Pravo i porezi

Tiskano izdanje 124,30 kn
E-izdanje 113,00 kn
Uvodnik glavnog urednika

Kada bi se nekog Nijemca ili nekoga drugog stanovnika kakve razvijene države Europe zapitivalo o radu tamošnjeg parlamenta i donošenju općih akata, vjerojatno bi tim više bio zadovoljan ako je pravni poredak bio izložen čim manjim promjenama u proteklu parlamentarnom mandatu. To što je potreba za donošenjem novih ili mijenjanjem postojećih općih akata bila manja, a time nužno i rad parlamenta sveden na kraće razdoblje, mnogo bi mu nagoviještalo o pravnoj sigurnosti i, napokon, o dubokoj promišljenosti donošenja općih akata te sustavnom načinu izgradnje pravnog poretka u njegovoj zemlji. Taj bi razborit čovjek bio ponosan na svoju zemlju i njezin pravni poredak te bi samozadovoljno ustvrdio da je manje zapravo mnogo više!
Na takva promišljanja o zakonodavcu navode nas specifična (bitno drukčija) očekivanja domaćih adresata od Hrvatskoga sabora. Uvriježeno je shvaćanje među narodom da Sabor premalo radi, tj. da bi trebao raditi dulje i intenzivnije te s manje stanki, koje su – čini se – narodu posebno iritantne zbog razmjerno visokih zastupničkih primanja i stalno praznih zastupničkih klupa. Tome dodatno pridonose i javno izrečena nastojanja najviših saborskih dužnosnika, pa čak i njihova svojevrsna samohvala u takvu društvenom ambijentu (koja je sasvim istinita), da je Sabor u proteklom mandatu izrazito mnogo radio i dugo zasjedao. No, može li se to okvalificirati imalo pozitivnim?!
U bitnome navedeno odstupa od praksa i trendova kod dobrih nacionalnih zakonodavaca koji prvotno brižno čuvaju pravnu sigurnost i predvidivost promišljeno izgrađivanog poretka te kod kojih je normativna aktivnost stoga svedena na minimalizam (ono što je objektivno potrebno) i u kojima je vrijeme provedeno u zakonodavčevu zasjedanju kraće, ali i bitno drukčije negoli, primjerice, u devetom sazivu Hrvatskoga sabora. U proteklom je sazivu Hrvatski sabor donio više od sedam stotina zakona. Koliko je taj podatak opasan i nepovoljan možda ponajbolje svjedoči činjenica da je taj broj tek neznatno manji od ukupnog broja zakona koji je u ovom trenutku na snazi u RH. Prema tome, samo je u jednome saborskom sazivu izmijenjen izrazito veliki udio cjelokupnoga hrvatskog zakonodavstva. Tome, dakako, još treba pribrojiti i mnoge stotine provedbenih općih akata, ali i svih drugih vrsta pravnih akata, koje su nužno pratile stalno mijenjanje i dopunjavanje postojećega zakonskog okvira. Opisanu pojavu u RH ne može se održivo braniti, pa čak ni ublažavati, tvrdnjama o izraženu udjelu tehničkih zakona, prijekoj potrebi za donošenjem zakona zbog specifične situacije, usklađivanjem s pravnom stečevinom EU-a, ratifikacijom međunarodnih ugovora ili kako god drukčije.
Tolika normativna nestabilnost sa sobom povlači i neke druge samorazumljive nepovoljne pojave, poput nepostojanja odgovarajućih vakacijskih rokova, pre(velikog) broja zakona donesenih u hitnoj proceduri, gubitka logike sustava, (pre)mnogih normativnih nedosljednosti, pribjegavanja deskripciji, napuštanja svakoga nomotehničkog kriterija, činjenicom da adresati ne poznaju zakone te, napokon, stalnog donošenja zakonskih odredaba s povratnim djelovanjem (retroaktivnošću), što posebno invazivno rastura pravni poredak i dr. Takvom manijom, rekli bismo gotovo opsjednutošću, donošenjem zakona polako, ali sigurno adresate u RH uvlači se u zabludu da se samim donošenjem zakona rješava neki konkretan problem ili izazov, što je samo po sebi apsurd. Riječ je o dubokom prividu i krajnje plitkoj neistini koju adresati u RH, doduše, rado prihvaćaju i još lakše na nju nasjedaju.
Trajna posvećenost stabilizaciji, čini se, u RH ne ide prokušanom logikom razvijenih zemalja da je manje više. Ona slijedi neki drukčiji ratio o tome da kvantiteta rađa kvalitetu – koja je također prokušana, ali i odbačena kao uvrnuta – te bi u 21. stoljeću za iole uređenu i pravno sigurnu državu trebala predstavljati nepoznanicu.

 

pip - 7.2020, str. 2
Obračun plaće za radnike za koje je ostvarena potpora za očuvanje radnih mjesta – skraćivanje radnog vremena

Radi očuvanja radnih mjesta zbog proglašene epidemije prouzročene koronavirusom (COVID-19) i potpori gospodarstvu, Vlada RH do sada je donijela četiri paketa pomoći. Zadnja dva paketa odnose se na mjeru skraćivanja radnog vremena i mjeru za očuvanje radnih mjesta u srpnju za mikropoduzetnike. U ovom ćemo članku opisati obračun plaće i obvezu poslodavca kod primjene mjere skraćenoga radnog vremena.

1. Uvodno o potpori za očuvanje radnih mjesta – skraćivanje radnog vremena
2. Tko može ostvariti potporu
3. Dokazivanje pada prometa i utjecaja epidemije COVID-19
4. Ciljne skupine radnika koji mogu ostvariti potporu
5. Tko ne može ostvariti potporu
6. Visina potpore
7. Kada će poslodavac morati vratiti potporu
8. Obveza savjetovanja s radničkim vijećem / sindikatom / radnicima
9. Ostale obveze poslodavca
10. Predaja zahtjeva
11. Iskazivanje potpore u Obrascu JOPPD

pip - 7.2020, str. 3
Rad maloljetnih osoba

Autor u članku prikazuje osnovne elemente zakonskog i drugog uređenja rada maloljetnih osoba, kao skupine građana koja je pod posebnom društvenom zaštitom. Naime, maloljetne osobe još nisu dostigle stupanj fizičke i psihičke zrelosti za koji se smatra da su sposobne samostalno se brinuti o sebi pa je zakonodavac posvetio posebnu pozornost njihovoj zaštiti općenito, pa tako i na području rada.

1. Uvod
2. Osnovna regulativa
3. Najniža dob za zasnivanje radnog odnosa
4. Aktivnosti u kojima smiju sudjelovati i maloljetnici mlađi od 15 godina odnosno stariji od 15, ali mlađi od 18 godina koji pohađaju obvezno osnovno obrazovanje
5. Zasnivanje radnog odnosa
6. Zaštita maloljetnika tijekom radnog odnosa
7. Poslovni na kojima maloljetnik ne smije raditi
8. Utvrđivanje zdravstvene sposobnosti i nadzor nad radom maloljetnika
9. Prekršajne odredbe prema ZR-u
10. Rad maloljetnih učenika srednjoškolskih ustanova

pip - 7.2020, str. 9
Potres i energetska tranzicija – kondenzacijski bojleri u fokusu

Članak sadržava kritički osvrt na odredbe propisa EU-a kojima je uređena energetska učinkovitost bijele tehnike i time plinskih bojlera za centralno grijanje kućanstva i državnu pomoć koju građani čije su nekretnine stradale u potresu 22. ožujka 2020. godine mogu dobiti za kupnju novog bojlera i sanaciju dimovodnog sustava.

1. Uvod
2. Zakonodavstvo EU-a
3. Što europski propisi znače u praksi
4. Bojleri
5. Dimnjaci
6. Izvori sredstava
7. Zaključno

pip - 7.2020, str. 15
Povrat novca putnicima nakon otkazivanja putovanja zbog pandemije COVID-19

Europska je komisija opomenula RH, zajedno s još devet država članica, zbog povrede Direktive (EU) 2015/2320 o putovanjima u paket-aranžmanu. Riječ je ponajprije o odredbama o otkazivanju putovanja zbog pandemije i povratu novca putnicima u obliku gotovine ili vaučera. Donosimo pregled problematike te usporedbu hrvatskog i europskog zakonodavstva kojima je uređeno to područje.

1. Uvodno
2. Opomena Europske komisije
3. Što kažu europske odredbe
4. Vaučeri
5. Zakonodavstvo RH
6. Konkretan primjer
7. Zaključno

pip - 7.2020, str. 19
Europsko pravo i hrvatski zakonodavac, nomotehnika i pravna terminologija

Acquis communautaire bitno utječe na pravni poredak kako država članica Europske unije tako i onih koje joj pristupaju. Ti se utjecaji ne ogledaju samo u supstancijalnom smislu (čemu se, doduše, najviše pridaje pažnja) nego i u nomotehnici i pravnoj terminologiji čijim se posredovanjem pravo izražava i oživotvoruje u praksi. U ovome članku razložit će se analiza utjecaja europskoga pravnog poretka na hrvatski s naglaskom na jezik, izričaje, nomotehniku i pravnu terminologiju, ali i na pravnu redakciju pravnih akata koji se u Republici Hrvatskoj donose kao posljedica djelovanja europskog zakonodavca. Posebno se obrađuju i zakonodavne procedure u Hrvatskom saboru kroz koje se u domaći pravni poredak implementiraju oni opći akti koji, u načelu, nemaju neposredan učinak u državi članici.

1. Uvod
2. Primjena pravne stečevine EU-a u RH s obzirom na vremensku odrednicu
3. Prihvaćanje općih akta Europske unije u nacionalno zakonodavstvo
4. Oznaka P.Z.E. općeg akta u zakonodavnoj proceduri Hrvatskog sabora i njegov sadržaj
5. Neke anomalije europskog zakonodavstva relevantne za nacionalnog zakonodavca
6. Preuzimanje pojmova u domaće opće akte iz stranih pravnih poredaka
7. Zaključak

pip - 7.2020, str. 21
Novele Pravilnika o fiskalizaciji u prometu gotovinom
Dugoočekivana novela Pravilnika o fiskalizaciji u prometu gotovinom konačno je objavljena u Narodnim novinama. Iako su neke njezine odredbe trebale stupiti na snagu još početkom travnja, zbog njezine kasnije objave stupile su na snagu tek 1. srpnja. O tome što je donijela novela Pravilnika o fiskalizaciji u prometu gotovinom u vezi s uvođenjem QR koda na računima, provedbu fiskalizacije prodaje putem samoposlužnih uređaja te fiskalizaciju pratećih dokumenata, pročitajte u nastavku članka.
1. Uvod
2. Korištenje certifikata za fiskalizaciju
3. Uvođenje QR koda kao sastavnog dijela računa
4. Provedba fiskalizacije prodaje putem samoposlužnih uređaja
5. Provedba postupka fiskalizacije izdavanja računa za prateći dokument
6. Prijava podataka u sustav fiskalizacije i obrazac prijave
7. Zaključak
pip - 7.2020, str. 29
Gospodarenje miješanim komunalnim otpadom – problemi i izazovi

Autor se u članku osvrće na probleme u izgradnji sustava gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj kroz pogled na donesenu Uredbu o gospodarenju komunalnim otpadom iz 2017. godine kao akta kojemu je svrha osigurati mogućnosti korištenja javne usluge prikupljanja miješanoga komunalnog otpada i biorazgradivoga komunalnog otpada s novelom iz 2019. godine, u svjetlu postupka ocjene ustavnosti i zakonitosti Uredbe koji su pokrenuli udruženi isporučitelji usluge, s jedne strane, i udruge potrošača, s druge strane.

1. Uvodni osvrt
2. Postupak za ocjenu suglasnosti Uredbe s Ustavom RH
3. Problemi gospodarenja otpadom u RH
4. Struktura cijene javne usluge
5. Način pružanja javne usluge prikupljanja miješanoga komunalnog otpada – različita rješenja – slučajno izabrani gradovi i općine
6. Način pružanja javne usluge prikupljanja miješanoga komunalnog otpada – različita rješenja – najveći gradovi
7. Zaključne napomene

pip - 7.2020, str. 33
Raskid ugovora u ZOO-u — pojam, raskid voljom stranaka i silom zakona (ex lege)

S obzirom na njegovu važnost i aktualnost, u ovom se članku obrađuje pojam raskida ugovora, razgraničuje se raskid od ostalih usporedivih pojmova (otkaz, odustanak, storniranje) te se opisuju dva od triju načina na koji on u specifičnim situacijama može nastati (voljom stranaka i silom zakona, tj. ex lege). Treći način raskida ugovora (na temelju zakona, tj. izjavom na temelju ispunjenih zakonskih pretpostavaka) i opće pravne posljedice raskida bit će obrađeni u članku koji će biti objavljen u br. 9/2020. ovoga časopisa, dok će se specifično raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti čitatelju predstaviti u br. 10. Cilj je toga jednostavno i pregledno, uz usporedni prikaz relevantne sudske prakse najviših sudova RH, predstaviti čitatelju institut raskida ugovora u ZOO-u, osnovne odrednice njegove primjene, ali i određene izazove koje adresati prilikom izražene namjere raskida ugovora moraju uzeti u obzir da bi raskid bio valjan.

1. Uvod
2. Osnovno razlikovanje pojmova
3. Raskid ugovora u čl. 360. ZOO-a
4. Raskid ugovora na temelju volje strana
5. Raskid ugovora silom zakona (ex lege)
6. Zaključak

 

pip - 7.2020, str. 37
Električni romobili i slična vozila – sigurnosno-osigurateljni izazov

Današnje je doba – doba prometa, masovne uporabe raznih prijevoznih sredstava – doba koje zahtijeva brzinu i mobilnost. Zadovoljavanju tih potreba služe pronalasci i pojave novih sredstava. U trenutku pojave ona nisu opasnost za okolinu. Ipak, njihovom masovnom proizvodnjom i uporabom postaju izvorom rizika ne samo za svoje korisnike nego i za treće osobe koje sudjeluju u prometu. Jedan od takvih izuma su i električni bicikl, električni romobil i slična vozila. Njihov pravni režim donedavno je bio pravno nedefiniran. Njihova je masovna uporaba iznjedrila potrebu pravnog definiranja sigurnosnih uvjeta koje moraju ispunjavati da bi bili sudionici u prometu. Posljedično, nameće se i potreba zaštite korisnika takvih sredstava od posljedica nesreća koje mogu izazvati, ali i zaštite trećih osoba koje korisnici e-prijevoznih sredstava oštete uporabom tih sredstava. Treće oštećene osobe moraju dobiti naknadu štete koju im prouzroče korisnici takvih sredstava. Na koji način osigurati tu zaštitu trećih osoba? To je pitanje na koje odgovaraju zemlje u kojima je pojava takvih prometala dosegla kritičnu točku i kod kojih nesreće izazvane tim vozilima postaju redovna pojava. Najizglednije sredstvo jest uvođenje obveze osiguranja od odgovornosti vlasnika / korisnika tih sredstava za štete prouzročene trećim osobama.

1. Pojava električnih romobila i sličnih prometala
2. Definicija e-romobila
3. Pokušaj unifikacije pravila o e-romobilima na razini EU-a
4. Rješenja na nacionalnoj razini pojedinih država članica EU-a
5. Odgovornost za štetu i osiguranje od odgovornosti
6. Situacija u RH
7. Rješenje de lege ferenda u RH
 

pip - 7.2020, str. 44
Europska potvrda o nasljeđivanju

Europska potvrda o nasljeđivanju uvedena je Uredbom (EU) br. 650/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznavanju i izvršavanju odluka i prihvaćanju i izvršavanju javnih isprava u nasljednim stvarima i o uspostavi Europske potvrde o nasljeđivanju. Uredba je donesena 4. srpnja 2012. godine te se primjenjuje na nasljeđivanje osoba koje su umrle 17. kolovoza 2015. ili nakon tog datuma. U članku se određuju svrha i sadržaj Potvrde, raspravljaju određena pitanja uz njezino izdavanje, posebice troškovi izdavanja, rok važenja ovjerenih preslika Potvrde, ispravak, izmjena ili opoziv i privremena obustava učinaka Potvrde i njezini učinci. Sadržan je i osvrt na otvorena pitanja uz zahtjeve za upis prava vlasništva na nekretninama u zemljišne knjige na temelju Potvrda.

1. Uvod: određenje i svrha potvrde
2. Nadležno tijelo i zahtjev za izdavanje potvrde
3. Izdavanje potvrde
4. Sadržaj potvrde
5. Ispravak, izmjena ili opoziv potvrde
6. Pravni lijekovi
7. Učinci potvrde
8. Posebno o upisu promjena prava na nekretninama
9. Zaključne napomene

pip - 7.2020, str. 48
Upravni postupak u postupcima izvlaštenja

Zakon o općem upravnom postupku opći je postupovni zakon koji se primjenjuje u postupanju u svim upravnim stvarima, a samo se pojedina pitanja upravnog postupka mogu zakonom urediti drukčije, ako je to nužno za postupanje u pojedinim upravnim područjima te ako to nije protivno temeljnim odredbama i svrsi ZUP-a. U ovom će se članku prikazati pojedina pitanja upravnog postupka koja su drukčije uređena Zakonom o izvlaštenju i određivanju naknade.

1. Zakon o općem upravnom postupku
2. Instituti upravnog postupka koji su drukčije uređeni Zakonom o izvlaštenju
3. Podatci iz službenih evidencija
4. Statistika postupaka izvlaštenja

pip - 7.2020, str. 53
Koliko vrijedi moja nekretnina

Zakonom o procjeni vrijednosti nekretnina uveden je cjeloviti sustav za procjenu vrijednosti nekretnina koji jamči transparentnost i učinkovitost na tržištu nekretnina i procjena. Osnovica za procjenu vrijednosti nekretnina je tržišna vrijednost i za njezino utvrđivanje potrebne su metode, podatci i procjenitelji. Odlučan utjecaj na vrijednost nekretnine imaju podatci pa je uspostavljen visoko decentralizirani Informacijski sustav tržišta nekretnina (eNekretnine) za evidentiranje, evaluaciju i izdavanje podataka. U okviru evaluacije podataka u eNekretnina provode se složeni postupci s ciljem „čišćenja“ evidentiranih podataka s tržišta nekretnina od netržišnih utjecaja. Rezultat su tržišni podatci za procjenu vrijednosti nekretnina koji, izravno ili posredno, ovisno o okolnostima pojedinog slučaja, omogućuju odgovor na pitanje o tržišnoj vrijednosti bilo koje nekretnine, neovisno o vlasništvu.

1. Uvod
2. Što je Informacijski sustav tržišta nekretnina – eNekretnine
3. Životni ciklus podataka za procjenu vrijednosti nekretnina
4. Dostupnost i izdavanje podataka iz eNekretnina
5. Konačno, koliko vrijedi moja nekretnina

pip - 7.2020, str. 58
Urbanističke sanacije i obnove prema njemačkom Građevinskom zakoniku (Baugesetzbuch – BauGB)

U članku se predstavlja njemački Građevinski zakonik (BauGB) iz 1974. godine. Odredbama posebnog urbanističkog prava uređen je niz pitanja iz različitih područja, primjerice mjere urbanističke sanacije, mjere urbanističkog razvoja, urbana obnova, socijalni grad, odluka o očuvanju i urbanistički nalozi, socijalni plan, izravnanje opterećenja, najamni ili zakupnički odnosi te mjere povezane s mjerama za poboljšanje agrarne strukture. Posebnim su odredbama uređene nadležnosti i zadaće u postupku provedbe mjera urbanističke sanacije, urbanističkog razvoja i urbane obnove.

1. Uvod
2. Mjere urbanističke sanacije
3. Mjere urbanističkog razvoja (§§ 165. – 171. BauGB-a)
4. Urbana obnova (§§ 171.a – 171.d BauGB-a)
5. Mjere socijalnoga grada (§ 171.e BauGB-a)
6. Odluka o očuvanju i urbanistički nalozi (§§ 172. – 174. BauGB-a)
7. Socijalni plan i izravnanje opterećenja (§§ 180. – 181. BauGB-a)
8. Najamni ili zakupnički odnosi (§§ 182. – 186. BauGB-a)
9. Urbanističke mjere povezane s mjerama za poboljšanje agrarne strukture (§§ 187. – 191. BauGB-a)
10. Zaključak

pip - 7.2020, str. 67
Stvarni tereti i njihovi primjeri iz prakse

Autorica u ovome članku daje prikaz instituta stvarnih tereta, uz razmatranje pojma tog instituta i njegove praktične važnosti. Ovim se člankom daje i prikaz recentne sudske prakse značajne za ovaj institut.

1. Pojam
2. Osnivanje stvarnih tereta
3. Stvarnim teretima slični, ali različiti instituti
4. Stvarni primjeri stvarnih tereta
5. Kako pravno zaštititi svoj stvarni teret
6. Prestanak stvarnog tereta
7. Prikaz recentne sudske prakse

pip - 7.2020, str. 76
Zakon o neprocijenjenom građevinskom zemljištu
Autori u ovome članku daju prikaz Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu, koji je na snazi od počeka svibnja ove godine. Njime se, između ostaloga, uređuje pojam, vrste, obuhvat i način identifikacije građevinskog zemljišta koje je bilo u društvenom vlasništvu ili koje je i danas uknjiženo kao društveno vlasništvo, na kojemu je društveno poduzeće, između ostaloga, imalo pravo korištenja te se tim Zakonom uređuju i imovinskopravni odnosi između vlasnika neprocijenjena građevinskog zemljišta i vlasnika građevina koje su izgrađene na tom zemljištu. Jedan od ciljeva toga Zakona jest riješiti imovinskopravne, a osobito vlasničkopravne probleme na turističkom zemljištu koji postoje još od razdoblja pretvorbe, odnosno privatizacije, a vrijeme će pokazati hoće li taj cilj barem djelomično biti ostvaren.
1. Uvod
2. Pozadina postojećeg stanja
3. Zakon o neprocijenjenom građevinskom zemljištu
4. Turističko zemljište na kojemu je izgrađen hotel ili turističko naselje
5. Utvrđenje vlasništva
6. Uređenje odnosa između JLS-a i trgovačkog društva (zakup, pravo građenja i prodaja turističkog zemljišta na kojemu je izgrađen hotel ili turističko naselje)
7. Turističko zemljište na kojemu je izgrađen kamp
8. Uređenje odnosa između RH i trgovačkog društva (zakup, pravo građenja i prodaja dijelova kampa u vlasništvu RH)
9. Preostalo turističko zemljište
10. Ostalo građevinsko zemljište
11. Utvrđenje vlasništva
12. Uređenje odnosa između RH i trgovačkog društva (zakup, pravo građenja i prodaja ostaloga građevinskog zemljišta u suvlasništvu s RH)
13. Građevina na pomorskom dobru
pip - 7.2020, str. 81
Prikaz Zakona o Centru za posebno skrbništvo

Autor u članku razmatra bitne odredbe Zakona o Centru za posebno skrbništvo, čijim se donošenjem u nas prvi put zakonski i na jednom mjestu uređuje status, djelatnost i ustrojstvo Centra za posebno skrbništvo. Uz to se člankom ustvrđuje da se donošenjem tog Zakona osiguravaju zakonske pretpostavke koje će rezultirati postizanjem očekivanog ishoda, a s ciljem učinkovitije zaštite prava i interesa djece i odraslih osoba u postupcima pred sudom, u skladu s odredbama Obiteljskog zakona.

1. Uvod
2. Općenito o području primjene Zakona o centru za posebno skrbništvo
3. Sažeto o Centru
4. Djelatnost Centra (ab actione centri)
5. O uređenje ustrojstva Centra te osnivanje i opseg djelatnosti podružnice
6. Uvjeti za stručne radnike
7. Zasnivanje radnog odnosa i zapreke za prijam i rad u Centru

pip - 7.2020, str. 86
Jezik u pravu

1. „Korona-obveznice“
2. Protestacija i rezervacija
3. Citiranje općih akata
4. Delegirani akti EU-a
5. Provedbeni akti EU-a

pip - 7.2020, str. 90
Tumačenja i stajališta - Ministarstvo financija - Porezna uprava

Porez na dobitak

  • Prijava poreza na dobit za 2019. godinu – uputa
pip - 7.2020, str. 91
Tumačenja i stajališta - Ministarstvo financija - Carinska uprava

Posebni porezi i trošarine

  • Unos etilnog alkohola iz druge države članice EU u Republiku Hrvatsku
  • Iskazivanje podataka u mjesečnom izvješću o stanju zaliha, primljenim, unesenim, proizvedenim, otpremljenim i uvezenim količinama te obračunatoj trošarini na alkohol i alkoholna pića (osim piva) na Obrascu MI-AL
  • Proizvodnja jakog alkoholnog pića (Gin) u statusu male destilerije
  • Proizvodnja likera od sirovine sa plaćenom trošarinom
  • Mogućnost oslobođenja od plaćanja trošarine na dodatak prehrani „echinacea“ alkoholne tinkture
  • Mogućnost uslužne proizvodnje vina u komercijalne svrhe
  • Tumačenje propisa o trošarinama
  • Uporaba djelomično denaturiranog alkohola u proizvodnji neprehrambenih proizvoda
  • Korištenje biogoriva za prijevoz
pip - 7.2020, str. 100
Tumačenja i stajališta - Ministarstvo turizma
  • Privremeno korištenje terasa ugostiteljskih objekata na površini većoj od površine utvrđene rješenjem o obavljanju ugostiteljske djelatnosti
  • Prijava boravka natjecatelja

 

pip - 7.2020, str. 103
Domaća sudska praksa i stajališta

Obvezno pravo

Raskid ugovora (čl. 368. ZOO-a)

  • Suprotno revizijskim navodima tužitelja, kod činjenice da je kupoprodajni ugovor raskinut u dijelu koji se odnosi na 1/2 suvlasničkog dijela tužitelja, a ne i u dijelu koji se odnosi na 1/2 suvlasničkog dijela A. H., onda je izvjesno da je neosnovan zahtjev tužitelja upravljen na isplatu preostale kupoprodajne cijene iz spornog ugovora.

Verzijski zahtjev (čl. 218. ZOO-a/91)

  • U odnosu na verzijski zahtjev, valja istaknuti da primjena tog instituta u ovom sporu ne dolazi u obzir jer tužitelj u konkretnom slučaju nije nekoj trećoj osobi platio dug RH koji ona nije platila, a po zakonu ga je morala platiti.

Materijalni nedostaci stvari (čl. 488. ZOO-a/91)

  • Odredba koja uređuje pitanje gubitka prava kupca po isteku jedne godine od odašiljanja obavijesti prodavatelju se odnosi samo na ona prava kupca koja su naznačena u čl. 488. ZOO/91, a ne i na prava na naknadu štete kupca koji nije obuhvaćen tim prekluzivnim rokom.

Naknada imovinske štete (čl. 1089. ZOO-a)

  • Protupravno postupa ona osoba koja svojim djelovanjem ili propuštanjem povrijedi neki propis, a samim podnošenjem kaznene prijave odnosno tužbe radi naknade štete sudu, neovisno o tome kako su ti postupci završeni, pravni poredak nije povrijeđen.

Utvrđivanje visine pravične novčane naknade (čl. 1100. ZOO-a)

  • Orijentacijski kriteriji i iznos za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete predstavljaju, kako sama riječ ukazuje, kriterije koji trebaju omogućiti ujednačenu primjenu odredbe čl. 1100. ZOO. Ti kriteriji ne mogu predstavljati matematičku formulu koja pukim automatizmom služi za izračunavanje pravične novčane naknade.

Stvarno pravo

Ugovor o doživotnom uzdržavanju - zabilježba (čl. 39. ZZK)

  • Zabilježbom postojanja ugovora o doživotnom uzdržavanju ne osniva se prvenstveni red, već se radi o zabilježbi koja djeluje apsolutno i prema svima samo u smislu da se nitko ne može pozivati na to da nije znao za postojanje ugovora o doživotnom uzdržavanju, niti da mu nisu bili vidljivi odnosi nastali na temelju takvog ugovora.

Brisovna tužba (čl. 129. ZZK)

  • Nositelj knjižnoga prava kojem je povrijeđeno njegovo pravo uknjižbom u korist neke osobe ovlašten je radi zaštite toga svoga prava zahtijevati brisanje svake uknjižbe koja ga vrijeđa i uspostavu prijašnjega zemljišnoknjižnog stanja (brisovna tužba).

Napuštene stvari (čl. 132. ZV)

  • Ako vlasnik odbija preuzeti svoje stvari nakon što je pozvan da iste preuzme, smatra se da su te stvari napuštene.

Stjecanje prava vlasništva (čl. 47. ZV-a)

  • Suvlasnik može u postupku zahtijevati utvrđenje prava vlasništva jednog točno određenog dijela nekretnine za cijelo.

Provedba prijavnog lista u zemljišnoj knjizi (čl. 362.st.1. ZV-a)

  • U sudskom postupku dopušteno je tužbenim zahtjevom od suda zahtijevati da naloži provedbu parcelacijskog elaborata i prijavnog lista u zemljišnu knjigu.

Radno pravo

Iznošenje obrane radnika (čl. 111. ZR-a/09)

  • Jasno je da zahtjev za zaštitu prava sadržajno predstavlja iznošenje obrane od strane tužitelja, a sve vezano za sporni događaj, što znači, ne samo da je tužitelju bilo omogućeno iznošenje obrane, već ju je on i iznio.

Ugovor o radu na određeno vrijeme (čl. 12. ZR-a)

  • Ugovor o radu na određeno vrijeme kojeg je tužiteljica dobrovoljno sklopila s tuženikom, u kojem jest naveden razlog sklapanja takvog ugovora, a koji je razlog potkrijepljen rezultatima provedenih dokaza tijekom postupka, neovisno i o ranije zaključenim ugovorima o radu na određeno vrijeme za isto radno mjesto, ne može prerasti u ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Sudski raskid ugovora o radu i smrt radnika (čl. 103. ZR-a/95)

  • U slučaju da sud nađe zahtjev (za sudski raskid ugovora o radu) osnovanim s danom koji predlaže po
pip - 7.2020, str. 105
Inozemna sudska praksa i stajališta

Porezno pravo – PDV

  • Prijenos pokretnina unutar EU-a radi pružanja usluga

Obvezno pravo – samostalni trgovački zastupnici

  • Posredovanje pri prodaji ili kupnji robe za nalogodavca

Zaštita potrošača

  • Trgovanje na daljinu financijskim uslugama
pip - 7.2020, str. 118
Odgovori na pitanja pretplatnika
  1. Zakupnina za vrijeme nemogućnosti rada zbog pandemije bolesti COVID-19. Poreznom osnovicom pri isporuci dobara i usluga smatra se naknada koju čini sve ono što je isporučitelj primio ili treba primiti od kupca ili neke druge osobe za te isporuke. U poreznu osnovicu ne ulaze sniženja cijene i popusti koji se kupcu odobre u trenutku ispostavljanja računa ili u trenutku isporuke.
  2. Blagdani i neradni dani. Za dane u koje bi prema rasporedu radnog vremena radnik trebao raditi, ali ne radi zbog toga što je blagdan ili neradni dan, ostvaruje pravo na naknadu plaće. Ako blagdan pada u dan kada bi radnik trebao raditi pa zaista i radi, radnik stječe pravo na povećanu plaću. Ako pak radnik u dane blagdana i neradnih dana ne radi jer i inače prema rasporedu radnog vremena ne bi trebao raditi, radnik ne ostvaruje pravo na naknadu plaće ni povećanu plaću.
  3. Obavljanje studentskih poslova i evidencije. Poslodavac koji kao naručitelj posla sklopi ugovor za obavljanje studentskoga posla s izvođačem (studentom), ima obvezu voditi posebnu evidenciju o redovitim studentima koji kod poslodavca rade posredovanjem ovlaštenih studentskih centara.
  4. Dopunski rad. Ugovor o dopunskom radu može se sklopiti samo s poslodavcem s kojim radnik već nije u radnom odnosu jer je izričito određeno da radnik može sklopiti ugovor o dopunskom radu, pod propisanim uvjetima, „s drugim poslodavcem“ (dakle s onim s kojim radnik već nema sklopljen ugovor o radu).
  5. Prekovremeni i noćni rad trudnih radnica. Poslodavac može od trudne radnice zahtijevati da radi prekovremeno (više od svoga ugovorenog punog ili nepunog radnog vremena) samo ako mu trudnica dostavi pisanu izjavu da dobrovoljno pristaje na takav rad. S druge strane, trudnica, u pravilu, može raditi noću, osim ako poslodavcu predoči potvrdu nadležnog liječnika specijalista ginekologa kojom se potvrđuje da je za sigurnost i zdravlje trudne radnica nužno da ne radi noću.
  6. Prodaja zemljišta i poslovnih udjela. Isporuka zemljišta, osim građevinskog zemljišta, oslobođena je PDV-a. Neovisno o tome što pri nabavi nije bio obračunan PDV, pri isporuci građevinskog zemljišta prodavatelj je obvezan obračunati PDV, a u slučaju isporuke ostalih zemljišta (koja se ne smatraju građevinskima), primjenjuje se oslobođenje. Dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka ne oporezuje se ako je financijska imovina otuđena nakon dvije godine od dana nabave, odnosno stjecanja te imovine.
  7. Najam stroja za bušenje. Prema temeljnom načelu oporezivanja usluga mjestom obavljanja usluga poreznom obvezniku koji djeluje kao takav smatra se mjesto sjedišta toga poreznog obveznika. Iznimke od temeljnog načela propisane su u čl. 18. – 26. Zakona o PDV-u.
  8. Odobravanje zajma i obračun kamate. Ne postoji najniža kamatna stopa koju bi trebalo primijeniti na ugovore o zajmu, to je slobodna odluka ugovornih strana. Primitci s osnove kamata koje fizičke osobe ostvaruju na temelju ugovora o zajmu smatraju se dohotkom od kapitala i oporezuju se po stopi od 12 %.

 

pip - 7.2020, str. 124