Računovodstvo, revizija i financije 10/2019

      Od 1. rujna poslodavci mogu isplatiti / omogućiti radnicima nove neoporezive primitke. Sada mogućnost nadoknade troškova prehrane i smještaja nije ograničena samo na sezonske radnike nego se prehrana i smještaj mogu omogućiti svim radnicima neovisno o tome kakav ugovor o radu imaju sklopljen s poslodavcem. O mogućim načinima nadoknade tih troškova može se pročitati u nastavku članka. Postupanje s novim neoporezivim primitcima radnika autori obrazlažu s motrišta poreza na dohodak, računovodstvenog motrišta te motrišta poreza na dodanu vrijednost.

1. Uvod
2. Troškovi prehrane radnika
3. Troškovi smještaja
4. Može li se radnicima smanjiti plaća za prethodno ugovorene troškove smještaja ili prehrane
5. Umjesto zaključka

Zalihe se evidentiraju i obračunavaju u troškove u skladu s MRS-om 2 – Zalihe odnosno HSFI-jem 10 – Zalihe, ovisno o tome koje standarde društvo primjenjuje. U ovom članku autor obrađuje pitanje evidencije nabavljenih zaliha, promjene vrijednosti zaliha i metoda obračuna troškova zaliha u računovodstvu trgovačkih društava.

1. Uvod
2. Što obuhvaćaju zalihe prema standardima
3. Vrijednost zaliha materijala
4. Procjena vrijednosti zaliha na niže (neto utrživa vrijednost)
5. Metode obračuna troškova zaliha
6. Zaključak

      S računovodstvenog motrišta uzgoj povrća predstavlja ulaganje u kratkotrajnu biološku imovinu. Naime, u tom je slučaju riječ o proizvodnji koja, u pravilu, traje kraće od dvanaest mjeseci. Cilj ulaganja u tu vrstu proizvodnje je ostvarenje ekonomskih koristi kroz prodaju poljoprivrednih proizvoda (rajčice, kupusa, krumpira, luka, paprike, kelja, raznih mahunarki itd.). Autorica u članku objašnjava računovodstveno praćenje uzgoja povrća u skladu sa zahtjevima računovodstvenih standarda odnosno HSFI-ja 17 i MRS-a 41 te daje primjer obračuna, knjiženja troškova ulaganja u proizvodnju povrća i utvrđivanja vrijednosti povrća.

1. Uvod
2. Utvrđivanje vrijednosti zemljišta i nasada povrća
3. Utvrđivanje vrijednosti ubranog povrća
4. Primjer računovodstvenog praćenja ulaganja u proizvodnju povrća
5. Zaključak

      Kapitalne pričuve, ili kako ih Zakon o trgovačkim društvima naziva „rezerve kapitala“, vlastiti su izvor financiranja društva koji je nastao iz dodatnih uplata novčanih sredstava članova društva kako bi osigurali solventnost društva, odnosno omogućili ostvarenje planiranih razvojnih pothvata.
      Kapitalne pričuve ne oblikuju se iz ostvarenih dobitaka trgovačkog društva, nego iz dodatnih uplata članova društva. Stoga, kad postoji dvojba oko definiranja novčanih ulaganja u društvo, tj. učiniti li to kao zajam ili pak kao uplatu u kapitalne pričuve, odluke o tome bitne su s više osnova. Povlačenje – isplata (sredstava) je obrnuti proces kojim se smanjuje kapital, no o tome i drugim aspektima više u nastavku članka.

1. Kapitalne pričuve ili temeljni kapital
2. Kapitalne pričuve ili zajam
3. Kapitalne pričuve iz imovinskih stvari
4. Povlačenje – vraćanje kapitalnih pričuva
5. Isplate iz kapitalnih pričuva i porezi
6. Zaključak

      Trgovačka društva mogu, uz ispunjenje određenih uvjeta, plaćati PDV po naplaćenim, a ne po izdanim računima odnosno mogu primjenjivati postupak oporezivanja po naplaćenim naknadama. No, i pretporez mogu odbiti tek kada plate ulazni račun. Koje su specifičnosti u računovodstvenom praćenju nabave osobnih automobila na financijski lizing ako se primjenjuje sustav „po naplaćenim naknadama“, pročitajte u ovom praktikumu.

1. Odbitak pretporeza kod postupka oporezivanja po naplaćenim naknadama
2. Financijski lizing osobnog automobila koji služi za osobni prijevoz

      Iznajmljivači vozila pružaju usluge koje se ubrajaju u posebne oblike turističke ponude. Za obavljanje te djelatnosti Zakon o pružanju usluga u turizmu propisuje stroga pravila te određuje tko može biti pružatelj te specifične usluge. Vozila kojima se koristi za pružanje usluga, a riječ je o osobnim automobilima, imaju povoljniji porezni položaj u odnosu na vozila kojima se koristi za osobni prijevoz. O specifičnostima računovodstva iznajmljivanja vozila, pročitajte u nastavku članka.

1. Uvjeti za obavljanje djelatnosti iznajmljivanja vozila – rent-a-car
2. Porezni položaj nabave vozila za rent-a-car
3. Računovodstveno praćenje nabave vozila za obavljanje djelatnosti iznajmljivanja
4. Porezni i računovodstveni položaj usluga iznajmljivanja vozila
5. Računovodstveni i porezni položaj troškova vozila za iznajmljivanje
6. Zaključak

Računovodstvo
1. Unaprijed plaćeni troškovi promidžbe
2. Računovodstveni i porezni položaj naknadnog popusta koji cesionar odobrava cesusu zbog prijevremenog plaćanja

Porez na dohodak
1. Neoporeziva nadoknada troškova prehrane radnika
2. Nadoknada troškova za vrtić djece radniku u 2019. godini
3. Obračun dnevnice na prijelazu iz kolovoza u rujan 2019. godine
4. Darovanje za zdravstvene potrebe

Porez na dodanu vrijednost
1. Priznavanje pretporeza

Radni odnosi
1. Nastavak radnog odnosa nakon 65. godine života

Ovrha na plaći
1. Prednost izravnog ovrhovoditelja

Fiskalizacija
1. Plaćanje karticama

      U ovom se praktikumu iskazuju na računima glavne knjige pomoć jedne lokalne jedince drugoj lokalnoj jedinici te ulaganje u tuđu imovinu. Ako se daje pomoć unutar općeg proračuna, mora se razabrati je li riječ o tekućoj ili kapitalnoj pomoći te je iskazati kao rashod na načelu novčanog tijeka. Pri ulaganju u tuđu imovinu radi prava korištenja bitno je ima li ulaganje obilježje imovine te može li se otpisivati tijekom razdoblja korištenja imovine u koju je uloženo.

1. Pomoć
2. Ulaganje u tuđu imovinu

      U ovom se praktikumu na računima glavne knjige u neprofitnom računovodstvu bilježe promjene u vezi s kupnjom dugotrajne nefinancijske imovine za nabavu za koje je dan predujam te primitak zajma od člana udruge. Nije izrijekom propisano treba li dani predujam za nabavu dugotrajne nefinancijske imovine imati obilježje iste vrste imovine za čiju se nabavu daje predujam ili se može iskazati kao financijska imovina. Primitak zajma nije, u načelu, pod vanjskim ograničenjima, nego ih posredno nameću unutarnji akti neprofitne organizacije.

1. Dani predujmovi za nabavu dugotrajne nefinancijske imovine
2. Primitak zajma

      Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak promijenjena je visina dnevnice koja se radnicima može isplatiti neoporezivo za vrijeme službenog putovanja u tuzemstvu. Prema navedenoj izmjeni, dnevnica za službeno putovanje više ne iznosi 170,00 kn nego 200,00 kn za više od 12 sati provedenih na službenom putu. Navedena promjena svote dnevnice odnosi se na dane službenog puta koji su se dogodili nakon 1. rujna 2019. godine. Više o tome možete pročitati u ovom članku.

1. Nova visina dnevnica za službeni put u tuzemstvu i pravo na isplatu
2. Odobrenje naloga za službeni put
3. Obračun i isplata dnevnice za službeni put u tuzemstvu
4. Troškovi prijevoza na službenom putu
5. Troškovi noćenja na službenom putu
6. Obračun troškova nastalih na službenom putu
7. Ostali troškovi službenog puta
8. Primjer obračuna troškova nastalih na službenom putovanju u tuzemstvu te ispunjavanje putnog naloga i Obrasca JOPPD
9. Troškovi koji se mogu isplatiti zaposlenicima u slučaju školovanja i usavršavanja
10. Nadoknada troškova nastalih na službenom putu osobama koje nemaju status zaposlenika
11. Isplata dnevnice i prekovremeni rad

      U poslovnoj praksi poslodavaca ponekad se događaju situacije kada su radnici prijavljeni na obvezna osiguranja kod poslodavca, ali radi nekih okolnosti njihova bruto-plaća /naknada prema računici je manja od najniže osnovice za obračun doprinosa. U tim situacijama propisana je obveza obračuna doprinosa na minimalnu osnovicu. Primjeri obračuna objašnjavaju se u članka.

1. Uvodne napomene
2. Kada se doprinosi obračunavaju prema minimalnoj osnovici
3. Obračun doprinosa u slučaju bolovanja
4. Neplaćeni dopust prema Zakonu o radu
5. Neopravdani izostanak s posla
6. Radnik nema pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja
7. Obračun doprinosa za dane tjednog odmora (subota i nedjelja)
8. Obračun doprinosa na najnižu osnovicu za mlade osobe

      Cilju poticanja zapošljavanja prema mjerama aktivne politike zapošljavanja u skladu sa strateškim planovima Vlade Republike Hrvatske pridonosi i oslobađanje poslodavaca od plaćanja doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje na plaće osoba koje se prvi put zapošljavaju bez evidentiranoga mirovinskog staža i osoba mlađih od 30 godina. Pod kojim uvjetima poslodavci mogu zaposliti navedene osobe i kako se to provodi u praksi, pišemo u ovom članku.

1. Uvodne napomene
2. Obračun plaća osoba koje se prvi put zapošljavaju
3. Obračun plaće zaposlene osobe mlađe od 30 godina
4. Doprinosi za staž osiguranja s povećanim trajanjem za osobe za koje se ne plaćaju doprinosi na plaću

      Doprinos za mirovinsko osiguranje plaća se s osnove osiguranja u okviru generacijske solidarnosti (I. stup) i s osnove individualne kapitalizirane štednje II. stup. S obzirom na to da se mirovina ostvarena na temelju uplaćenih doprinosa za I. stup temelji na načelu solidarnosti među generacijama, razumljivo je da je vezana za vrijednosne bodove koji se utvrđuju prema prosječno isplaćenim plaćama u RH za vrijeme radnog vijeka te se nalazi u određenim okvirima. Stoga je uređeno da se osnovica za plaćanje toga doprinosima svodi u određene okvire ograničavanjem osnovice za plaćanje toga doprinosa na mjesečnoj i na godišnjoj razini. Na mjesečnoj razini ograničava se osnovica za plaćanje doprinosa za I. i za II. stup, a na godišnjoj razini osnovica se ograničava samo za plaćanje doprinosa za I. stup mirovinskog osiguranja. Osnovicu na godišnjoj razini može ograničiti i poslodavac kada ustanovi da je radnik tijekom kalendarske godine ostvario plaće i ostale primitke s osnove nesamostalnog rada koji premašuju najvišu godišnju osnovicu. Ako nije ograničio osnovicu, platio je više doprinosa za koji radnik može zatražiti povrat na temelju zahtjeva upućenog Poreznoj upravi. Postupke pri ograničavanju osnovice za doprinose te u slučaju povrata doprinosa, objašnjavamo u ovom članku.

1. Uvodne napomene
2. Ograničenje osnovice za plaćanje doprinosa za mirovinsko osiguranje na mjesečnoj razini
3. Primjena najviše godišnje osnovice za plaćanje doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (I. stup)
4. Povrat preplaćenog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske

      Izmjenom Zakona o PDV-u koji je stupio na snagu 1. siječnja 2019. godine mali porezni obveznici trebaju ući u sustav PDV-a ako tijekom godine ostvare isporuke dobara i usluga u svoti većoj od 300.000,00 kn. Pritom treba voditi računa koji prometi ulaze u prag isporuke i do kada se poduzetnici trebaju najkasnije prijaviti u sustava PDV-a. Jednako tako treba paziti po kojim ulaznim računima se i od kada može početi koristiti pretporez. Međutim, poduzetnici mogu ući u sustava PDV-a i dobrovoljno tijekom godine, neovisno o tome što nisu prešli propisani prag. Opširnije o obvezama ulaska poduzetnika u sustava PDV-a tijekom godine može se pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Kada porezni obveznik ulazi u sustav PDV-a tijekom godine – obveze kod ulaska
3. Posebnosti kod ulaska u sustav PDV-a tijekom godine „dohodaša“ koji vode poslovne knjige
4. Posebnosti kod ulaska paušalista u sustav PDV-a
5. Dobrovoljni ulazak u sustav PDV-a tijekom godine

      U RRiF-u br. 9/19. pisali smo o tome na koji način porezni obveznici sa sjedištem u Republici Hrvatskoj (dalje: RH) mogu ostvarivati povrat PDV-a iz drugih zemalja članica Europske unije (dalje: EU). Za ostvarenje navedenog povrata PDV-a porezni obveznici iz RH trebaju predati zahtjev za registraciju za korištenje sustava za povrat PDV-a (engl. VAT Refund) nadležnoj ispostavi Porezne uprave (dalje: PU) u RH te se navedeni povrat ostvaruje isključivo elektroničkim putem.
      U ovome članku autorica objašnjava pod kojim uvjetima hrvatski porezni obveznici mogu ostvarivati povrat PDV-a u svakoj od zemalja članica EU-a, koji su rokovi i način podnošenja zahtjeva te koja se dokumentacija pritom zahtijeva.

1. Uvod
2. Uvjeti za povrat PDV-a koje propisuju druge zemlje članice EU-a
3. Isplata povrata PDV-a poreznim obveznicima iz RH
4. Zaključak

      Fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost obrta i slobodnih zanimanja, a utvrđuju dohodak na temelju poslovnih knjiga, dužne su tijekom godine plaćati mjesečni predujam poreza na dohodak. Mjesečni predujam poreza utvrđuje se prema podatcima iskazanim u godišnjoj poreznoj prijavi za prethodno porezno razdoblje, za koje PU više ne donosi rješenje.
      Međutim, na temelju pisanog zahtjeva poreznog obveznika, visina mjesečnog predujma može se tijekom godine i promijeniti. Ako PU usvoji zahtjev kojim porezni obveznik traži smanjenje utvrđenog predujma, tada donosi rješenje o novoj svoti mjesečnog predujma, s primjenom od prvog dana tekućeg mjeseca kada je podnesen zahtjev za smanjenjem.

1. Uvod
2. Obveza plaćanja predujma poreza na dohodak tijekom godine i uplatni račun
3. Načini utvrđivanja visine mjesečnog predujma
4. Izmjena predujma poreza na dohodak od samostalne djelatnosti tijekom godine
5. Oslobođenje od plaćanja predujma za nove porezne obveznike
6. Utvrđivanje predujmova nakon ukidanja rješenja o paušalnom plaćanju poreza
7. Obveza plaćanja predujmova za vrijeme privremene obustave
8. Utvrđivanje predujma za fizičke osobe koje su postale obveznicima plaćanja poreza na dobitak
9. Zaključak

      Autorica u članku navodi stajališta Suda Europske unije¹ u vezi s pravom odbitka pretporeza u različitim okolnostima, kada nije došlo do isporuke, kada je odbijen pretporez na temelju plaćenog predujma za isporuku koja nije realizirana zbog prijevarnih radnji na strani dobavljača, kada se pretporez odnosi na usluge korištene za buduće transakcije koje nisu realizirane te kada porezni obveznik ne posjeduje račun.

1. Uvod
2. Presuda u spojenim predmetima C-459/17 SGI i C-460/17 Valériane
3. Presuda u spojenim predmetima C-660/16 Kollroßa i C-661/16 Wirtla
4. Presuda u predmetu C-249/17 Ryanair
5. Presuda u predmetu C-664/16 L. H. Vădan

      Prijašnjim je Zakonom o reviziji bilo uređeno da se ispit za stjecanje zvanja ovlaštenog revizora polaže prema programu Hrvatske revizorske komore na koji suglasnost daje Odbor za javni nadzor revizije. Zakonom o reviziji, koji je stupio na snagu 2018. godine, znatno su postroženi uvjeti za polaganje revizorskog ispita. Pravilnikom o stručnom osposobljavanju za polaganje revizorskog ispita, revizorskom i posebnom ispitu te ispitu osposobljenosti (Nar. nov., br. 59/19., dalje: Pravilnik) detaljnije su propisani uvjeti za stjecanje zvanja ovlašteni revizor, koji se objašnjavaju u nastavku.

1. Uvod
2. Odobrenje za rad ovlaštenom revizoru
3. Ispitno povjerenstvo
4. Uvjeti za polaganje ispita
5. Stručno osposobljavanje za polaganje revizorskog ispita
6. Polaganje revizorskog ispita
7. Dobar ugled
8. Poseban ispit
9. Revizori iz drugih zemalja
10. „Stari“ certifikati o zvanju ovlaštenog revizora

1. Uvod
2. Što je PIR (Post-implementation Review)
3. Što je goodwill i kako se knjiži
4. Objave
5. Može li se test umanjenja vrijednosti učiniti učinkovitim
6. Koja je svrha smanjenja vrijednosti goodwilla testom umanjenja vrijednosti
7. Ponovno uvođenje amortizacije
8. Što dalje

      U hrvatskom deviznom sustavu još se uvijek vode nadzorne knjige. One se vode samo za određene skupine kapitalnih poslova. Obilježje kapitalnih prijenosa imaju i neki poslovi koji zakonskim okvirom nisu izrijekom navedeni kao kapitalni poslovi. Nadzornim je knjigama propisan obvezan sadržaj.

1. Uvod
2. Pravni okvir
3. Kune i strana sredstva plaćanja
4. Utvrđivanje devizne rezidentnosti
5. Vrste deviznih poslova
6. Nadzorna knjiga
7. Zaključak

1. EU-ove članice u 2017. godini izgubile 137 mlrd. eura prihoda od PDV-a
2. EU zatražio od kompanija da se pripreme za Brexit bez dogovora
3. Njemačka smanjuje malim poduzetnicima porez na dobitak
4. Češka planira digitalizirati porezne procedure
5. Gruzija usklađuje zakon o PDV-u s EU-ovom direktivom
6. Ursula von der Leyen predstavila svoj tim

      U časopisu RRiF br. 6/19. u okviru članka „Promjene u sustavu sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma“ pisali smo o novoj obvezi za pravne subjekte koja se odnosi na upis podataka o stvarnim vlasnicima u Registar stvarnih vlasnika. U međuvremenu je objavljen Pravilnik o registru stvarnih vlasnika (Nar. nov., br. 53/19.), a Ministarstvo financija se na svojim se internetskim stranicama oglasilo s detaljnijim uputama u vezi s upisom podataka o stvarnim vlasnicima. Rok za upis tih podataka u Registar je 31. prosinca 2019. godine i odnosi se na pravne subjekte: trgovačka društva, podružnice stranih trgovačkih društava, udruge, zaklade, fundacije i ustanove kojima Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne samouprave nije jedini osnivač. Obveznici su i trustovi. Stvarni vlasnik, u smislu navedenog Zakona, uvijek je fizička osoba, neovisno o tome je li „pravni vlasnik“ upisan u Sudski registar pravna osoba. Primjerice, ako je trgovačko društvo „A“ d.o.o. osnivač društva „B“ d.o.o. – ono u skladu s tim Zakonom nije njegov „stvarni vlasnik“. Potrebno je istražiti tko je vlasnik društva „A“ d.o.o. Ako to nije fizička osoba, treba istražiti dalje – tko je vlasnik njegovog vlasnika i tako u do kraja sve dok se ne dođe do fizičke osobe vlasnika. Više o toj novoj administrativnoj obvezi za poslovne subjekte (ili njihove knjigovodstvene servise) pišemo u nastavku.

1. Uvod
2. Tko je obvezan dostaviti podatke u Registar stvarnih vlasnika do 31. prosinca 2019. godine
3. Tko je stvarni vlasnik
4. Obrasci za upis podataka u Registar stvarnih vlasnika
5. Umjesto zaključka

      U praksi je najčešći slučaj prestanka poslovanja obrta likvidacija, odnosno trajni prestanak obavljanja obrtničke djelatnosti, o čemu smo opširno pisali u časopisu RRiF, br. 9/19., str. 143. No, u ovom se članku daje cjeloviti pregled poslovnih događaja, s poreznog i knjigovodstvenog motrišta, u slučaju otuđenja odnosno nastavka poslovanja samostalne obrtničke djelatnosti. Riječ je o prestanku poslovanja obrta koji može prestati poslovati i otuđenjem, s tim da treba razlikovati otuđenje s nastavkom poslovanja obrta ili bez nastavka poslovanja.

1. Uvod
2. Obveze koje proizlaze iz propisa o PDV-u pri prestanku – nastavku poslovanja obrtničke djelatnosti
3. Kako porez na dohodak određuje otuđenje obrtničke djelatnosti
4. Zaključak

      Poljoprivrednici mogu biti obrtnici registrirani prema Zakonu o obrtu (Nar. nov., br. 143/13.), a prema Zakonu o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 115/16 i 106/18.) mogu biti upisani u RPO kao poljoprivrednici. Neovisno o tome kako su registrirani, mogu paušalno podmirivati porez na dohodak ili na temelju poslovnih knjiga onako kako to čine i obrtnici. Jednako tako, mogu biti poljoprivrednici koji obavljaju poljoprivrednu djelatnost, ali nisu porezni obveznici. Objavljena su dva pravilnika: novi Pravilnik o Upisniku poljoprivrednika (Nar. nov., br. 62/19) i Pravilnik o Upisniku obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (Nar. nov., br. 62/19) koji obvezuju kakvu evidenciju ti poljoprivrednici (fizičke osobe izvan sustava oporezivanja) trebaju voditi. O tome pišemo u nastavku članka.

1. Koji poljoprivrednici nisu porezni obveznici
2. Evidencije koje mora osigurati OPG koji nije porezni obveznik
3. Primitci koji ulaze u promet od 80.500,00 kn
4. Prodaja poljoprivrednih proizvoda putem otkupnog bloka ili računa
5. Socijalno osiguranje poljoprivrednika koji nisu porezni obveznici

      Od 18. srpnja 2019. godine na snazi su odredbe Zakona o vodnim uslugama koje posebno uređuju način formiranja cijena vodnih usluga. Riječ je o novom načinu utvrđivanja koji se razlikuje u odnosu na dosadašnja postupanja. O kojim izmjenama je riječ, pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod
2. Cijena vodnih usluga
3. Odluka o cijeni vodnih usluga
4. Naknada za razvoj
5. Nadzor zakonitost odluka
6. Umjesto zaključka

      Zakon o vodnim uslugama koji je stupio na snagu u srpnju ove godine, između ostalog, detaljno uređuje ustrojstvo javnog isporučitelja vodnih usluga te njegovo poslovanje. O kojim je novostima riječ i na što je potrebno obratiti pozornost, pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod
2. Isporučitelji vodnih usluga
3. Ustrojstvo javnog isporučitelja vodnih usluga
4. Posebnosti poslovanja javnog isporučitelja vodnih usluga
5. Ustrojavanje jedinstvenog isporučitelja vodnih usluga

      Ugostiteljski objekti u kojima se pripremaju i uslužuju jela, pića i napitci s obzirom na vrstu ugostiteljskih usluga koje se u njima pružaju, razvrstani su u skupine: „Restorani“, „Barovi“, „Catering objekti“ i „Objekti jednostavnih usluga“. Ugostiteljski objekti iz navedenih skupina kojih u Republici Hrvatskoj ima više od 30.000, razvrstavaju se u pojedine vrste polazeći od načina usluživanja i pretežitosti usluga koje se pružaju u objektu. U nastavku se objašnjava što turistički inspektori Državnog inspektorata najčešće kontroliraju u ugostiteljskim objektima.

1. Uvod
2. Kada turistički inspektor neće sankcionirati pravnu ili fizičku osobu
3. Registracija obavljanja djelatnosti i minimalni uvjeti
4. Obveze ugostitelja u obavljanju ugostiteljske djelatnosti

      Evidencije radnog vremena i popratna pitanja vezana uz njih, iako čine poprilično poznatu materiju, u praksi su i nadalje područje interesa ne samo poslodavaca nego i šire javnosti. I određeni specifični oblici tih evidencija područje su interesa, a jedan od njih je evidencija radnog vremena mobilnih radnika.
      Poseban propis koji, između ostalih, uređuje tu materiju jest novi Pravilnik o prijenosu podataka u središnju bazu tahografskih podataka te načinu vođenja evidencije o radnom vremenu mobilnih radnika, o kojemu pišemo u nastavku članka.

1. Uvod
2. Novosti u evidencijama radnog vremena mobilnih radnika od 1. rujna 2019. godine
3. SOTAH
4. Evidentiranje podatka u SOTAH-u
5. Provjera

      Autor u ovome članku na zanimljiv način, uzimajući u obzir relevantne propise i sudsku praksu, na poseban način analizira pojmove: prisilan propis, protivnost ugovora prisilnom propisu, ništetnost i pravni posao, čije je sklapanje zabranjeno jednoj strani.

1. Uvod
2. Prisilni propisi i ugovor čije je sklapanje zabranjeno jednoj strani – pravila ZOO-a
3. Prisilni propis – pojam
4. Ugovor čije je sklapanje zabranjeno jednoj strani
5. Prisilnost propisa u sustavu primjene pravila o javnoj nabavi
6. Zaključak

      Autorica u članku razmatra uvjete pod kojima strani državljani, prvenstveno državljani trećih zemalja, osnivaju trgovačka društva u RH. Strani državljani (i državljani Europskoga gospodarskog prostora i državljani trećih zemalja) mogu slobodno osnivati trgovačka društva na području RH, pod jednakim uvjetima koji za osnivanje trgovačkog društva vrijede i za hrvatske državljane. Dodatne obveze stranih državljana koji u RH osnivaju trgovačka društva proizlaze iz propisa koji uređuju boravak i rad stranaca u RH i ovise o tome hoće li stranac, osnivač trgovačkog društva, boraviti u RH i koje će funkcije u trgovačkom društvu koje osniva obavljati. Državljanin treće zemlje koji želi obavljati rad (samozaposliti se) u trgovačkom društvu koje je osnovao mora sklopiti ugovor o radu i pribaviti dozvolu za boravak i rad izvan godišnje kvote, pod strogim uvjetima koji su određeni Zakonom o strancima i Pravilnikom o radu stranaca.

1. Strani državljani kao osnivači trgovačkog društva
2. Dodatne obveze stranaca kao osnivača trgovačkog društva
3. Obveze državljanina treće zemlje koji se samozapošljava u društvu koje osniva
4. Obveze stranca koji se ne samozapošljava u društvu koje osniva
5. Državljani EGP-a kao osnivači trgovačkog društva u RH
6. Umjesto zaključka

      Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 40/19. – dalje: ZID ZTD), stupio je na snagu 20. travnja 2019. godine, osim odredaba navedenih u prijelaznim i završnim odredbama. Tim je Zakonom implementirana Direktiva 2017/828 Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2007/36/EZ, što po opsegu i sadržaju predstavlja značajan korak u pogledu poticanja dugoročnog sudjelovanja dioničara u upravljanju društvom, povećava transparentnost u odnosu na transakcije među povezanim osobama, institucijskim ulagateljima i upraviteljima imovinom te u odnosu na organe upravljanja dioničkog društva čije dionice sudjeluju na uređenom tržištu kapitala. Povrh toga, propisan je učinkovitiji način osnivanja i prestanka društva, odustalo se od upisa predmeta poslovanja i trgovca pojedinca u sudski registar, dok je glede tvrtke sada propisano kako se tvrtka trgovačkog društva mora jasno razlikovati od tvrtke drugog trgovca sa sjedištem u cijeloj Republici Hrvatskoj. Pravilima kojima se uređuje upis u sudski registar ukida se mogućnost rezervacije imena ili naziva tvrtke te se skraćuje rok u kojemu sud mora odlučiti o upisu u sudski registar, kada je podnesena uredna i po sadržaju osnovana prijava za upis, s dosadašnjih petnaest na pet radnih dana. Određuje se također da će aplikacija e-osnivanje biti dostupna za korištenje od 1. rujna 2019. godine, a od 1. prosinca 2019. godine preuzimat će se izvadci iz sudskog registra u elektroničkom izvorniku putem mrežne stranice sudskog registra. Podatci o svim djelatnostima bit će vidljivi kad se za iskazivanje tih podataka ispune tehnički uvjeti.

1. Prestanak – likvidacija društva
2. Osnivanje društva
3. Predmet poslovanja
4. Zaključak

      Nekoliko izvadaka iz njemačke sudske prakse, koja se objavljuje u časopisu Der Betrieb, prenosimo i u naš časopis sa svrhom dobivanja uvida kako se u EU-u pravno rješavaju neke poslovne situacije. S obzirom na to da i naše pravno uređenje trgovačkih društava svoje izvorište ima u Njemačkoj, odnosno kontinentalnom pravu, usporedba rješidbi može biti od koristi za našu praksu.
      Iznesena sudska praksa može se u proširenom obliku pronaći u našem časopisu Pravo i porezi.

1. Opći pregled
2. Industrijska proizvodnja RH i EU-a
3. Potrošačke cijene u RH i EU-u
4. Proizvođačke cijene industrije RH i EU-a
5. Građevinarstvo RH i EU-a
6. Vanjskotrgovinska razmjena
7. Trgovina na malo u RH i EU-u
8. Turizam
9. Plaće
10. Likvidnost i insolventnost