S obzirom na to da neke vrste prihoda u sustavu računovodstva državnog proračuna zahtijevaju dodatna pojašnjenja radi usklađenja računovodstvenih evidencija proračunskih korisnika, ona se daju u ovome članku. Riječ je o nekim oblicima općih prihoda, namjenskim prihodima te vlastitim prihodima kod proračunskih korisnika državnog proračuna.

U ovom se članku daje pregled niza specifičnih knjigovodstvenih evidencija u sustavu proračunskog računovodstva. Njihova je specifičnost uvjetovana posebnostima rada osoba koje se nalaze u sustavu opće države.

S obzirom na to da se većina financijskih izvještaja, za poslovanje u 2012. predaju do 15. veljače 2013., treba provjeriti podatke na knjigovodstvenim računima. Provjera podataka iskazanih na knjigovodstvenim računima jedan je od oblika priprema za utvrđivanje rezultata poslovanja. Osim podataka na računima provjerit treba i sustav knjiženja istovrsnih poslovnih promjena. Isto tako, iako je računovodstveni propis odredio sustave knjiženja, u nekim ih se okolnostima ne može dosljedno slijediti. Ta odstupanja nisu pogrešna. Ona se moraju, ako su opravdana, uvažiti pri kontroli prometa pojedinih knjigovodstvenih računa. Sastavni dio ovog članka je tablični pregled knjiženja objavljenih u časopisima RRiF u 2012. u stalnoj rubrici: Praktikum proračunskog računovodstva.

Od 1. listopada 2012. moraju se pri ugovaranju ispunjenja novčanih obveza uvažavati odredbe novodonesenoga zakona kojim se uređuje ispunjenje novčanih obveza. Tim zakonom različito se pristupa ovim rokovima s obzirom na osobu koja je dužna ispuniti novčanu obvezu. S obzirom na to da osobe javnog prava, koje pretežitim dijelom pripadaju proračunskom okruženju, krajem godine sastavljaju nove planove nabave u sustavu javne nabave i na to da će morati sklapati ugovore kojima će postupci javne nabave završavati, pozornost moraju posvetiti ugovaranju rokova ispunjenja novčanim obvezama kako ti rokovi ne bi bili suprotni zakonskim odredbama.

Pri provođenju Zakona o javnoj nabavi obveznici njegove primjene imaju pitanja na koja ne znaju odgovoriti ili traže provjeru svojih odgovora. U ovom članku daje se odgovor na niz različitih pitanja iz područja javne nabave. Ovo je peta grupa odgovora na pitanja iz provedbe sustava javne nabave. Prethodne dvije su objavljene u časopisima RRiF br. 5/12. i 11/12. te u prilozima Poslovanje proračuna i proračunskih korisnika uz br. 4/12. i uz broj 7/12.

Temeljno pitanje na koje poslovni subjekti moraju odgovoriti je jesu li pri nabavama roba, usluga i radova obvezni primjenjivati Zakon o javnoj nabavi. Ako jesu, moraju provoditi niz postupaka i radnji koje su sastavnice ovog zakona, a ako nisu, neke ili sve odredbe mogu, ako tako odluče, primijeniti kako osigurali transparentnost i javnost svojih nabava čime bi se trebalo osigurati racionalno trošenje njihovih sredstava. S obzirom na to da poslovni subjekti ponekad dvoje oko toga jesu li ili nisu obveznici primjene Zakona o javnoj nabavi, ovim člankom se daje odgovor na tu dvojbu.

U sustavu jvane nabave naručitelji su jedan od pesudnih čimbenika njegova provođenja. Oni su kupci koji moraju svoju nabavu provoditi po strogu utvrđenim postupcima. Provođenje takve (javene) nabave nalaže im i odgovorajuće ponašanje. Kako bi ih se upozorilo na sve što trebaju napraviti u sustavu javne nabave daje se sažeti pregled njihovih “općih” obveza.

Zaključen je novi Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike između Vlade Republike Hrvatske i sindikati državnih službenika i namještenika 2. kolovoza 2012. na rok od četiri godine. Osim Kolektivnog ugovora, Vlada i sindikati državnih službenika i namještenika zaključili su i dva dodataka: Dodatak I Kolektivnom ugovoru i Sporazum o izmjenama i dopunama Dodataka Sporazumu o osnovici za plaće u državnim službama od 23. ožujka 2009. O pravima i obvezama državnih službenika i namještenika na temelju zaključenog novog Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike i dva dodatka pročitajte u nastavku članaka.

Pravo na dar djetetu u prigodi dana sv. Nikole i božićnica nisu prava koja su propisana zakonom, nego su to materijalna prava koja pripadaju državnom službeniku i namješteniku na temelju Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike te službeniku i namješteniku u javnim službama na temelju Temeljnoga kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama Na službenike i namještenike zaposlene u upravnim odjelima i službama (upravnim tijelima) lokalne i područne regionalne samouprave navedena prava mogu se, u skladu Zakonom o službenicima i namještenicima u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, urediti kolektivnim ugovorom sklopljenim između ovlaštenih predstavnika sindikata i općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana.

Radni odnosi onih koje podrazumijevamo pod zaposlenima u javnom sektoru u odnosu na ostale vrste radnih odnosa bitno su složeniji pa se stoga pri uređenju njihovog radnopravnog statusa osim Zakona o radu kao osnovnog propisa iz područja radnih odnosa primjenjuju i posebni zakoni. U članku se daje prikaz propisa koji uređuju pravo na dnevnicu u zemlji svih onih koji se podrazumijevaju pod zaposlenima u javnom sektoru. Zbog raznih specifičnosti ponekad je teško odgovoriti koji propis primijeniti pri određivanju prava na dnevnicu za službeno putovanje u zemlji. Na te i slične dvojbe pokušat ćemo odgovoriti u nastavku članka.

U rujnu 2012. na snagu su stupile i izmjene i dopune Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila koje se pojašnjavaju u ovom članku.

Zakon o proračunu nije bio mijenjan od svoga donošenja. S obzirom na to da su se okolnosti poslovanja u tih nekoliko godina promijenile i na to da su se uočile potrebe za jasnijim uređenjem nekih postojećih zakonskih normi, pred donošenjem su promjene Zakona o proračunu. Očekuje se donošenje promjena ovog zakona do kraja 2012. Sažetak njegovih promjena dan je u ovom članku. Neke od promjena morat će se primijeniti od 1. siječnja 2013.

Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 15. studenoga 2012. utvrdila Prijedlog Zakona o sanaciji javnih ustanova, s konačnim prijedlogom zakona. Donošenjem ovog zakona omogućit će se sanacija onih javnih ustanova kojima osnivač nije u mogućnosti pokriti nastale manjkove ili ispunjavati novčane obveze u zakonom utvrđenim rokovima. Osnovne naznake ovog Prijedloga zakona čija se primjena očekuje 1. siječnja 2013. daje se u ovom članku.