Pravo i porezi 5/2021

Korištenje normi uobičajeno je i rašireno u različitim djelatnostima, a njihova primjena važećim propisima predviđena je i u javnoj nabavi. Upućivanje na norme moguće je u različitim fazama postupka nabave. Na razini EU-a nastoji se potaknuti korištenje normi u postupcima javne nabave radi poticanja transparentnosti, smanjenja troškova, standardizacije postupaka nabave i poticanja prekogranične prepoznatljivosti dokumenata i dokaza u postupcima nabave.

1. Uvod
2. Upućivanje na norme u okviru tehničke specifikacije predmeta nabave
3. Dokazivanje sukladnosti s normama
4. Norme osiguranja kvalitete i norme upravljanja okolišem
5. Upućivanje na norme pri određivanju kriterija za odabir ponude
6. Zaključak

U članku se raspravlja i analizira uređenje mirenja pri sudovima prema Zakonu o parničnom postupku, uzimajući u obzir posljednje izmjene i dopune toga Zakona iz 2019. godine. Raspravlja se o pokretanju postupka mirenja za vrijeme trajanja sudskog postupka te ovlastima i dužnostima suda u poticanju, odnosno upućivanju na pokretanje toga postupka. Analiziraju se i kriteriji prema kojima se određuje izmiritelj u postupku mirenja pri sudu te određena pravila postupka tog tipa mirnog rješavanja spora te način njegova dovršetka. Raspravljaju se i analiziraju odredbe ZPP-a o utjecaju okolnosti da je sud rješenjem uputio stranke parničnog postupka na pokretanje postupka mirenja na konačno snošenje troškova parničnog postupka i one o zastoju parničnog postupka radi pokušaja mirnog rješavanja spora.

1. Uvod: Mirenje pri sudovima do novele ZPP-a iz 2019. godine
2. Pokretanje postupka mirenja
3. Izmiritelj
4. Pravila postupka mirenja i sklopljena nagodba
5. Zastoj parničnog postupka
6. Utjecaj na odluku o parničnim troškovima
7. Zaključne napomene

Nova ustanova u RH osniva se aktom o osnivanju (otada ona pravno postoji), zatim se upisuje u sudski registar (čime stječe pravnu osobnost), a čitavo vrijeme do dovršetka osnivanja (tj. dok se nalazi u osnivanju) ima privremenog ravnatelja. Do dovršetka osnivanja na ustanovu se primjenjuje specifičan režim, drugačiji od onoga koji se odnosi na ustanovu čije je osnivanje dovršeno te koja u cijelosti funkcionira na temelju vlastita statuta i drugih autonomnih akata te, dakako, Zakona o ustanovama i drugih relevantnih općih akata. Novelom Zakona o ustanovama iz 2019. (na snazi od 1. siječnja 2020.) značajno su se izmijenile upravo i odredbe koje se odnose na osnivanje, posebno na akt o osnivanju, njegov sadržaj i upis u sudski registar. U ovome članku posebno se analizira institut privremenog ravnatelja (koji može postojati samo do dovršetka osnivanja ustanove) i njegov status te funkcija. Također, radi njegova razlikovanja, privremeni ravnatelj precizno se uspoređuje s ravnateljem ustanove i vršiteljem dužnosti ravnatelja ustanove te razlikuje od njih.

1. Uvod
2. Donošenje akta o osnivanju ustanove
3. Osnivanje ustanove, postojanje ustanove i stjecanje pravne osobnosti
4. Dovršetak osnivanja ustanove
5. Privremeni ravnatelj ustanove
6. Imenovanje i razrješenje ravnatelja ustanove kao razlikovni kriterij prema privremenom ravnatelju
7. Privremeni ravnatelj nije vršitelj dužnosti ravnatelja
8. Zaključak

Autor u ovome članku obrađuje pitanja koja se odnose na udruživanje ustanova u svjetlu Zakona o ustanovama i drugih relevantnih propisa, uz osvrt i na važna praktična pitanja.

1. Novela Zakona o ustanovama iz 2019. godine
2. Udruživanje ustanova u zajednice ustanova
3. Mreža ustanova
4. Pravni status i registracija zajednice ustanova
5. Zaključak

Digitalno nomadstvo novi je fenomen kojemu se prilagođava sve više država ne bi li privukle visokoobrazovane ljude koji rade u sektoru digitalnih tehnologija. Životni stil s čestim putovanjima predstavlja izazov za porezne i vizne sustave. Razmatramo kakve novele države uvode za prilagodbu tom novom obliku rada, s prikazom rješenja u RH i primjera iz nekoliko drugih europskih država.

1. Uvodno
2. Definicija digitalnog nomada
3. Digitalni nomadi u RH
4. Prednosti digitalnog nomadstva
5. Moguće prepreke za digitalne nomade
6. Digitalno nomadstvo u drugim europskim državama
7. Zaključak

Zakonom o strancima (Nar. nov., br. 133/20) uveden je u pravni poredak RH pojam digitalnog nomada. Stoga je bilo nužno utvrditi i porezni tretman primitaka digitalnih nomada u RH pa je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 138/20) propisano porezno oslobođenje za primitke koje će digitalni nomadi ostvarivati kako bi se olakšala njihova odluka o odabiru RH kao mjesta njihova boravišta i rada.

1. Uvod
2. stjecanje statusa digitalnog nomada u rh prema posebnom propisu
3. Porezni tretman primitaka ostvarenih na temelju stečenog statusa digitalnog nomada
4. Zaključak

U pretprošlom i prošlom broju časopisa Pravo i porezi objavili smo članak o radu umirovljenika obavljanjem djelatnosti kao sporednog zanimanja te o radu umirovljenika putem ugovora o (autorskom) djelu. U ovome broju nastavljamo s obradom tematike rada umirovljenika koji su zaposleni, osobito s naglaskom na problematiku obračuna i isplate plaće. Naime, umirovljenici, osim umirovljenika u obiteljskoj mirovini i umirovljenika u invalidskoj mirovini zbog potpune nesposobnosti za rad, mogu zasnovati radni odnos i raditi najviše polovinu punoga radnog vremena, a da im se ne obustavlja isplata mirovine. U tom slučaju ostvaruju status zaposlenika osiguranog s osnove radnog odnosa uz korištenje svih prava kao i ostali zaposlenici. Najniža plaća koju umirovljenik može ugovoriti s poslodavcem je minimalna plaća utvrđena razmjerno radnom vremenu koja je ujedno i osnovica za plaćanje svih doprinosa, s time da nema gornjeg ograničenja visine plaće.

1. Koji umirovljenici mogu zasnovati radni odnos, a da im se ne obustavi isplata mirovine
2. Rad umirovljenika prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji
3. Socijalni i porezni status zaposlenih umirovljenika
4. Prava zaposlenih umirovljenika s osnove radnog odnosa
5. Prava iz zdravstvenog osiguranja zaposlenih umirovljenika

U prošlom broju časopisa Pravo i porezi pisali smo o evidentiranju prometa dobara i usluga i utvrđivanju obveze PDV-a za „dobitaše“ koji utvrđuju obvezu prema izdanim računima. U ovome članku autorice daju obrazloženja u vezi s evidentiranjem prometa dobara i usluga i utvrđivanjem obveze za PDV za „dobitaše“ koji utvrđuju obvezu prema naplaćenim naknadama. Uz to, autorice navode i praktične primjere evidentiranja i utvrđivanja obveze PDV-a za „dobitaše“ koji utvrđuju obvezu prema naplaćenim naknadama koji se odnose na poslovne događaje koji se najčešće pojavljuju u poslovnoj praksi (isporuke dobara i usluga u tuzemstvu, u EU-u, izvoz dobara u treće zemlje, stjecanje dobara i usluga iz EU-a, uvoz dobara i dr.).

1. Uvod
2. Temeljna načela oporezivanja prema naplaćenim naknadama kod „dobitaša“
3. Definiranje isporuka dobara i usluga koje ulaze u promet od 15.000.000,00 kn
4. Definiranje isporuka dobara i usluga na koje se ne primjenjuje obračun PDV-a prema naplaćenim naknadama
5. Primjena obračuna PDV-a prema naplaćenim naknadama
6. Izdavanje računa kod poreznih obveznika koji primjenjuju obračun PDV-a prema naplaćenim naknadama
7. Porezno evidentiranje obveze za PDV i pretporeza u poreznim evidencijama
8. Prijave PDV-a i rokovi plaćanja PDV-a
9. Zaključak

U prosincu prošle godine Sud Europske unije donio je presudu u kojoj je izložio pojedinosti financijskog aranžmana kojim je Konzum financiran, objasnio je kako valja kvalificirati takve složene transakcije i kako valja utvrditi porez na dodanu vrijednost u tom slučaju. Ta presuda nije privukla toliko medijske pozornosti, iako bi mogla imati dalekosežne posljedice na način utvrđenja porezne obveze u takvim i sličnim slučajevima, posebno s obzirom na to su stajališta Suda Europske unije u suprotnosti s aktualnim stajalištima Porezne uprave i Ministarstva financija RH. U ovom se članku analizira navedena presuda Suda Europske unije, s naglaskom na tome kako taj sud pristupa kada ocjenjuje pojedine elemente koji čine jednu jedinstvenu transakciju i daje sadržaj pojmova „kreditiranje“ i „utrživi instrumenti koji ne predstavljaju naplatu dugova“.

1. Uvod
2. Ugovor o faktoringu
3. Presuda Franck d.d. Zagreb protiv Ministarstva financija Republike Hrvatske
4. Zaključna razmatranja

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, u skladu s odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, vodi matičnu evidenciju prema jedinstvenim metodološkim načelima i kodeksu šifara, preuzimanjem i unošenjem podataka u baze Zavoda, s prijava za vođenje matične evidencije propisanih Pravilnikom o vođenju matične evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje te informatičkih medija koje Zavodu dostavljaju Središnji registar osiguranika, Porezna uprava i druga nadležna tijela. Tako Zavod osigurava ostvarivanje i korištenje dugoročnih prava iz mirovinskog osiguranja (starosne, invalidske, obiteljske mirovine). U nastavku članka detaljnije o temeljnim parametrima za određivanje mirovine.

1. Temeljni parametri za određivanje mirovine
2. Kontrola podataka koji služe za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja
3. Automatsko izvođenje podataka o stažu osiguranja i plaći
4. Postupak pretkompletiranja podataka o stažu osiguranja i plaći / osnovici – obavijest o namjeri podnošenja zahtjeva za mirovinu

Uračunavanje ispunjenja obveze primjenjuje se u dvjema situacijama: (1) kod konkurencije više istorodnih obveza, tj. kada dužnik u istom trenutku vjerovniku duguje više obveza koje su istorodne i (2) kod slojevitih obveza (koje se sastoje od ispunjenja glavnice, kamata i troškova). Ako obveze ne ispunjavaju te kriterije, uračunavanje se ne može primijeniti. U ovom se članku analizira normativni okvir Zakona o obveznim odnosima u čl. 171. i 172. ZOO-a, nadovezujuća sudska praksa i shvaćanja u stručnoj literaturi o tome koji kriteriji moraju biti ispunjeni da bi se uračunavanje moglo provesti. Posebno se glede toga analizira položaj dužnika (čl. 171. ZOO-a) i vjerovnika (čl. 172. ZOO-a), ali i mogućnost kumulativne (kombinirane) primjene tih dvaju članaka u situaciji kada istodobno postoji konkurencija istorodnih i slojevitih obveza. Taj se institut u praksi najčešće primjenjuje među poduzetnicima koji imaju kontinuirane poslovne donose, ali može se primijeniti i među nepoduzetnicima, tj. izvan okvira trgovačkoga prava.

1. O pravnoj naravi, smislu i funkciji te zakonskom uređenju uračunavanja ispunjenja
2. Istorodnost obveza čije se ispunjenje uračunava
3. Dužnikove ovlasti kod primjene čl. 171. ZOO-a
4. Redoslijed uračunavanja ispunjenja kada nema ni sporazuma ni dužnikove izjave (čl. 171. ZOO-a)
5. Primjena pravila o uračunavanju ispunjenja i teret dokaza
6. Uračunavanje glavnice, kamata i troškova
7. Uračunavanje ispunjenja kod ispunjenja uglavničenih kamata i zateznih (procesnih) kamata
8. Kumulacija primjene pravila o uračunavanju ispunjenja istorodnih obveza (čl. 171. ZOO-a) te kamata i troškova (čl. 172. ZOO-a)
9. Uračunavanje prijebojem
10. Zaključak

Autor u članku objašnjava zakonsko uređenje i pojedina praktična pitanja vezana uz upravljanje stambenom zgradom. U prošlom broju pisali smo o međuvlasničkom ugovoru, a upravljanje stambenom zgradom prirodni je nastavak te teme s obzirom na to da je upravo spomenuti međuvlasnički ugovor temelj na kojemu suvlasnici grade svoj sustav upravljanja zgradom u kojoj (većina njih i) živi.

1. Uvodne napomene
2. Upravljanje stambenom zgradom – općenito
3. Vrste uprave stambenom zgradom
4. Troškovi upravljanja zgradom
5. Zajednička pričuva
6. Upravitelj
7. Zaključak

Cilj je ovog članka predstaviti glavne novosti koje donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja, a posebno se detaljno razmatraju dijelovi Zakona koje unose novine u smislu Direktive ECN+. Preuzimanje Direktive ECN+ rezultiralo je uvođenjem novih pravnih instituta u Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja, kao što su obvezni razgovori, dnevne kazne i nagodbe, koji se obrazlažu u članku. Uz navedeno, svrha izmjena Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja bila je urediti neka statusna pitanja, kao što je definiranje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja. Ujedno se izmjenama Zakona nastojalo poboljšati izričaj pojedinih odredaba koje su se u praksi primjene Zakona pokazale nepraktičnima ili nejasnima. Na kraju se obrazlažu i izmjene Zakona koje su uvrštene zbog potpuno ispravne primjene EU-ova prava tržišnog natjecanja.

1. Uvod
2. Svrha izmjena Zakona
3. Relevantne statusne odredbe izmjena Zakona
4. Novine u Zakonu iz Direktive ECN+
5. Izmjene odredaba Zakona radi usklađivanja s ostalom pravnom stečevinom EU-a iz područja prava tržišnog natjecanja
6. Ostale procesne i materijalne izmjene Zakona
7. Zaključak

1. Hijerarhija izvora međunarodnog prava
2. Incoterms
3. Sudski rokovi
4. Diplomatske privilegije

• Porez na dodanu vrijednost

► Učenje na daljinu odnosno elektronički obavljene usluge

• Drugi porezi, pristojbe i davanja

► Fiskalizacija samoposlužnih uređaja – ovisno o načinu plaćanja

► Privremeno zatvaranje samoposlužnog uređaja

• Posebni porezi, trošarine i carinski postupak

► Limitirana uporaba motornog vozila registriranog u drugoj državi članici EU-a na području Republike Hrvatske za vrijeme testiranja software-a

► Visina posebnog poreza kod unosa ledenog čaja u granulama i kapsulama

► Razvrstavanje trošarinskih proizvoda prema Kombiniranoj nomenklaturi carinske tarife i šifri trošarinskih proizvoda

► Trošarinski status proizvoda „Teta Violeta – sredstvo za čišćenje podova anti-bacterial 11“ prilikom uvoza u Republiku Hrvatsku

► Denaturiranje alkohola namijenjenog za izvoz u treću državu

► Trošarinski status alkoholnih pića „Hard Seltzer“ Mango, Cherry Acai i Lemon

► Obavijest o poreznom statusu kombi vozila marke Renault, model Kangoo Express Maxi

► Obračun posebnog poreza na bezalkoholna pića i obveza registriranja u EORI sustav

► Porezni status proizvoda – kava sirovina Green Caffeine

► Plaćanje posebnog poreza na kavu i bezalkoholna pića vezano uz primjeni postupka 42

► Obavijest o poreznom statusu kombi vozila marke Volkswagen Caddy

► Plaćanje posebnog poreza na kavu prilikom prodaje iz poreznog skladišta u drugu državu članicu EU-a preko webshopa

► Posebne naočale za rad

► Predstavnik radnika u školskom odboru (organu poslodavca) - primjenu odredbe čl. 164. Zakona o radu

► Sklapanje ugovora o radu za vrijeme korištenja rodiljnog i roditeljskog dopusta

► Prava nakon isteka rodiljnog dopusta

► Korištenje službenog automobila i dobrovoljno mirovinsko osiguranje

► Rad radnika – korisnika mirovine

► Primjena odredbi Zakona o radu na pomorce u nacionalnoj plovidbi

► Osposobljavanje radnika za rad na siguran način

► Naknada plaće za vrijeme privremene nenazočnosti na radu

► Noćni radnik

► Prenošenje godišnjeg odmora

► Godišnji odmor

► Obrada osobnih podataka pri organizaciji i provedbi nastave na daljinu putem pojedinih računalnih programa/alata/usluga koji se koriste u obrazovnom sustavu

• Obvezno pravo

► Odgovornost za štetu (čl. 1045. ZOO-a)

► Zastara – anuiteti (čl. 226. ZOO-a)

► Vraćanje kapare (čl. 304. ZOO-a)

► Pravična novčana naknada – orijentacijski kriteriji (čl. 1101. ZOO-a)

► Ugovor o najmu stana (čl. 10. ZNS-a)

► Odgovornost za štetu (čl. 1045. ZOO-a)

► Zastarni rok (čl. 374. ZOO-a/91)

► Kazneno djelo – odgovornost za štetu (čl. 1045. ZOO-a)

► Povećanje tužbenog zahtjeva sukladno izmjenjenim orijentacijskim kriterijima  (čl. 214. ZOO-a)

• Stvarno pravo

► Stjecanje prava vlasništva (čl. 61. ZV-a)

► Naplata zajedničke pričuve  (čl. 90. ZV-a)

► Dosjelost – samostalnost posjeda  (čl. 159. ZV-a)

► Upravitelj zgrade (čl. 85. ZV-a)

► Plaćanje zajedničke pričuvE  (čl. 89. ZV-a)

► Uporaba tuđe stvari (čl. 164. ZV-a)

► Suvlasništvo nekretnine (čl. 70. ZV-a)

► Brisovna tužba (čl. 129. ZZK-a)

► Smetanje posjeda (čl. 22. ZV-a)

► Stjecanje prava vlasništva temeljem sudske odluke (čl. 46. ZV-a)

► Predaja u suposjed (čl. 46. ZV-a)

• Obiteljsko pravo

► Uzdržavanje djeteta (čl. 285. OBZ-a)

► Bračna stečevina – pravo na otkup stana (čl. 64. ZSO-a)

► Pravo na uzdržavanje (čl. 429. OBZ-a)

► Obveza uzdržavanja – doprinos uzdržavanju (čl. 290.OBZ-a)

► Povećanje svote uzdržavanja  (čl. 285. OBZ-a)

• Radno pravo

► Izvanredni otkaz (čl. 116. ZR-a)

► Isplata razlike plaće (čl. 86. ZPD-a)

► Povratak na rad i stjecanje bez osnove (čl. 1111. ZOO-a)

• Porezno pravo – PDV

► Usluge restorana i cateringa i stopa PDV-a

• Neoporezive isplate otpremnine – što se smatra radom kod istog poslodavca?. Kada se otkazuje ugovor o radu osobno ili poslovno uvjetovanim otkazom, bitno je odrediti što se smatra radom kod istog poslodavca kako bi se točno odredio radni staž za koji se isplaćuje neoporeziva svota otpremnine. Godine staža ostvarenog kod prethodnog poslodavca moguće je uračunati samo u situacijama kada se na novog poslodavca prenose ugovori o radu radnika koji rade u poduzeću ili dijelu poduzeća koje se statusnom promjenom ili pravnim poslom prenosi na novog poslodavca.
• Dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka kod podjele društva s osnivanjem. Statusna promjena podjele s osnivanjem u kojoj nema novčanog tijeka i osiguran je slijed stjecanja tih poslovnih udjela smatra se zamjenom udjela, a koja predstavlja iznimku od oporezivanja porezom na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka. To znači da se pri podjeli društva s osnivanjem, uz zadovoljenje navedenih uvjeta, fizičkim osobama ne utvrđuje dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka.
• Izdavanje računa u maloprodaji. Računi za isporuke drugim poreznim obveznicima ili pravnim osobama koje nisu porezni obveznici trebaju sadržavati sve elemente koji su propisani čl. 79. st. 1. Zakona o PDV-u. Navedeni računi trebaju se izdavati iz veleprodaje jer je riječ o prodaji profesionalnim korisnicima, odnosno drugim pravnim ili fizičkim osobama koje obavljaju neku registriranu djelatnost.
• Uvoz robe u Italiju i prodaja te robe na području Italije.Uvoz dobara je predmet oporezivanja PDV-om u državi članici na čijem se području dobra nalaze pri unosu dobara u EU. Roba koja je uvezena u drugu državu članicu EU-a i dalje se prodaje na području te druge države članice EU-a ne smatra se predmetom oporezivanja u RH. U poslovnim knjigama društva u RH navedene kupnje i prodaje robe evidentiraju se samo u financijskom knjigovodstvu društva u RH koje je obveznik poreza na dobitak u RH bez iskazivanja kroz prijave PDV-a u RH i obrasce PDV-a koji se predaju u RH.
• Provedba izbora za radničko vijeće putem informacijsko-komunikacijskih tehnologija. U okolnostima koje sprječavaju radnike da izravno sudjeluju u cijelom ili u nekom od dijelova postupka izbora za radničko vijeće zbog više sile (elementarna nepogoda, epidemija i sl.) i drugih objektivnih ili osobnih stanja, poslodavac je obvezan osigurati radnicima uporabu informacijsko-komunikacijskih tehnologija kojima u okviru obavljanja poslova inače raspolaže.
• Rad stranaca – sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme. U mišljenju Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike istaknuto je kako je u slučaju zapošljavanja radnika – stranih državljana koji imaju dozvolu za boravak i rad, moguće sklapanje više uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme čije je ukupno trajanje neprekinuto dulje od tri godine. To ponajprije zbog međuovisnosti uvjeta rada i uvjeta boravka stranaca propisanih Zakonom o strancima te ograničenog karaktera trajanja odobrenja takva privremenog boravka.
• Pravo na rad tražitelja međunarodne zaštite, azilanata i osoba pod supsidijarnom zaštitom. Tražitelj međunarodne zaštite može u RH raditi bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada, s time da pravo na rad stječe istekom roka od devet mjeseci od dana podnošenja zahtjeva o kojemu MUP nije donio odluku. Pravo na rad bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada imaju i osobe kojima je u RH odobren azil ili supsidijarna zaštita.