Pravo i porezi 11/2020

ZAKON IZ PODRUČJA GRAĐEVINARSTVA

• ZID Zakona o građevnim proizvodima

ZAKON IZ PODRUČJA SUSTAVA PLAĆANJA I KREDITNOG POSLOVANJA (FINANCIJSKO POSLOVANJE)

• ZI Zakona o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata

ZAKONI IZ PODRUČJA MEĐUNARODNOG PRAVA

• Zakon o potvrđivanju Sporazuma o doprinosu između Europske investicijske banke i Republike Hrvatske vezano uz Paneuropski jamstveni fond kao odgovor na COVID-19
• Zakon o potvrđivanju Sporazuma o jamstvu na prvi poziv između prvotnih jamaca i jamaca pristupnika koji pristupaju s vremena na vrijeme i Europske investicijske banke

Radi očuvanja radnih mjesta zbog proglašene epidemije prouzročene koronavirusom (COVID-19) i potpore gospodarstvu za srpanj i kolovoz 2020. godine Vlada RH donijela je posebnu mjeru za sektore koje su posebno pogođeni navedenom epidemijom te potporu za skraćeno radno vrijeme. Potom, u rujnu 2020. godine Upravno vijeće HZZ-a produžilo je trajanje mjere do prosinca 2020. godine. U listopadu 2020. godine navedene mjere djelomično su izmijenjene, a promjenama više u nastavku.

1. Potpora za očuvanje radnih mjesta – skraćivanje radnog vremena

2. Potpora za očuvanje radnih mjesta u kriznim djelatnostima pogođenim koronavirusom (COVID-19) za listopad – prosinac 2020.

3. Koje su razlike između mjere za mikropoduzetnike rujan – prosinac i mjere za djelatnosti rujan – prosinac u odnosu na jedinstvenu mjeru listopad – prosinac?

Autori se u ovom članku bave problematikom postupanja poslodavca i time što mu stoji na raspolaganju u slučajevima u kojima se njihov radnik ili radnici ne pridržavaju neke od mjera ili više njih, koje su propisane u ovim izvanrednim situacijama prouzročenim globalnom pandemijom zvanom nCoV BOLEST (COVID-19). Uz to se razmatraju se i neke od sankcija za poslodavca koji se ne bi pridržavao predmetnih mjera.

1. Uvod

2. Kako poslodavci tijekom proglašene epidemije trebaju osigurati uvjete za rad na siguran način

3. Mogućnost ustege od plaće radniku zbog nepridržavanja propisanih mjera

4. Izricanje opomene radniku koji se ne pridržava propisanih mjera

5. Otkazivanje radniku koji se ne pridržava propisanih mjera

U ovom se članku kratko propituje održivost i pravna obvezatnost prijelaznoga etapnog režima prilikom provedbe ovrha od 19. listopada 2020. godine. Taj je režim kao način olakšanja položaja dužnika (ovršenika) kao preporuku najavila Vlada RH (putem ministra pravosuđa i uprave). Međutim, riječ je o neobvezujućoj preporuci. U članku se iznose shvaćanja o položaju vjerovnika (ovrhovoditelja), dužnika (ovršenika), ali i onih koji tu ovrhu, među ostalima, provode, poput, primjerice, javnih bilježnika te poslodavaca, uzimajući u obzir gospodarsku stvarnost u RH.

1. Uvođenje zastoja provedbe ovrhe zakonskim putem

2. Prijelazni etapni režim – pravno neobvezujuća preporuka

3. Prijelazni etapni režim u suprotnosti s nastojanjima vjerovnika (ovrhovoditelja) i njihovom psihologijom

4. Suprotstavljenost mišljenja javnih bilježnika

5. U stvarnosti nema znatnih izgleda za nove odgode javnobilježničkih ovrha

6. Otvara li se prostor manipulacijama s prijedlozima za ovrhu

U članku se obrađuje zakonski okvir obnove poslovnih prostora, stambeno-poslovnih i poslovnih zgrada oštećenih potresom 22. ožujka 2020. godine. Iznose se definicije poslovnih i stambeno-poslovnih zgrada te posebni pravni okvir poslovnih prostora u kojima se obavlja prosvjetna ili zdravstvena djelatnost. Nadalje, opisani su stupnjevi obnove zgrada i kriteriji za uklanjanje zgrada. Istaknute su metode financiranja obnove te je za kraj prikazan sustav obnove prema Prvom programu mjera obnove uz navođenje sadržaja Zahtjeva za obnovu.

1. Uvod

2. Poslovna zgrada i stambeno-poslovna zgrada

3. Poslovni prostori u kojima se obavlja prosvjetna ili zdravstvena djelatnost

4. Poslovi redovite uprave

5. Uklanjanje zgrada

6. Zamjenska nekretnina

7. Financiranje

8. Prvi program mjera obnove zgrada

9. Zaključak

U članku se pruža osvrt na neodrživu praksu zamijećenu u određenom broju odluka Stožera civilne zaštite RH, a koja se sastoji u tome da se u završnim odredbama uvodi pojam „početak primjene“, da se određuje da pravni učinci nekog pravila nastaju prije njegove pravilne objave u službenom glasilu i, napokon, to da odluke Stožera stupaju na snagu danom donošenja (pa samim time imaju povratno djelovanje). Naznačeni problemi često se susreću i u drugim vrstama podzakonskih općih akata u RH pa se u ovome članku čitatelja upućuje na tu problematiku.

1. U čemu se za adresata sastoji problem?

2. Dva primjera spornih odluka Stožera civilne zaštite RH

3. Neodrživost razlikovanja između „početka primjene“ i „stupanja na snagu“ u općim aktima u RH, pa tako i u odlukama Stožera civilne zaštite RH

4. Objava odluke Stožera civilne zaštite RH u Narodnim novinama nakon tzv. „početka primjene“

5. Stupanje na snagu odluke Stožera civilne zaštite RH „danom objave“ u Narodnim novinama

6. Kako tumačiti obvezatnost za adresata? Što adresat treba činiti glede pogrešnih odluka Stožera civilne zaštite RH?

7. Zaključak – širi društveni i pravni problem

Ograničenje rada nedjeljom prilično je kontroverzno pitanje u europskim državama zbog spleta različitih interesa. U članku se donosi usporedba zakonodavstva o radu nedjeljom u odabranim europskim državama. Uspoređuju se sličnosti i iz toga se izvodi analiza najčešćih rješenja koja može poslužiti i domaćem zakonodavcu u razmatranju predmetne problematike.

1. Uvodno

2. Zakonodavstvo EU-a

3. Belgija

4. Irska

5. Litva

6. Mađarska

7. Njemačka

8. Poljska

9. Portugal

U članku se daje kratak osvrt na pojedina pitanja koja su se javila u vezi s nedavnim izmjenama i dopunama Zakona o koncesijama. U prvom dijelu razmatra se pojam koncesije, osobito s obzirom na uređenje u europskom pravu. Potom se analizira proširenje zakonske definicije pojma gospodarskog subjekta, s osvrtom na svrhu takva uređenja na razini Europske unije. Završno, propituju se izmjene zakonskih odredaba o prijenosu ugovora i založnom pravu na ugovoru o koncesiji.

1. Uvod

2. Koncesija u europskom pravu

3. Pojam gospodarskog subjekta

4. Prijenos i zalaganje koncesije/ugovora o koncesiji

        5. Zaključak

U članku autor analizira pravno shvaćanje Građanskog odjela Vrhovnog suda RH Su-IV-47/2020-2 u kojemu se određuje kada počinje teći zastarni rok kod restitucijskog zahtjeva koji je podnesen kao posljedica pravomoćnog utvrđenja ništetnosti ugovora. Osim pravne analize toga shvaćanja i instituta koji se u njemu spominju, autor iznosi i vlastito mišljenje o održivosti takva shvaćanja u kontekstu hrvatskog prava i pravne prakse Suda EU-a.

1. Pravno shvaćanje Vrhovnog suda RH

2. Općenito o zastari

3. Zastara tražbina koje nastaju kao posljedica ništetnosti ugovora

4. Mogući razlozi (motivi) za donošenje Pravnog shvaćanja

5. Procesnopravne posljedice Pravnog shvaćanja

6. Učinak Pravnog shvaćanja na zastaru zahtjeva za zateznim kamatama

7. Pravno shvaćanje VSRH-a i presuda Europskog suda od 9. srpnja 2020. godine u spojenim predmetima C-698/18 i 699/18

8. Zaključak

Autor u članku analizira mogućnost prešutnog obnavljanja ugovora o zakupu poslovnog prostora, odredbe „starog“ Zakona o obveznim odnosima iz 1978. godine te odredbe „novog“ Zakona o obveznim odnosima iz 2005. godine. Analizirane odredbe dvaju zakona o obveznim odnosima dovode se u međuovisnost s posebnim zakonskim okvirom u vidu Zakona o zakupu i prodaji poslovnog prostora i Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora. Pritom, autor posebnu pozornost pridaje pojedinim prijepornim sudskim odlukama koje se tiču predmetnog pitanja. Konačno, u članku se daje odgovor je li, s obzirom na postojeće zakonsko uređenje, moguća prešutna obnova ugovora o zakupu poslovnog prostora.

1. Uvod

5. Zaključak

2. Mogućnost prešutnog obnavljanja ugovora o zakupu poslovnog prostora

3. Prijeporna sudska praksa o pitanju prešutne obnove ugovora o zakupu poslovnog prostora

4. Zaključak

Autor u članku obrađuje pravni institut nasljedničke izjave te mogućnost da se stjecatelj nasljednog prava davanjem jedne takve izjave odrekne nasljedstva, ustupajući ga drugom nasljedniku ili da se u potpunosti isključi iz nasljeđivanja konkretnog ostavitelja.

1. Uvod

2. Nasljednička izjava – općenito

3. Odbijanje davanja nasljedničke izjave

4. Neopozivost nasljedničke izjave

5. Ustupanje nasljednog dijela

6. Odricanje od nasljedstva

7. Pobijanje odricanja od nasljedstva i ustupanje nasljednog dijela

Autor u članku razmatra izazove sustavnog uređenja i okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta u svrhu oživljavanja poljoprivredne proizvodnje u RH s posebnim osvrtom na mogućnosti promjene statusa poljoprivrednog zemljišta koje je kroz šumsko-gospodarske osnove označeno šumskim.

1. Uvodni osvrt

2. Osnovni ciljevi ovog osvrta

3. Općenito o poljoprivrednom zemljištu u RH

4. O šumskom zemljištu

5. Izdvajanje šumskog zemljišta u svrhu poljoprivredne uporabe

6. Problem procjena troškova privođenja namjeni

7. Komasacija državnog zemljišta

8. Digitalna poljoprivreda – ogroman korak naprijed

9. Zaključne napomene

Uvozom dobara smatra se svaki unos dobara u EU koja nisu bila u slobodnom prometu na području EU-a, u skladu s carinskim propisima. Carinsko tijelo koje provodi carinski postupak mora, uz pravila koja određuju primjenu carine i drugih davanja, odgovarajuće primijeniti i pravila koja vrijede za porezni položaj konkretnog postupka koji se zahtijeva. Uvoz dobara u RH smatra se predmetom oporezivanja u RH. Obračun PDV-a pri uvozu dobara u RH je u nadležnosti Carinske uprave koja provodi carinski postupak zajedno s obračunom i naplatom carinskog duga.

1. Uvod

2. Porez na dodanu vrijednost pri uvozu robe

3. Trošarinski propisi i propisi o posebnom porezu

4. Porezna i trošarinska skladišta

5. Zaključak

Njemačko Ministarstvo financija na svojim je mrežnim stranicama objavilo publikaciju pod naslovom „Najznačajniji porezi u međunarodnoj usporedbi 2019“ (Die wichtigsten Steuern im Internationalen Vergleich 2019) (izdanje kolovoz 2020., pravno stanje na datum 31. prosinca 2019.). U nastavku se za naše čitatelje daje skraćeni i prilagođeni prijevod spomenute publikacije s najznačajnijim tabličnim podatcima. Objava je dopuštena uz navođenje izvora.

1. Uvod

2. Ukupni gospodarski pokazatelji

3. Porezno opterećenje dobitka društava kapitala

4. Nominalno opterećenje prihoda fizičkih osoba

5. Opterećenje zaposlenika porezom na plaće i ostalim javnim davanjima 2018. godine

6. Porezi na imovinu

7. Oporezivanje financijskog sektora

8. Porez na dodanu vrijednost

Autor u članku skreće pozornost na zakonske uvjete koji dovode do prestanka ugovora o radu u okviru specijalnog propisa (lex specialis), u ovome slučaju Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, u odnosu na zakonske uvjete vezane uz prestanak ugovora o radu u okviru općeg propisa o radu – Zakona o radu

1. Uvod

2. Taksativno navođenje uvjeta koji dovode do prestanka radnog odnosa radniku školske ustanove prema odredbama ZOOOSŠ-a

3. Prestanak radnog odnosa radniku s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža

4. Prestanak ugovora o radu pripravnika

5. Prestanak ugovora o radu učitelja nastavnika, nastavnika i stručnog suradnika koji nije u zakonskom roku položio stručni ispit

6. Prestanak ugovora o radu učitelja nastavnika, nastavnika i stručnog suradnika koji nije u propisanom roku stekao pedagoške kompetencije i položio stručni ispit

7. Prestanak ugovora o radu radnika koji odbije obaviti liječnički pregled utvrđivanja radne sposobnosti

8. Ogledni primjeri akata

9. Umjesto zaključka

U članku se daje pregled osnovnih pojmova povezanih s internetom i pravilima koja osiguravaju njegovu neutralnost. Razmatraju se argumenti za i protiv neutralnosti s obzirom na razne dionike, posebno krajnje korisnike i pružatelje internetskih usluga. Posebna pozornost posvećena je mjerodavnom zakonodavstvu EU-a kojim se utvrđuju pravila za neutralnost mreže i reviziji njegove provedbe te budućim izazovima u kontekstu novih internetskih tehnologija (5G).

1. Uvodno

2. Osnovni pojmovi

3. Načini povrede neutralnosti mreže

4. Argumenti za neutralnost mreže

5. Argumenti protiv neutralnosti mreže

6. U SAD-u

7. U EU-u

8. U Republici Hrvatskoj

9. Budući izazovi za neutralnost mreže

U ovome članku predstavit će se daljnje odredbe tzv. ECN+ Direktive kao nastavak na stručni članak objavljen u broju 10 našega časopisa.
Članak započinje predstavljanjem posebnog poglavlja Direktive posvećenog pokajničkim programima za oslobođenje ili smanjenje sankcija za tajne kartele s namjerom povećanja ujednačenosti primjene tih programa za poduzetnike – pokajnike na razini EU-a.
Nadalje, razmatraju se odredbe Direktive o uzajamnoj pomoći i suradnji nacionalnih tijela za zaštitu tržišnog natjecanja kada vode postupke primjenom čl. 101. ili 102. UFEU-a.
Naposlijetku se opisuju ograničenja u pogledu upotrebe informacija i korištenje dokaza prema Direktivi. Predstavljene odredbe Direktive stavljaju se u kontekst postojećih hrvatskih propisa i potrebe za njihovom izmjenom radi preuzimanja Direktive u nacionalno zakonodavstvo.

1. Uvod

2. Programi pokajnika za tajne kartele

3. Uzajamna pomoć tijela za zaštitu tržišnog natjecanja

4. Uloga nacionalnih tijela za tržišno natjecanje pred nacionalnim sudovima

5. Uvid stranaka u spis predmeta i dopuštenost dokaza

6. Zaključak

1. Unos i uvoz

2. Preciznost pravnog izričaja

3. Pročišćavanje, kodifikacija i preinačavanje zakonodavnog akta EU-a

4. Sporazum u obliku razmjene pisama

Prez na dodanu vrijednost

• Porezni tretman testiranja na COVID-19

Prez na promet nekretnina

• Osobni odbitak u potvrdi o javnim davanjima sukladno sudskoj presudi
• Podmirivanje troškova prehrane radnicima – paušalno ili u svoti od 12.000,00 kn godišnje

Drugi porezi, pristojbe i davanja

• Tumačenje pojma – čelnik poreznog tijela, prilikom primjene odredbi Općeg poreznog zakona
• Zastara utvrđivanja poreza na dohodak od iznajmljivanja
• Plaćanje poreza na potrošnju

Posebni porezi i trošarine

• Trošarinski status proizvoda koji sadrže djelomično denaturirani etilni alkohol
• Trošarinski status melase bez duhana za vodenu lulu
• Porezni status motornog vozila – vozila za nadzor teretnih vozila i obavljanje očevida prometnih nesreća
• Nabava vozila za obitelji s većim brojem djece – motorna vozila s osam i devet sjedala
• Prodaja rabljenih motornih vozila – obveza plaćanja posebnog poreza i mogućnost povrata
• Unos teretnog motornog vozila – kombi vozilo, „van“ vozilo, „pick-up“ vozilo
• Zakonita proizvodnja propolis kapi – obveza registracije i plaćanje trošarine
• Bezalkoholna pića u smislu Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića
• Iznajmljivanje vozila od sestrinske tvrtke iz Crne Gore
• Trošarinski status niže navedenih proizvoda
• Tumačenje Zakona o posebnom porezu na motorna vozila – prenamjena vozila M1 na N1 koje je nabavljeno iz EU

• Donošenje i otpremanje rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave u predmetima u kojima je uslijed posljedica epidemije COVIDA-19 propisan zastoj ovršenih postupaka do 18. listopada 2020.

• Turističke usluge organiziranja izleta
• Plaćanje godišnjeg paušalnog iznosa turističke pristojbe

• Obračun plaća u sustavu socijalne skrbi
• Poslovna tajna
• Obavljanje poslova na izdvojenom mjestu rada
• Rad radničkog vijeća
• Dostava odluke
• Mirovanje radnog odnosa i dopunski rad

Obvezno pravo

Kapara (čl. 83. ZOO-a)

• Budući da je tuženica odustala od obveza preuzetih predugovorom pravilno su nižestupanjski sudovi primijenili materijalno pravo kada su obvezali tuženicu na vraćanje dvostruke kapare (“dvostruke sume predujma”) kako su to stranke i ugovorile.

Naknada štete (čl. 200. ZOO-a/91)

• Imajući u vidu da je tužiteljica radeći kod tuženika u razdoblju prije stupanja na snagu ZOO/05 bila izložena štetnim zračenjima te da joj je bolest dijagnosticirana u kolovozu 2005., za zaključiti je da je obvezni odnos odgovornosti za štetu nastao prije 1. siječnja 2006.

Prekid zastare (čl. 388. ZOO-a)

• No podizanjem tužbe nije došlo do prekida zastarijevanja za zatezne jer tužba se nije niti odnosila na to potraživanje.

Ugovor o zakupu (čl. 103. ZOO-a/91)

• Kada tuženik u predmetnom natječaju nije naveo kriterije po kojima će biti ocjenjivane ponude, onda je imao autonomno pravo da slobodno ocijeni koja je ponuda najpovoljnija. Po ocjeni ovog revizijskog suda tuženik to pravo nije zloupotrijebio, odnosno predmetni ugovor o zakupu nije protivan moralu.

Usmeni ugovor o kupoprodaji nekretnine (čl. 286. ZOO-a)

• Usmeni ugovor o kupoprodaji nekretnine proizvodi pravni učinaka ako su ugovorne strane ispunile u cijelosti ili u pretežitom dijelu obveze koje iz njega nastaju.

Stvarno pravo

Pravo korištenja na građevinskom zemljištu (čl. 56. ZGZ-a)

• Razvidno je da pravni prednik tužitelja unatoč tome što mu je pravni prednik tuženika izdao suglasnost za dodjelu nove lokacije, a prema kojoj je pravni prednik tužitelja bio u obvezi u roku od tri mjeseca sklopiti ugovor o izradi urbanističkih uvjeta, nije tako postupio.

Brisovna tužba (čl. 129. ZZK-a)

• Pravilno su nižestupanjski sudovi zaključili da je spornim upisom izvršena promjena nositelja knjižnog prava odnosno prijenos prava korištenja te da se tužbeni zahtjev odnosi na uknjižbu kao vrstu upisa koju je dopušteno osporavati brisovnom tužbom.

Upravitelj zgrade (čl. 379. ZV-a)

• Upravitelj zgrade nije pasivno legitimiran u postupku radi isplate iznosa troškova održavanja nekretnine na zajedničkim dijelovima zgrade.

Stjecanje vlasništva (čl. 388. st. 2. ZV-a)

• Kada je u režimu primjene pravnih pravila OGZ bilo moguće steći vlasništvo nekretnina na temelju pravnog posla i bez upisa u zemljišne knjige, ugovor o kupoprodaji nekretnina sklopljen s izvanknjižnim vlasnikom uz predaju u posjed nekretnina, predstavlja valjani pravni temelj posjedovanja koji posjed čini zakonitim.

Isplata naknade za korištenje tuđe stvari (čl. 18. ZV-a)

• Ako je u sporu o pravu na posjed pravomoćno odlučeno da pravo na posjed ne pripada posjedniku, njegov posjed je nepošten od časa kada je primio tužbu.

Stjecanje prava suvlasništva dosjelošću (čl. 36. ZV-a)

• Kada su ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dijela nekretnine dosjelošću, ne može se tražiti utvrđenje prava suvlasništva razmjerno utvrđenom omjeru u odnosu na cijelu nekretninu.

Zajednička imovina bračnih drugova (čl. 287. ZBPO-a)

• Okolnost otplate kredita, nakon što je zajednička imovina bračnih drugova već stečena, ne utječe na promjenu njezinog stvarnopravnog karaktera bez obzira tko i iz kojih izvora otplaćuje kredit.

Radno pravo

Prednost pri zapošljavanju (čl. 114. ZOOOSŠ-a)

• Sadržaj odredbe nije imperativne naravi u smislu da ona obvezatno nalaže školskoj ustanovi da na temelju odluke o prednosti pri zapošljavanju donesene u korist određenog nastavnika, s njim zasnuje radni odnos. Naprotiv, ona daje mogućnost školskoj ustanovi da, ako prihvaćajući prijedlog iz odluke o prednosti pri zapošljavanju, s predloženim nastavnikom zasnuje radni o

Porezno pravo – PDV

• Smanjenje svote oporezive PDV-om

Zaštita potrošača

1. Ulaze li potpore HZZ-a u nazivnik kod izračuna postotka priznavanja pretporeza za 2020. godinu za obveznike podjele pretporeza? Porezni obveznik koji prima potpore za očuvanje radnih mjesta, prilikom sastavljanja prijave za posljednje razdoblje oporezivanja 2020. godine utvrđuje konačni dio pretporeza koji može odbiti tako da u nazivnik formule za izračun ne uključi svotu potpora za očuvanje radnih mjesta.
2. Porez na kuće za odmor koje se iznajmljuju. Prema presudi Upravnog suda RH broj Usl-180/14 od 10. lipnja 2015., apartmani koji se iznajmljuju i koji služe za stjecanje dohotka ili dobitka, ne smatraju se kućama za odmor. Stajalište je Suda, kakav zastupa i Visoki upravni sud RH u brojnim odlukama, da apartmani koji služe kao sredstvo za stjecanje dohotka odnosno dobitka, nisu kuće za odmor, jer postojanje obveze plaćanja poreza na dohodak odnosno dobitak, na temelju obavljanja djelatnosti iznajmljivanja isključuje mogućnost utvrđivanja obveze plaćanja poreza na kuće za odmor. Stoga iznajmljivač, vlasnik apartmana, koji po osnovi najma tog apartmana ostvaruje dohodak od iznajmljivanja ne treba platiti porez na kuće za odmor.
3. Isticanje podataka na poslovnom papiru i mrežnoj stranici društva. Podatci koji obvezno moraju biti istaknuti na poslovnim papirima trgovca i podatci koji se moraju istaknuti na mrežnoj stranici trgovačkog društva uređeni su čl. 21. Zakona o trgovačkim društvima.
4. Otkaz ugovora o radu. Iako su kod osobno uvjetovanog otkaza razlozi za otkaz na strani radnika, jednako kao i kod otkaza uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika, kod osobno uvjetovanog otkaza nema krivnje radnika, nego je riječ o objektivnoj nemogućnosti radnika da uredno izvršava svoje obveze iz radnog odnosa.
5. Rad s računalom. Odredbama posebnog Pravilnika o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s računalom uređena je zaštita na radu radnika koji obavljaju poslove radnog mjesta s računalom. Zahtjevi koje radno mjesto s računalom mora ispunjavati detaljno su određeni u prilogu Pravilnika i obuhvaćaju zahtjeve u vezi s kvalitetom opreme kojom se radnici koriste (zaslon, tipkovnica, radni stol i površina te radni stolac), zatim u vezi zahtjeva radnog okoliša (osvijetljenost, odsjaji, buka, mikroklimatski uvjeti i zračenje) te u vezi s programskom opremom.
6. Ovrha na naknadi za obavljeni studentski posao. Naknadu za obavljeni studentski posao moguće je djelomično isplatiti na zaštićeni račun izvođača / studenta, ako su ispunjeni za to zakonom propisani uvjeti.
7. (Ne)oporeziva potpora u slučaju smrti člana uže obitelji radnika (sestre) i plaćeni dopust. U slučaju smrti svoje sestre (člana uže obitelji) radnik ima pravo na plaćeni dopust u propisanome trajanju te na potporu, ali ta potpora nije neoporeziva prema propisima o porezu na dohodak.
8. Utjecaj bolovanja na izvanredni otkaz. Radni odnos prestaje dostavom odluke o izvanrednom otkazu radniku, bez obzira na to što je radnik nakon što je osobito teško povrijedio obvezu iz radnog odnosa ili je prouzročio neku drugu osobito važnu činjenicu, ali prije primitka te odluke, otvorio bolovanje.