Proračunske klasifikacije omogućavaju da se prihodi i primici te rashodi i izdaci u državnom proračunu iskazuju i prate po nositelju, cilju, namjeni, vrsti, lokaciji i izvoru financiranja. Prihodi i primici povezani su s rashodnom stranom proračuna na način da je u sustavu državne riznice uvedena automatska kontrola trošenja rashoda i izdatka po pojedinom izvoru. O vrstama izvora (osim grupe izvora 2 Doprinosi za obvezna osiguranja) i kontrolama njihova trošenja u okviru državnog proračuna piše autorica ovog članka.
Kako pravilno ispuniti obrazac standardne metodologije za procjenu fiskalnog učinka zakona i drugih propisa Svaki predlagatelj propisa je uz prijedlog zakonskog ili podzakonskog propisa te akta planiranja kojeg donosi Vlada Republike Hrvatske ili kojeg Vlada Republike Hrvatske predlaže na donošenje Hrvatskom saboru dužan izraditi i Iskaz o procjeni fiskalnog učinka koji se daje na Obrascu PFU. Obrazac se rabi i pri nekim postupcima kojima se traži davanje suglasnosti za zaduživanje
Prema odredbama propisa kojima je uređeno poslovanje proračuna i proračunskih korisnika, proračunski korisnici u načelu ne mogu samostalno preuzimati obveze na teret proračuna. Za njihovo preuzimanje potrebna im je suglasnost nadležnog proračuna odnosno odgovarajućih tijela unutar proračuna. Ovo ograničenje se odnosi na proračunske korisnike svih proračuna. U ovom članku se odgovara na pitanje: kako i zašto ishoditi suglasnost za preuzimanje obveza po ugovorima koji zahtijevaju plaćanje u sljedećim godinama?
Autori: Ivana KUNIĆ , dipl. oec. Ana MICHIELI PAVUNA , dipl. oec.
U ovom članku se razmatraju praktični problemi funkcioniranja lokalnih zajednica uvjetovani velikim razlikama u fiskalnom kapacitetu kao presudnom čimbeniku kreiranja lokalnog razvoja te predvidivi učinci predstojeće porezne reforme poreza na dohodak. Uz to autorica daje i svoja promišljanja u vezi ove teme.
Autor: Maja CONER , univ. spec. oec., bacc. adm. publ., ovl. rač. i ovl. forenzičar
Zakon o javnoj nabavi ne primjenjuje se uvijek. Od njegove primjene pripisana su izuzeća. Ona se odnose na javne naručitelje (javne i sektorske). Ovaj članak obrađuje ta izuzeća te ih promatra i povezuje s novinama koje donosi nova direktiva 2014/24/ EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ (SL L 94)
Usluga se nabavljaju u skladu s općenitim uređenjem nabavljanja roba, usluga i radova u sustavu javne nabave. Poseban položaj imaju usluge koje su navedene u Dodatka II.B koji je sastavni dio zakonodavnog okvira stoga što je za njihovu nabavu dopušten i fleksibilniji postupak sklapanja ugovora sukladno čl. 44. Zakona o javnoj nabavi. U ovom članku se, uz pojašnjenje postupaka sklapanja ugovora na temelju toga članka daje i kraći osvrt na odredbe novih direktiva u području javne nabave, koje su stupile na snagu 17. travnja 2014., kojima se regulira pitanje nabave tzv. društvenih i drugih posebnih usluga, koje većim dijelom obuhvaćaju usluge koje su sada navedene u Dodatku II. B važećeg Zakona.
U sustavu javne nabave naručitelj izrađuje dokumentaciju za nadmetanje u otvorenom postupku javne nabave građevinskih radova male vrijednosti. Budući da ovlašteni predstavnici naručitelja koji provode postupke javne nabave osim Zakona o javnoj nabavi trebaju posjedovati odnosno poznavati i specifične zakone koji se odnose na pojedini predmet nabave, u ovom članku donosimo ostvrt na specifične zakone u graditeljstvu. Uz to daju se i specifičnosti prilikom ugovaranja građevinskih radova.
Predstavničko i izvršno tijelo uz upravna tijela sastavni su dijelovi lokalnih sustava. Međusobno su povezani mehanizmom vlasti. Poluga iniciranja procesa odlučivanja i preuzimanja odgovornosti za izvršavanje odluka je na izvršnom tijelu, dok je kod predstavničkog tijela naglasak na političkom odlučivanju i donošenju političkih odluka o razvoju lokalne zajednice. Nakon prikaza ovlasti izvršnog i predstavničkog tijela u RRiF-u br. 7/14. i 10/14., ovom prilikom prikazat će se njihov međusobni odnos. U sustavu neposrednog izbora izvršnog tijela posebno je bitno urediti odnos između predstavničkog i izvršnog tijela, razgraničiti njihove ovlasti i osigurati mehanizme uspostave ravnoteže. U članku se prikazuju mehanizmi osiguranja ravnoteže predviđeni temeljnim zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravu.
Proces planiranja za razdoblje 2015.-2017. ponešto se razlikuje od onoga koji je bio uobičajen već duže razdoblje. Uz to, u vrijeme pisanja ovog članka nisu još objavljene odgovarajuće upute za planiranje. U ovom članku se ukazuje na ključne postupke u planiranju kako je to predviđeno posebnim propisom, dokumente koji ga obilježavaju te kakve se promjene mogu očekivati u odnosu na prethodnu godinu.
Ustanove u kulturi (kazališta, muzeji, knjižnice, galerije i slično), kao proračunski korisnici obvezne su izraditi financijski plan U članku se osvrće na izradu jednog važnog dijela financijskog plana ustanove u kulturi u nadležnosti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave – obrazloženja financijskog plana. Uz ovo, u članku se ukazuje se na nepravilnosti koje su uočene u izgledu financijskog plana, koje donosi upravljačko tijelo ustanove u kulturi.
Granski kolektivni ugovori za zaposlenike u osnovnoškolskim i srednjoškolskim ustanovama, zaključeni u travnju i svibnju ove godine, donose, između ostalog, neke novine vezane uz materijalna prava zaposlenika osnovnih i srednjih škola koje se odnose na dodatke na plaću i naknadu troškova prijevoza. Ovim se člankom daje osvrt na one odredbe kolektivnog ugovora za osnovno školstvo, koje imaju utjecaj na obračun plaće i naknada zaposlenih u osnovnim školama dok se o Kolektivnom ugovoru za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama pisalo u RriF-u br. 9/14. Napominje se da je za oba kolektivna ugovora pokrenut postupak pregovora o sklapanju izmjena i dopuna postojećih kolektivnih ugovora.
U školskim ustanovama osim nastavnog osoblja radi i administrativno-tehničko osoblje. Riječ je o zaposlenicima škole koji ne sudjeluju u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s učenicima poput tajnika škole, voditelja računovodstva, administrativnih i računovodstvenih radnika, domara, kuharica, spremačica i drugih zaposlenika. U članku je prvenstveno riječ o pravilnicima kojima je propisan njihov djelokrug rada, broj izvršitelja te kriteriji na temelju kojih školska ustanova stječe pravo zapošljavanja tajnika, administrativno-tehničkog i pomoćnog osoblja, ali i o njihovim plaćama te trenutnim otvorenim pitanjima vezanim uz navedena radna mjesta.
Po provedenoj državnoj reviziji poslovanja jedinica državnog sektora i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2014. uočene su neke vrste pogrešaka koje su učestale. O njima piše autorica članka uz naputak Državnog ureda za reviziju kako ih treba uskladiti s pozitivnim propisima.
