračun poreza na dohodak i osobni odbitak
6. Godišnji obračun kada se naknada plaće isplaćivala na teret HZZO-a ili proračuna
7. Kako postupiti s razlikom koja nastane po godišnjem obračunu
8. Kako treba postupiti poslodavac koji nije isplaćivao plaću radnicima redovito tijekom poreznog razdoblja
9. Ispravak godišnjeg obračuna plaće

Rad hrvatskih državljana koji imaju sklopljen ugovor o radu s poslodavcem iz RH, a rade u više država EU-a, otvara pitanja primjene propisa o socijalnom osiguranju, obračuna doprinosa i oporezivanja dohotka. U ovom se članku objašnjavaju pravila za određivanje mjerodavnog zakonodavstva, razlike između upućivanja i rada u više država te postupak izdavanja potvrde A1 za zaposlene i samozaposlene osobe.

1. Socijalno osiguranje državljana RH koji rade u više država EU-a
2. Razlika između izaslanja i rada u više država
3. Određivanje mjerodavnog zakonodavstva kod rada u više država
4. Administrativni postupak ishođenja potvrde A1
5. Primjeri istodobnog i naizmjeničnog rada u RH i u još jednoj državi EU-a
6. Obračun doprinosa radniku koji radi u više država
7. Obračun poreza radnicima koji rade u više država
8. Neoporezivi primitci radnicima koji rade u više država EU-a
9. Samostalni osiguranici (obrtnici) koji rade u više država
10. Radni odnos i samostalni osiguranici (obrtnici) u različitim državama
11. Zaključak

Diplomatska i konzularna predstavništva imaju poseban položaj pri obračunu plaća svojih radnika, osobito u dijelu koji se odnosi na obračun i plaćanje doprinosa i poreza na dohodak. U članku se objašnjavaju te posebnosti te se na praktičnim primjerima prikazuju obračun plaće, popunjavanje Obrasca JOPPD i obračun plaće u naravi.

1. Uvod
2. Posebnosti položaja diplomatskih i konzularnih predstavništava kao poslodavaca
3. Obračun i plaćanje doprinosa iz plaće i na plaću
4. Obračun plaće i iskazivanje podataka u Obrascu JOPPD
5. Plaća i ostali primitci u naravi
6. Zaključak

Mali porezni obveznik u domaćoj shemi nije upisan u registar obveznik-a PDV-a u RH i ponaša se kao mali samo u RH. Dakako, uz to što može biti mali u RH, i za njega postoji mogućnost primjene tzv. prekogranične sheme, odnosno da uz zadovoljenje propisanih uvjeta bude mali porezni obveznik u drugim državama članicama EU-a. Međutim, navedenu mogućnost mogu primjenjivati i redovni porezni obveznici iz RH za prodaju dobara i usluga u drugim državama članicama EU-a ako je mjesto oporezivanja u drugoj državi članici te uz zadovoljenje ostalih propisanih uvjeta.

U članku koji je objavljen u časopisu RRiF, br. 9/26., str. 96, pisali smo o obvezama malih poreznih obveznika u prometu dobara – domaća shema, u časopisu RRiF, br. 10/26., str. 128. o obvezama malih poreznih obveznika u prometu usluga – domaća shema, a ovom članku pišemo o obvezama malih poreznih obveznika koji primjenjuju tzv. prekograničnu shemu.

1. Uvod
2. Temeljni uvjeti i pravila za primjenu prekogranične sheme
3. Posebnosti primjene prekogranične sheme za hrvatske redovne i male porezne obveznike
4. Primjer primjene prekogranične sheme i predaja tromjesečnog izvješća
5. Primjena prekogranične sheme u RH za porezne obveznike iz drugih država članica EU-a
6. Mogućnost istodobne primjene prekogranične sheme, posebnih postupaka OSS i IOSS-a za male porezne obveznike
7. Zaključak

Oslobođenja od plaćanja PDV-a za diplomatska i konzularna predstavništva, institucije i tijela EU-a te međunarodne organizacije propisana su posebnim Pravilnikom o postupku ostvarivanja oslobođenja od plaćanja poreza za diplomatska i konzularna predstavništva, institucije i tijela Europske unije te međunarodne organizacije. Autorica u članku objašnjava postupak ostvarivanja navedenih oslobođenja i daje pregled dokumentacije koja se treba osigurati kako bi se pri isporukama dobara i usluga u Republici Hrvatskoj mogla primijeniti navedena oslobođenja.

1. Uvod
2. Oslobođenje od plaćanja PDV-a u RH za diplomatska i konzularna predstavništva i međunarodne organizacije
3. Oslobođenje od plaćanja PDV-a za isporuke dobara i usluga institucijama i tijelima EU-a
4. Oslobođenje od plaćanja PDV-a za isporuke u RH za potrebe oružanih snaga drugih država
5. Zabrana otuđenja dobara nabavljenih uz primjenu oslobođenja od plaćanja PDV-a
6. Tablični prikaz oslobođenja od plaćanja PDV-a za diplomatska i konzularna predstavništva, međunarodne organizacije i tijela EU-a za isporuke u RH

Fizička osoba smatra se poreznim obveznikom u smislu PDV-a samo u dijelu u kojemu samostalno obavlja gospodarsku djelatnost, a obvezna je ući u sustav PDV-a kada vrijednost isporuka iz svih njezinih djelatnosti prijeđe 60.000,00 €. S obzirom na to da se u smislu poreza na dohodak svaki izvor dohotka oporezuje zasebno, fizička osoba može postati obveznikom PDV-a iako ni po jednom izvoru dohotka nije prešla prag za obvezu utvrđivanja dohotka na temelju poslovnih knjiga.

U članku se obrazlaže kada fizičke osobe ulaze u sustav PDV-a i koje su razlike između oporezivanja PDV-om i porezom na dohodak, kako se to odražava na njih te se daju praktični primjeri kada fizička osoba ima paušalni obrt i drugi izvor dohotka, a zbog kumulativa isporuka postaje obveznikom PDV-a.

1. Uvod
2. Fizička osoba kao porezni obveznik u smislu PDV-a
3. Ulazak fizičke osobe u sustav PDV-a
4. Razlike u oporezivanju PDV-om i porezom na dohodak
5. Paušalni obrt u sustavu PDV-a
6. Pravo na odbitak pretporeza
7. Izdavanje računa i fiskalizacija
8. Primjeri fizičkih osoba – paušalnih obrta u sustavu PDV-a
9. Zaključak

Autorica u članku prikazuje zakonski okvir i uvjete za provedbu procjene porezne osnovice u postupku poreznog nadzora. Poseban naglasak stavljen je na dokazna sredstva, metode procjene te granice ovlasti poreznog tijela pri utvrđivanju poreznih obveza. Navedeno je analizirano kroz najnoviju praksu upravnih sudova i Visokoga upravnog suda RH.

1. Uvod
2. Vođenje poslovnih knjiga i predočenje isprava
3. Utvrđivanje činjenica bitnih za oporezivanje
4. Procjena porezne osnovice
5. Analiza sudske prakse
6. Zaključak

Učinkovit sustav internih kontrola predstavlja temelj sigurnoga, kvalitetnog i profitabilnog poslovanja suvremenih proizvodnih poduzeća. U okruženju u kojemu su troškovi proizvodnje, kvaliteta proizvoda, isporuka na vrijeme te usklađenost s propisima ključni za konkurentnost, interne kontrole omogućuju pravodobno otkrivanje i sprječavanje pogrešaka, prijevara i neučinkovitosti. U radu se analizira sveobuhvatan model uspostave i implementacije internih kontrola u proizvodnom okruženju, identificiraju se ključne komponente sustava te navode praktični primjeri i preporuke za primjenu, s posebnim osvrtom na specifičnosti projektne proizvodnje u brodogradnji.

1. Koncepcija interne kontrole i okvir COSO
2. Specifičnosti i faze uspostave internih kontrola u proizvodnji
3. Primjena modela internih kontrola u projektnoj proizvodnji – primjer brodogradnje
4. Zaključak

Ovim člankom autorica objašnjava kako struktura kapitala, odnosno odnos vlastitih i tuđih izvora financiranja, utječe na prinos vlasnika (ROE pokazatelj), rizik poslovanja i stvaranje vrijednosti poduzeća. Objašnjava se razlika između troška duga i troška vlastita kapitala te zašto ostvarivanje računovodstvenog dobitka nije dovoljno za ocjenu ekonomske uspješnosti. Isto tako, na praktičnim primjerima prikazuje se učinak financijske poluge: zaduživanje povećava povrat na vlasnički kapital (ROE pokazatelj) kada je operativni prinos (ROA pokazatelj) viši od troška duga, a smanjuje ga kada je taj prinos niži. Zaključuje se da je za procjenu stvaranja ekonomske vrijednosti potrebno povezati ostvareni rezultat s uloženim kapitalom, njegovim ukupnim troškom i preuzetim rizikom.

1. Uvod
2. Modeli financiranja s različitim strukturama kapitala
3. Zaključak

Fizičke osobe mogu obavljati socijalne usluge smještaja starijim osobama kao obrtnici. U RRiF-u br. 9. iz 2026. godine pisali smo o računovodstvenom i poreznom motrištu pružanja usluga smještaja kod pravnih osoba, a u ovom se članku obrađuju posebnosti poslovanja fizičkih osoba koje pružaju uslugu smještaja starijim osobama kroz organizacijski oblik obrta. Ovim će se člankom obraditi vođenje poslovnih knjiga obrtnika dohodaša, pružatelja socijalne usluge smještaja, uz naglašeno porezno motrište takva poslovanja. Ovaj članak obrađuje i primjere poslovnih situacija kojima je potrebno posvetiti posebnu pozornost.

1. Uvod i zakonski okvir
2. Organizacija pružanja usluge smještaja starijim osobama kao fizička osoba i dopustivost alternativnih rješenja
3. Važnija ustrojstvena i porezna određenja fizičkih osoba obrtnika koji pružaju uslugu smještaja starijim osobama
4. Pružanje socijalnih usluga smještaja s motrišta poreza na dodanu vrijednost
5. Fiskalizacija, izdavanje računa i naplata pruženih usluga
6. Primjeri evidentiranja poslovnih događaja u poslovnim knjigama obrtnika pružatelja usluga smještaja starijim osobama
7. Zaključak

Fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost, a čiji se primitci i izdatci odnosno dohodak utvrđuju putem poslovnih knjiga, oporezuju se porezom na dohodak od samostalne djelatnosti. Tim se fizičkim osobama dohodak utvrđuje kao razlika poslovnih primitaka i poslovno opravdanih izdataka. Propisima je određeno da ti porezni obveznici, uz ispunjenje odgovarajućih uvjeta, mogu svoju poreznu osnovicu dodatno korigirati, odnosno smanjiti po nekoliko različitih osnova. U nastavku članka detaljno obrazlažemo sve raspoložive olakšice te ih na primjerima pokazujemo za 2026. godinu, uzimajući u obzir i najnovije zakonodavne izmjene.

1. Uvod
2. Poticaji na temelju plaća novih radnika (novozaposleni)
3. Poticaji za istraživanje i razvoj
4. Državne potpore za obrazovanje i izobrazbu te izvođenje praktične nastave i naukovanja
5. Zaključak

Autor u članku donosi osnovne informacije i upute trgovcima te proizvođačima kako bi se mogli uskladiti s novostima glede objave i isticanja tzv. Usklađene obavijesti o zakonskom jamstvu te oznake GARAN EU o komercijalnom jamstvu trajnosti koje nadilazi zakonsko jamstvo.

1. Uvod
2. Ukratko o razlikovanju zakonskog i komercijalnog jamstva
3. Usklađena obavijest o zakonskom jamstvu
4. Oznaka GARAN EU

Važno je razlikovati radnika koji je upućen na rad u drugu državu članicu od radnika koji svoj posao uobičajeno obavlja u dvije ili više država članica. Iako se u oba slučaja rad obavlja izvan države u kojoj je sklopljen ugovor o radu, na te se situacije ne primjenjuje isti režim u pogledu radnog odnosa, uvjeta rada i socijalnog osiguranja. Za razgraničenje upućivanja radnika od rada u više država članica za istog poslodavca, potrebno je uzeti u obzir sve okolnosti konkretnog slučaja. Pritom bi osobito trebalo ispitati je li rad u drugoj državi članici privremenog karaktera i u vezi s izvršenjem određenog zadatka ili pružanjem određene usluge, ili je riječ o redovitom i unaprijed predviđenom obrascu rada koji podrazumijeva obavljanje radnih zadaća u više država članica.

1. Općenito o mobilnosti radnika unutar EU-a
2. Upućeni radnici i radnici koji rade u više država za jednog poslodavca – ključne razlike
3. Ugovor o radu
4. Radni odnos, uvjeti rada i primjena prava
5. Zaključak

Sve veća mobilnost radnika unutar Europske unije otvara brojna pitanja u vezi s ostvarivanjem prava iz sustava socijalnog i zdravstvenog osiguranja, osobito kada osoba istodobno radi u dvije ili više država članica. U takvim je situacijama potrebno utvrditi koja je država nadležna za osiguranje, pod kojim uvjetima radnik može ostvarivati pravo na zdravstvenu zaštitu u državi rada i državi prebivališta te na koji način ostvaruje prava za vrijeme privremene nesposobnosti za rad. U nastavku se prikazuju ključna pravila europskog i hrvatskog zakonodavstva te praktična rješenja koja se pojavljuju u ostvarivanju navedenih prava.

1. Uvod
2. Pogranični radnici
3. Privremena nesposobnost za rad radnika koji istodobno rade u dvije ili više država članica EU-a
4. Zaključak

Autor u ovom članku daje okvir za postupanje poslodavca kad nastupe povrede radnih obveza te razmatra druga relevantna pitanja koja se pritom pojavljuju. Naime, te povrede predstavljaju jedno od najsloženijih i najosjetljivijih područja radnog prava jer svaka takva situacija neposredno utječe na stabilnost radnog odnosa i može rezultirati izricanjem različitih mjera, uključujući i redoviti otkaz uvjetovan ponašanjem radnika.

1. Uvod
2. Klasifikacija povreda
3. Postupanje poslodavca i omogućavanje obrane radniku
4. Preventivni mehanizmi
5. Zaključak

Autor u ovom članku na zanimljiv, transparentan i razumljiv način obrađuje nekoliko pitanja koja se redovito pojavljuju i koja se u praksi ponekad mogu pokazati temeljito dvojbenima, a odnose se na retroaktivnost, usmenost, okvirne ugovore, kogentnost i dispozitivnost, sporazumni prijeboj te djelovanje s obzirom na subjekte.

1. Uvod
2. Učinci ugovora i povratno djelovanje (retroaktivnost)
3. Usmeni oblik ugovora
4. Kogentnost i dispozitivnost pravnog pravila
5. Okvirno ugovaranje
6. Sporazumni (ugovorni) prijeboj
7. Učinci ugovora s obzirom na subjekte
8. Zaključak

Autor u ovom članku sažeto razmatra neka bitna pitanja koja se odnose na podjelu poslovnih udjela, a ti udjeli, između ostaloga, predstavljaju dio temeljnog kapitala društva s ograničenom odgovornošću i njegova podoblika, a to je jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću.

1. Uvod
2. Što je poslovni udjel
3. Podjela poslovnih udjela i knjiga poslovnih udjela
4. Koja je svrha podjele poslovnih udjela i tko odlučuje o toj podjeli

U važećem sustavu javne nabave obvezno se provodi analiza tržišta prije pokretanja postupka javne nabave. Prije pokretanja otvorenog ili ograničenog postupka javne nabave za nabavu radova ili postupka javne nabave velike vrijednosti za nabavu robe ili usluga, osim u slučaju žurne nabave, obvezno je prethodno savjetovanje sa zainteresiranim gospodarskim subjektima, nakon kojeg naručitelj mora razmotriti primjedbe i prijedloge te objaviti izvješće o njihovu prihvaćanju ili neprihvaćanju.

1. Uvod
2. Pravni okvir sukladno Direktivi 2014/24/EU i ZJN 2016
3. Pravilnik o planu nabave, registru ugovora i pripremi postupka javne nabave
4. Svrha prethodne analize tržišta i prethodnog savjetovanja
5. Prethodna analiza tržišta
6. Funkcionalnosti EOJN RH u provedbi analize tržišta i savjetovanja s tržištem
7. Savjetovanje s tržištem
8. Izvješće o provedenoj analizi tržišta
9. Aktivnosti analize tržišta i savjetovanja s tržištem provedene izvan funkcionalnosti EOJN RH
10. Prethodno savjetovanje
11. Izvješće o provedenom prethodnom savjetovanju sa zainteresiranim gospodarskim subjektima
12. Priprema postupka javne nabave
13. Nenadležnost Državne komisije
14. Zaključno

S obzirom na okolnosti u kojima se ostvaruju javni prihodi i izvršavaju rashodi na razni opće države, planirani prihodi i rashodi te primitci i izdatci neizbježno se moraju usklađivati s novom promjenom ishodišnih parametara prema kojima su bili i planirani. Promjene Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu su znane. O njima i razlozima njihova nastanka može se pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Prihodi državnog proračuna
3. Rashodi državnog proračuna
4. Procjena ukupnog manjka proračuna opće države