Računovodstvo, revizija i financije 1/2023

Mogućnost priznavanja pretporeza iz ulaznih računa uvijek je aktualno pitanje obveznika PDV-a. Nastanak porezne obveze i pravo na priznavanje pretporeza međusobno su povezane porezne radnje i, u pravilu, samo onaj zaračunani PDV iz izlaznog računa, uz zadovoljenje propisanih uvjeta, primatelj računa može priznati kao pretporez.

Međutim, u presudi u predmetu C-9/20 Sud EU-a navedeno je da kada porezni obveznik koji utvrđuje obvezu prema izdanim računima, primi račun za isporuku ili uslugu koju mu je obavio porezni obveznik koji primjenjuje postupak oporezivanja prema naplaćenoj naknadi, može odbiti pretporez tek kada tom dobavljaču plati račun.

O primjeni ovoga novog uvjeta za priznavanje pretporeza više u nastavku članka.

1. Uvod
2. Datum primjene novog uvjeta za priznavanje pretporeza
3. Pravo i uvjeti za priznavanje pretporeza – za obveznike koji utvrđuju obvezu prema izdanim računima
4. Porezno i knjigovodstveno evidentiranje pretporeza za koji nije stečen uvjet za priznavanje
5. Zaključak

Uvođenje eura kao službene valute u RH od 1. siječnja 2023. godine odražava se na blagajničko poslovanje posebice kod onih subjekata koji se bave maloprodajom, a naplatu obavljaju u gotovu novcu. Tijekom siječnja ove godine (od 1. do 14. siječnja) za vrijeme dvojnog optjecaja omogućeno je plaćanje i naplata u gotovu novcu kune i eura. Koje su specifičnosti blagajničkog poslovanja u ovoj godini, posebice tijekom dvojnog optjecaja kuna i eura, pročitajte u nastavku članka.

1. Blagajničko poslovanje obveznika poreza na dobitak
2. Specifičnosti blagajničkog poslovanja u razdoblju dvojnog optjecaja
3. Zaključak

Bonusom se, u pravilu, smatraju naknade koje se u praksi uređuju ugovorom sa zaposlenikom koji ima poseban utjecaj na rezultat poslovanja. Odluka o isplati bonusa može biti temeljena na planiranom rezultatu poslovanja koji je pri kraju poreznog razdoblja – godine vidljiv te se određena svota bonusa evidentira u troškovima društva poslovne godine kao primitak dotičnog radnika. S obzirom na to da radnik ostvaruje bonus svojim radom, a ne prema udjelu u kapitalu, taj se primitak oporezuje kao dohodak od nesamostalnog rada kao plaća s određenim posebnostima u vezi s obračunom doprinosa i poreza na dohodak te iskazivanja u Obrascu JOPPD, o čemu pišemo u ovom članku.

1. Uvod
2. Bonusi prema računovodstvenim standardima
3. O čemu treba voditi računa prilikom obračuna doprinosa
4. Obračun poreza na dohodak na bonus ostvaren u prethodnoj godini
5. Primjeri obračuna doprinosa i poreza na dohodak na bonuse uračunane u troškove tekuće godine

Tema ovoga proračunskog praktikuma je bilježenje na računima glavne knjige nabave dugotrajne nefinancijske imovine uz sklapanje ugovora o upućivanju (asignaciji) i pogrešnog knjiženja kod korisnika državnog proračuna. Proračunski subjekti mogu sklapati ugovore kojima se mijenja subjekt u obveznim odnosima, pri čemu moraju pratiti bit odnosa koji nastaje nakon te promjene. U računovodstvenim propisima nije izrijekom utvrđeno kako se ispravlja pogrešno knjiženje. Državno računovodstvo uputilo je kako bi to trebali raditi proračunski korisnici državnog proračuna.

1. Asignacija
2. Ispravak pogrešnog knjiženja kod korisnika državnog proračuna

U ovom se praktikumu na računima glavne knjige u neprofitnom računovodstvu bilježe promjene u vezi sa zakupom poslovnog prostora i posredna predopskrba eurima. Rashodi koji su povezani s davanjem prostora u zakup moraju se priznati u izvještajnom razdoblju na koji se odnose, a ono što se ne odnosi na izvještajno razdoblje, odgađa se. Posredna predopskrba eurima u praksi se obavlja na različite načine pa se tome moraju prilagođavati i njezina iskazivanja u glavnoj knjizi.

1. Poslovni zakup
2. Posredna predopskrba eurima

U skladu s odredbama Zakonu o radu (Nar. nov., br. 93/14. – 151/22.), odnosno od zadnjih izmjena i dopuna Zakona, plaćom se podrazumijevala osnovna ili minimalna plaća i sva dodatna davanja bilo koje vrste koja poslodavac izravno ili neizravno, u novcu ili naravi, na temelju ugovora o radu, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili drugog propisa isplaćuje radnici ili radniku za obavljeni rad.

Kako je navedena definicija bila preopćenita, u praksi je dolazilo do raznih oprečnih tumačenja što je plaća za rad, što su nadoknade stvarno nastalih troškova radniku, a što ostali primici koji se isplaćuju radniku na temelju sadašnjega ili bivšega radnog odnosa.

Odredbe Zakona o radu koje stupaju na snagu 1. siječnja 2023. godine jasnije definiraju plaću, ostale primitke vezane uz radni odnos i odnos radnika i poslodavca te se horizontalno usklađuju s poreznim propisima, posebice odredbama Zakona o doprinosima.

1. Uvod
2. Opće odrednice o plaću u novim izmjenama i dopunama zakona o radu
3. Način određivanja plaće
4. Sastavne odredbe plaće
5. Primitci radnika na temelju radnog odnosa
6. Način i rok isplate plaće
7. Isprave o plaći, naknadi plaće, otpremnini i naknadi za neiskorišteni godišnji odmor

U poslovnoj praksi poslodavaca ponekad se događaju situacije kada su radnici prijavljeni na obvezna osiguranja kod poslodavca, ali radi nekih okolnosti njihova bruto-plaća / naknada prema računici je manja od najniže osnovice za obračun doprinosa. Jednako tako, zakonski je omogućena primjena ograničenja plaćanje doprinosa na najvišu mjesečnu osnovicu prema plaći za MIO I i MIO II i na najvišu godišnju osnovicu za MIO I koje se primjenjuje pod određenim kriterijima. Primjeri obračuna objašnjavaju se u članku.

1. Uvodne napomene
2. Kada se doprinosi obračunavaju prema minimalnoj osnovici
3. Obračun doprinosa u slučaju bolovanja
4. Neplaćeni dopust prema Zakonu o radu
5. Obračun doprinosa za dane tjednog odmora (subota i nedjelja)
6. Najviša mjesečna osnovica doprinosa za mirovinsko osiguranje – za 2023. godinu 8.203,08 eura
7. Najviša godišnja osnovica za obračun doprinosa – 98.436,96 eura
8. Povrat doprinosa za MIO I koji je plaćen iznad godišnje osnovice

Minimalna plaća utvrđuje se kao najniža mjesečna svota bruto-plaće koja radniku pripada za rad u punom radnom vremenu. U 2023. godini minimalna bruto-plaća iznosi 700,00 eura.

O primjeni minimalne plaće više pročitajte u nastavku.

1. Obračun minimalne plaće u 2023. godinu
2. Kada plaća može biti manja od minimalne
3. Utvrđivanje minimalne plaće za nepuno radno vrijeme i za rad kraći od mjesec dana
4. Kada poslodavac treba isplatiti veću plaću od minimalne plaće
5. Nadzor nad primjenom minimalne plaće

Plaća radnika mora biti ili određena (tako da je ugovorom o radu utvrđena točna svota plaće) ili odrediva (tako da je plaća utvrđena kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu na koje upućuje ugovor o radu). Plaću je moguće ugovoriti kao mjesečnu svotu plaće (tzv. fiksna svota plaće), ali je također moguće i ugovaranje plaće po satu (tzv. plaća po satu). Kada se plaća ugovara po satu rada, ona ovisi o odrađenom mjesečnom fondu sati. Zakon o radu, međutim, ne propisuje mjesečni fond sati, nego se mjesečni fond sati izračunava ovisno o rasporedu radnog vremena radnika kod poslodavca. U članku se objašnjava izračun plaće ovisno o različitim rasporedima radnog vremena radnika.

1. Uvod
2. Definicija radnog vremena
3. Trajanja radnog vremena (puno i nepuno radno vrijeme)
4. Raspored radnog vremena
5. Evidencija radnog vremena
6. Određivanje i obračun plaće
7. Blagdani i neradni dani
8. Primjeri obračuna plaća koja je ugovorena po satu ili prema bodovima

Početkom listopada 2022. godine donesene su zadnje izmjene Ovršnog zakona kojima se provodi usklađenje sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

No, predmet ovoga članka nije razmatranje tih, zadnjih izmjena Ovršnog zakona, nego je to – s praktičnog motrišta – prikaz novosti u ovrsi na plaći u ovoj kalendarskoj godini.

1. Uvod
2. Primitci koji su izuzeti od ovrhe
3. Ograničenje ovrhe – novosti kod ovrhe na plaći u 2023. godini
4. Okončanje provedbe ovrhe na plaći

Obvezno osiguranje članova uprave i izvršnih direktora odnosi se na obvezno osiguranje osoba koje se nalaze izvan sustava obveznog osiguranja i na osobe koje se nalaze unutar sustava obveznog osiguranja. Kako bi plaćali manje doprinose, navedeni se osiguranici zapošljavaju. Zaposleni članovi uprave i izvršni direktori, ali i oni u sustavu obveznog osiguranja (osigurani po drugoj osnovi), trebaju podmirivati doprinose na propisanu mjesečnu osnovicu. Ako će osnovica za obračun doprinosa biti manja od najniže propisane mjesečne osnovice za obračun doprinosa za ove osiguranike, tada će se utvrđivati razlika do godišnje osnovice za obračun doprinosa. Više o tome pročitajte u nastavku.

1. Obvezno osiguranje članova uprave
2. Posebnosti radnog odnosa članova uprave i izvršnih direktora
3. Utvrđivanje godišnje osnovice za obračun doprinosa
4. Kako član uprave može smanjiti svoju obvezu za javna davanja
5. Umirovljenici u svojstvu članova uprave ili prokuristi
6. Nerezidenti u svojstvu članova uprave

Svi obrasci JOPPD koji imaju oznaku izvješća 22xxx podnose se u kuni (neovisno o tome kada se predaju), a obrasci JOPPD koji imaju oznaku izvješća 23xxx podnose se u euru. Tako će plaća za prosinac, najčešće isplaćena u siječnju 2023. godine, nositi oznaku izvješća 23xxx. Plaća isplaćena u siječnju isplaćuje se u eurima, iako se knjiži u kunama s datumom izvještavanja 31. prosinca 2022. godine prema fiksnom tečaju konverzije od 7,53450 kn za 1 euro. Kako treba postupiti ako se nakon 31. prosinca 2022. godine dogodi da se već predani Obrazac JOPPD treba ispravljati ili dopunjavati, pokazujemo u nastavku.

1. Uvod
2. Ispravci i dopune Obrazaca JOPPD

Prijavljivanje dohotka iz inozemstva koji su ostvarili hrvatski porezni rezidenti u posljednje vrijeme dolazi pod interes javnosti i medija. U tim se prilikama uočava nerazumijevanje obveza poreznih obveznika koji ostvaruju ino-dohodak te prava i mogućnosti koje proizlaze iz hrvatskih propisa o oporezivanju dohotka, a koji su znatno izmijenjeni kroz poreznu reformu kako bi se izišlo u susret našim rezidentima te im se olakšao financijski i administrativni teret. U ovom čl. objašnjavamo sve bitne odredbe uređene poreznim propisima RH.

1. Podjela prava oporezivanja i metode izbjegavanja dvostrukog oporezivanja
2. Zaključak

Autorica u članku objašnjava postupak ostvarivanja oslobođenja od plaćanja poreza na dodanu vrijednost za diplomatska i konzularna predstavništva, institucije i tijela Europske unije te međunarodne organizacije pri isporukama dobara i obavljanju usluga u RH. Uz to, u članku se daje pregled dokumentacije koja se treba osigurati kako bi se pri isporukama dobara i usluga u RH mogla primijeniti navedena oslobođenja.

1. Uvod
2. Oslobođenje od plaćanja PDV-a u RH za diplomatska i konzularna predstavništva i međunarodne organizacije
3. Oslobođenje od plaćanja PDV-a za isporuke dobara i usluga institucijama i tijelima EU-a
4. Oslobođenje od plaćanja PDV-a za isporuke u RH za potrebe oružanih snaga drugih država članica NATO-a
5. Zabrana otuđenja dobara nabavljenih uz primjenu oslobođenja od plaćanja PDV-a
6. Tablični prikaz oslobođenja od plaćanja PDV-a za diplomatska i konzularna predstavništva, međunarodne organizacije i tijela EU-a za isporuke u RH
7. Zaključak

Svaki rezident RH treba ukupan svjetski dohodak (dohodak od nesamostalnog rada, dohotka od samostalne djelatnosti, dohotka od imovine i imovinskih prava, dohotka od kapitala i drugog dohotka) koji je ostvario u tuzemstvu i u inozemstvu prijaviti u RH. Način prijave dohodaka razlikuje se ovisno o vrsti dohotka, postojanju međunarodnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (dalje: međunarodni ugovori) i njihovoj primjeni. Izmjenama propisa unazad dvije godine Porezna je uprava nastojala olakšati i administrativno rasteretiti prijavljivanje inozemnog dohotka. Zakonski zahtjevi vezani za prijavu dohodaka nastalih iz ili u inozemstvu i dalje su kompleksni te će se detaljnije objasniti u članku.

1. Uvodno
2. U kojoj se valuti podnosi INO-DOH
3. INO-DOH ili dobrovoljna prijava inozemnih primitaka
4. Utvrđivanje rezidentnosti
5. Kada se prijavljuje inozemni dohodak
6. Pravila za popunjavanje Obrasca INO-DOH
7. Popunjavanje INO-DOH-a
8. Prijava dohotka od nesamostalnog rada u Obrascu INO-DOH
9. Drugi (ostali) dohodak – ugovor o djelu
10. Kamate

Izviješće o isplaćenim primitcima nerezidentima podnose RH isplatitelji koji su isplatili drugi dohodak nerezidentu na koji iznimno nisu obračunali porez na dohodak, uz priloženu potvrdu o rezidentnosti u državi s kojom Hrvatska primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja te je u skladu s odredbama dotičnog ugovora taj primitak izuzet od oporezivanja u Hrvatskoj.

1. Obveza dostave Obrasca INO-DOH

Od 1. siječnja 2023. godine primjenjuju se promjene u deviznom sustavu koje su uvedene promjenama Zakona o deviznom poslovanju. U ovom članku autor se osvrće na promjene koje donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o deviznom poslovanju. Ovlašteni mjenjači moraju tim promjenama pristupiti s posebnom pozornosti.

1. Utjecaj Zakona o izmjenama Zakona o deviznom poslovanju na poslovanje poslovnih subjekata
2. Utjecaj promjena deviznog sustava na poslovanje ovlaštenih mjenjača

Iako se od početka 2023. godine promijenila nacionalna valuta no odnose s inozemstvom potrebno je i dalje pratiti na način koji je gotovo isti kakav je to bio u deviznom sustavu i do sada.

Stoga autor ovim člankom upoznaje čitatelje s promjenama u statističkom izvještavanju odnosa s inozemstvom počinjući od 1. siječnja 2023. godine.

1. Uvod
2. Izmjene i dopune osnovnog teksta Odluke
3. Promjene u Uputama za elektroničku dostavu
4. Promjene u Uputama za papirnatu dostavu

Glavna svrha izmjena i dopuna Zakona o osiguranju koje su donesene na sjednici Sabora RH održanoj 16. prosinca 2022. godine početak je primjene Međunarodnog standarda financijskog izvještavanja 17 – Ugovori o osiguranju (dalje: MSFI 17), odnosno usklađenje odredaba važećeg Zakona o osiguranju u tom smislu. Uz to, provedeno je i usklađenje zbog uvođenja eura te je izvršeno unaprjeđenje pojedinih odredaba radi učinkovitije i bolje primjene u praksi. Autorica u ovome članku obrazlaže zadnje izmjene i dopunama Zakona o osiguranju.

1. Uvod
2. Primjena odredaba Zakona o računovodstvu
3. Primjena MSFI-ja 4 na ugovore o osiguranju
4. Primjena MSFI-ja 17 od 1. siječnja 2023. godine
5. Izmjene i dopune Zakona o osiguranju
6. Zaključak

Neprijavljeni rad (tzv. rad na crno) u praksi se javlja u različitim pojavnim oblicima, kao obavljanje rada bez sklopljenog ugovora o radu, rad bez prijave na obvezno osiguranje, prikrivanje radnog odnosa kroz sklapanje različitih obvezno pravnih ugovora (kao što su ugovor o djelu, ugovor o poslovnoj suradnji i sl.) i drugo. Zakonom o neprijavljenom radu prvi se put u posebnom propisu uređuje što se smatra neprijavljenim radom, uređuju mjere za suzbijanje neprijavljenoga rada, aktivnosti u cilju poticanja prijavljivanja rada te se uređuje vođenje evidencije neaktivnih osoba i odgovornost za povrede odredaba ZSPN-a.

1. Uvod
2. Definicija i oblici neprijavljenog rada (rada na crno)
3. Nadzor nad primjenom ZSNP-a te postupanje inspekcije i nadležnih tijela
4. Objava prekršitelja
5. Praćenje i evidencije

Donesen je novi Zakon o sportu čijim se stupanjem na snagu 1. siječnja 2023. godine prestaje primjenjivati istoimeni zakon koji je izvorno bio donesen u 2006. godini. Iako je on nov, njegovim donošenjem sustav sporta nije u cijelosti mijenjan. Promjene o kojima je poglavito potrebno voditi računa, sažeto se daju ovim člankom. U nekoliko narednih brojeva detaljnije će se osvrtati na bitne promjene sustava sporta te na ostale za njega bitne odredbe.

1. Sažetak novosti u sustavu sporta