RRIF-OV NEWSLETTER
Prijava
Računovodstvo, revizija i financije

Računovodstvo, revizija i financije

Mjesec:

Uvodnik

rrif - 4.2019, str. 19

Računovodstveno praćenje dugoročnih obveza

rrif - 4.2019, str. 23

      Dugoročne obveze su obveze čiji je rok dospijeća odnosno plaćanja poslije datuma bilance dulji od dvanaest mjeseci. Autorica u članku obrazlaže računovodstveno praćenje dugoročnih obveza na primjerima iz poslovne prakse i navodi odvojene primjere računovodstvenog praćenja dugoročnih obveza prema poduzetnicima unutar grupe, obveza prema poduzetnicima koji su povezani sudjelujućim interesom i obveza prema nepovezanim poduzetnicima.

  1. Definiranje dugoročnih obveza
  2. Utvrđivanje vrijednosti obveza
  3. Obveze prema poduzetnicima unutar grupe
  4. Obveze prema društvima povezanim sudjelujućim interesom
  5. Obveze za zajmove, depozite i slično
  6. Obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama
  7. Obveze iz financijskog lizinga
  8. Obveze za predujmove
  9. Obveze prema dobavljačima
  10. Dugoročne obveze po vrijednosnim papirima
  11. Dugoročne obveze prema državi i ostale obveze
  12. Odgođena porezna obveza
  13. Zaključak

Obračun poreza po odbitku za naknade pravnim osobama u inozemstvo

rrif - 4.2019, str. 30

      U 2019. godini na snazi je Zakon o porezu na dobit (Nar. nov. br., 177/04. – 106/18.) koji uređuje plaćanje poreza po odbitku na dividendu i udio u dobitku pravnih osoba prema poreznoj stopi od 12 %.
      Osim na isplatu dividende (udjela u dobitku) porez po odbitku plaća se i na određene usluge inozemnih pravnih osoba kao što su poslovno savjetovanje, revizija, porezno savjetovanje, istraživanje tržišta i sl. Porez po odbitku plaća se i na kamate osim propisanih iznimaka u skladu s odredbama čl. 31. Zakona o porezu na dobit. Porez po odbitku plaća se i na isplatu autorskih prava i drugih prava intelektualnog vlasništva. Na navedene usluge inozemnih poduzetnika, kamate i prava intelektualnog vlasništva porez po odbitku plaća se prema stopi od 15 %.
      U zadnjim izmjenama Zakona o porezu na dobit uvedene su promjene koje se obrađuju u ovom članku, a u prvom redu odnose se na oporezivanje usluga poduzetnika koji imaju sjedište u zemljama tzv. nekooperativnim jurisdikcijama te na plaćanje poreza po odbitku za nastupe inozemnih izvođača.

  1. Uvod
  2. Primjena međunarodnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
  3. Nekooperativne jurisdikcije i primjena stope od 20 %
  4. Porez po odbitku na naknade za nastupe inozemnih izvođača
  5. Porez po odbitku na dividende i udjele u dobitku
  6. Porez po odbitku na korištenje autorskih prava i zaračunane usluge
  7. Porez po odbitku za naknade za softver
  8. Primjena preračunane stope za porez po odbitku
  9. Uplatni računi poreza po odbitku
  10. Zaključak

Primjer prikaza odabranih tema društvene kategorije u nefinancijskom izvještaju

rrif - 4.2019, str. 45

      Protekla 2018. godina druga je godina za koju je propisana obveza sastavljanja nefinancijskih izvještaja i konsolidiranih nefinancijskih izvještaja za velike poduzetnike i subjekte od javnog interesa. Autorica u članku daje smjernice za sastavljanje nefinancijskog izvještaja u dijelu društvenih tema – Zaštita zdravlja i sigurnost na radu i Obrazovanje i obuka zaposlenika te daje sažet primjer izvještavanja o tim društvenim temama.

1. Uvod
2. Zakonska obveza izvještavanja nefinancijskih informacija prema ZOR-u
3. Prikaz odabranih tema društvene kategorije u nefinancijskom izvještaju prema GRI Standardima
4. Zaključak

Godišnji financijski izvještaji obveznika poreza na dobitak – najčešće pogreške pri popunjavanju

rrif - 4.2019, str. 49

      Predaja godišnjih financijskih izvješća putem aplikativnog softvera u FINA-u ima svoja posebna pravila kojih se treba pridržavati prilikom slanja propisanih izvješća. U ovom članku podsjećamo na najčešće pogreške i propuste u vezi s predajom financijskih izvješća za potrebe statistike i za javnu objavu.

  1. Uvod
  2. Obveza predaje godišnjih financijskih izvještaja
  3. Opći podatci uz godišnji financijski izvještaj – najčešće pogreške pri popunjavanju
  4. Godišnji financijski izvještaji poduzetnika iz realnoga sektora
  5. Godišnji financijski izvještaji poduzetnika iz financijskog sektora
  6. Zaključak

Prijevremeni raskid ugovora o lizingu

rrif - 4.2019, str. 57

      Do prijevremenog raskida ugovora o lizingu može doći zbog više razloga, ali najčešći razlog je nemogućnost plaćanja rata lizinga. Porezno i računovodstveno postupanje u takvim slučajevima ovisi o vrsti ugovora o lizingu koji je sklopljen odnosno je li riječ o financijskom ili operativnom lizingu. U nastavku članka donosimo na koji način se evidentira prijevremeni raskid ugovora o lizingu (financijskom i operativnom) kod obveznika primjene HSFI-ja.

  1. Uvod
  2. Specifičnosti financijskog i operativnog lizinga
  3. Razlozi prijevremenog raskida ugovora o lizingu
  4. Porezno postupanje prilikom raskida ugovora o lizingu
  5. Računovodstveno evidentiranje raskida ugovora o lizingu
  6. Zaključak

Troškovi naknada za gume, baterije, akumulatore i vozila

rrif - 4.2019, str. 62

      Naknade gospodarenja otpadnim vozilima i gumama obvezno se plaćaju prilikom stavljanja na tržište automobila, a njihova je namjena pokriće troškova skupljanja i obrade otpadnih vozila i guma. Prilikom stavljanja pojedinih skupina vozila na tržište RH, nastaje obveza plaćanja i naknade gospodarenja otpadnim baterijama i akumulatorima. No, postoje iznimke kada se te naknade ne plaćaju. O kojim je naknadama riječ, na koji način se obračunavaju te tko su obveznici njihova obračuna i plaćanja, pišemo u nastavku članka.

  1. Uvod
  2. Naknada gospodarenja otpadnim vozilima
  3. Naknada gospodarenja otpadnim gumama
  4. naknada gospodarenja otpadnim baterijama i akumulatorima
  5. Porezni i računovodstveni položaj naknada gospodarenja otpadnim vozilima i gumama
  6. Iskazivanje podatka o naknadi gospodarenja otpadnim vozilima na izlaznim računima za prodaju vozila
  7. Ostale obveze proizvođača
  8. Obveze prilikom uvoza ili unosa vozila za vlastite potrebe
  9. Zaključak

Aktualna pitanja iz prakse

rrif - 4.2019, str. 73

      Razumijevanje poreza i računovodstva najbolje je na slučajevima iz prakse. Treba napomenuti da poistovjećivanje vlastitog slučaja s onim koji se ovdje opisuje ne mora uvijek odgovarati vašoj stvarnosti. Stoga treba biti oprezan, odnosno potrebno je uzeti u obzir dodatne činjenice i informacije u vezi sa stvarno nastalim poslovnim događajem.
      Upravo na prvom pitanju, odnosno opisu slučaja golema važnost se poklanja razumijevanju nastanka poslovnog događaja. Temeljna pretpostavka za oblikovanje načina knjigovodstvenog obuhvaćanja poslovnog događaja je razumijevanje poslovne situacije, a ako trebaju dodatna objašnjenja od kreatora poslovnog događaja, potrebno ih je zatražiti. Kasnije se greške teško ispravljaju, osobito ako se u njihovo otkrivanje uključi i porezni nadzor.

Računovodstvo

1. Nastanak poslovnog događaja kupoprodaje / predujma
2. Kupnja osobnog automobila iz njemačke uz plaćanje depozita

Porez na dodanu vrijednost

1. Isporuke usluga veleposlanstvu sa sjedištem u Sloveniji
2. Obračun PDV-a na isporuku građevine i zemljišta te projektne dokumentacije
3. Porezni položaj usluga poliklinike – trgovačkog društva

Porez na dohodak

1. Korištenje osobnog odbitka ako radniku prestane radni odnos

Doprinosi

1. Dokazivanje pripadnosti osiguranju članova uprave nerezidenata

Radni odnosi

1. Pravo na godišnji odmor radnika koji radi kod dva poslodavca u nepunom radnom vremenu

Ovrha na plaći

1. Utjecaj dužnikova pristanak na naplatu svote više od zakonom dopuštenih granica kod tzv. administrativne zabrane

Neprofitne organizacije

1. Jesu li udruge obveznici poreza na dobitak?

Dane pomoći i primljene donacije

rrif - 4.2019, str. 82

      U ovom se praktikumu na računima glavne knjige iskazuju: davanje pomoći osobi koja nije unutar općeg proračuna i primitak donacije u sitnom inventaru od osobe izvan općeg proračuna. U obje okolnosti potrebno je upotrijebiti odgovarajuće račune razreda prihoda i rashoda jer nije riječ o poslovima unutar općeg proračuna.

1. Dana pomoć osobi izvan općeg proračuna
2. Primljena donacija u sitnom inventaru

Porez na dobitak

rrif - 4.2019, str. 83

      U ovom se praktikumu na računima glavne knjige u neprofitnom računovodstvu bilježe promjene koje su povezane s iskazivanjem obračunanog poreza na dobitak bez obzira na to je li riječ o neprofitnoj organizaciji koja je paušalni obveznik poreza na dobitak ili „redoviti“ obveznik poreza na dobitak. Iskazivanje plaćenih predujmova i obračuna poreza na dobitak u obje okolnosti je istovrsno. Razlike nastaju samo u okolnosti kada kod „redovitog“ oporezivanja nije godišnja obveza poreza na dobitak utvrđena u roku koji omogućuje njezino pravodobno uključivanje u financijske izvještaje za 2018. godinu.

1. Paušalni porez na dobitak
2. Porez na dobitak na temelju razlike prihoda i rashoda

Nadoknada za prijevoz na posao i s posla

rrif - 4.2019, str. 85

      Najčešće materijalno pravo radnika koje poslodavac isplaćuje neovisno o tome je li tako propisano kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu i slično je naknada za prijevoz na posao i s posla. Prema poreznom propisu to se pravo isplaćuje neoporezivo prema točno propisanim uvjetima. Kako treba postupiti poslodavac ako je radnik na bolovanju, a kako kada se koristi vlastitim prijevozom za dolazak na posao te u drugim slučajevima, pročitajte u nastavku.

1. Pravo na nadoknadu troškova prijevoza na posao i s posla
2. Troškovi prijevoza na posao i s posla koji se mogu nadoknaditi neoporezivo
3. Prijevoz na posao i s posla za radnike u nepunom radnom vremenu ili dopunskom zapošljavanju
4. Prijevozni troškovi u slučaju bolovanja, godišnjeg odmora i drugo
5. Nadoknada troškova prijevoza na posao i s posla umirovljenicima
6. Vjerodostojne isprave za priznavanje troškova prijevoza na posao i s posla
7. Prijevoz s posla i na posao kod obrtnika i drugih samostalnih djelatnosti

Plaća pograničnog radnika – rezidenta RH

rrif - 4.2019, str. 94

     Fizičke osobe rezidenti RH često, a ponajviše u pograničnim područjima, odlaze raditi u susjedne zemlje. Pri isplati dohotka od nesamostalnog rada, tj. plaće, takvom se radniku rezidentu RH, u pravilu, primjenjuju propisi zemlje izvora dohotka. U kojoj se državi plaća porez, ovisit će o odredbama bilateralnih sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja Republike Hrvatske s državom izvora dohotka. Na koji način se prijavljuje takav dohodak i plaća li se u Hrvatskoj predujam poreza, ovisi o posebnosti svakoga pojedinog ugovora koji je Hrvatska sklopila s drugim državama ugovornicama. Gdje će se za radnika plaćati doprinose za obvezna osiguranja, ovisi o zemlji u koju radnik odlazi raditi. Ovisno o tome je li zemlja članica EU-a ili potpisnica Ugovora o socijalnom osiguranju, primijenit će se uredbe Europskog parlamenta i Vijeća EU-a o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, odnosno Ugovora o socijalnom osiguranju. Ako radnik odlazi u raditi u zemlju koja nije članica EU-a odnosno s kojom nema potpisanog Ugovora o socijalnom osiguranju, doprinosi za obvezna osiguranja plaćaju se u zemlji rada. Više o tome možete pročitati u nastavku članka.

  1. Uvod
  2. Uređenost plaćanja obveznih doprinosa na dohodak iz inozemstva prema međunarodnim ugovorima o socijalnom osiguranju
  3. Uređenost plaćanja poreza na dohodak od nesamostalnog rada prema međunarodnim ugovorima
  4. Isplata dohotka od nesamostalnog rada
  5. Obveza prijavljivanja primitka, obračuna, izvješćivanja kada je plaćen predujam poreza u zemlji izvora dohotka

Stjecanje i isporuka dobara i usluga stranih poreznih obveznika u RH u 2019. godini

rrif - 4.2019, str. 100

      Kada domaći porezni obveznici isporučuju dobra i usluge u tuzemstvu stranim poreznim obveznicima (iz EU-a ili iz trećih zemalja), u pravilu trebaju obračunati PDV (postoje i iznimke). Međutim, kada strani porezni obveznici prodaju dobra ili uslugu u tuzemstvu drugim domaćim ili stranim poreznim obveznicima, od 1. siječnja 2019. godine porezni položaj ovisi o tome jesu li u RH registrirani za potrebe PDV-a ili nisu. Članak 75. st. 2. Zakona o PDV-u koji je uređivao navedeno porezno pitanje do kraja 2018. godine nije ukinut, nego je promijenjen i ograničena je njegova primjena. To znači da se od 1. siječnja 2019. godine čl. 75. st. 2. Zakona o PDV-u više ne primjenjuje kada isporuku dobara i usluga obavlja strani porezni obveznik u RH, a registriran je za potrebe PDV-a, odnosno dobio je hrvatski PDV ID broj. Takav će se porezni obveznik, s motrišta PDV-a, ponašati kao i svi ostali hrvatski obveznici, a to znači da će primjenjivati odredbe Zakona o PDV-u (izdavati račune i zaračunavati PDV). Međutim, ako strani porezni obveznik (iz EU-a i trećih zemlja) nema hrvatski PDV ID broj, a obavlja isporuke dobara u RH, hrvatski porezni obveznici (odnosi se i na male porezne obveznike) trebaju preuzeti poreznu obvezu i tada je obvezna primjena čl. 75. st. 2. Zakona o PDV-u kako se postupalo i prije izmjena Zakona o PDV-u i Pravilnika o PDV-u 1. siječnja 2019. godine. Opširnije o navedenome može se pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Kada se strani porezni obveznici trebaju / ne trebaju registrirati za potrebe PDV-a u RH
3. Strani je porezni obveznik registriran za potrebe PDV-a u RH
4. Strani porezni obveznik nije registriran za potrebe PDV-a u RH
5. Zaključak

Porezno motrište izvoza dobara iz drugih zemalja članica EU-a

rrif - 4.2019, str. 112

       U članku se obrazlaže porezno motrište izvoza dobara hrvatskih poreznih obveznika iz drugih zemalja članica EU-a u treće zemlje, ovisno o tome je li hrvatski porezni obveznik registriran za potrebe PDV-a u zemlji članici iz koje se obavlja izvoz ili ne. Navedeno se objašnjava na primjerima iz poslovne prakse. Uz to se u članku obrazlaže premještanje dobara radi obavljanja izvoza iz druge zemlje članice u treće zemlje te se daje primjer izvoza dobara iz druge zemlje članice koji se provodi zajedno s „lažnim“ trostranim poslom.

  1. Uvod
  2. Registracija za potrebe PDV-a stranih poreznih obveznika pri izvozu dobara iz drugih zemalja članica EU-a
  3. Primjeri računovodstvenog praćenja izvoza dobara u drugim zemljama članicama EU-a
  4. Premještanje dobara u drugu zemlju članicu EU-a i izvoz dobara iz te druge zemlje
  5. Izvoz dobara i „lažni“ trostrani poslovi
  6. Zaključak

Prijenos porezne obveze za isporuke betonskog čelika i željeza

rrif - 4.2019, str. 117

     Na isporuke betonskog čelika i željeza te proizvoda od betonskog čelika i željeza (armatura) kada ih isporučuju porezni obveznici drugim poreznim obveznicima od 1. siječnja 2019. godine primjenjuje se tuzemni prijenos porezne obveze. U članku je objašnjeno na koja se sve dobra primjenjuje prijenos porezne obveze te se upućuje na obveze poreznih obveznika koji primaju i/ili obavljaju navedene isporuke.

1. Uvod
2. Definicija betonskog čelika i željeza te proizvoda od betonskog čelika i željeza
3. Primjena tuzemnog prijenosa porezne obveze
4. Primjer evidentiranja primljenih i obavljenih isporuka u poslovnim knjigama
5. Umjesto zaključka

Programske kontrole pri zaprimanju Obrasca PD za 2018. godinu

rrif - 4.2019, str. 121

      O obveznicima i postupku sastavljanja godišnje prijave poreza na dobitak (Obrazac PD ili PD-NN) pisali smo u Prilogu našem časopisu br. 1/19., str. 110.
      Porezne prijave, Obrazac PD ili Obrazac PD-NN, podnose se nadležnoj ispostavi PU, u papirnatom obliku do 30. travnja 2019. godine. Međutim, kada su porezni obveznici prema računovodstvenim propisima razvrstani u velike i srednje poduzetnike ili su obveznici PDV-a, poreznu prijavu obvezni su dostaviti elektroničkim putem uporabom sustava ePorezna.

  1. Propisani rok za predaju Obrasca PD i PD-NN
  2. Rok za uplatu razlike poreza
  3. Usklađenje podataka prije predaje Obrasca PD
  4. Vrste priloga uz obrazac PD koji se dostavljaju putem ePorezne
  5. verifikacija obrasca PD za 2018. godinu
  6. Zaključak

Isplata dividenda i udjela u dobitku te postupanje s više isplaćenim predujmovima

rrif - 4.2019, str. 128

      Primitke od dividenda i udjela u dobitku ostvarene na temelju udjela u kapitalu koje ostvaruju fizičke osobe smatraju se dohotkom od kapitala. Za svrhu plaćanja poreza na dohodak treba Poreznoj upravi predati Obrazac JOPPD. Na jednak način oporezuju se i predujmovi dobitka. Dobitak se može isplaćivati bez obveze oporezivanja (ovisno o godini u kojoj je ostvaren), dok je isplata dividenda i udjela u dobitku pravnim osobama uvijek neoporeziva. Kada je s osnove isplate predujma dobitka za 2018. godinu isplaćeno više predujmova u odnosu na ostvareni dobitak, više isplaćena svota smatra se dohotkom od kapitala koji se smatra izuzimanjem i oporezuje se stopom od 36 %. Poreznu obvezu treba podmiriti predajom prijave poreza na dobitak, Obrasca PD, najkasnije do 30. travnja 2019. godine.

  1. (Ne)oporezivanje dividenda i udjela u dobitku ovisno o godini kada su ostvarene
  2. Isplata oporezive dividende i udjela u dobitku
  3. Isplata neoporezivog udjela u dobitku i dividenda
  4. Isplata dobitka u naravi
  5. Isplata dobitka fizičkim osobama u sustavu poreza na dobitak
  6. Isplata dobitka zaposlenicima i članovima uprave
  7. Kada se može isplatiti predujam dobitka za 2019. godinu

Pravo odbitka pretporeza – porezni je obveznik brisan iz registra obveznika PDV-a

rrif - 4.2019, str. 139

      Autorica u članku navodi stajališta Suda Europske unije u vezi s pravom odbitka pretporeza na temelju primljenih isporuka poreznog obveznika kada ga Porezna uprava briše iz registra obveznika PDV-a zbog nepodnošenja prijava PDV-a.

  1. Uvod
  2. Presuda u predmetu C-159/17 Dobre
  3. Presuda u predmetu C‑69/17 Gamesa
  4. Zaključak

Revizija računovodstvenih procjena

rrif - 4.2019, str. 143

      Kod evidentiranja računovodstvenih procjena nema čvrstih materijalnih dokaza, one su subjektivne i podložne slobodnoj prosudbi uprave i stoga su više od ostalih pozicija u izvještajima podložne utjecaju uprave. Ponekad uprava poseže za manipulativnim postupkom pogrešnog prikazivanja financijskog rezultata putem računovodstvenih procjena. Zbog toga je poseban naglasak na revizorovoj skeptičnosti i potpunom razumijevanju te primjeni zahtjeva koje se od njega traže prema MrevS-u koji uređuje reviziju računovodstvenih procjena. U nastavku članka autorica opisuje procedure i postupke koje revizori trebaju provesti tijekom revidiranja računovodstvenih procjena.

1. Definiranje revizije računovodstvenih procjena
2. Revizijski postupci kod računovodstvenih procjena
3. Završna revizija
4. Metode završne revizije
5. Zaključak

Europska porezna policija

rrif - 4.2019, str. 149
  1. Digitalizacija aktivnosti propisanih zakonom EU-a o trgovačkim društvima
  2. Od travnja započinje praćenje izravnih stranih ulaganja u EU-u
  3. Za financijski kriminal nužna europska porezna policija
  4. Dogovoren lakši pristup kapitalu za male poduzetnike
  5. Mjere EU-a da bi se postiglo priznavanje stručnih kvalifikacija
  6. Novi sustav označavanja automobilskih guma
  7. Sporazum o direktivi o transparentnijim radnim uvjetima

Praksa u izračunavanju izgubljenog dobitka

rrif - 4.2019, str. 151

      Izračun štete koje prouzroči jedan poduzetnik drugome u pravilu je vrlo složen. Ako se polazi od toga da se utvrdi koliko je netko zbog štetnog događaja povećao ili nije povećao imovinu, izračun izgubljenog dobitka mora biti utemeljeno obavljen.
      Autor u članku analizira primjenu metoda i strukovnih pravila koja se trebaju primijeniti u takvim izračunima. K tome je proveo i istraživanje u slovenskom pravosuđu kako bi utvrdio primjerenost uporabe pojedinih metoda kod izračuna izgubljenih dobitaka. Više o tome u nastavku članka.

1. Uvod
2. Šteta s naslova izgubljenog dobitka
3. Sažetak istraživanja o primjeni strukovnih pravila analize izgubljenog dobitka u pravosuđu
4. Preporuke
5. Zaključak

Prekogranični cash-pooling i godišnji izvještaj o kreditnim poslovima

rrif - 4.2019, str. 157

      Već je uobičajeno da se o pretežitom broju kredita odobrenja odnosno zaduženja u odnosu na devizne nerezidente mora na neki način izvještavati Hrvatsku narodnu banku.
      S obzirom na to da je učestalo uspostavljanje neke od vrsta objedinjavanja novčanih sredstava hrvatskih rezidentnih osoba s nerezidentnim osobama, postavlja se pitanje treba li o tome izvještavati HNB. Uz to statističko pitanje, javljanju se i neka porezna motrišta ove vrste poslovanja.
      U članku se daju i odgovori na prethodno postavljena pitanja, upozorava se čitatelje na jedno od izvještavanja te o kreditnim poslovima s inozemstvom čiji krajnji rok ispunjenja te obveze za 2018 godinu dospijeva do kraja travnja 2019. godine

  1. Uvod
  2. Definicija i vrste cash-poolinga
  3. Statistički tretman prekograničnog cash-poolinga
  4. Porezna motrišta kod prekograničnog cash poolinga
  5. Godišnje izvješće o ostalim kreditnim poslovima s inozemstvom

Bolovanje osoba koje obavljaju samostalne djelatnosti

rrif - 4.2019, str. 164

      Fizičke osobe koje obavljaju djelatnost samostalno kao obrtnici, osobe koje obavljaju djelatnost samostalno u okviru profesionalnog zanimanja te osobe koje obavljaju djelatnost poljoprivrede i šumarstva samostalni su osiguranici u okviru mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te s te osnove ostvaruju i prava iz mirovinskog i zdravstvenog osiguranja.
      Budući da se te osobe smatraju samostalnim osiguranicima, koji nisu i ne mogu biti zaposlenici jer sami sa sobom ne mogu sklapati ugovor o radu ni ostvarivati plaću koja bi bila osnovica za plaćanje doprinosa, za njih su propisane stalne mjesečne osnovice za plaćanje doprinosa. Te su osnovice i polazna veličina od koje se utvrđuju i prava iz socijalnih osiguranja. U ovom članku pišemo na koji se način utvrđuje naknada u slučaju bolovanja.

  1. Uvodne napomene
  2. Osnovice za plaćanje doprinosa kao temelj za utvrđivanje naknade za bolovanje obveznika poreza na dohodak
  3. Utvrđivanje naknade za bolovanje
  4. U kojem se postotku utvrđuju naknade
  5. Primjeri utvrđivanja osnovice za naknadu za vrijeme bolovanja
  6. Treba li naknadu koju isplaćuje HZZO knjižiti u knjizi primitaka i izdataka
  7. Mirovanje obveze plaćanja doprinosa za vrijeme bolovanja

Postupanje prilikom povrata robe iz inozemstva

rrif - 4.2019, str. 170

      Carinski zakonika Unije previđa mogućnost primjene carinske povlastice ako se roba koja je bila izvozno ocarinjena vraća na području Europske unije. Pri tome, osnovni uvjeti korištenja ovom povlasticom je dokazivanje da se vraća ista roba koja je i prethodno bila izvezena s područja Europske unije.
      Uz carinsku povlasticu moguća je primjena i porezne povlastice. Međutim, kako Zakon o PDV-u drukčije definira primjenu navedene povlastice, kriteriji i uvjeti za njezinu primjenu nešto su uži za razliku od carinske povlastice. Uvjet je primjene porezne povlastice, uz uvjete propisane carinskim propisima, da se predmetna roba vraća istoj osobi koja ju je izvezla, što nije uvjet primjene carinske povlastice.
      U ovom će članku biti navedeni uvjeti i mogućnosti korištenja ovom povlasticom te postupanja prilikom njezine primjene.

  1. Uvjeti i kriteriji primjene carinske povlastice
  2. Vraćena roba i kombinacija carinskih postupaka
  3. Porezna povlastica
  4. Isprave koje su uvjet primjene povlastice
  5. Način zahtijevanja povlastice
  6. Odobravanje povlastice od strane carinske službe
  7. Slučajevi kada se zahtijeva institut povrata robe
  8. Zaključak

Zaštita gosta u ugostiteljskoj djelatnosti

rrif - 4.2019, str. 175

      Poznata izreka “Gost je uvijek u pravu” u mnogim slučajevima ne vrijedi. Naime, uvažavajući tu izreku, ugostitelji mnogo puta pogoduju gostu, iako gost nije u pravu. Od svakoga gosta očekuje se da se ponaša s pažnjom “dobrog domaćina” i da poštuje pravila kućnog reda. Gost odgovara i za nanesenu štetu npr. na uređajima, opremi, inventaru i sl. Gost može biti i kažnjen od strane nadležne inspekcije, npr. ako puši u prostorima u kojima je pušenje zabranjeno. Međutim, i sami propusti ugostitelja u mnogim slučajevima daju opravdan razlog zbog kojih se gosti žale: otkaz rezervacije, kakvoća i količina hrane, nepridržavanje istaknutih cijena, neljubaznost i nekorektnost osoblja, neurednost i nedovoljna opremljenost prostorija za osobnu higijenu gostiju, kvaliteta smještajnih objekata, neizdavanje računa i sl.
      Cilj je ovog članka da se gosti, ali i ugostitelji, upoznaju sa svojim pravima, ali i obvezama, kako bi broj žalbi gostiju, a time i broj nezadovoljnih gostiju, bio što manji.
      Poštenje i savjesnost temeljna su načela kojih se stranke moraju držati u poslovima ugostiteljskih usluga.

  1. Uvod
  2. Vrsta ugostiteljskog objekta
  3. Radno vrijeme
  4. Kućni red
  5. Stvari gosta
  6. Rezervacija
  7. Uvođenje životinja
  8. Prostorije za osobnu higijenu gostiju
  9. Cijene, cjenici i jelovnici s kartom pića
  10. Normativ
  11. Otkaz usluge
  12. Korištenje uslugama
  13. Zadržavanje gosta
  14. Uljudan, korektan i profesionalan odnos prema gostu
  15. Oglašavanje i reklamiranje usluga
  16. Izdavanje računa
  17. Vođenje knjige gostiju
  18. Ugovor o osiguranju gosta od posljedica nesretnog slučaja
  19. Iznošenje pića i napitaka izvan zatvorenih prostora
  20. Zabrana usluživanja i dopuštanje konzumiranja alkoholnih pića, drugih pića i/ili napitaka koji sadržavaju alkohol gostu mlađem od 18 godina
  21. Kampiranje izvan kampa
  22. Ograničavanje uporabe duhanskih i srodnih proizvoda
  23. Postupanje gosta koji nije zadovoljan uslugom

Boravak i rad državljana EGP-a u Hrvatskoj

rrif - 4.2019, str. 183

      Iako državljani RH nerijetko odlaze na rad u zemlje EU-a, u posljednje vrijeme sve su češći slučajevi da državljani članica EU-a (Rumunjska, Mađarska, Bugarska) dolaze na rad u RH. U nastavku se objašnjava radno-pravni, socijalni i porezni status spomenutih radnika u RH.

  1. Uvod
  2. Boravak i rad stranaca u RH
  3. Dvojno (višestruko) državljanstvo
  4. Kratkotrajni boravak državljana EGP-a u RH
  5. Privremeni boravak u svrhu rada državljana EGP-a
  6. Stalni boravak državljanina EGP-a
  7. Mjere ograničenja za zapošljavanje državljana EGP-a
  8. OIB državljana EGP-a
  9. Ugovor o radu i radni odnos državljana EGP-a
  10. Socijalni status državljana EU-a koji se zapošljavanju u RH
  11. Obračun doprinosa državljaninu EGP-a
  12. Obračun poreza na dohodak
  13. Isplata neto-plaće
  14. Posebnosti kod zapošljavanja državljana EGP-a koji rade i u drugoj državi članici

Radni odnos umirovljenika i prijava na HZMO

rrif - 4.2019, str. 192

     Umirovljenik može u svakom trenutku privremeno odustati od korištenja mirovine i ponovno uspostaviti status osiguranika u sustavu mirovinskog osiguranja. Posljedica takve aktivnosti je, u pravilu, obustava isplate mirovine, uz propisane iznimke. Počevši od 1. siječnja 2019. godine, u skladu s odredbom čl. 99. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju proširen je krug umirovljenika koji mogu raditi i primati mirovinu, bez posljedice obustave isplate mirovine.
     U čl. pišemo o pravnim posljedicama zapošljavanja umirovljenika u sustavu mirovinskog osiguranja, s naglaskom na obveze poslodavaca pri uspostavi prijava za vođenje matične evidencije, u skladu s Pravilnikom za vođenje matične evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

  1. Tko se smatra umirovljenikom prema Zakonu o doprinosima
  2. Radni odnos umirovljenika i (ne)obustava mirovine

Aktualnosti kod obveznog osiguranja i plaćanja doprinosa za likvidatore

rrif - 4.2019, str. 201

      Autori o članku na detaljan i zanimljiv način iznose aktualna radno-pravna pitanja te sve u vezi s obveznim osiguranjem i plaćanjem doprinosa za likvidatore.
      Naime, likvidatori koji nisu obvezno osigurani ni po jednoj osnovi, u ovoj godini trebaju se samostalno osigurati. Kako bi plaćali manje doprinose, navedeni osiguranici se zapošljavaju. Zaposleni likvidatori, ali i oni u sustavu obveznog osiguranja (osigurani po drugoj osnovi), trebaju na propisanu mjesečnu osnovicu podmirivati doprinose radi likvidature.
      Ako će osnovica za obračun doprinosa biti manja od najniže mjesečne osnovice za obračun doprinosa, tada će se utvrđivati razlika do godišnje osnovice za obračun doprinosa. Doprinosi za obvezno osiguranje podmireni kao razlika do godišnje osnovice za obračun doprinosa, nisu troškovi društva.

  1. Uvod
  2. Statusno-pravni položaj likvidatora
  3. Likvidatori obvezni osiguranici u 2019. godini
  4. Likvidatori u radnom odnosu u društvu u kojemu su likvidatori
  5. Utvrđivanje godišnje osnovice likvidatorima koji su obvezno osigurani po nekoj drugoj osnovi
  6. Primitci likvidatora koji nisu u radnom odnosu
  7. Umirovljenici u svojstvu likvidatora ili prokuristi
  8. Uloga likvidatora kod prestanka radnog odnosa

Kupoprodaja s posebnim pogodbama (II. dio)

rrif - 4.2019, str. 209

      Autorica je u prvom dijelu ovog članka razmatrala osnovne značajke ugovora o kupoprodaji te izložila osnovne pojmove i bitne elemente redovne kupoprodaje i razlike u odnosu na kupoprodaju s posebnim pogodbama. U drugom dijelu članka autorica u osnovnim crtama objašnjava kupoprodaju prema uzorku ili modelu, kupoprodaju sa specifikacijom, pridržaj prava vlasništva te kupoprodaju s obročnim otplatama cijene.

6. Kupoprodaja prema uzorku ili modelu
7. Kupoprodaja sa specifikacijom
8. Kupoprodaja s pridržajem prava vlasništva
9. Kupoprodaja s obročnom otplatom cijene

Nagrade sportašima za sportska ostvarenja

rrif - 4.2019, str. 214

      Odredbe o neoporezivim primitcima na temelju nagrada za sportska ostvarenja primjenjuju se od trenutka objavljivanja posebnog propisa iz područja sporta koji uređuje ovo područje. Poseban je propis objavljen pod nazivom Pravilnik o mjerilima za dodjelu nagrada sportašima za sportska ostvarenja, a počeo se primjenjivati u 2014. godini. Od tada se, u okvirima koje uređuje taj Pravilnik, bez poreznog opterećenja mogu isplaćivati nagrade sportašima za sportska ostvarenja koja isplaćuju osobe koje su u njemu navedene. Neoporeziva svota je do 20.000,00 kn godišnje.

  1. Uvod
  2. Okvir sporta i pravilnika
  3. Odredbe Pravilnika
  4. Ograničavajući čimbenici
  5. Zaključak

Neoporezivi primitci sportaša

rrif - 4.2019, str. 218

      S obzirom na to da sport ima poseban društveni položaj i oporezivanje, područje sporta nešto je povoljnije uređeno od „redovitog“ oporezivanja. Posebno su zanimljivi i izazovni primitci sportaša kao jedne od skupina fizičkih osoba u sustavu sporta s motrišta oporezivanja porezom na dohodak. Stoga se u ovom članku daje pregled neoporezivih primitaka sportaša, ali ne i drugih osoba u sportu.

  1. Uvod
  2. Pravni okvir
  3. Fizičke osobe u sportu
  4. Zaključak

Gospodarska kretanja u RH i EU-u

rrif - 4.2019, str. 224
  1. Opći pregled
  2. Kretanje bruto domaćeg proizvoda hrvatske i zemalja EU-28 od 2014. do 2018.godine
  3. Cijene u RH i EU-u
  4. Proizvođačke cijene industrije RH i EU-a
  5. Industrijska proizvodnja RH i EU-a
  6. Građevinarstvo RH i EU-a
  7. Vanjskotrgovinska razmjena
  8. Trgovina na malo u RH i EU-u
  9. Turizam
  10. Plaće
  11. Likvidnost i insolventnost
  12. Zaposlenost i nezaposlenost RH i EU-a

Novi propisi

rrif - 4.2019, str. 231

Skup u organizaciji Komore poreznih savjetnika München

rrif - 4.2019, str. 236

      Na poziv predsjedništva Komore poreznih savjetnika München, predstavnici Udruge „Hrvatski računovođa“ i RRiF-a nazočili su 9. veljače 2019. godine proslavi 60-og rođendana predsjednika Komore dr. Hartmuta Schwaba. Iako je rođendan bio formalni povod tom velikom skupu, u pozadini svega bila je zapravo kandidatura bavarskog predsjednika Komore poreznih savjetnika München za predsjednika Savezne komore Njemačke.

Stručne informacije

rrif - 4.2019, str. 237
Pretplatnik
Zakon o trgovačkim društvima  (1)