Pravo i porezi 9/2021

Nova Uredba o uredskom poslovanju stupila je na snagu 10. srpnja 2021. godine. Njezina puna primjena trebala bi dovesti do stvarne i velike reforme u obavljanju poslova državne uprave i u bitnome ubrzati i pojednostaviti komunikaciju unutar javnopravnih tijela, između javnopravnih tijela te, napokon, između javnopravnih tijela i građana. Osim navedenoga, nova pravila uredskog poslovanja povećavaju transparentnost rada službenih osoba jer se u informacijskom sustavu elektroničkog uredskog poslovanja bilježi svaka radnja od zaprimanja podneska do otpreme akta i, u konačnici, pripreme dokumentarnog gradiva za izlučivanje ili predaju nadležnom arhivu.

1. Uvod
2. Primarno elektroničkim putem
3. Predmet i obveznici primjene Uredbe o uredskom poslovanju
4. Definicije pojmova
5. Novine u postupanju s predmetima i pismenima
6. Administrativno-tehnička obrada akta
7. Informacijski sustav uredskog poslovanja
8. Zaključno

Posljednjim izmjenama i dopunama Ovršnog zakona iz 2020. godine unesene su novine u sustav ovrhe, posebno u ovrsi na temelju vjerodostojne isprave. Kao novina ističe se elektronifikacija. Donesen je i Pravilnik o obrascima u ovršnom postupku, načinu elektroničke komunikacije između sudionika i načinu dodjele predmeta u rad javnom bilježniku kojim su određene daljnje osnove elektroničke ovrhe. Citirani Pravilnik o obrascima na snazi je od 15. rujna 2021. godine. Međutim, prijelaznim i završnim odredbama Pravilnika propisano je da će ministar nadležan za poslove pravosuđa donijeti odluku kojom će utvrditi jesu li ispunjeni tehnički uvjeti za elektroničku komunikaciju između sudionika u ovršnom postupku te da će se, dok to ne bude slučaj, prijedlozi za ovrhu podnositi prema odredbama OZ-a prije donošenja i stupanja na snagu ZID OZ-a 2020.

Iako Pravilnik o obrascima još nije bio stupio na snagu, 24. kolovoza 2021. godine donesen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o obrascima u ovršnom postupku, načinu elektroničke komunikacije između sudionika i načinu dodjele predmeta u rad javnom bilježniku te objavljen u Narodnim novinama broj 94/21.

Novine u sustavu ovrhe na temelju vjerodostojne isprave sastoje se i od propisivanja položaja javnih bilježnika kao povjerenika suda te jedinstvene naknade za postupanje javnih bilježnika. S ciljem usklađivanja s novinama koje je unio ZID OZ 2020., u ovrhu na temelju vjerodostojne isprave donesen je 25. siječnja 2021. godine novi Pravilnik o naknadi i nagradi javnih bilježnika u ovršnom postupku.

U ovom će se osvrtu analizirati i raspraviti određena pitanja elektroničke ovrhe prema ZID OZ-u 2020. i Pravilniku o obrascima, dok će u posebnoj dionici biti riječ o novom Pravilniku o naknadi u sustavu elektroničke ovrhe na temelju vjerodostojne isprave.

1. Uvodne napomene
2. Podnošenje prijedloga za ovrhu u elektroničkom obliku
3. Prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave: povjeravanje u rad javnom bilježniku
4. Postupanje po prijedlozima za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave
5. Postupanje po prigovoru ovršenika protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave
6. Podnošenje rješenja o ovrsi Financijskoj agenciji na provedbu
7. Naknada javnih bilježnika u ovršnom postupku na temelju vjerodostojne isprave
8. Zaključne napomene

Autor u članku daje osvrt na dio odredaba novog Zakona o gospodarenju otpadom, kojim se u područje gospodarenja otpadom u hrvatskom zakonodavstvu uvode pravila propisana recentnim direktivama EU-a, uz doradu nekih postojećih rješenja, propisivanje novih zakonskih mogućnosti i prenošenje određenih rješenja iz Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom. Ovaj je članak prvi u nizu serije tekstova o gospodarenju otpadom. Drugi članak u ovoj seriji problematizirat će pitanje hoće li odredbe o načinu izračuna cijene javne usluge omogućiti obavljanje javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na kvalitetan, postojan i ekonomski učinkovit način. Treći članak u seriji analizirat će poticajnu naknadu i druga pitanja.

1. Uvodni osvrt
2. Usklađivanje s direktivama EU-a
3. Proširena odgovornost proizvođača jednokratne plastike
4. Nova zakonodavna rješenja
5. Centar za gospodarenje otpadom
6. Centar za ponovnu uporabu
7. Zabranjena postupanja s otpadom
8. Opća obveza odvojenog sakupljanja otpada
9. Prateći list i e-ONTO
10. Obveza čuvanja i davanja uvida u podatke o gospodarenju otpadom
11. Zabrana odlaganja otpada na odlagalištima
12. Uvjeti za ukidanje statusa otpada i miješanje opasnog otpada
13. Integrirana mreža postrojenja za obradu miješanoga komunalnog otpada
14. Posebne kategorije otpada
15. Otpadni mulj i otpadni ribolovni alati
16. Otpad iz rudarske industrije
17. Ciljevi gospodarenja otpadom
18. Javna usluga sakupljanja komunalnog otpada
19. Zaključne napomene

Brze, dinamične i izrazite promjene cijena koje su sada prisutne u RH snažno pojačavaju interes za onim institutima obveznog prava koji služe očuvanju stvarne vrijednosti činidbe. Među njih spadaju dva mehanizma koje stranke izabiru i uređuju ugovornim klauzulama – indeksna klauzula i klizna skala – a koje su do sada bile u praksi podosta zasjenjene analizama i raspravama o nekim drugim zaštitnim klauzulama. Međutim, posebno u području graditeljstva, tj. kod ugovora o građenju, u vrlo kratkim razdobljima, gotovo kao nikada do sada, pojavljuju se promjene cijene elemenata na temelju kojih se određuje cijena radova, što pozornost adresata usmjerava na mehanizme Zakona o obveznim odnosima koji u određenim situacijama i kod određenih vrsta ugovaranja cijene pružaju mogućnost korekcije tih cijena, a time i očuvanje stabilnosti stvarne vrijednosti činidbe (izvedenih radova). Treba naglasiti da su se do sada gotovo svi mehanizmi obrađeni u ovome članku u praksi razmatrali u kontekstu dugoročnih ili najmanje srednjoročnih ugovornih odnosa, a da se sada njihovo pojavljivanje pokazuje smislenim i opravdanim i kod ugovora na vrlo kratki rok. Ovaj je članak svojevrstan odgovor na velik interes čitatelja časopisa Pravo i porezi i korisnika RRiF-ovih usluga za ovu temu.

1. Uvodno o monetarnom nominalizmu u obveznim odnosima
2. Indeksna klauzula u obveznom pravu
3. Upis hipotekarnog osiguranja tražbine iskazane pomoću indeksne klauzule u zemljišne knjige
4. Klizna skala
5. Promjene cijene kod ugovora o građenju

U članku se sagledava problematika utjecaja naglog porasta cijena građevinskog materijala na postojeće ugovore o javnoj nabavi radova. analiziraju se mogućnosti i granice prilagodbe ugovorene cijene radova prema obveznopravnim i javnonabavnim propisima te se pokušava odgovoriti na pitanje o međuodnosu obveznopravnih i javnonabavnih normi koje uređuju pitanje izmjene cijene radova i ugovora o javnoj nabavi.

1. Uvod
2. Zaključak
3. O cijeni i promjenama cijene radova prema ZOO-u
4. O izmjenama ugovora o javnoj nabavi prema ZJN-u
5. Međuodnos ZOO-a i ZJN-a
6. Zaključak

Prema odredbama Zakona o PDV-u i Pravilnika o PDV-u razlikujemo oslobođenja u tuzemstvu, oslobođenja pri isporukama dobara unutar EU-a, oslobođenja pri izvozu dobara (u treće zemlje) i oslobođenja koja su izjednačena s izvozom, oslobođenja pri uvozu dobara, za transakcije koje se odnose na međunarodnu trgovinu te oslobođenja za usluge posredovanja. Pritom porezni obveznici trebaju zadovoljiti propisane uvjete za oslobođenje koji proizlaze kako iz propisa o PDV-u tako i iz carinskih propisa. O posebnostima oslobođenih prometa može se pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Oslobođenja za sve poduzetnike koji obavljaju isporuke iz čl. 39. Zakona o pdv-u
3. Oslobođenje za ostale djelatnosti
4. Oslobođenja za transakcije unutar EU-a
5. Oslobođenja pri uvozu
6. Oslobođenja pri izvozu dobara

Europska komisija je krajem lipnja 2021. godine objavila Godišnje izvješće o oporezivanju 2021. (Annual Report on Taxation 2021), koje sadržava pregled poreznih politika država članica EU-a. Dopuštena je ponovna objava tog izvješća pod uvjetima navođenja izvora. Politika ponovne objave uređena je Odlukom 2011/833/EU. U tom smislu, u nastavku se daje prevedeni, skraćeni i prilagođeni prijevod izvješća. Budući da izvorno izvješće broji više od stotinu stranica, u ovom prijevodu sadržani su samo odabrani dijelovi prema interesima čitatelja.

1. Uvod
2. Karakteristike nacionalnih poreznih sustava
3. Nedavno implementirane porezne reforme

Prema zadnjim izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, radni odnos mogu zasnovati i korisnici obiteljske mirovine najviše do polovine punoga radnog vremena a da im se ne obustavi isplata mirovine. O tome na zanimljiv i detaljan način, možete pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Ostale novosti vezane s korisnicima obiteljske mirovine koji se zaposle u polovini od punoga radnog vremena
3. Izmjene u vezi s korištenjem najniže mirovine zaposlenim korisnicima mirovine
4. Određivanje plaće umirovljenika zaposlenog do polovine punoga radnog vremena
5. Prava zaposlenih umirovljenika s osnove radnog odnosa
6. Prava iz zdravstvenog osiguranja zaposlenih korisnika mirovine
7. Članovi uprave korisnici obiteljske mirovine

Volonterstvo kao društveno koristan rad utemeljen na izboru s izraženim obilježjima demokracije, ozakonjen je u suvremenim demokracijama. U nas zakonodavni okvir takva rada predstavlja Zakon o volonterstvu, koji je na snazi već gotovo petnaest godina. Otkako je usvojen, taj je Zakon sada drugi put noveliran, a odgovori na neka od pitanja vezana za novele, predmet su ovog članka.

1. Uvod
2. Što je predmet uređenja novela Zakona o volonterstvu
3. Tko je volonter
4. Što je volontiranje
5. Tko su ostali subjekti volontiranja prema Zakonu o volonterstvu
6. Koji su oblici volontiranja
7. Koja su načela volontiranja
8. Koji je pravni posao koji predstavlja temelj volontiranja
9. Koje su novosti vezana za dopušteno trajanje volonterstva i zabrane volontiranja
10. Što je program volonterskog centra
11. Ima li novosti vezanih za savjetodavna i druga nadležna tijela
12. Ima li novosti vezanih za sankcije iz Zakona o volonterstvu

Autor u ovome članku upućuje na praktična motrišta zapošljavanja radnika u školskim ustanovama, korisnika prava na starosnu mirovinu, kroz prizmu propisa koji su na snazi i kojima se uređuje predmetna materija.

1. Uvod
2. Osvrt na propis s područja mirovinskog osiguranja
3. Odredba čl. 180. Zakona o mirovinskom osiguranju
4. Odredba čl. 112. Zakona o radu i čl. 112. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi – prestanak radnog odnosa
5. Mogućnost zapošljavanja umirovljenika u školskim ustanovama
6. Odredbe Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi koje je potrebno mijenjati
7. Isplata otpremnine radi umirovljenja
8. Umjesto zaključka

Pandemijski uvjeti donijeli su ili pojačali brojne trendove u svijetu rada, kao što je rad od kuće. Međutim, i prije toga u svijetu su se počeli provoditi eksperimenti sa skraćenim radnim tjednom – četiri radna dana umjesto pet, s otprilike jednakim brojem tjednih radnih sati i nesmanjenom plaćom. Donosimo pregled najčešćih praksi četverodnevnoga radnog vremena, njegove prednosti i nedostatke, rezultate relevantnih istraživanja i primjere iz svijeta. Članak sadržava i određena razmatranja o budućem trendu uvođenja četverodnevnoga radnog vremena u organizacije diljem svijeta.

1. Uvodno
2. Definicija
3. Empirijska podloga
4. Fokus na radnome mjestu
5. Godišnji odmor
6. Eksperimentalni primjeri
7. Strategije za uvođenje skraćenoga radnog tjedna
8. Prednosti
9. Izazovi
10. Dodatna razmatranja
11. Zaključno

Otvaranje predstečajnog te stečajnog postupka utječe na prava i obveze stranaka pa i na mogućnost namirenja tražbina. Kao značajno pitanje pojavljuje se i pitanje izjava o prijeboju i sklapanja ugovora o cesiji prije i nakon otvaranja kako predstečajnog tako i stečajnog postupka.

Stoga autorica u ovome članku razmatra pravila o prijeboju i cesiji te drugim oblicima obračunskih plaćanja kad je nad jednim od sudionika otvoren predstečajni odnosno stečajni postupak.

1. Uvod
2. Prijeboj
3. Cesija
4. Ostale vrste obračunskih plaćanja

Stranke u parničnom postupku nerijetko ističu prigovor mjesne nenadležnosti i sporazum stranka o mjesnoj nadležnosti suda. Riječ je uglavnom o potrošačkim ugovorima između fizičkih osoba, s jedne strane, i banaka, financijskih institucija ili davatelja telekomunikacijskih usluga, s druge strane. U navedenim je postupcima sporno je li među strankama sklopljena valjana prorogacijska klauzula. Iz prakse domaćih sudova razvidno je kako imaju različit pristup kad je riječ o prigovoru mjesne nenadležnosti i prorogacijskoj klauzuli te je valjanost prorogacijske klauzule i povod za brojne odluke Europskog suda.

1. Uvod
2. Sporazum o mjesnoj nadležnosti
3. Potrošač i trgovac (prodavatelj ili pružatelj usluga)
4. Ugovorne odredbe o kojima se nije pojedinačno pregovaralo
5. Mjesna nadležnost
6. Praksa Europskog suda
7. Praksa domaćih sudova
8. Zaključak

Strateške tužbe protiv djelovanja javnosti (eng. SLAPP, dalje: SLAPP) označavaju pojam koji predstavlja pravosudne postupke subjekata u poziciji moći nad tuženikom, a kojima se nastoji zaustaviti djelovanje ili objavljivanje vijesti ili sadržaja koji imaju negativan učinak na njegovu reputaciju, bez obzira na očitu neosnovanost zahtjeva. Na razini EU-a sve češće u fokus dolazi to pitanje, pri čemu je potrebno istaknuti kako se posebno naglašava potreba edukacije uključenih aktera o glavnim odrednicama SLAPP-a, a uz to i promicanje svijesti o negativnim posljedicama koje te tužbe donose po tuženika, ali i širu javnost općenito. Republika Hrvatska u svom pravnom sustavu ima određene elemente koji olakšavaju položaj tuženika u takvim parnicama, iako nedostaje glavni alat koji najčešće ističe stručna i zainteresirana javnost – mogućnost odbijanja takvih tužbi u najranijoj fazi postupka.

1. Uvod
2. SLAPP i njegove glavne odrednice
3. Oblici u kojima se pojavljuje SLAPP
4. Pravna sredstva protiv SLAPP-a
5. SLAPP u kontekstu hrvatskog zakonodavstva
6. Umjesto zaključka

1. Dinamički sustav nabave
2. Digitalno kao standard (eng. Digital by Default Policy)
3. Većina i njezino propisivanje
4. Prezent u normativnom tekstu

Porez na dodanu vrijednost

• Porezni položaj kapare
• Prodaja dobara na daljinu unutar Europske unije – fiskalizacija
• Prodaja dobara na daljinu i elektronički obavljene usluge unutar Europske unije – mali porezni obveznik
• Prodaja dobara na daljinu – primjena OSS-a i IOSS-a

Porez na dohodak

• Obveza plaćanja poreza i uračunavanje inozemnog poreza plaćenog u Australiji za člana posade broda u međunarodnoj plovidbi

Posebni porezi i trošarine

• Porezni status proizvoda i izvješćivanje za instant proizvod - napitak s instant kavom
• Razvrstavanje i trošarinski status alkoholnih pića „Surf Lime – hard seltzer“, „Surf Mango – hard seltzer“ i „Surf Blueberry – hard seltzer“
• Porezni status 100 % bio noni soka
• Porezni status osvježavajućeg bezalkoholnog pića – udjel voća i povrća 99,5 %
• Obavijest o poreznom statusu kombi vozila marke FORD
• Motorno vozilo posebno prilagođeno za prijevoz osoba s invaliditetom
• Obavijest o poreznom statusu motornog vozila marke VOLKSWAGEN
• Trošarinski status proizvoda – dodataka prehrani, Zell Oxygen Immunokomplex i Zell Oxygen Plus
• Motorno vozilo za prijevoz osobe s invaliditetom – nema preinaka vozila
• Duhan za nargile
• Trošarinski status proizvoda tvrtke Violeta d.o.o.

• Upravna mjera
• Obveza dokumentiranja procjene rizika za poslove

• Zdravstvena zaštita inozemnih osiguranika koji privremeno borave na području RH - Uputa za postupanje
• Postupak utvrđivanja koronavirusne bolesti kao profesionalne bolesti – Uputa o postupanju

• OBVEZNO PRAVO

49. Rok za ispunjenje obveze (čl. 173. ZOO-a)

Iz stanja spisa proizlazi da rok ispunjenja nije ugovoren, te kako isti nije niti zakonom određen, tuženica je došla u zakašnjenje kad su ju tužitelji pozvali na ispunjenje obveze, nespornim podneskom od 9. studenoga 2016. godine.

50. Ugovor o darovanju (par. 943. OGZ-a)

Ugovor o darovanju treba biti sačinjen u obliku sudskog zapisnika odnosno javnobilježničkog akta, a kad ugovor o darovanju nije sačinjen u tome obliku, tada njegov nedostatak može nadomjestiti samo prava predaja stvari, a ne i uknjižba u zemljišne knjige.

51. Predaja u suposjed (čl. 64. ZOO-a)

Kad u nedjeljivoj obvezi ima više vjerovnika među kojima nije ni ugovorena ni zakonom određena solidarnost, jedan vjerovnik može zahtijevati da dužnik ispuni obvezu njemu samo ako je ovlašten od ostalih vjerovnika da primi ispunjenje.

52. Pobijanje dužnikovih pravnih radnji (čl. 281. ZOO-a/91)

Svakim darovanjem umanjuje se imovina darovatelja, ali pretpostavka za pobijanje takve pravne radnje po odredbama ZOO jest, da zbog iste dužnik nema dovoljno sredstava za ispunjenje tražbine vjerovnika.

53. Ništetnost ugovora o kreditu (čl. 1111. ZOO-a)

Irelevantno je što je ugovor o kreditu u cijelosti prestao isplatom, iz razloga što je tužiteljica upravo zbog ništetnosti odredbi tog ugovora koje se odnose na promjenjivost ugovorene kamate i valutnu klauzulu u CHF preplatila iznos kredita.

54. Restitucijski zahtjev – zastara (čl. 323. ZOO-a)

Zastarni rok u slučaju restitucijskog zahtjeva prema kojem su ugovorne strane dužne vratiti jedna drugoj sve ono što su primile na temelju ništetnog ugovora počinje teći od dana pravomoćnosti sudske odluke kojom je utvrđena ili na drugi način ustanovljena ništetnost ugovora.

55. Kamate na kamate (čl. 31. ZOO-a)

Na žalbene navode valja odgovoriti da tek kada je kamata izračunata i određena, odnosno „uglavničena“, te postavljen zahtjev sudu za isplatu takve neisplaćene kamate, može se na nju zahtijevati zatezna kamata.

56. Ugovor o najmu stana (čl. 10. ZNS-a)

Okolnost što je H. e. d.d. prepustila žalitelju upravljanje njezinom imovinom, pa čak i ako tom imovinom tužitelj upravlja za svoj račun, nije od utjecaja na aktivnu legitimaciju u ovoj pravnoj stvari obzirom tužitelj nije postao vlasnik predmetnog stana, odnosno isti nije u ugovornom odnosu s tuženim, već je s tuženim u ugovornom odnosu H. e. d.d.

57. Odgovornost za štetu (čl. 51. ZSPC-a)

• STVARNO PRAVO

53. Pravo vlasništva nekretnine (čl. 24. ZOVO)

Prvostupanjski sud je ocjenom provedenih dokaza pravilno zaključio da je tuženik dokazao da se najkasnije od 1971., uključujući i posjed svog prednika T. P., nalazi u poštenom, istinitom i zakonitom posjedu predmetne nekretnine.

54. Fiducijarno osiguranje (čl. 161. ZV-a)

Kod fiducijarnog osiguranja prenesena stvar - predmet osiguranja, ako se ugovorne stranke izričito drukčije ne dogovore, ostaje i dalje u (neposrednom) posjedu protivnika osiguranja - fiducijarnog dužnika (constitutum possessorium) i on je ovlašten njome se koristiti kao potonji vlasnik.

55. Smetanje posjeda (čl. 10. ZV-a)

Predmet smetanja posjeda ne mogu biti vidik, svijetlost i zrak jer isti se ne smatraju stvarima na kojima se može steći posjed, kao faktička vlast na nekoj stvari.

56. Zahtjev za predaju u posjed nekretnine (čl. 130. ZV-a)

Ništavošću ugovora učinci koje je isti proizveo gube učinak ex tunc, te je svaka strana dužna vratiti ono što je primila temeljem istog, pa je tužitelj osoba koja nema pravnu osnovu za posjed predmetnih nekretnina, te istom nije nastala šteta

• Porezno pravo – PDV

Pojmovi „transakcije osiguranja” i „povezane usluge koje provode posrednici i zastupnici u osiguranju”

• Zaštita potrošača – PDV

Vjerovnikova obveza provjere kreditne sposobnosti potrošača

• Hrvatski porezni obveznici koji na području neke druge države članice EU-a (izvan RH) planiraju obavljati izvozne isporuke u treće zemlje, trebaju prije obavljanja navedenih transakcija zatražiti informacije od poreznih vlasti tih zemalja imaju li obvezu registracije za potrebe PDV-a radi obavljanja izvoza iz tih zemalja. Pritom je ključno utvrđivanje mjesta isporuke navedenih dobara. Navedene isporuke nisu premet oporezivanja prema odredbama hrvatskog Zakona o PDV-u, odnosno hrvatskim PDV-om, jer u tim slučajevima roba ne dolazi na područje RH niti se ne isporučuje s područja RH.
• Usluge projektiranja nekretnina oporezuju se prema mjestu gdje se nalazi nekretnina. Kod takvih vrsta isporuka treba se informirati kod poreznih vlasti tih drugih zemalja treba li se hrvatski porezni obveznik registrirati za potrebe PDV-a ili obvezu obračuna PDV-a može preuzeti naručitelj iz druge zemlje koji je porezni obveznik.
• Kod obveznika poreza na dobitak, dobivene potpore za podizanje višegodišnjih nasada priznaju se u skladu s računovodstvenim standardima kao odgođeni prihod ili tako da se za svotu državne potpore smanji knjigovodstvena vrijednost nasada za koji je dobivena potpora. Kod obveznika poreza na dohodak potpore se iskazuju kao primitci i uključuju se u poreznu osnovicu u svotama evidentiranih izdataka nastalih na temelju amortizacije nasada u istom poreznom razdoblju.
• Prefakturiranje troškova od strane poreznog obveznika podliježe obračunu PDV-a jer je riječ o nadoknadi koja se smatra isporukom dobara i usluga na koje se odnosi račun za navedenu isporuku. Porezna osnovica za obračun PDV-a pri prefakturiranju troškova je naknada za isporuku usluga i/ili dobara koju zaračunava porezni obveznik koji prefakturira navedene troškove.
• Strani državljani (i državljani Europskoga gospodarskog prostora i državljani trećih zemalja) mogu slobodno osnivati trgovačka društva na području RH, pod jednakim uvjetima koji, u skladu s odredbama posebnih propisa, za osnivanje trgovačkog društva vrijede i za hrvatske državljane. Međutim, određene dodatne obveze stranih državljana koji u RH osnivaju trgovačka društva proizlaze iz propisa koji uređuju boravak i rad stranaca u RH te ovise o tome hoće li stranac, osnivač trgovačkog društva, boraviti u RH te o tome koje će točno funkcije obavljati u trgovačkom društvu koje osniva.
• Početak i duljinu trajanja privremene nesposobnosti za rad utvrđuje izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite. Prema tome, poslodavac ne može ocjenjivati osnovanost ni duljinu trajanja privremene nesposobnosti za rad (bolovanja) jer to može samo izabrani liječnik. Nadzor nad korištenjem privremene nesposobnosti osiguranika, odnosno utvrđivanja postojanja medicinskih indikacija ili drugih razloga za privremenu nesposobnost, obavlja Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.
• Na radnim sastancima i na mjestima rada zabranjeno je kako pušenje duhanskih i srodnih proizvoda tako i korištenje elektroničkih cigareta. Iznimno, poslodavac može pisanim putem dopustiti pušenje duhanskih i srodnih proizvoda, elektroničkih cigareta i biljnih proizvoda za pušenje u posebnoj prostoriji, odnosno prostorima na kojima je obvezan postaviti znak dopuštenog pušenja.