Tijekom predizborne kampanje, u drugoj polovini 2011. u nas, naviješteno je da će se, dođe li sadašnja Vlada na vlast, u poreznom sustavu provesti određene promjene. Jedna bi od njih bila uvođenje poreza na imovinu. To je već tada u gotovo svim društvenim krugovima izazvalo burne reakcije. Nakon provedenih izbora, među stručnjacima, ali i među laicima, počele su o najavljenim poreznim promjenama brojne i široke rasprave. Problematiziralo se je ne samo uvođenje i objekt najavljenog poreza nego i njegovi mogući pozitivni i negativni učinci.
U sklopu potpuno novog uređenja upravnog spora u RH, autor u članku izlaže osnovna važeća pravila koja se odnose na zaštitu prava i pravnih interesa fizičkih i pravnih osoba i drugih stranaka ako je poreznim aktom kojim se odlučuje o pojedinačnim pravima i obvezama iz porezno-pravnog odnosa povrijeđeno neko od navedenih prava.
Razvoj prava društava te financijskih tržišta i slobode kretanja kapitala prati jačanje prava dioničara. Autorice u ovome članku razmatraju najnovija dostignuća u razvoju prava dioničara nakon donošenja Direktive 2007/36 i njezine implementacije u nacionalna zakonodavstva. Prava dioničara zajamčena pravnim okvirom nailaze na probleme u ostvarivanju prvenstveno zbog pasivnog držanja dioničara i nepostojanja želje za praćenjem rada društva čiji su dioničari. Autorice su provele istraživanje na uzorku 167 trgovačkih društava koja primjenjuju kodeks korporativnog upravljanja kako bi došle do rezultata koliki udio dioničara prakticira svoja prava u društvima koja su im zajamčena pravnim okvirom.
Autori: Prof. dr. sc. Hana HORAK Dr. sc. Kosjenka DUMANČIĆ , dipl. iur.
U ovom se članku govori o značaju instituta pobijanja dužnikovih pravnih radnji glede zaštite vjerovnika. U prethodnim su dijelovima ovog članka autori dali detaljan pregled relevantnih pravnih izvora iz poredbenog prava te su pojasnili pravnu prirodu pobijanja pravnih radnji dužnika, kao i opće i posebne pretpostavke pobijanja pravnih radnji dužnika izvan stečaja. U ovom, posljednjem dijelu članka, autori objašnjavaju pravne posljedice (učinke) pobijanja pravnih radnji dužnika i posebnosti hrvatskog uređenja predmetnog instituta glede pasivne procesne legitimacije.
Autori: Dr. sc. Loris BELANIĆ, dipl. iur. Doc. dr. sc. Gabrijela MIHELČIĆ , dipl. iur.
Autor u ovome članku na transparentan, zanimljiv i detaljan način razmatra pitanja vezana za doprinos alternativnom rješavanju privatnopravnih sporova utemeljen na Zakonu o mirenju. Taj je zakon donesen radi olakšavanja pristupa mirenju kao odgovarajućem postupku rješavanja sporova, osiguranja raspoloživosti mirenja, jačanja svijesti o mirenju kroz poticanje primjene mirenja te osiguranja uravnoteženog odnosa između mirenja i sudskog postupka, što je utvrđeno, mutatis mutandis, i u čl. 1. st. 1. Direktive 2008/52/EC Europskog parlamenta i Vijeća o određenim aspektima mirenja u građanskim i trgovačkim predmetima.
Jedna od novosti koju je donijela reforma općega upravnog postupka je uvrštavanje odredaba o postupanjima u Zakon o općem upravnom postupku (ZUP). Između četiriju vrsta postupanja normiranih ZUP-om, najširi doseg ima zaštita od drugih oblika postupanja javnopravnih tijela, uređena čl. 156. ZUP-a. U tekstu su analizirani geneza i postojeći sadržaj te norme, uz prijedloge za poboljšanje njenog teksta.
Nabava za potrebe obrane i sigurnosti i za potrebe diplomatsko-konzularnih predstavništva kao posebne vrste javnih nabava načelno su uređene novim Zakonom o javnoj nabavi. Na ugovore koje sklapaju naručitelji u posebnim nabavama primjenjuje se Uredba o javnoj nabavi za potrebe obrane i sigurnosti i Pravilnik o javnoj nabavi u diplomatskim misijama i konzularnim uredima Republike Hrvatske u inozemstvu. Autor u ovome članku detaljno iznosi uvjete i postupke sklapanja ugovora i izdavanja narudžbenica u posebnim nabavama.
Izmjenama i dopunama Zakona o sudskim pristojbama (Nar. nov., br. 125/11., dalje: Zakon) naplata sudskih pristojbi usklađena je s procesnim zakonima. Jednako je tako način prisilne naplate nenaplaćene sudske pristojbe promijenjen i usklađen s važećom zakonskom regulativom. Autorica u nastavku detaljno iznosi razloge usvajanja Zakona kao i promjene koje su time nastale.
Na detaljan, zanimljiv i edukativan način autorica u ovom članku iznosi stajališta Europskog suda za ljudska prava1 u predmetima protiv Republike Hrvatske u kojima je Europski sud utvrdio povredu članka 6.1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda2 koji jamči pravo na pošteno suđenje (engl. right to a fair trial), a u postupku pred domaćim sudovima odlučivalo se o dopuštenosti revizije ratione valoris.
U ovome članku autorica razmatra odredbe nove direktive Solvency II kojom će biti propisan osigurateljni okvir društava za osiguranje i društava za reosiguranje u državama članicama EU te razlike u postojećem sustavu izračuna kapitalnih zahtjeva i nove direktive, navedene njezine prednosti u odnosu na postojeću regulativu te definirani rizici prema naputcima Europske komisije i njihova uloga u izračunu kapitalnih zahtjeva. U članku je također objašnjen sustav tzv. tri stupa direktive i osnovni pojmovi, navedeni su njezini ciljevi te postupak usvajanja novih odredaba unutar zemalja članica EU, kao i tzv. peta kvantitativna studija utjecaja, njezini zaključci koji se odnose na zemlje članice EU te je istaknuto njezina trenutačna provedba u RH.
