Pravo i porezi 5/2025

Plava karta EU-a je dozvola za boravak i rad koja se izdaje za visokokvalificirano zapošljavanje, kao biometrijska dozvola boravka, u koju se u rubriku vrsta dozvole unosi plava karta EU-a te koja nositelja ovlašćuje na ulazak, ponovni ulazak, boravak i rad u RH. Visoke stručne kvalifikacije su kvalifikacije potvrđene dokazima o kvalifikacijama u visokom obrazovanju ili stručnim vještinama visoke razine.

Autori u članku iznose uvjete pod kojima se izdaje plava karta EU-a i prava koja državljani trećih zemalja kojima je izdana plava karta EU-a imaju u RH.

1. Uvod
2. Općenito o plavoj karti EU-a i zapošljavanju visokokvalificiranih državljana trećih zemalja u RH
3. Uvjeti za izdavanje plave karte EU-a
4. Postupak za izdavanje plave karte EU-a
5. Pristup zapošljavanju
6. Promjena poslodavca
7. Prava državljana trećih zemalja kojima je izdana plava karta EU-a
8. Produljenje plave karte EU-a

U ovome se članku propituju kriteriji koji identificiraju neki pravni odnos kao radni odnos. Obrađuju se klasične bitne odrednice i obilježja radnog odnosa koje su otprije poznate i razrađene u stručnoj literaturi (dobrovoljnost, obveza osobnog obavljanja rada, osobna podređenost i naplatnost). U ovome se članku s obzirom na određivanje radnog odnosa posebno upućuje na problematiku hijerarhije izvora prava, horizontalnih odnosa među izvorima radnog prava istog ranga, ali i na ulogu te prvenstvo Zakona o radu u čitavom pravnom poretku, posebno s obzirom na specijalne zakonske režime koji u nekoj mjeri zahvaćaju i materiju radnog prava. Procjena o tome je li nešto radni odnos i kakva su mu obilježja ponajprije se temelji na prvenstvu činjenica, odnosno s obzirom na ono što stvarno postoji u nekom odnosu i jesu li to kumulativno ispunjeni bitni kriteriji na koje upućuje Zakon o radu.

1. Uvod
2. Zadanost radnog odnosa pravilima Zakona o radu
3. Neodlučnost proizvoljnih naziva i kvalifikacija te naglasak na stvarnostima
4. Radni odnos i obvezni odnos
5. Kriteriji za identifikaciju radnog odnosa
6. Proizvoljnost tumačenja i mišljenja državnih tijela
7. Zaključak

Istek vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme predstavlja jedan od načina prestanka ugovora o radu. U slučaju prestanka radnog odnosa na spomenuti način, kao i kod ostalih zakonom utvrđenih načina prestanka ugovora o radu, između ostalih, radniku pripadaju određena materijalna prava. Stoga u ovome članku sažeto razmatramo najvažnija materijalna prava koja radnika pripadaju nakon prestanka ugovora o radu na određeno vrijeme istekom vremena na koje je sklopljen.

1. Uvod
2. O isteku vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme kao načinu prestanka radnog odnosa
3. Najvažnija materijalna prava koja pripadaju radniku pri prestanku ugovora o radu na određeno vrijeme istekom vremena na koje je sklopljen
4. Umjesto zaključka

Autor u članku obrađuje pojedina osnovna pitanja u vezi s obradom osobnih podataka radnika, a koja se pojavljuju prilikom zasnivanja, trajanja i prestanka radnog odnosa te se prvenstveno tiču prava i obveza radnika i poslodavaca (a ponekad i trećih osoba). Cilj je dati pregled nekih od glavnih obveza i odgovornosti poslodavaca u okviru propisa o zaštiti osobnih podataka, imajući pritom na umu i prava radnika.

1. Uvod
2. Pravni temelji za obradu osobnih podataka u radnim odnosima
3. Pravna obveza voditelja obrade – poslodavca
4. Legitimni interes poslodavca kod obrade osobnih podataka radnika
5. Transparentnost obrade osobnih podataka radnika
6. Tehničke i organizacijske mjere zaštite
7. Obrada posebnih kategorija osobnih podataka
8. Privola kao pravni temelj za obradu osobnih podataka radnika
9. Otvorene molbe

Zahtjev za zaštitu prava radnika predstavlja instrument kojim radnik štiti svoje pravo iz radnog odnosa za koje smatra da mu je povrijeđeno radnjom ili odlukom poslodavca. U praksi odnosni instrument često predstavlja samo jednu od stepenica za ostvarivanje sudske zaštite povrijeđenog prava jer navedeni zahtjev predstavlja procesnu pretpostavku za sudsku zaštitu u situaciji kada poslodavac ne udovolji tom zahtjevu. Pravilno definiranje sadržaja i dosega ovog instituta od iznimnog je značenja za zaštitu prava radnika jer pogrešna kvalifikacija pojedinih segmenata ovog instituta može dovesti do prekluzije prava radnika. U sudskoj praksi svakodnevno se javljaju nova sporna pitanja u vezi s ovim institutom na koja sudovi često daju oprečne odgovore. Autor u ovom članku skreće pozornost na sporne aspekte instituta zahtjeva za zaštitu prava radnika, analizira stajališta judikature o navedenim pitanjima i daje prijedloge kako bi se predmetna pitanja trebala razriješiti.

1. Uvod
2. Forma i sadržaj zahtjeva za zaštitu prava
3. Rokovi
4. Pravo iz radnog odnosa
5. Zaključak

U radu se daje prikaz odredaba o zakonskoj zabrani otkaza iz čl. 34. Zakona o radu. Pritom se, na temelju analize zakonskih odredaba te dostupne sudske prakse i objavljenih mišljenja nadležnog ministarstva, nastoji objasniti logiku u pozadini navedenog instituta, skicirati doseg njegove primjene te razjasniti potencijalne dvojbe u vezi s (a) razlikovanjem zabrane otkaza u odnosu na druge načine prestanka ugovora o radu, (b) (ne)primjenom odredaba o zabrani otkaza u kontekstu probnog rada, (c) mogućnosti sudskog raskida ugovora o radu u slučaju oglašavanja ništetnim otkaza danog radniku suprotno zakonskoj zabrani otkazivanja te (d) mogućnosti radnika u odnosu na kojeg postoji zakonska zabrana otkaza da otkaže ugovor o radu.

1. Uvod
2. Zakonska zabrana otkaza radniku
3. (Ne)primjena odredaba o zabrani otkaza kod probnog rada
4. Sudski raskid kod otkaza koji je oglašen ništetnim zbog kršenja zakonske zabrane otkazivanja
5. Zakonska zabrana otkaza ne sprječava radnika u čiju je korist ustanovljena da otkaže ugovor o radu
6. Zaključak

U časopisu Pravo i porezi br. 3/25. pisali smo o povratu PDV-a iz RH poreznim obveznicima iz trećih zemalja i poreznim obveznicima sa sjedištem u EU-u. U ovome članku autorice obrazlažu uvjete za povrat PDV-a hrvatskim poreznim obveznicima iz EU-a i iz trećih zemalja. Povrat PDV-a iz EU-a hrvatski porezni obveznici mogu ostvariti isključivo elektroničkim putem. Pravila za povrat PDV-a hrvatskim poreznim obveznicima iz trećih zemalja propisana su nacionalnim propisima o oporezivanju PDV-om koji se primjenjuju u svakoj pojedinoj zemlji iz koje se traži povrat PDV-a.

1. Uvod
2. Povrat PDV-a hrvatskim poreznim obveznicima iz EU-a
3. Povrat PDV-a hrvatskim poreznim obveznicima iz trećih zemalja

Stupanjem na snagu Zakona o upravljanju i održavanju zgrada RH prvi je put dobila sveobuhvatan pravni okvir za upravljanje i održavanje zgrada. Ovaj članak analizira ključne promjene koje donosi ZUOZ, s posebnim naglaskom na prava i obveze predstavnika suvlasnika i vijeća suvlasnika. Također, predmet ovog članka je i detaljna analiza novoga zakonodavnog rješenja u odnosu na međuvlasnički ugovor. Kroz analizu relevantnih odredaba i mogućih izazova u primjeni ZUOZ-a, članak pruža uvid u očekivane učinke novoga zakonskog okvira, potencijalne probleme u praktičnoj provedbi te njegovu ulogu u osiguravanju transparentnijeg i učinkovitijeg upravljanja zgradama u RH.

1. Zaključak
2. Uvod
3. Međuvlasnički ugovor, predstavnik suvlasnika i vijeće suvlasnika
4. Zaključak

Članak iznosi problematiku nekoliko instituta Zakona o upravljanju i održavanju zgrada koji su se otpočetka pokazali izazovnima zbog njihova uređenja kao pravnih standarda. Riječ je o problematici uličnog pročelja te hitnih i nužnih popravaka. Zakonodavac je očekivano (i opravdano) uređenje mnogih odnosa koji nastaju u povodu upravljanja i održavanja zgrada uredio kogentno s vrlo uskim i precizno određenim izričajima te logikom enumerativne potpunosti. Međutim, brojna pitanja i fenomene koji se pojavljuju uredio je pravnim standardom, što je odmah u primjeni dovelo do niza dvojbi. Tim je više došlo do toga jer ovaj zakon ima širok krug neposrednih adresata koji su u pravnome smislu neuki, a oni su ti koji prvi dolaze u kontakt sa zakonskom normom i moraju joj u životnoj situaciji odrediti pojmovni i normativni doseg. Logično je da su pritom uslijedile mnoge zadrške i restriktivni pristupi, ponajprije kako bi se izbjeglo potpadanje pod doseg prekršajnih pravila zakona. Međutim, ni to nije pravi put razumnoj primjeni zakonske norme.

1. Uvod
2. Adresati zakonskih pravila i njihova primjena
3. Ulično pročelje
4. Hitan popravak
5. Nužan popravak
6. Uloga upravitelja zgrada i odredbe ZUOZ-a
7. Zaključak

U ovome se članku iznosi kratak praktični i neposredan iskustveni uvid u način na koji se u prva četiri mjeseca od stupanja na snagu primjenjuje Zakon o upravljanju i održavanju zgrada. Zbog specifičnosti (neodređenosti i samo situacijskoj odredivosti) većine zakonskih izričaja zakon je u početnoj fazi primjene prouzročio određene dvojbe i pravne nesigurnosti. Međutim, sve to treba, osim u kontekstu suvlasnika, predstavnika suvlasnika i trećih osoba, sagledavati i s obzirom na ulogu upravitelja zgrada. Sve što se u ovome članku navodi iskustveno je prokušano i rezultat je našeg anketiranja brojnih suvlasnika i predstavnika suvlasnika višestambenih zgrada, a na tragu dvojbe koja je pratila i sam zakonodavni proces o tome imaju li upravitelji zgrada uopće praktičnu svrhu, treba li ih zadržati te objektivno pridonose li oni održivu upravljanju i održavanju zgrada.

1. Uvod
2. Upravitelji zgrada i proizvoljnost primjene ZV-a i ZUOZ-a
3. Prava i obveze upravitelja zgrada prema ZUOZ-u
4. Predstavnik suvlasnika u stvarnosti je upravitelj
5. Je li ZUOZ sam po sebi dovoljan i što se očekuje od resornog ministarstva?
6. Umjesto zaključka – imaju li upravitelji zgrada uopće praktičnog smisla?

Novi zakon o grobljima stupanjem na snagu početkom svibnja cjelovito zamjenjuje prijašnji zakon iz 1998. godine. Pravno uređenje kojim je utvrđen pravni okvir upravljanja grobljima i raspolaganja grobnim mjestima unutar groblja uspostavljen je prijašnjim zakonom, tako da novi zakon predstavlja nadogradnju i osvježavanje postojećeg uređenja. Groblje je objekt komunalne infrastrukture, u naravi javno dobro u općoj uporabi i stvar izvan pravnog prometa (res extra commercium). Riječ je o nekretnini koja uživa strogu javnopravnu zaštitu poput voda ili cesta. Kao komunalna infrastruktura može biti u pravnom prometu samo između JLS-ova i pravnih osoba koje obavljaju komunalne djelatnosti. Treće osobe ne mogu stjecati stvarna prava, osim služnosti i prava građenja u skladu s odlukom predstavničkog tijela JLS-a. No, iznimno kad je riječ o grobljima, treće osobe mogu stjecati stvarna prava na dijelovima te infrastrukture. Što nam donosi novi Zakon o grobljima? U prvom redu kvalitetnu razradu upravljanja grobljima s pojmovnikom (čega do sada nije bilo), novim pravilima i novim uređenjem.

1. Uvodno o uređenju grobljâ
2. Izgradnja novoga groblja
3. Groblje kao građevina komunalne infrastrukture
4. Najvažniji razlozi za donošenje novog Zakona o grobljima
5. Memorijalna groblja
6. Ostale novosti u novom Zakonu o grobljima
7. Zaključak

Obvezni odnosi postižu učinak među njihovim sudionicima. Riječ je o načelu obveznog prava i njegovu bitnom razlikovnom obilježju prema stvarnim pravima. No obvezni odnosi mogu ponekada djelovati i prema trećima, na način da učinci tih odnosa zahvaćaju osobe koje nisu sudjelovale pri njihovu nastanku niti se nalaze u poziciji dužnika i vjerovnika. Kako vrijeme odmiče i obvezno se pravo razvija, broj je tih situacija sve veći, a neke od njih, one najvažnije, obrađuju se u ovom članku. Učinak obveznih odnosa inter partes je načelo, što proklamira i sâm Zakon o obveznim odnosima, ali uz brojne iznimke te situacije u kojima se to relativizira, dopuštajući trećoj osobi s pravnim interesom da nešto poduzima glede tog odnosa, ako ni zbog čega drugoga onda zbog toga što se tuđi obvezni odnos prelije u područje njezinih prava, obveza, stanja i dr.

1. Djelovanje obveznog odnosa inter partes
2. Učinak inter partes u Zakonu o obveznim odnosima – načelno stajalište zakonodavca
3. Pravni interes kao relativizacija učinka inter partes
4. Dugotrajnost obveznog odnosa i učinci inter partes
5. Prividan ugovor i treća savjesna osoba
6. Treća osoba kod pobijanja pravnih radnji dužnika
7. Osoba ovlaštena isticati ništetnost
8. Ugovori u korist i na teret trećih osoba
9. Kolektivni ugovori

Autor u ovom članku razmatra bitna i aktualan pitanja u vezi s putnim osiguranjem. Pri ugovaranju police tog osiguranja osiguraniku se pruža zaštita od neželjenih rizika koji se mogu dogoditi na putovanju kao što su bolest, povrede, smrt člana obitelji, gubitak prtljage. Osiguranje pokriva troškove nužnog liječenja u inozemstvu, nadoknađuje troškove spašavanja i prijevoza osiguranika do bolnice ili liječnika te prijevoza od bolnice do mjesta prebivališta, a može uključivati i osiguranje od gubitka ili kašnjenja prtljage. Ostala pokrića npr. osiguranja od otkaza putovanja, osiguranje od privatne odgovornosti i dr. moraju su uglavnom dodatno ugovoriti.

1. Osiguranje kao gospodarska djelatnost
2. Putno osiguranje
3. Umjesto zaključka

Ovaj je članak tematski nastavak autoričina članka o kvorumu objavljen u br. 4/25 časopisa Pravo i porezi. U njemu se specifično kod održavanja sjednica na daljinu razlaže problematika kvoruma te nekoliko odlučnih pitanja koja je prate. Iznose se i razlozi zašto se ponekad pribjegava održavanju sjednica na daljinu. Osim kvoruma, a u određenoj mjeri koja je povezana s njime, razmatra se i problematika većinâ potrebnih za donošenje odluka kada se sjednica održava na daljinu i kada njezino daljinsko održavanje poprima različite oblike. Kako god da se uređuje ili u kojemu god obliku da se sjednica kolegijalnoga tijela održava, polazišta i osnovni koncepti glede kvoruma ostaju nepromijenjeni. U članku se na poseban način obrađuje i problematika održavanja sjednica kolegija na daljinu kao reakcija na nemogućnost postizanja kvoruma u redovnim situacijama kada se sjednice održavaju s fizičkom prisutnošću članova.

1. Uvod
2. Treba li uopće postojati kvorum
3. Kvorum kada se sjednica održava na daljinu
4. Pogrešno ili neprikladno uređen kvorum kao imobilizacijski čimbenik
5. Zaključak

U kontekstu raširenosti umjetne inteligencije u području digitalnih i drugih usluga organizacije se sve češće služe alatima kao što su automatizirano donošenje odluka i izrada profila. Iako oni štede resurse i omogućavaju mnogo učinkovitije poslovanje, nepravilne prakse povezane s njihovom uporabom dovode do ugrožavanja prava i sloboda pojedinca, posebno u području zaštite osobnih podataka. Europski zakonodavac to je već predvidio u relevantnim odredbama GDPR-a, a pravna problematika dodatno se objašnjava praksom Suda EU-a.

1. Uvodno
2. Primjena automatiziranog donošenja odluka
3. Izrada profila
4. Važnost ljudskog nadzora
5. Europska zakonodavna rješenja
6. Europska sudska praksa

Autorica ovim člankom daje prikaz najvažnijih propisa kojima se uređuje pravo na pristup informacijama, naglašava njihovu svrhu i cilj, objašnjava ograničenja prava na pristup informacijama i provedbu testa razmjernosti i javnog interesa te naglašava obveze tijela javne vlasti na proaktivnu objavu informacija, osobito na dostavljanje informacija u Središnji katalog službenih dokumenata u nas te na obvezu savjetovanja s javnošću pri donošenju propisa. Objašnjava razliku između zahtjeva za pristup informacijama i zahtjeva za ponovnu uporabu informacija te opisuje obvezu njihova upisa u Službeni upisnik o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija.

1. Uvod
2. Zaključno
3. Pravni okvir
4. Iznimke od primjene Zakona
5. Obveznici provedbe Zakona: tijela javne vlasti
6. Povjerenik za informiranje
7. Službenik za informiranje
8. Načela pristupa informacijama
9. Ograničenja prava na pristup informacijama
10. Kako se ostvaruje pravo na pristup informacijama

U članku autorica analizira tri vrste domova koji postoje u RH: državni, decentralizirani i privatni domovi. Oni se razlikuju s obzirom na svoje osnivače, ustrojstvo, a osobito financiranje te s obzirom na korisnike i položaj korisnika u njima u smislu podmirivanja cijene socijalnih usluga. Ti se domovi u članku analiziraju s obzirom na dvije njihove najvažnije odrednice, najprije s motrišta kako se financiraju i gdje se osiguravaju sredstva za njihovo funkcioniranje, a zatim s motrišta korisnika, odnosno s motrišta toga kako i u kojoj mjeri korisnik sudjeluje u podmirivanju cijena socijalnih usluga. Ovaj je članak tematski nastavak na autoričin članak iz br. 4/25 časopisa Pravo i porezi gdje su se ti domovi i usluge koje pružaju korisnicima, zajedno s financiranjem, analizirali s motrišta tržišnog natjecanja. U ovome se članku analiziraju kako normativni okvir tako i zamišljena struktura tih domova u RH te određene i pojave i prakse koje se pojavljuju u stvarnosti, koje su čak i česte, ali nisu optimalne iliih se ne može prihvatiti kao povoljne.

1. Uvod
2. Državni domovi, odnosno domovi kojima je osnivač RH
3. Decentralizirani domovi
4. Pružatelji socijalnih usluga drugih osnivača (privatni pružatelji)
5. Zaključak

1. Promoveatur ut amoveatur
2. Međusobni odnos ugovornih strana / Privity of contract
3. Naknada u međusobnom odnosu / Privity of consideration
4. Pravni akt i dokument
5. Inkluzivni dodatak

POREZ NA DOBIT

IV. – 1. Uputa o sastavljanju i podnošenju porezne prijave obveznika poreza na dobit za 2024. godinu

DOPRINOSI ZA OBVEZNA OSIGURANJA

VI. – 2. Oslobođenje od obveze doprinosa za osobu koja se prvi put zapošljava

Zakonska definicija digitalne radne platforme i registracija u sustavu JEER

Mogućnost korištenja ugovora o djelu za obavljanje određenih poslova

Obavljanje drugih poslova i isplata dodatka za prekovremeni rad

Određivanje radnog vremena za vrijeme terenskog rada i prekovremeni rad

Pravo na minimalnu plaću i rodiljni / roditeljski dopust

Bolesni član obitelji i status njegovatelja

Naknada plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i dnevnica

Nepristajanje na ponuđene izmijenjene ugovore o radu temeljem donesenog općeg akta o sistematizaciji, sukladno obvezi ustanove iz čl. 37. Zakona o plaćama u državnoj služni i javnim službama

Problematika rada putem digitalnih radnih platformi

OBVEZNO PRAVO

TERET DOKAZA NEDOSTATKA RADOVA (čl. 610. ZOO-a)

Kada su u pitanju nedostaci radova, teret dokaza nedostataka je na naručitelju radova, a ne na izvođaču, pri čemu je na naručitelju radova da određeno navede nedostatke i predloži dokaze pomoću kojih se oni mogu utvrditi.

IZVANSUDSKA NAGODBA (čl. 150. ZOO-a)

Tužitelj je bio imatelj/nositelj imovinskog prava (tj. prava na isplatu) u vezi kojeg je mogao sklopiti valjanu izvansudsku nagodbu.

ZASTARA (čl. 376. ZOO-a/91)

Početak tijeka zastare za potraživanje naknade štete za vrijeme privremene nesposobnosti za rad počinje prestankom privremene spriječenosti za rad i tek tada počinje teći zastara potraživanja naknade štete za taj oblik štete.

NIŠTETNOST OPĆIH UVJETA POSLOVANJA (čl. 937. ZOO-a)

Ništetne su odredbe Općih uvjeta kasko, ako svojim odredbama drugačije uređuju posljedice neplaćanja premije od toga kako ih uređuje odredba čl. 937. st. 3. ZOO, odnosno nije dopušteno Općim uvjetima kasko osiguranja propisati da osiguratelj nije obvezan slati obavijest o dospijeću premije kao i da je posljedica neplaćanja premije u roku dospijeća prestanak osigurateljnog pokrića.

UGOVOR O NALOGU (čl. 767. ZOO-a)

Kada je u konkretnom slučaju tuženik kao zamjenik nalogoprimca postupio po uputi nalogoprimca (gdje prema utvrđenju drugostupanjskog suda nema svojstvo treće osobe u smislu kako to činjenično sugerira tužitelj-protutuženik), te spornu isplatu izvršio prema kupcu, on tužitelju-protutuženiku kao nalogodavcu ne odgovara za tu isplatu.

TRGOVAČKO PRAVO

PODRUŽNICA (čl. 612. ZTD-a)

Obavljanje trajne gospodarske djelatnosti inozemnih pravnih osoba na području Republike Hrvatske bez osnivanja podružnice u smislu odredbe čl. 612. st. 2. ZTD-a ne predstavlja nedopuštenu činidbu, niti ugovore čini ništavima.

STVARNO PRAVO

PRAVNI POLOŽAJ POSJEDNIKA (čl. 165. ZV-a)

Kako je, dakle, tuženica predala posjed predmetnog stana tužiteljima u vrijeme dok je još bila poštena posjednica, sudovi su pravilno primijenili materijalno pravo kada su odbili tužbeni zahtjev jer naknadu štete vlasniku ima obvezu naknaditi nepošteni, ali ne i pošteni posjednik.

STJECANJE PRAVA VLASNIŠTVA DOSJELOŠĆU (čl. 67. ZV-a)

Tuženica nije mogla steći pravo vlasništva spremišta dosjelošću jer na tom spornom spremištu nije uspostavljeno vlasništvo kao na posebnom dijelu nekretnine, pa prema sadašnjem stanju stvari spremište, kao sporedna prostorija (sporedni dio samostalne prostorije) ostaje kao prostorija koja služi svrsi glavne stvari, a ta “glavna stvar” je stan tužitelja.

RADNO PRAVO

NAKNADA PLAĆE ZA RAD BLAGDANOM (čl. 95. ZR-a)

Budući da tužitelj prema unaprijed određenom rasporedu rada na blagdane nije imao obvezu raditi, već je koristio slobodan dan, odnosno tjedni odmor, tužitelj nema pravo na naknadu plaće, jer te dane nije niti imao obvezu raditi.

POSLOVNO UVJETOVANI OTKAZ

(čl. 115. ZR-a)

Pravilno je prvostupanjski sud zaključio da nisu postojali opravdani razlozi za otkaz ugovora o radu jer tuženik nije dokazao da su se promijenile okolnosti poslovanja koje bi opravdale pobijanu odluku.

SUDSKI RASKID UGOVORA O RADU

(čl. 125. ZR-a)

Bez obzira što tuženik-protutužitelj u ovom sporu nije uspio dokazati postojanje opravdanog razloga za otkazom ugovora o radu stoji činjenica da je tuženik-protutužitelj kao poslodavac bio nezadovoljan radom tužiteljice-protutužene kao njegove radnice, a dokaz nezadovoljstva je i njegov zahtjev za sudski raskid ugovora o radu.

PRAVO NA GODIŠNJI ODMOR (čl. 78. ZR-a)

Prvostupanjski sud je pravilno zaključio o ništetnosti ugovornih odredbi ugovora o radu, kojima se tužiteljica odrekla prava na godišnji odmor za 2020. godinu kod tuženika, zbog toga što ga je u cijelosti iskoristila kod prethodnog poslodavca. Ovo stoga što je navedena odredba u suprotnosti sa kogentnom odredbom članka 80. ZR-a, k

Porezno pravo – PDV

SUSTAVNO NEPOŠTOVANJE POREZNIH OBVEZA

Porezno pravo – Porez na dobitak

KVALIFIKACIJA DRUŠTVA KĆERI KAO NEAUTENTIČNOG ARANŽMANA

Radno pravo

OSPOSOBLJAVANJE ODVJETNIČKIH VJEŽBENIKA

Usluge montaže s motrišta PDV-a

Isporuke elaborata Veleposlanstvu s motrišta PDV-a

Ugovaranje trajanja otkaznog roka

Utvrđivanje broja dana godišnjeg odmora

Novost u Zakonu o blagdanima, spomendanima i neradnim danima

u Republici Hrvatskoj

Naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad (bolovanja) i ovrha