Pravo i porezi 5/2023

Dana 26. travnja 2023. godine u Nar. nov., br. 45/23 objavljena je Odluka i Rješenje Ustavnog suda RH, br. U-II-845/2019 i U-II-2160/2019 od 18. travnja 2023. vezano za Odluku o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta. Ustavni je sud utvrdio da je Odluka o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta (Nar. nov., br. 3/19, 17/19) u razdoblju od 21. prosinca 2018. do 9. siječnja 2019. godine bila u nesuglasnosti s čl. 90. st.1. Ustava RH, a zatim je pokrenuo postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom te je ukinuo točku III. Odluke o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta. Ta Odluka Ustavnog suda ima mnogo veću težinu za gospodarenje otpadom u RH nego što se to čini na prvi pogled, posebno kad se pogleda iscrpno obrazloženje Odluke Ustavnog suda u kojemu je iznesena detaljna ocjena stanja gospodarenja otpadom u cjelini. Kroz ovaj članak pokušat će se iznijeti najvažnije zaključke.

1. Uvodni osvrt
2. Odluka o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta
3. Prigovori predlagatelja ocjene suglasnosti Odluke s ustavom i zakonom
4. Očitovanje Ministarstva
5. Odluka Ustavnog suda
6. Zaključak

Unatoč brojnim raspravama u svijetlu donošenja novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, malo se pozornosti obraća na problematiku uređenja koncesija na pomorskom dobru. U članku se daje prikaz nacionalnog i europskog zakonodavstva koje se tiče različitih vrsta koncesija te se ističe neusklađenost nacionalnog koncepta koncesija na pomorskom dobru s konceptom koncesija u pravu EU-a. On je na nespretan način implementiran u hrvatsko zakonodavstvo, stvarajući nejasnoće u tome koji se propisi trebaju primjenjivati na koncesije na pomorskom dobru. Autori svoja stajališta potkrjepljuju i recentnom sudskom praksom Suda EU-a, a naglašavaju i potrebu za jasnijim uređenjem ove problematike u budućnosti svrhovitim i koherentnim zakonskim izmjenama.

1. Uvod
2. Kratko o povijesnom razvoju koncesija na pomorskom dobru
3. Direktiva i Zakon o koncesijama
4. Koncesije u europskom i hrvatskom pravu
5. Tretman pomorskog dobra u pravu EU-a
6. Umjesto zaključka – može li se bez koncesije na pomorskom dobru

U prosincu 2022. godine u sklopu E-savjetovanja objavljen je Nacrt prijedloga Zakona o izvanparničnom postupku koji bi trebao imati značenje općeg i osnovnog izvora izvanparničnoga procesnog prava. Stoga su bitne opće odredbe prvog dijela predloženog ZIP-a koje bi trebale vrijediti za sve izvanparnične postupke. Predloženim Zakonom propisuju se i posebni izvanparnični postupci (drugi dio predloženog ZIP-a). Bitnu novinu predstavlja treća glava prvog dijela predloženog ZIP-a o javnim bilježnicima u izvanparničnom postupku. U članku se raspravlja o pojedinim rješenjima općeg dijela Prijedloga ZIP-a.

1. Uvod: o kontekstu donošenja novog zakona
2. Kratki osvrt na prijedlog ZIP-a
3. Opće odredbe o izvanparničnom postupku
4. Javni bilježnici u izvanparničnom postupku
5. Zaključne napomene

U ožujku 2023. godine u Hrvatskom saboru prihvaćen je Prijedlog zakon o izmjenama Zakona o sudskim pristojbama. Predloženim izmjenama nastoje se, u prvom redu, riješiti neke dvojbe iz prakse. Među značajnijim novinama ističe se širenje liste osoba odnosno slučajeva za koje vrijedi oslobođenje od plaćanja sudske pristojbe te posebno propisivanje umanjenja pristojbene obveze u zemljišnoknjižnom postupku. Predlaže se i usklađivanje novčanih iznosa iskazanih u Zakonu o sudskim pristojbama u kunama s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. U radu se razmatraju predložene intervencije u Zakon o sudskim pristojbama.

1. Uvodne napomene
2. Nastanak pristojbene obveze i pojam pristojbenog obveznika
3. Umanjenje pristojbene obveze u zemljišnoknjižnom postupku
4. Oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi
5. Vrijednost predmeta spora u slučaju njezine neodredivosti
6. Usklađivanje iznosa u kunama s uvođenjem eura kao službene valute
7. Zaključne napomene

Promjene koje donosi zadnja novela Zakona o radu brojne su i značajne, a upravo su izmjene vezane za ugovor o radu zaslužile iznimno mnogo pozornosti, kako stručne tako i cjelokupne javnosti. U okviru tog instituta veliku novost predstavlja i ugovor o radu za stalne sezonske poslove, koji je sada početkom sezone iznimno značajan i aktualan te je dakle i pretrpio značajne promjene.

1. Uvod
2. Poslovi koji se obavljaju sezonski
3. Ugovor o radu za stalne sezonske poslove – na neodređeno vrijeme
4. Ugovor o radu za stalne sezonske poslove – na određeno vrijeme
5. Propisane sankcije
6. Odnos zakonskih promjena i mjere „stalni sezonac“
7. Ostale mogućnosti zapošljavanja za sezonske poslove
8. Zaključak

Autorica u ovome članku na zanimljiv i transparentan način razmatra slučajeve u kojima prilikom prestanka ugovora o radu radnik ima pravo na otpremninu te načine i slučajeve kada je riječ o oporezivoj svoti, a kada o neoporezivoj. Navedeno u svjetlu zadnjih izmjena i dopuna Zakona o radu

1. Uvod
2. Pojam i utvrđivanje prava na otpremninu
3. Praktična motrišta isplate neoporezive otpremnine u slučaju poslovno i osobno uvjetovanog otkaza ugovora o radu i umirovljenja
4. Otpremnina u slučaju sporazumnog prestanka ugovora o radu i stimulativne otpremnine
5. Dospijeće otpremnine i odricanje prava na otpremninu
6. Pravo na otpremninu nakon neplaćenog dopusta
7. Visina otpremnine u slučaju stečaja
8. Otpremnina članova uprave i izvršnih direktora
9. Pravo na otpremninu u slučaju ponude izmijenjenog ugovora

Kao značajan zakonodavni iskorak Europski je parlament usvojio nacrt nove direktive o jednakosti plaća muškaraca i žena. Time se želi riješiti dugotrajni i sustavni problem diljem Unije kojim su oštećene uglavnom žene. U prvom dijelu članka daje se statistički pregled nejednakosti plaća u EU-u, dok se u drugom obrađuje nacrt navedene direktive s posebnim naglaskom na nove zahtjeve za poslodavce u pogledu transparentnosti plaća.

1. Uvodno
2. Razlike u plaćama u EU-u
3. Ključni elementi Direktive
4. Koncept rada jednake vrijednosti
5. Prilagođena i neprilagođena razlika u plaćama
6. Sljedeći zakonodavni koraci i mogući učinci
7. Kako se poslodavci mogu pripremiti
8. Ravnoteža kratkoročnih troškova i dugoročnih pogodnosti
9. U Republici Hrvatskoj

Zadnjim izmjenama Zakona o trgovini na nov se način uređuje rad nedjeljom tako da će trgovine moći raditi 16 nedjelja tijekom godine, uz ispunjenje ostalih uvjeta u vezi s fondom radnog vremena. Iako je riječ o izmjenama u relativno malom opsegu (13 odredaba), one su za aktualnu praksu itekako značajne, a stupaju na snagu od 1. srpnja ove godine. Napominjemo da je i zadnjim (velikim i bitnim) izmjenama Zakona o radu također dotaknut i rad nedjeljom. O svemu tome detaljnije u nastavku članka.

1. Uvod
2. Zakonski okvir
3. Novosti iz Zakona o trgovini u vezi s radnim vremenom i radom prodajnih objekata nedjeljom
4. Novosti iz Zakona o radu kod rada nedjeljom i blagdanom
5. Novosti vezane za uvjete za obavljanje trgovine
6. Sažet osvrt na ostale izmjene iz ZiDZT-a

Porezno postupanje u vezi s građevinskim uslugama pruženim na području RH ovisi o tome jesu li porezni obveznici sa sjedištem izvan RH koji obavljaju ili primaju takve usluge registrirani za potrebe PDV-a u RH. U određenim situacijama kada strani porezni obveznici obavljaju građevinske usluge u RH može se primijeniti tzv. pojednostavljenje u oporezivanju, odnosno ti se porezni obveznici ne moraju registrirati za potrebe PDV-a, ali postoje situacije u kojima oni moraju obračunati i platiti PDV u RH.

Autor u ovome članku obrazlaže postupanje u vezi s oporezivanjem građevinskih usluga u RH kada ih obavljaju ili primaju strani porezni obveznici te se navode praktični primjeri.

1. Utvrđivanje mjesta oporezivanja građevinskih usluga
2. Postupanje stranih poreznih obveznika kada obavljaju građevinske usluge u RH
3. Građevinske usluge koje obavljaju tuzemni porezni obveznici stranim poreznim obveznicima
4. Zaključak

Umirovljenici su relativno nova kategorija radne snage, koji uz određene uvijete mogu zadržati i isplatu mirovine. U tom slučaju primat će dva primitaka koji se prema propisima o oporezivanju dohotka smatraju dohotkom od nesamostalnog rada. Postavlja se pitanje kako je umirovljeniku „najisplativije“ koristiti osobni odbitak: samo za isplatu mirovine, samo za isplatu plaće ili ga rasporediti na oba isplatitelja. Osim toga, u Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju došlo je do izmjena u vezi s dobi umirovljenika iznad koje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje neće snositi trošak naknade za vrijeme privremene nesposobnosti za rad. Više o svemu u nastavku članka.

1. Koji umirovljenici „smiju“ raditi
2. Obračun poreza i doprinosa iz / na mirovinu
3. Obračun plaće za umirovljenika
4. Obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada za umirovljenika u posebnom postupku
5. Privremena nesposobnost za rad umirovljenika

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (dalje: ZIDZOZO) koji je stupio na snagu 1. travnja 2023. godine, osim čl. 19. st. 3. i 5. koji su izmijenjeni čl. 9. ZIDZOZO-a vezano uz povećanje iznosa sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite obveznoga zdravstvenog osiguranja, a koji stupaju na snagu 1. siječnja 2024. godine, unesene su određene novine u sustav obveznoga zdravstvenog osiguranja koje će se ovim člankom detaljnije objasniti.

1. Stjecanje i prestanak statusa u obveznom zdravstvenom osiguranju
2. Preventivna zdravstvena zaštita
3. Lijekovi
4. Naknada plaće
5. Zaključak

Novosti u Zakonu o ustanovama unesene su u čl. 39. st. 2. t. 5., osobito s motrišta koji utvrđuje opće uvjete za imenovanje ravnatelja ustanove.

U skladu s odredbama Zakona o ustanovama, ravnatelj školske ustanove, kao njezin zakonski zastupnik, može biti razriješen i prije isteka roka na koje je imenovan, a u slučajevima koji su propisani odredbom čl. 44. st. 2. toga Zakona. Tada je školski odbor ustanove obvezan razriješiti ravnatelja.

Novounesena odredba u čl. 39. st. 2. t. 5. Zakona o ustanovama čini predmet razmatranja ovog članka.

1. Uvod
2. Imenovanje ravnatelja prema Zakonu o ustanovama - opći uvjeti
3. Zapreke za zasnivanje radnog odnosa prema ZOOOSŠ-u
4. Prekršajne odredbe prema Zakonu o ustanovama
5. Umjesto zaključka

Autori u ovome članku na transparentan i detaljan način razmatraju pitanja koja se odnose na računalne prijevare jer se kaznena djelatnost iznimno brzo razvija u području računalnog kriminaliteta. U tom je segmentu internet postao plodno tlo za kriminalce sa zavidnim informatičkim znanjem zbog jednostavnosti i brzine počinjenja kaznenog djela s velikom mogućnošću brisanja svih tragova. Napadači se kod računalnih prijevara koriste sa sve profinjenijim trikovima i obmanama kako bi od žrtve izvukli novac, podatke ili druge vrijedne informacije.

1. Uvod
2. Računalne prijevare – oblici i vrste
3. Kibernetička sigurnost i kaznena djela računalne prijevare u Republici Hrvatskoj
4. Umjesto zaključka

Problematika tumačenja ugovora zastupljena je u Zakonu o obveznim odnosima u tek nekoliko članaka (319., 320A., 321.). Međutim, narav ugovornih obveznih odnosa da često u pratećim odredbama koje definiraju suugovaretelji ne mogu ili ne uspijevaju sve predvidjeti, ili pak da mogu rezultirati nejasnoćama, upućuje na to da je riječ o nečemu što se počesto pojavljuje. Stoga mali broj ZOO-ovih odredaba možda i ne predočava dovoljno o kakvom je praktično važnom, dalekosežnom i raširenom pitanju riječ. Kako se pitanje tumačenja ne pojavljuje samo u pravnom području u užemu smislu, nego i u svim vrstama poslovanja, RRiF i časopis Pravo i porezi počesto o tome zaprimaju pitanja, što naslućuje potrebu da se ta materija analizira i obradi u jednom članku. Stoga se u ovom članku razmatraju relevantna pitanja o tumačenju ugovora s obzirom na ZOO-ova pravila.

1. Uvod
2. Sporne odredbe prilikom provedbe ugovora
3. Nejasne odredbe u posebnim slučajevima
4. Izvansudsko tumačenje ugovora
5. Zaključak

U ovome se članku pruža kratki pregled uređenja nameta i darovanja s nametom u Zakonu o obveznim odnosima. Namet je uzgredni sastojak pravnog posla kojim se stjecatelju kod besplatnoga pravnog posla, u praksi najčešće kod darovanja, nameće kakva obveza koja ne smije biti konkurenta glavnoj činidbi, tj. činidbi iz besplatnoga pravnog posla. Zajedno s uvjetom i rokom, nalog se smatra takvim uglavkom koji je potrebno izrijekom odrediti ili ugovoriti da bi se smatrao uključenim u pravni posao. Ipak, jer se može odrediti samo uz besplatne pravne poslove, njegov doseg i praktična vrijednost kudikamo su manje izraženi od potonjih dvaju spomenutih sastojaka. Namet se najčešće određuje a da se izrijekom kao takav ne spominje, te se općenito najčešće pojavljuje uz darovanje, što to darovanje čini darovanjem s nametom.

1. Uvod
2. Pojam i pravna narav nameta
3. Obvezatnost nameta
4. Darovanje s nametom
5. Zaključak

1. Istiskivanje (squeeze out)
2. ESG
3. Načelo proporcionalnosti u pravu EU-a
4. Načelo supsidijarnosti u pravu EU-a
5. Gramatičko tumačenje i semantika
6. Genitivni znak (^)

I. Porez na dodanu vrijednost

• Oporezivanje plina u bocama za kućanstvo PDV-om po stopi 25%

III. Porez na dohodak

• Rad fizičkih osoba obrtnika koji dohodak utvrđuju u paušalnog iznosu putem digitalnih radnih platformi

• Redovni obvezni zdravstveni pregledi tijekom radnog vremena
• Ovjera kolektivnog ugovora
• Imenovanje osobe za zaštitu dostojanstva
• Rad uz isplatu mirovine
• Primjena čl. 12. st. 3. Zakona o radu
• Ugovor o radu na određeno vrijeme
• Dodatni rad vozača
• Očinski dopust - korištenje
• Rad putem digitalnih radnih platformi
• Rad fizičkih osoba obrtnika koji dohodak utvrđuju u paušalnog iznosu putem digitalnih radnih platformi
• Ravnatelj ustanove - pravo na povećanu plaću za prekovremeni rad
• Neprijavljeni rad i poslovanje neregistriranih društava
• Mogućnost davanja pristanka za prekovremeni rad
• Tjedni odmor na dan blagdana
• Naknada plaće za vrijeme izvanrednih okolnosti
• Preraspodjela radnog vremena
• Suradnja sindikata i radničkog vijeća

• OBVEZNO PRAVO

Tijek zatezne kamate / naknada štete (čl. 12. st. 4. ZOO-a)

• Pri donošenju odluke o tijeku zateznih kamata na dosuđenu neimovinsku i imovinsku štetu sud je dužan cijeniti odredbu čl. 12. st. 4. ZOO-a u prometu kojom je propisano da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete u roku iz st. 1. toga članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, ima pravo i na isplatu iznosa kamate i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

Početak zastare u odnosu na preinačeni tužbeni zahtjev / novi orijentacijski kriteriji Vrhovnog suda Republike Hrvatske (čl. 1100. st. 2. ZOO-a)

• Primjena zastarnog roka na dio zahtjeva za naknadu neimovinske štete preinačen nakon izmjene Okvirnih kriterija i iznosa za utvrđivanje visine pravične novčane naknade neimovinske štete predstavlja nepredvidivu primjenu mjerodavnog prava i posljedično je suprotna ciljevima pravne sigurnosti i poštenog suđenja.

Preinaka tužbenog zahtjeva / tijek zatezne kamate na preinačeni dio tužbenog zahtjeva (čl. 29. st. 1. i 2. ZOO-a)

• Kamata na preinačeni dio tužbenog zahtjeva za naknadu neimovinske štete teče od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, odnosno tužbe.

Zastupanje u osiguranju

(čl. 16. st. 3. ZPZO-a)

• Poslovi pronalazaka klijenata ne smatraju poslovima trgovinskog zastupanja već poslovima posredovanja u zastupanju.
• STVARNO PRAVO

Naknada za gradnju stambenog objekta na dijelu zemljišta bez pravne osnove (čl. 155. st. 3. ZVDSP-a)

• Ako se vlasništvo povlasne i poslužne nekretnine nađu u imovini iste osobe, tada tim sjedinjenjem samim po sebi prestaje stvarna služnost. U situaciji ako se vlasništvo povlasne i poslužne nekretnine razdvoji tada se stvarna služnost ponovno aktivira kada prestane vlasništvo iste osobe.

Stjecanje prava vlasništva dosjelošću na suvlasničkom dijelu nekretnine (čl. 36. st. 1. ZVDSP-a)

• Ne može se zahtijevati utvrđenje prava suvlasništva razmjerno utvrđenoj površini zemljišta.

Pravo na naknadu za koristi u odnosu na posjednika nekretnine (čl. 165. ZVDSP-a)

• Naknadu za ostvarenu korist za korištenje tuđe nekretnine u obvezi je plati onaj tko je posjedovao nekretninu vlasnika bez pravnog osnova.

Zapreka za ostvarivanje prava na zaštićeni najam (čl. 31. st. 2. ZNS-a)

• Svrha zaštićene najamnine i zaštićenog najmoprimca ima izraženu socijalnu zaštitnu funkciju te je smisao zaštićene najamnine rješavanje stambenog problema na privilegirani način za one najmoprimce čije imovno stanje ne omogućava rješavanje stambenog problema na drugi način.
• OVRŠNO PRAVO

Stjecanje vlasništva temeljem zaključka o dosudi (čl. 101. OZ-a)

• Ukidanje ili preinaka rješenja o ovrsi poslije pravomoćnosti rješenja o dosudi ne utječe na pravo vlasništva kupca stečenog u skladu s odredbom čl. 101. Ovršnog zakona.
• ZEMLJIŠNOKNJIŽNO PRAVO

Pravni učinci zabilježbe spora (čl. 81. st. 1. i 2. ZZK-a)

• Dopuštena je uknjižba prava vlasništva pod prvenstvenim redom zabilježbe prvenstvenog reda radi otuđenja nekretnine iako je kasnije upisana zabilježba ovrhe.
• PREKRŠAJNO PRAVO

Regresna tužba / analiza alkohola u krvi (čl. 179. st. 2. ZSPC-a)

• Parnični sud nije vezan činjeničnim opisom navedenim u zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka.

• Mjesta za punjenje električnih vozila
• Mjesto nastanka carinskog i poreznog duga
• Ugovori o potrošačkim kreditima koji se odnose na stambene nekretnine

• Povrat PDV-a poreznom obvezniku iz RH iz treće zemlje
• Porezno motrište isporuka usluga u treće zemlje s motrišta PDV-a
• Porezno motrište primljenog predujma iz EU-a
• Zadužnica – podnošenje na naplatu poslodavcu
• Prestanak radnog odnosa izvanrednim otkazom u slučaju privremene nenazočnost na radu zbog bolesti
• Prenošenje godišnjeg odmora u sljedeću kalendarsku godinu zbog privremene nenazočnosti na radu zbog bolesti