Računovodstvo, revizija i financije 3/2026

Izrada eRačuna obavlja se korištenjem različitih programskih rješenja koja trebaju osigurati da eRačun ima propisani sadržaj. eRačun obvezno sadrži elemente vezane uz PDV i provedbu fiskalizacije, ali kao obvezni elementi nameću se elementi prema EU normi. Riječ je o oznakama poslovnog procesa, vrste dokumenta, oznakama kategorije PDV-a i, u slučaju primjene oslobođenja od PDV-a ili posebnog postupka oporezivanja, VATEX šifri. O posebnostima pojedinih vrsta eRačuna, pišemo u nastavku članka.

1. Obveznici izdavanja i fiskalizacije eRačuna u 2026. godini
2. Sadržaj eRačuna
3. Posebnosti izdavanja pojedinih vrsta eRačuna
4. Zaključak

Odredbe važećeg Zakon o strancima bile su mijenjane nekoliko puta, zadnji put tijekom 2025. godine. Naime, zbog usklađivanja odredaba ZS-a s Direktivom (EU) 2021/1883 ali i dodatnog uređenja određenih pitanja zapošljavanja državljana trećih zemlja, donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, koji je stupio na snagu 15. ožujka 2025. godine. U međuvremenu je došlo do potrebe daljnjeg usklađivanja ZS-a s pravnim aktima EU-a, ali i izmjena određenih odredaba ZS-a koje su se u praksi pokazale kao pretjerano ograničavajuće (primjerice odredba o visini prometa za ishođenje pozitivnog mišljenja HZZ-a te odredbe o promjeni zanimanja odnosno poslodavca i dr.). Stoga je Vlada RH 5. veljače 2026. godine u saborsku proceduru uputila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima. U članku, stoga, detaljno izlažemo koje promjene u zapošljavanju državljana trećih zemalja unosi Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima.

1. Općenito o radu državljana trećih zemalja u RH
2. Dozvola za boravak i rad na temelju mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje
3. Odlučivanje o zahtjevu i izdavanje dozvole za boravak i rad
4. Znanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma
5. Agencija za privremeno zapošljavanje
6. Prestanak radnog odnosa i dopušteno razdoblje nezaposlenosti državljanina treće zemlje
7. Olakšana promjena zanimanja
8. Olakšana promjena poslodavca
9. Primjereni smještaj
10. Dozvola za boravak i rad za sezonske radnike
11. Ostale izmjene ZS-a

U ovom članku autorice obrazlažu načine predaje GFI-ja za statističke potrebe te za potreba javne objave te dokumentaciju koja se predaje ovisno o kategorizaciji poduzetnika. Uz navedeno, objašnjavaju i koje su mogućnosti naknadne izmjene GFI-ja predanog za statističke i druge potrebe i javnu objavu. Na kraju članka daju se napomene i novosti u vezi s izvještavanjem o održivosti.

1. Uvod
2. Obveza sastavljanja i predaje godišnjih financijskih izvještaja
3. Obvezna dokumentacija za javnu objavu prema veličini poduzetnika
4. Obveza revizije GFI-ja
5. Obveza izvještavanja o održivosti
6. Način predaje GFI-ja i ostale propisane dokumentacije u FINA-u
7. Prekršajne odredbe zbog nepredaje GFI-ja i druge propisane dokumentacije u FINA-u
8. Zaključak

Godišnji financijski izvještaji poduzetnika (GFI-POD) za potrebe statistike i druge potrebe dostavljaju se FINA-i do 30. travnja 2025. godine. Za potrebe javne objave, godišnji financijski izvještaji dostavljaju se FINA-i u roku od šest mjeseci po isteku poslovne godine. Za poduzetnike kojima je poslovna godina jednaka kalendarskoj, rok je 30. lipnja 2025. godine.

Ovaj članak prvenstveno je usmjeren na popunjavanje podataka o podnositelju GFI-ja i dodatnim podatcima – povezujući ih s pozicijama Bilance i Računa dobiti i gubitak te s odgovarajućim kontima na kojima su knjižene svote koje se unose na pojedine pozicije.

1. Uvod
2. Referentna stranica i opći podatci o poduzetniku – podnositelju GFI-ja
3. Zaključne napomene uz Bilancu (obrazac POD-BIL)
4. Zaključne napomene uz Račun dobiti i gubitka (obrazac POD-RDG)
5. Dodatni podatci (Obrazac POD-DOP)

U ovome se članku obrazlaže zakonski okvir utvrđivanja i uporabe dobitka odnosno pokrića gubitka u skladu s odredbama Zakona o trgovačkim društvima i Zakona o računovodstvu. Pri tome su dana i objašnjenja u vezi s računovodstvenim praćenjem raspoređivanja dobitka i pokrića gubitka. Uz navedeno, u članku je opisano porezno motrište predujmljivanja dobitka tijekom 2025. godine te porezno motrište isplate ostvarenih dobitaka iz 2025. godine i prije. U Prilogu uz časopis RRiF 1/26. može se pročitati sve o sastavljanju godišnjih financijskih izvješća za 2025. godinu (bilance, računa dobitka i gubitka i izvješća o ostalom sveobuhvatnom dobitku, izvješća o novčanom tijeku, izvješća o promjenama kapitala i bilješkama uz financijska izvješća) i podnošenju prijave poreza na dobitak (Obrazac PD) te ostalih izvješća za 2025. godinu.

1. Utvrđivanje godišnjih financijskih izvještaja u d.o.o.-ima
2. Utvrđivanje godišnjih financijskih izvješća u d.d.-u
3. Utvrđivanje godišnjih financijskih izvješća u j.t.d.-u i k.d.-u
4. Uporaba dobitka kod ustanova
5. Uporaba dobitka kod zadruga
6. Primjeri odluka o utvrđivanju godišnjih financijskih izvješća i uporabi dobitka ili pokriću gubitka
7. Računovodstveno praćenje uporabe dobitka i pokrića gubitka
8. Porezno motrište isplate udjela u dobitku (dividende)
9. Isplate predujmova dobitka i dividendi

Emisijom dužničkih vrijednosnih papira poduzetnik pribavlja sredstva kojima omogućava brži razvoj poslovanja. Za razliku od vlasničkih vrijednosnih papira kojima se stječe udio u kapitalu društva, dužnički vrijednosni papiri pružaju unaprijed određenu zaradu te time postaju manje rizično ulaganje za investitora, a za izdavatelja znače prikupljanje sredstava od širokog kruga malih investitora. Što su dužnički vrijednosni papiri, tko ih može emitirati te kako se knjigovodstveno prate, pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod
2. Vrijednosni papiri
3. Porezni položaj vrijednosnih papira
4. Dužnički vrijednosni papiri
5. Sekuritizacija
6. Zaključak

U prošlom broju časopisa RRiF pisali smo o računovodstvenom praćenju ostalih poslovnih prihoda prema zahtjevima HSFI-ja 15 – Prihodi te smo dali primjere evidentiranja ostalih poslovnih prihoda. U ovom članku autorica obrazlaže računovodstveno praćenje ostalih poslovnih rashoda prema zahtjevima HSFI-ja 16 – Rashodi na primjerima iz poslovne prakse. Navedeni rashodi uključuju rashode od prodaje dugotrajne imovine društva, rashode od inventurnih manjkova, rashode od otpisa dugotrajne imovine zbog nastalih šteta, troškove kazni, penala i sl.

1. Definiranje ostalih poslovnih rashoda
2. Ostali poslovni rashodi od prodaje i rashodovanja dugotrajne imovine
3. Ostali poslovni rashodi zbog otpisa vrijednosno neusklađenih potraživanja
4. Ostali poslovni rashodi od izvlaštenja ili zbog prirodnih katastrofa na imovini
5. Ostali poslovni rashodi od darovanja imovine
6. Ostali poslovni rashodi zbog penala i nadoknade šteta
7. Ostali rashodi od procjene biološke imovine i poljoprivrednih proizvoda
8. Zaključak

U ovom se proračunskom praktikumu na računima glavne knjige daju predlošci knjiženja primljenog predujma kod obveznika PDV-a i kupnja knjiga. Obveznici PDV-a moraju, osim ako za to ne postoji poseban porezni položaj, za primljeni predujam za buduću isporuku dobra ili pružanje usluge izdati račun. Kupnja knjiga različito se iskazuje u glavnoj knjizi, ovisno o tome za koje se one namjene kupuju odnosno ovisno o razdoblju njihove upotrebe.

1. Primljeni predujam za buduću isporuku robe kod obveznika PDV-a
2. Kupnja knjiga

U ovom se praktikumu neprofitnog računovodstva knjiže dani predujmovi za buduće nabave i dani darovi u obliku dugotrajne nefinancijske imovine. Dani predujmovi imaju obilježje imovine (potraživanja) sve dok se ne izvrši ono za što je dan predujam. Ako se može darovati dugotrajna nefinancijska imovina koja je primljena na dar, a nije se počela obračunavati njezina amortizacija, kada se daruje odobravaju se prihodi.

1. Dani predujmovi
2. Primljena donacija dugotrajne nefinancijske imovine

Naknada za prijevoz na posao i s posla jedna je od najčešćih materijalnih prava radnika koju poslodavci isplaćuju neovisno o tome je li to uređeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Porezni propisi omogućuju isplatu ovog prava bez oporezivanja, uz ispunjavanje određenih uvjeta. U nastavku se objašnjava kako poslodavac treba postupati kada je radnik na bolovanju, kako kada je prijevoz subvencioniran te kako u drugim relevantnim situacijama.

1. Pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla
2. Troškovi prijevoza na posao i s posla koji se mogu nadoknaditi neoporezivo
3. Prijevoz na posao i s posla za radnike u nepunom radnom vremenu ili dodatnom zapošljavanju
4. Prijevozni troškovi u slučaju bolovanja, rada na izdvojenome radnome mjestu
5. Prijevoz na posao i s posla u slučaju subvencioniranog prijevoza
6. Vjerodostojne isprave za priznavanje troškova prijevoza na posao i s posla
7. Prijevoz s posla i na posao kod obrtnika i drugih samostalnih djelatnosti
8. Zaključak

U našoj aktualnoj praksi, prilikom isplate plaće, naknade plaće ili ostalih materijalnih primitaka, nerijetko se postavlja pitanje mogu li se oni isplatiti u gotovini ili na račun te na koji od njih.

Budući da je zadnjim izmjenama i dopunama Zakona o radu, koji uređuje pitanje materijalnih primitaka u statusnom smislu, precizirano da se plaća, naknada plaće i ostali primitci u novcu obračunavaju i isplaćuju radniku na njegov transakcijski račun, u nastavku članka pišemo o tome koji su računi prihvatljivi da se na njih uplaćuju navedeni primitci.

1. Uvod
2. Što su prema aktualnom zakonu plaća i naknada plaće
3. Je li dopušteno ugovoriti plaću u neto-svoti
4. Koji su računi prihvatljivi da se na njih uplaćuje plaća
5. Mogu li se plaća i naknada plaće isplaćivati u gotovu novcu
6. Može li se radnik odreći plaće
7. Mora li se radniku bezuvjetno cijela plaća isplaćivati na njegov račun

Ako umirovljenik zasniva radni odnosa, uz određene uvijete ostvarit će ili punu isplatu mirovine ili smanjenu isplatu mirovine. U oba slučaja u jednom mjesecu primat će dva primitaka koji se prema propisima o oporezivanju dohotka smatraju dohotkom od nesamostalnog rada. Prilikom obračuna poreza na dohodak od nesamostalnog rada, isplatitelji koriste osobni odbitak umirovljenika koji utječe na visinu plaće i mirovine. Sve o obračunu mirovine i plaće objasnit će se u nastavku članka.

1. Pravo na rad uz istodobnu isplatu mirovine
2. Sklapanje ugovora i prijava radnika korisnika mirovine u HZMO
3. Osobni odbitak koji može koristiti umirovljenik
4. Obračun poreza i doprinosa iz plaće umirovljenika
5. Obračun poreza prilikom isplate primitka s osnove mirovine
6. Godišnji porez na dohodak
7. Isplata neoporezivih naknada umirovljeniku
8. Radna mjesta za koja se plaća doprinos za staž s povećanim trajanjem (beneficirani staž)
9. Zaključak

Slanje zaposlenika na privremeni rad u druge države članice Europske unije postala je svakodnevica za mnoge hrvatske poslodavce, no proces i dalje prati niz dvojbi. Unatoč učestalosti takvih aranžmana, poslodavci i dalje čine velike pogreške, najčešće zbog nedovoljne pripreme i pogrešnog tumačenja poreznih, doprinosnih i radnopravnih propisa. Jedna od temeljnih pogrešaka jest shvaćanje rada u inozemstvu isključivo kao operativnog pitanja, bez cjelovite prethodne analize pravnog i poreznog okvira. U ovom članku autorica obrađuje temu rada u državama članicama EU-a zbog zajedničkog sustava doprinosa i njegovih specifičnosti.

1. Uvod
2. Priprema poslodavca prije upućivanja radnika
3. Potvrda A1– izaslanje ili rad u dvije ili više država članica
4. Obračun obveznih doprinosa
5. Oporezivanje dohotka od nesamostalnog rada za vrijeme rada u inozemstvu
6. Što kada radnik postane obveznikom plaćanja poreza u inozemstvu
7. Praktični primjeri
8. Radnopravna motrišta i minimalni uvjeti rada
9. Zaključak

Uslijed nastupa okolnosti kada elementarne nepogode uzrokuju znatnu štetu na imovini fizičkih osoba, aktualizira se i pitanje poreznog tretmana pomoći koje poslodavci daju svojim radnicima za svrhe otklanjanja nastale štete. Propisi o porezu na dohodak jasno definiraju u kojim se slučajevima potpore zbog uništenja ili oštećenja imovine mogu isplatiti neoporezivo te u kojim se slučajevima takve isplate smatraju oporezivim dohotkom. O tome više donosimo u nastavku.

1. Uvod
2. Primitci zbog uništenja i oštećenja imovine zbog elementarnih / prirodnih nepogoda
3. Porezni tretman primitaka ostvarenih u okviru humanitarnih i javno oglašenih akcija
4. Zaključak

Za određivanje poreznog položaja prometa građevina / nekretnina bitna su dva kriterija: jesu li građevine bile nastanjene odnosno korištene ili ne, odnosno koliko je trajalo razdoblje njihova korištenja te je li prodavatelj obveznik PDV-a ili nije u sustavu PDV-a. Ako je prodavatelj obveznik PDV-a, primjenjuju se odredbe Zakona o PDV-u i određuje se je li nekretnina oporeziva PDV-om, a ako nije, tada se u prometu nekretnina primjenjuju odredbe Zakona o porezu na promet nekretnina. Pritom treba voditi računa o posebnostima u prometu rekonstruiranih i rohbau-građevina te, s poreznog motrišta, treba razlikovati građevinsko od negrađevinskog zemljišta, o čemu detaljnije pišemo u nastavku članka.

1. Temeljne odredbe u vezi s oporezivanjem prometa nekretnina
2. Porezni položaj isporuka građevina ili njihovih dijelova i zemljišta na kojemu se nalaze kada je prodavatelj obveznik PDV-a
3. KPD oznake u prometu nekretninama
4. Prodaja građevine u razdoblju do dvije godine od datuma prvog nastanjenja / korištenja
5. Prodaja građevine protekom roka od dvije godine od datuma prvog nastanjenja / korištenja
6. Oporezivanje rekonstruiranih građevina ili njihovih dijelova
7. Porezni položaj prodaje rohbau-nekretnine
8. Porezni položaj isporuke zemljišta kada je prodavatelj obveznik PDV-a – građevinsko i negrađevinsko
9. Oporezivanje nekretnina u postupku ovrhe
10. Porezni položaj primljenih predujmova i kapare u prometu nekretninama

Obveznici poreza na dobitak koji na temelju vlastite odluke primjenjuju novčano načelo pri utvrđivanju osnovice poreza na dobitak, prijavu poreza podnose na Obrascu PD-NN koji se nije mijenjao u odnosu na prošlogodišnji. Oni koji su počeli primjenjivati metodu novčanog načela u nekoj od prethodnih godina, obvezni su to nastaviti sljedeća tri porezna razdoblja pod uvjetom da im ukupni prihod na razini godine nije prelazio 1.000.000,00 €. Ako je nekom od ovih poduzetnika istekla treća godina primjene novčanog načela, on je mogao do 15. siječnja 2025. godine dostaviti Poreznoj upravi „Izjavu o promjeni načina utvrđivanja porezne osnovice“ i vratiti se u obračunsko načelo izračuna osnovice poreza na dobitak te utvrditi prijavu poreza na dobitak za 2025. godinu na Obrascu PD. Međutim, sve do podnošenja prijave poreza na dobitak za 2025. godinu oni mogu Poreznoj upravi dostaviti „Izjavu o odustajanju od utvrđivanja porezne osnovice prema novčanom načelu“ i poreznu prijavu sastaviti u skladu s odredbama iz čl. 5., st. 1. Zakona o porezu na dobit na Obrascu PD.

Porezni obveznici koji su se u 2025. godini prvi put odlučili za novčano načelo, bili su obvezni do 15. siječnja 2025. godine dostaviti Poreznoj upravi „Izjavu o promjeni načina utvrđivanja porezne osnovice“.

1. Uvod
2. Postupak utvrđivanja osnovice poreza na dobitak primjenom novčanog načela
3. Prva prijava poreza na dobitak primjenom novčanog načela
4. Sastavljanje Obrasca PD-NN
5. Primjer utvrđivanja poreza na dobitak prema novčanom načelu
6. Provjera

Porezni obveznici koji imaju status korisnika potpore za ulaganja, prema čl. 22. st. 3. Zakona o poticanju ulaganja obvezni su podnositi pisana izvješća o izvršenju investicijskog projekta, prihvatljivim troškovima, korištenju poticajnih mjera te očuvanju predmeta investicije i otvorenih radnih mjesta povezanih s tom investicijom. Izvješća se podnose Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja te Ministarstvu financija – Poreznoj upravi zajedno s Obrascem PD.

1. Obveznici podnošenja godišnjeg izvješća
2. Posljedice nepodnošenja izvješća
3. Sadržaj Godišnjeg izvješća o izvršenju projekta ulaganja i korištenju potpora
4. Primjer Godišnjeg izvješća o izvršenju projekta
5. Zaključak

Rješenja o porezu na nekretnine donose se prema stanju, namjeni i vlasništvu nekretnine utvrđenima na dan 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez, a porezni obveznici trebaju do toga dana prijaviti nadležnom poreznom tijelu promjenu podataka bitnih za utvrđivanje obveze plaćanja poreza na nekretnine i dokaze koji utječu na ostvarivanje uvjeta za oslobođenje od plaćanja toga poreza. S obzirom na to da se rok za prijavu podataka bitnih za utvrđivanje obveze poreza na nekretnine za 2026. godinu približio, ovaj članak svojevrsni je podsjetnik na obveze vlasnika odnosno korisnika nekretnina.

1. Uvod
2. Predmet oporezivanja porezom na nekretnine
3. Obveznik plaćanja poreza na nekretnine
4. Izuzeća od plaćanja poreza na nekretnine
5. Prijava podataka bitnih za oporezivanje
6. Umjesto zaključka

Prilikom provedbe revizije financijskih izvještaja, opći cilj revizora je steći razumno uvjerenje da su financijski izvještaji u cjelini ispravno i fer prikazani bez značajnih pogrešaka, bilo zbog prijevare ili pogreške, pri čemu revizor pribavlja dovoljno dokaza kako bi revizijski rizik – koji proizlazi iz rizika značajnoga pogrešnog prikazivanja i rizika neotkrivanja – smanjio na prihvatljivo nisku razinu, što omogućuje izražavanje pozitivnog mišljenja u skladu s primjenjivim standardima. U nastavku članka objašnjavaju se načini izračuna revizijske značajnosti.

1. Uvod
2. Utvrđivanje značajnosti za financijske izvještaje kao cjelinu
3. Izmjene tijekom postupka revizije
4. Posebna razmatranja za subjekte javnog sektora
5. Utvrđivanje ukupne značajnosti
6. Primjeri određivanja mjerila za izračun značajnosti
7. Utvrđivanje značajnosti za provedbu
8. Zaključak

1. Promovira se koncepcija „Proizvedeno u Europi“
2. Jačanje kontrola uvoza hrane u EU-a
3. Komisija predložila Akt o digitalnim mrežama
4. Više od polovine EU-ovih kompanija koristi plaćene usluge računalstva u oblaku

U suvremenim proizvodnim društvima upravljanje novčanim tokovima (cash flow) predstavlja ključni element operativne financijske održivosti. Unatoč pozitivnom računovodstvenom rezultatu, društvo se može suočiti s ozbiljnim problemima u svakodnevnom poslovanju ako ne raspolaže dovoljnim svotama likvidnih sredstava. Stoga izvještaj o novčanom toku postaje neizostavnim alatom kontrolinga jer omogućuje praćenje, analizu i planiranje financijske likvidnosti društva. Uloga kontrolinga u ovom je kontekstu osigurati sustavno praćenje novčanih tokova te pružiti menadžmentu točne i pravodobne informacije koje služe kao temelj za donošenje strateških i operativnih odluka.

1. Teorijski okvir cash flowa
2. Uloga kontrolinga – poveznica između proizvodnje i financija
3. Primjena cash flowa kao instrumenta kontrolinga u brodograđevnoj industriji
4. Model praćenja cash flowa po projektima
5. Scenarijske analize i simulacije u brodogradnji
6. Primjer projektnog cash flowa za izgradnju broda (sažeti model)
7. Zaključak

Prijevare u profesionalnom okruženju odnose se na prijevare koje počine pojedinci protiv organizacija čiji su zaposlenici ili utjecajne osobe u društvu, koristeći svoj položaj za osobno bogaćenje u namjeri da zloupotrijebe organizacijske resurse i/ili imovinu. Tri su osnovna elementa svake prijevare: motiv (poticaj), prilika i racionalizacija – sposobnost da se opravda počinjena prijevara. U ovom će se članku pružiti uvid u najvažnija pojmovna određenja prijevara u poslovnom okruženju, objasniti sudionike takvih prijevara te istaknuti najvažnije mjere koje organizacije mogu poduzeti u svrhu sprječavanja budućih malverzacijskih djelovanja.

1. Praćenje prijevara u poslovnom okruženju
2. Učinkovitost kontrola za sprječavanje prijevara i važnost svijesti o prijevarama
3. Kako otkriti prijevaru
4. Počinitelji prijevara
5. Najčešće reakcije organizacija na prijevaru
6. Značajni čimbenici sprječavanja prijevara
7. Aktivnosti za sprječavanje prijevara
8. Zaključak

Fizičke osobe imaju mogućnost obavljati samostalnu djelatnost istodobno uz radni odnos. Ako osoba obavlja samostalnu djelatnost kao primarno zanimanje, doprinosi za obvezna osiguranja plaćaju se prema propisanoj osnovici.

Za samostalnu djelatnost postoje dva načina oporezivanja: putem poslovnih knjiga ili paušalnim načinom. Porezno opterećenje po osnovi poreza na dohodak primjenjuje se jednako, neovisno o tome je li samostalna djelatnost glavno zanimanje osobe ili se obavlja uz redovni radni odnos.

Međutim, kada je riječ o doprinosima za obvezna osiguranja, djelatnost obavljana uz zaposlenje određuje se kao druga djelatnost, za što ovi porezni obveznici uskoro očekuju rješenja Porezne uprave. Stoga, ovaj članak usmjerava pozornost na postupak plaćanja doprinosa za obrtnike koji su primjenjivali paušalni način oporezivanja uz radni odnos u 2025. godinu, no napominjemo da će jednaka pravila vrijediti i za 2026. godinu. Obveza za doprinose koja će se primjenjivati za 2026. godinu odnosit će se na doprinose važeće za tekuću godinu.

1. Uvod
2. Obračun doprinosa za osobe koje samostalnu djelatnost obavljaju uz radni odnos
3. Visina doprinosa kada se paušalno oporezivanje samostalne djelatnosti obavlja uz radni odnos
4. Podmirivanje doprinosa za drugu djelatnost – paušalni obrt
5. Umirovljenik koji obavlja djelatnost koja se oporezuje paušalno
6. Obvezni doprinosi paušalnog obrtnika koji je (ne)zaposleni član uprave za 2025. godinu
7. Zaključak

U djelatnosti poljoprivrede i šumarstva radovi su po svojoj naravi vezani za godišnja doba i klimatske uvjete te se obavljaju sezonski, povremeno ili privremeno.

Zapošljavanje sezonskih radnika u poljoprivredi uređeno je Zakonom o tržištu rada, prema kojemu se na temelju ugovora o sezonskom radu u poljoprivredi mogu zaposliti osobe na povremenim i privremenim poslovima u najduljem trajanju do 90 dana tijekom kalendarske godine. Poslodavac im kupnjom vrijednosnih kupona osigurava mirovinsko osiguranje. Najniža dnevna svota koju im poslodavac treba isplatiti određena je Odlukom o najnižem dnevnom iznosu plaće radnika u poljoprivredi, koja u 2026. iznosi 21,26 € te se svota za isplatu oporezuje porezom na dohodak po stopi od 10 %.

1. Zapošljavanje sezonskih radnika u poljoprivredi
2. Područja poljoprivredne djelatnosti na kojima je povremeno i privremeno dopušten sezonski rad
3. Vrijednosni kupon i doprinosi u 2026. godini
4. Naknada za rad sezonskog radnika u 2026. godini
5. Zaključak

Turistički vodiči predstavljaju integralan i značajan dio cjelokupnoga turističkog procesa i element dodane vrijednosti koji putovanje pretvara u doživljaj, a turistički aranžman u zaokruženi turistički proizvod kroz edukativne, sociokulturne i animacijske elemente obavljanja predmetne djelatnosti. U ovom će se članku obraditi zakonski okvir obavljanja poslova turističkog vodiča obveznika poreza na dohodak, na primjerima prikazati najčešće poslovne događaje koji kod njih nastaju te objasniti preporuke postupanja u situacijama specifičnima za poslovanje turističkih vodiča, a koje zahtijevaju posebnu pozornost.

1. Uvod i zakonski okvir
2. Ishođenje rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča i ostale temeljne pretpostavke poslovanja
3. Normativni okvir samostalnog obavljanja usluga turističkog vodiča
4. Praćenje poslovnih događaja u poslovnim knjigama obrtnika paušalista
5. Posebnosti u vezi s ulaznim računima turističkih vodiča paušalnih obrtnika
6. Izdavanje računa turističkog vodiča, paušalnog obrtnika, s motrišta Zakona o fiskalizaciji
7. Obavljanje poslova turističkog vodiča putem ugovora o djelu
8. Zaključak

Carinska skladišta su prostori koje je prethodno odobrila carinska služba čija je osnovna svrha skladištenje robe koje nema status robe Unije. Sve dok je roba smještena u carinskom skladištu, ne naplaćuju se uvozna davanja te se ne primjenjuju mjere trgovinske politike, osim onih koji uređuju unos robe na carinsko područje EU-a. Carinski propisi definiraju vrste carinskih skladišta, postupak odobravanja te način provedbe postupka prilikom unosa ili iznosa robe iz carinskog skladišta.

1. Uvod
2. Svrha carinskog skladišta, vrsta roba koja se smješta te vrste carinskih skladišta
3. Procedura do poslovanja carinskog skladišta
4. Početak i završetak postupka skladištenja
5. Način utvrđivanja carinskog duga
6. Sličnosti i razlike carinskog skladišta i privremenog smještaja
7. Zaključak

Normativni okvir za obavljanje autotaksi prijevoza putnika u Republici Hrvatskoj (dalje: RH) posljednjih je godina znatno izmijenjen s ciljem jačanja pravne sigurnosti, transparentnosti tržišta i zaštite korisnika usluga. Jedna od ključnih novosti je obvezno uvođenje kartice vozača autotaksija kao jedinstvenoga identifikacijskog dokumenta za sve vozače koji obavljaju autotaksi prijevoz putnika na području RH. Rok za ishođenje navedene kartice je 4. lipnja 2026. godine.

U ovom se članku obrađuje pravna priroda navedene obveze, sadržaj i izgled kartica, način njihove uporabe i isticanja u vozilu, postupak izdavanja kartica i propisani uvjeti koje vozač mora ispunjavati te prekršajne sankcije.

1. Uvod
2. Obveza posjedovanja i isticanja kartice za vozače autotaksija
3. Uvjeti za izdavanje kartice vozača autotaksija i podnošenje zahtjeva

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) vodi matičnu evidenciju preuzimanjem podataka s propisanih prijava te iz baza REGOS-a, Porezne uprave i drugih nadležnih tijela, čime osigurava ostvarivanje dugoročnih prava iz mirovinskog osiguranja (starosne, invalidske i obiteljske mirovine). U matičnu evidenciju unose se podatci o stažu osiguranja, plaći, naknadama i osnovicama za uplatu doprinosa. Za samostalne obveznike doprinosa prijave za vođenje matične evidencije uspostavljaju sami osiguranici, a HZMO na temelju plaćenih doprinosa utvrđuje njihov staž osiguranja i osnovice prema Pravilniku o utvrđivanju staža osiguranja. Na osnovi prikupljenih podataka HZMO automatski obrađuje i izvodi podatke o stažu i osnovicama koji služe za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja. O tome pišemo u nastavku.

1. Uvod
2. Osnove osiguranja samostalnih obveznika doprinosa

Pitanja u vezi s djelovanjem uprave društva s ograničenom odgovornošću, njezine funkcije i dr., ne gube na značenju u našoj aktualnoj praksi.

Jedno od njih jest i ono koje se odnosi na sukob interesa unutar navedenog društva, pa u ovom članku jezgrovito upućujmo na to kako se on rješava.

1. Uvod
2. Što je sukob interesa
3. Što je uprava društva
4. Kako se sukob interesa odražava unutar d.o.o.-a

Neprofitne organizacije djeluju u poslovnom okruženju kao i sve ostale organizacije, ali primjenjuju neka pravila koja su samo njima svojstvena. Ta posebna pravila mogu postaviti razni zakoni na temelju kojih su osnovane, ali ih postavlja i opći pravni okvir koji primjenjuju sve neprofitne organizacije bez obzira na to kojim su zakonom osnovane. Pravila mogu biti izrijekom navedena, ali određenoj skupini neprofitnih organizacija neka od njih su sustavom samoprocjene i neizravno nametnuta.

1. Uvod
2. Na koga se odnose zakon i podzakonski akti
3. Sastavnice statuta odnosno unutarnjeg akta neprofitne organizacije

Obrazovne i stručne kvalifikacije stručnjaka mogu biti pripisane kao uvjet stručne sposobnosti gospodarskog subjekta u postupku javne nabave. Kod propisivanja uvjeta stručne sposobnosti stručnjaka bitno je da propisani kriteriji predstavljaju minimalne uvjete, da uvjeti nisu diskriminatorni ni ograničavajući te da omogućuju ostvarenje načela javne nabave. Obrazovne i stručne kvalifikacije stručnjaka, ako se propisuju u okviru kriterija za kvalitativan odabir gospodarskog subjekta, ne smiju biti propisane u okviru kriterija za odabir ponude.

1. Uvod
2. Pravni okvir u skladu sa ZJN 2016 i Direktivom 2014/24/EU
3. Upute o pripremi i provedbi postupaka nabave za korisnike bespovratnih sredstava s popisom najčešćih pogrešaka i Pravila o financijskim korekcijama
4. Poznavanje hrvatskog jezika stručnjaka kao uvjet stručne sposobnosti
5. Trenutak dokazivanja postojanja stručne kvalifikacije stručnjaka
6. Imenovanje stručnjaka na više pozicija, ako stručnjak ispunjava uvjete za više pozicija
7. Objašnjenje i upotpunjavanje ponude u odnosu na obrazovne i stručne kvalifikacije stručnjaka
8. Raspolaganje stručnjacima – zaposlenje stručnjaka ili vlastiti resurs
9. Zaključno

1. Carinska priznanja i nagrade
2. Financiranje decentraliziranih funkcija
3. Plaće i materijalna prava