Pravo i porezi 12/2009

Hrvatski sabor je na svojoj sjednici održanoj 4. prosinca 2009 donio novi Zakon o radu. Odredbe toga Zakona u najvećem se dijelu počinju primjenjivati 1. siječnja 2010., osim manjeg dijela odredbi koje će stupiti na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. Ovaj Zakon jedinstveno uređuje sve radne odnose u RH, bez obzira na vlasničku strukturu poslodavca te činjenicu je li poslodavac fizička ili pravna osoba, pa će stoga njegova primjena imati implikacije na sve radnike i poslodavce u RH.

Najvažnije novine koje donosi novi Zakon o radu su:
• rad na određeno vrijeme ograničen je na tri godine, neovisno o tome radi li se o istim ili različitim poslovima kod određenog poslodavca,
• najduže tjedno radno vrijeme uključujući i prekovremeni rad, ne može biti duže od 48 sati,
• minimalno trajanje godišnjeg odmora je 4 tjedna,
• ukida se radna knjižica u sadašnjem obliku, te ju zamjenjuje „virtualna knjižica“,
• regulirana je zaštita zdravlja trudnice i dojilje na radu,
• definiran je noćni rad tj. „noćni radnik",
• detaljno je regulirano radno vrijeme te "vrijeme pripravnosti", a propisana je i obveza vođenja evidencije o radnicima i radnom vremenu radnika,

U ovom se članku u osnovnim crtama, uz navode iz obrazloženja iznesenog u Nacrtu prijedloga Zakona, daje prikaz jednog dijela odredbi novog Zakona koje su, po mišljenju uredništva, od šireg praktičnog značenja.

S ubiranjem trošarina na području Republike Hrvatske započelo se početkom 1990.-ih godina, kada se sa stvaranjem hrvatske države prionulo i radu na reformi fiskalnog (poreznog) sustava. Rezultat provedenih poreznih promjena ogleda se, između ostalog, i u uvođenju novih poreznih oblika – trošarina ili posebnih poreza na promet (potrošnju), koje su se tijekom godina širile, kako po pitanju broja trošarina, tako i po pitanju predmeta na koje se ubiru. Danas hrvatski porezni sustav broji sljedeće trošarine : 1) trošarina na alkohol i alkoholna pića, 2) trošarina na duhanske proizvode, 3) trošarina na energente i električnu energiju, 4) trošarina na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove; 5) trošarina na bezalkoholna pića, 6) trošarina na kavu, 7) trošarina na luksuzne proizvode, 8) trošarina na premije osiguranja od automobilske odgovornosti i premije kasko osiguranja cestovnih vozila i 9) trošarina na potrošnju.
Dio tih trošarina uveden je i normativno uređen pod utjecajem EU, o čemu govori i neujednačenost terminologije u pravnim propisima koji uređuju trošarinski sustav. Naime, sve donedavno koristio se izraz „posebni porez na promet“, da bi se nakon donošenja Zakona o trošarinama (3. srpnja 2009.) - donošenje kojeg je potaknuto usklađivanjem s propisima EU - započelo s korištenjem izraza „trošarina“. Donošenjem Zakona o trošarinama (dio njegovih odredbi stupa na snagu istom nakon pristupa EU) u naše trošarinske zakonodavstvo ugrađeni su pravni akti koje je EU donijela na tom području. Posljedice toga bitnije su izmjene našeg trošarinskog sustava od 1. siječnja 2010., kada na snagu stupa novodoneseni Zakon, čije dosege autor detaljno pojašnjava u ovome članku

Donošenjem Zakona o igralištima za golf, koji je stupio na snagu na samom početku 2009. godine, igrališta za golf su označena kao objekti od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, a što rezultira pojednostavljenim stjecanjem nekretnina u svrhu formiranja samog igrališta za golf i izgradnje njemu pratećih objekata, koje zajedno zauzimaju površinu od 85 hektara.

Stanovita zakonska rješenja i u pogledu prostornog uređenja i gradnje također izražavaju poseban interes države za izgradnju igrališta za golf. Dijelovi zakona koji se odnose na prostorno uređenje i gradnju igrališta za golf donose posebno uređenje glede formiranja neizgrađenih građevnih čestica u svrhu izgradnje pratećih objekata igrališta za golf u užem smislu, gustoće izgrađenosti pratećih objekata na cjelokupnoj površini igrališta za golf u širem smislu te akata na temelju kojih se može pristupiti građenju igrališta. Osim toga igrališta za golf se tretiraju kao složene građevine namijenjene turističkim svrhama, a ne športskim svrhama.