Računovodstvo, revizija i financije 2/2023

Od kraja 2022. godine do danas odredbe dohodovnih propisa promijenile su se već nekoliko puta. Neke su se promjene odnosile već i na 2022. godinu, no dio promjena primjenjuje se od 2023. godine. Najveći dio izmjena odnosi se na preračun svota iz kuna u euro, ali donesene su i neke novosti. Promjene koje su donesene odnose se na Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 151/22.). Jednako tako, u Nar. nov., br. 156/22. objavljeni su sljedeći propisi koji su stupili na snagu 1. siječnja 2023. godine: Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak, Pravilnik o izmjenama i dopuni Pravilnika o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti i Pravilnik o izmjenama Pravilnika o paušalnom oporezivanju djelatnosti iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu. U Nar. nov., br. 1/23. objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o porezu na dohodak koji je stupio na snagu 3. siječnja 2023. godine. O tome pišemo u ovom članku.

1. Prilagodba zakonodavstva na uvođenje eura
2. Povećanje cenzusa ostvarenih primitaka za djecu i uzdržavane članove
3. Paušalna naknada za rad od kuće
4. Naknada troškova prijevoza na posao
5. Primitci koji se mogu isplatiti na tekući i na žiroračun ili u gotovini
6. Priznavanje izdataka kod vozila kod samostalnih djelatnosti
7. Proizvodnja električne energije
8. Predaja potvrde o visini pojedinačnih i ukupnih godišnjih primitaka
9. Prelazak s paušalnog oporezivanja na oporezivanje putem poslovnih knjiga

U časopisu RRiF br. 12/22. pisali smo o izmjenama Zakona o porezu na dobit. Na samom kraju godine u Nar. nov., br. 156/22. objavljene su izmjene i dopune Pravilnika o porezu na dobit. One se odnose na prijavu poreza na dobitak za 2023. godinu odnosno za porezno razdoblje koje počinje teći od 1. siječnja 2023. godine, osim dijela koji se odnosi na olakšice prema Zakonu o poticanju ulaganja iz 2022. godinu koje se mogu koristiti već kod prijave poraza na dobitak za 2022. godinu.

1. Uvod
2. Porezne olakšice na temelju Zakona o poticanju ulaganja iz 2022. godine
3. Najvažnije novosti u porezu na dobitak od 1. siječnja 2023. godine

Naša poslovna scena je, nakon višegodišnjeg razdoblja dobre prakse, ponovo suočena s potpuno neprihvatljivom praksom da se porezni propisi mijenjaju u tekućoj godini, odnosno na samom isteku poslovne godine. Kako je poznato, u hrvatski je porezni sustav uveden dodatni porez na dobitak (Nar. nov., br. 151/22., koji je stupio na snagu 23. prosinca 2022.), koji će se primjenjivati jednokratno, samo za poslovnu 2022. godinu. U pripremi ovog poreza u javnosti se koristio pojam ekstraprofit, koji je u konačnici nestao iz službene upotrebe, pretpostavljamo radi izbjegavanja primjedaba vezanih za problem definiranja i kvantifikaciju kriterija za predmetni pojam. Osim toga, inflacijski utjecaj otvara pitanja zaštitne kamate na kapital. Više o tome u nastavku članka.

1. Pristup
2. Tko ostvaruje ekstraprofit i što predstavlja
3. Što ćemo s inflacijom
4. Što bi bilo pravedno u inflaciji
5. Što će se dogoditi u poreznoj 2022. godini – na primjeru
6. Zaključno

Pri sastavljanju godišnjih financijskih izvještaja u graditeljskoj djelatnosti, s računovodstvenog motrišta kod uslužnih graditelja najveću pozornost treba posvetiti priznavanju prihoda odnosno utvrđivanju stupnja dovršenosti izvedenih radova. Kod investitora treba pozornost posvetiti priznavanju vrijednosti troškova i provjeriti jesu li u vrijednost zemljišta i građevine uključeni svi troškovi koji se mogu izravno pripisati tim imovinskim oblicima. Na datum bilance treba utvrditi i jesu li za primljene predujmove izdani računi za predujam, također uz prijenos porezne obveze, pod uvjetom da je riječ o ugovorima između poreznih obveznika. U ovom članku definirane su sve navedene posebnosti na koje treba obratiti pozornost pri utvrđivanju rezultata poslovanja u toj djelatnosti.

1. Uvod
2. Računovodstvena određenja za uslužne graditelje
3. Računovodstvena određenja za investitore

Zakon o ugostiteljstvu propisuje način i uvjete obavljanja djelatnosti ugostiteljstva i pružanja usluga smještaja. S poreznog motrišta, u razdoblju 2022. godine, za pružene usluge smještaja u svim tipovima ugostiteljskih objekata primjenjivala se snižena stopu PDV-a od 13 %. Ugostiteljska usluga, ali samo za jela i slastice, također je bila oporeziva stopom PDV-a od 13 %, ali pića, hladni i topli napitci oporeziva su stopom PDV-a od 25 %. Računovodstveno, ugostiteljsku djelatnost treba evidentirati kao uslužnu djelatnost u kojoj se isprepliću elementi proizvodnje s uslužnom djelatnosti, a ne kao trgovinu.

U nastavku se daju najznačajnije napomene u vezi s kontrolom, pripremom i izradom godišnjeg obračuna za ovu djelatnost za 2022. godinu.

1. Uvod – zakonski okvir za obavljanje djelatnosti ugostiteljstva
2. Priprema za godišnji obračun kod ugostitelja
3. Kontrola nabave dugotrajne imovine, sirovina i materijala i utroška
4. Kontrola poreznih obveza i iskazanih prihoda od pružene usluge smještaja te usluge pripreme i usluživanja hrane
5. Računovodstvene radnje u ugostiteljstvu na kraju godine
6. Zaključak

Računovodstvo proizvodnih trgovačkih društava najveću pozornost posvećuje troškovima i njihovom praćenju, a sve u cilju što preciznijeg iskazivanja cijene proizvodnje. Promjenu vrijednosti zaliha u računu dobitka i gubitka prikazuju isključivo proizvodna trgovačka društva te društva pružatelji usluga (npr. uslužni graditelji). Koje su sve posebnosti računovodstva proizvodnih trgovačkih društava i sastavljanja njihovih financijskih izvještaja, pročitajte u nastavku članka.

1. Posebnosti ustroja računovodstva proizvodnog društva
2. Računovodstvene metode vrednovanja zaliha
3. Računovodstvene metode obračuna utroška zaliha sirovina i materijala
4. Metode raspoređivanja općih troškova proizvodnje s glavnih mjesta troškova na nositelje troškova
5. Raspored troškova i obračun proizvodnje
6. Sastavljanje računa dobitka i gubitka i izvještaja o financijskom položaju (bilanca)
7. Zaključak

Priprema i provedba godišnjeg obračuna u poljoprivrednoj djelatnosti zahtijeva obavljanje uobičajenih radnji koje se krajem godine obavljaju i u drugim djelatnostima kao što su popis imovine, obračun amortizacije i sl. Ipak, ova djelatnost ima određene posebnosti, a one se najviše očituju kroz utvrđivanje prirasta kao rezultata bioloških transformacija, a koji se obvezno utvrđuje na datum bilance kako bi se definirala fer vrijednost biološke imovine i poljoprivrednih proizvoda. U ovom članku autorica objašnjava općenita postupanja pri utvrđivanju vrijednosti biološke imovine i poljoprivrednih proizvoda na datum bilance i definira troškove koji se trebaju uključiti u njihovu vrijednost.

1. Uvod
2. Priznavanje i utvrđivanje vrijednosti biološke imovine
3. Priznavanje i utvrđivanje vrijednosti poljoprivrednih proizvoda
4. Utvrđivanje vrijednosti višegodišnjih nasada na datum bilance
5. Utvrđivanje vrijednosti jednogodišnjih nasada na datum bilance
6. Utvrđivanje vrijednosti osnovnog stada na datum bilance
7. Utvrđivanje vrijednosti jednogodišnje stočarske proizvodnje na datum bilance
8. Zaključak

Trgovačka društva koja se bave pružanjem komunalnih usluga ili su javni isporučitelji vodnih usluga, razlikuju se u odnosu na poslovanje drugih trgovačkih društva, što utječe i na sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja. Naime, društva koja su obveznici primjene Zakona o komunalnom gospodarstvu, a uz komunalne djelatnosti obavljaju i druge djelatnosti od općeg interesa i/ili tržišnu gospodarsku djelatnost, u obavljanju komunalne djelatnosti primjenjuju načelo neprofitnosti.

1. Posebnosti poslovanja komunalnih društava
2. Utvrđivanje financijskog rezultata kod komunalnih društava
3. Zaključak

Tema ovoga proračunskog praktikuma je bilježenje na računima glavne knjige darovanja dugotrajne nefinancijske imovine u okolnosti kada se ona daruje osobi koja je unutar općeg proračuna i osobi koja to nije. U prvoj okolnosti ne koriste se računi prihoda i rashoda, dok se u drugoj okolnosti oni obvezno koriste.

1. Darivanje dugotrajne nefinancijske imovine unutar općeg proračuna
2. Darovanje dugotrajne nefinancijske imovine trgovačkom društvu

U ovom se praktikumu na računima glavne knjige u neprofitnom računovodstvu bilježe promjene u vezi s nerecipročnim prihodima koji se prema odluci neprofitne organizacije mogu uključiti u prihode toga izvještajnog razdoblja iako su naplaćeni nakon izvještajnog razdoblja za koje se podnosi obračun.

1. Nerecipročni prihodi koji su naplaćeni nakon izvještajnog razdoblja, a uključuju se u prihode izvještajnog razdoblja

Od 1. siječnja 2023. godine Potvrda o plaći izmijenjena je zbog uvođenja eura. Plaće isplaćene do 31. prosinca 2022. godine se na Potvrdi o plaći iskazuju u kunama, a plaće isplaćene od 1. siječnja 2023. godine iskazuju se u eurima. S obzirom na činjenicu da se naknada plaće isplaćuje u eurima, satna osnovica bruto i neto također treba biti iskazana u eurima. Način izračuna satne osnovice u eurima od iznosa isplaćenih plaća u kunama u prošlih šest mjeseci prikazat će se u nastavku članka.

1. Uvodno
2. Određivanje osnovice za naknadu plaće od 1. siječnja 2023. godine
3. Zaključak

Fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost i koje su obvezno osigurane u sustavima obveznih osiguranja po osnovi obavljanja djelatnosti od koje plaćaju porez na dobitak, trebaju plaćati doprinose za 2023. godinu na najmanju osnovicu od 1.503,90 eura. Ovisno o stanju likvidnosti samostalne djelatnosti i o ciljevima fizičkih osoba, moguće je plaćati samo doprinose na najnižu osnovicu, ali mogu isplaćivati i plaću, u kojem slučaju se ona oporezuje kao dohodak od nesamostalnog rada. Kako obračunavaju doprinose i poreze u svakoj od tih situacija, a i druge specifičnosti u vezi s poduzetničkom plaćom, pokazujemo na primjerima u članku.

1. Poduzetnička plaća
2. Kada fizička osoba postoje obveznikom poreza na dobitak
3. Obvezni doprinosi po osnovi poduzetničke plaće u 2023. godini
4. Poduzetnička plaća koja se isplaćuje
5. Poduzetnici koji ne isplaćuju plaću
6. Osnovica za obračun doprinosa za razdoblje koje nije cijeli mjesec
7. Fizička osoba koja obavlja samostalnu djelatnost u sustavu poreza na dobitak uz radni odnos
8. Zaključak

Ako obveznik zapošljavanja ili zamjenskog zapošljavanja ne zaposli dovoljan broj osoba s invaliditetom, obvezan je plaćati novčanu naknadu. Za jedno kvotno nezapošljavanje u 2023. godini novčana naknada je 140 eura mjesečno. Nova svota uplaćuje se za obvezu kvotnog zapošljavanja za siječanj, odnosno do kraja veljače.

1. Uvodno
2. Tko se smatra osobom s invaliditetom
3. Tko je obvezan zaposliti osobe s invaliditetom
4. Naknada za nezapošljavanje osoba s invaliditetom

U članku se, na novim obrascima i evidencijama koji se primjenjuju od 1. siječnja 2023. godine, daju objašnjenja u vezi s evidentiranjem prometa dobara i usluga te se daje praktičan primjer evidentiranja i utvrđivanja obveze PDV-a za „dobitaše“ koji utvrđuju obvezu prema izdanim računima. U primjeru su uključeni poslovni događaji koji se najčešće pojavljuju u poslovnoj praksi (isporuke dobara i usluga u tuzemstvu, u EU-u, izvoz dobara u treće zemlje, stjecanje dobara i usluga iz EU-a, uvoz dobara i dr.), daje se pregled poslovnih događaja u svim poreznim evidencijama i knjigovodstveno evidentiranje ulaznih i izlaznih računa te utvrđivanje obveze za razdoblje oporezivanja 1. mjeseca 2023. godine za porezne obveznike koji utvrđuju obvezu PDV-a prema izdanim računima.

1. Uvod
2. Napomene oko prelaska na euro
3. Posebnosti u vezi s evidentiranjem isporuka i stjecanja dobara i usluga u tuzemstvu, unutar EU-a te trećih zemalja
4. Računovodstveno i porezno evidentiranje obveze i pretporeza
5. Prijave PDV-a za razdoblja oporezivanja, rokovi predaje i plaćanje PDV-a
6. Primjer utvrđivanja obveze PDV-a za razdoblje oporezivanja

Plaćanje poreza na dohodak tijekom godine smatra se uplatom predujma poreza na dohodak. Godišnju obvezu poreza na dohodak utvrđuje Porezna uprava u posebnom postupku na temelju prikupljenih podataka o ostvarenim primitcima fizičkih osoba putem obrazaca JOPPD, poreznih kartica i drugih dostupnih informacija. Poreznim su propisima istaknute kategorije fizičkih osoba koje svakako mogu očekivati rješenje Porezne uprave nakon obavljena posebnog postupka, a to su: mlade osobe, umirovljenici i osobe koje borave u Gradu Vukovaru i na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti. Ako fizička osoba nakon isteka poreznog razdoblja (kalendarske godine) ustanovi da joj tijekom isplate plaće ili ostalih primitaka tijekom poreznog razdoblja nisu priznate sve porezne olakšice koje bi mogle smanjiti njezinu godišnju poreznu obvezu, može podnijeti Poreznoj upravi ZPP-DOH (Zahtjev za priznavanje poreznih olakšica) koje će Porezna uprava, uz vjerodostojne dokaze, uzeti u obzir te utvrditi godišnju poreznu obvezu ili obaviti povrat preplaćenog poreza.

1. Za koje se dohotke (ne)utvrđuje godišnja obveza poreza na dohodak
2. Poseban postupak utvrđivanja godišnje obveze poreza na dohodak
3. Pravo na povrat poreza putem ZPP-DOH-a
4. Rokovi dostave poreznog rješenja na temelju posebnog postupka

Poduzetnici koji primjenjuju novčano načelo pri utvrđivanju osnovice poreza na dobitak, prijavu poreza podnose na Obrascu PD-NN. Oni koji su na vlastiti zahtjev počeli primjenjivati metodu novčanog načela u nekoj od prethodnih godina, obvezni su to nastaviti sljedeća tri porezna razdoblja pod uvjetom da im ukupni prihod na razini godine nije prelazio 7,5 milijuna kuna. Ako je nekom od njih istekla treća godina primjene novčanog načela, on je mogao do 15. siječnja 2022. godine dostaviti Poreznoj upravi „Izjavu o promjeni načina utvrđivanja porezne osnovice“ i vratiti se u obračunsko načelo izračuna osnovice poreza na dobitak te utvrditi prijavu poreza na dobitak za 2022. godinu na Obrascu PD.

Poduzetnici koji su se u 2022. godini po prvi put odlučili za novčano načelo, bili su obvezni do 15. siječnja 2022. godine dostaviti Poreznoj upravi „Izjavu o promjeni načina utvrđivanja porezne osnovice“. Međutim, sve do podnošenja prijave poreza na dobitak za 2022. godinu oni mogu Poreznoj upravi dostaviti „Izjavu o odustajanju od utvrđivanja porezne osnovice prema novčanom načelu“ i poreznu prijavu sastaviti u skladu s odredbama iz čl. 5., st. 1. Zakona o porezu na dobit na Obrascu PD.

1. Uvod
2. Postupak utvrđivanja osnovice poreza na dobitak primjenom novčanog načela
3. Prva prijava poreza na dobitak primjenom novčanog načela
4. Sastavljanje Obrasca PD-NN
5. Porezna osnovica, porezna obveza, porezne olakšice, oslobođenja i poticaji
6. Preneseni porezni gubitak
7. Razlika poreza na dobitak za uplatu
8. Predujmovi poreza na dobitak za 2023. godinu
9. Primjer utvrđivanja poreza na dobitak prema novčanom načelu
10. Provjera

Statističko izvješće o dospjelim, a nenaplaćenim računima sastavljaju i predaju porezni obveznici upisani u registar obveznika PDV-a koji na dan 31. prosinca 2022. godine imaju evidentirana dospjela, a nenaplaćena potraživanja za isporuke dobara i usluga.

Navedeno se izvješće dostavlja Poreznoj upravi elektroničkim putem na Obrascu OPZ-STAT-1 u rokovima podnošenja prijave poreza na dohodak ili poreza na dobitak, i to za 2022. godinu zadnji put u kunama.

Autor u članku piše o obveznicima dostave izvješća, obrazlaže način i daje primjer popunjavanja Obrasca OPZ-STAT-1.

1. Obveznici sastavljanja i rokovi predaje izvješća
2. Rokovi ispunjenja novčanih obveza
3. Definicija dospjelih, a nenaplaćenih potraživanja
4. Potraživanja koja su predmet izvješćivanja
5. Sadržaj Obrasca OPZ-STAT-1
6. Primjer ispunjavanja obrasca OPZ-STAT-1

Kapitalni dobitak predstavlja razliku prodajne i nabavne vrijednosti financijske imovine, a porez na kapitalne dobitke predstavlja porez koji treba podmiriti na razliku vrijednosti te imovine. Ako postoje elementi obračuna poreza na dohodak, u obzir se uzima porast vrijednosti financijske imovine koja je otuđena tijekom 2022. godine.

1. Koje primitke smatramo primitcima od kapitala
2. Kada je kapitalni dobitak neoporeziv
3. Otuđenje financijske imovine stečene darovanjem između srodnika i nasljeđivanjem
4. Oporezivanje kapitalnih dobitaka nastalih s osnove prodaje dionica
5. Primitci ostvareni od jedinica u subjektima za zajednička ulaganja
6. Porezni tretman trgovanja kriptovalutama
7. Kapitalni primitci s osnove prodaje udjela

Porezni obveznici koji žele plaćati porez po tonaži broda umjesto poreza na dobitak moraju se prethodno prijaviti Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, uz predočenje odgovarajućih dokaza o ispunjavanju propisanih uvjeta. Za 2022. godinu porez po tonaži može plaćati samo društvo koje je do 30. lipnja 2021. godine podnijelo prijavu Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture da će umjesto poreza na dobitak plaćati porez po tonaži broda, kako je to uređeno čl. 429.c. st. 2. Pomorskog zakonika.

1. Obveze prije podnošenja porezne prijave za porez po tonaži broda
2. Porezni obveznik
3. Obračun i prijava poreza po tonaži
4. Izjava o sudjelovanju u sustavu – do kraja veljače 2022. godine
5. Izjava o realizaciji godišnjeg plana ukrcaja vježbenika do 30. siječnja 2023. godine
6. Zaključak

Svi pomorci (rezidenti) koji su po osnovi rada na brodu tijekom 2022. godine ostvarili dohodak od nesamostalnog rada, obvezno podnose godišnju prijavu poreza na dohodak, dok ovisno o broju dana koji su proveli u međunarodnoj plovidbi, obvezni su ili nisu podmiriti i obveze po osnovi poreza na dohodak od nesamostalnog rada. Obrazac DOH za 2022. godinu podnosi se u kunama te obračun poreza na dohodak treba utvrditi u kunama. Možebitnu obvezu treba podmiriti u eurima. O tome pišemo u nastavku.

1. Uvod
2. Koji pomorci trebaju podnijeti godišnju prijavu poreza na dohodak
3. Obvezno osiguranje i izdatci za doprinose
4. Obračun pomorskog dodatka – izdatak
5. Prijava poreza na dohodak – Obrazac DOH
6. Godišnja obveza poreza na dohodak člana posade broda

1. EU želi sustav PDV-a prilagođen potrebama 21. stoljeća
2. Nova pravila za zaštitu potrošača od prevelikog zaduživanja
3. Usvojena Uredba EU-a o stranim subvencijama
4. Predložena uredba za veću transparentnost dnevnog najma
5. Parlament izglasao novu direktivu o primjerenim minimalnim plaćama
6. EK predlaže trenutačno izvršavanje transakcija u eurima

Promijenjen je zakonski okvir kojim je uređeno sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma koji se primjenjivao od početka 2018. godine. Promjene su se počele primjenjivati od 1. siječnja 2023. godine. Od tih se promjena u članku, uz one koje su povezane s usklađenjem zbog uvođenja eura kao nacionalne valute, navode poglavito one koje su bitne. Ujedno se upućuje i na to da su neke od promjena, u biti, usklađenje s već postojećim postupanjima u praksi.

1. Uvod
2. Izmjene i dopune temeljnih pojmova i definicija
3. Obveznici provedbe mjera SPNFT
4. Obveza registracije i sprječavanja kriminalaca i njihovih suradnika od ulaska na tržište
5. Procjena rizika PN/F
6. Dubinska analiza stranke
7. Opseg podataka koje su obveznici obvezni prikupiti prilikom provedbe mjera dubinske analize
8. Način provedbe mjere utvrđivanja i provjere identiteta stranke
9. Način provedbe mjere utvrđivanja i provjere identiteta stvarnog vlasnika
10. Dubinska analiza stranke uz pomoć treće osobe
11. Politički izložene osobe
12. Obveza i rokovi obavještavanja o sumnjivim transakcijama, sredstvima i osobama
13. Obveza i rokovi obavještavanja o gotovinskim transakcijama
14. Otkrivanje podataka primateljima unutar grupe
15. Rokovi čuvanja podataka od strane obveznika
16. Detaljnije propisivanje mjera koje mogu poduzeti nadzorna tijela
17. Propisivanje osnove za suradnju nadzornih tijela s tijelima država članica i nadležnim nadzornim tijelima trećih država
18. Novčane kazne

Ulaskom Republike Hrvatske u europodručje promijenjen je način utvrđivanja visine zateznih kamata. Od 1. siječnja 2023. godine temelj za izračunavanje visine zateznih kamata postala je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja.

Promijenjeni su i postotni poeni za izračun visine zateznih kamata, zbog čega su stope zateznih kamata, najviše dopuštene ugovorne kamatne stope te kamatne stope koje se primjenjuju kada su kamate ugovorene, ali nije određena njihova stopa, veće u odnosu na prethodno polugodište.

Detaljnije o svemu pišemo u ovom članku.

1. Zatezne kamate
2. Ugovorne kamatne stope

Euro, kao službena valuta u Republici Hrvatskoj, uveden je 1. siječnja 2023. godine. Mediji svakodnevno izvještavaju o povećanju cijena, nezadovoljnim potrošačima, netočnom preračunavanju i neopravdanom zaokruživanju cijena na više te o pojačanom inspekcijskom nadzoru svih nadležnih tijela. Navedeno povećanje cijena dobara i usluga te druge negativne pojave vezane uz euro nije zaobišlo ni važnu granu gospodarstva kao što je ugostiteljstvo i turizam. Takvo povećanje cijena potiče rast inflacije, što bi se moglo negativno odraziti na predstojeću turističku sezonu.

U nastavku članka pišemo o problemima vezanim uz uvođenje eura u ugostiteljskoj djelatnosti i kod pružatelja usluga u turizmu, zaštiti potrošača, dvojnom iskazivanju, povećanju i sniženju cijena, pravilima preračunavanja, inspekcijskom nadzoru turističkih inspektora Državnog inspektorata te prekršajnim odredbama.

1. Uvod
2. Isticanje cijena
3. Temeljna načela uvođenja eura
4. Dvojno iskazivanje cijena u euru i kuni
5. Pravila za preračunavanje
6. Inspekcijski nadzor nad primjenom Zakona
7. Prekršajne odredbe

Sustav rodiljnih i roditeljskih potpora uređen je novim Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama (Nar. nov., br. 152/22.) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2023. godine. Iako se zadržavaju iste kategorije korisnika te način ostvarivanja prava, Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama uvodi neka nova prava, mijenja trajanje potrebnoga prethodnog osiguranja, povećava svote pojedinih novčanih potpora te detaljnije uređuje neke situacije pridonoseći time boljem pravnom uređenju ove materije i lakšom provedbom prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora. Posebno se ističu novosti za zaposlene i samozaposlene roditelje koje će se, upravo radi svoje važnosti, ukratko izložiti u ovom članku.

1. Proširenje svrhe Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama
2. Zaposleni i samozaposleni korisnici
3. Rad tijekom korištenja prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora
4. Zasnivanje radnog odnosa ili promjena poslodavca tijekom korištenja prava
5. Prestanak radnog odnosa tijekom roditeljskog dopusta
6. Mirovanje radnog odnosa odnosno obustava djelatnosti do treće godine života djeteta
7. Trajanje očinskog dopusta i definicija radnog dana
8. Dopust ili rad s polovinom punoga radnog vremena radi skrbi i njege djeteta s teškoćama u razvoju
9. Prethodno osiguranje
10. Neispunjavanje uvjeta prethodnog osiguranja
11. Povećanje novčanih naknada
12. Nova prava u sustavu rodiljnih i roditeljskih potpora

Nužnost usklađenja svote temeljnog kapitala i dijelova tog kapitala koji se odnose na pojedine udjele u kapitalu s pojedinim odredbama zadnjih izmjena ZTD-a i propisa o uvođenju eura, iziskuje određen skup radnji, što znači da je za takvo usklađenje potrebno provesti odgovarajući postupak.

Dakako, za usklađenje sa ZTD-om i propisom o uvođenju eura, utvrđeni su i rokovi u kojima ono mora biti učinjeno.

Detaljnije o tome pišemo u ovome članku.

1. Uvod
2. Zakonski okvir
3. Kako se provodi postupak usklađenja
4. Rokovi za usklađenje
5. Postupanje do usklađenja
6. Sankcije

U ovom članku autorica daje pregled godišnjih financijskih izvještaja, odnosno financijskih izvještaja za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2022. godine, koje do 1. ožujka 2023. godine predaju neprofitne organizacije iz sustava neprofitnog računovodstva. Daje se i uputa o tome kome ih se predaje. Napominje se da nema promjena u tom sustavu financijskog izvještavanja u odnosu na prošlogodišnji sustav financijskog izvještavanja.

1. Uvod
2. Obveznici izrade i predaje godišnjih financijskih izvještaja
3. Neke napomene uz popunjavanje godišnjih financijskih izvještaja
4. Rok za predaju godišnjih financijskih izvještaja i kome se predaju
5. Kako predati godišnje financijske izvještaje FINA-i
6. Izjava o neaktivnosti
7. Financijski izvještaji neprofitne organizacije koja obavlja i gospodarsku djelatnost
8. Izvještaj o potrošnji proračunskih sredstava
9. Samoprocjena
10. Prilagodba aktivnosti neprofitnih organizacija u procesu uvođenja eura
11. Zaključak

1. Pregled kretanja
2. Stopa inflacije u prosincu 2022. godine
3. Industrijska proizvodnja RH i EU-a u studenome 2022. godine
4. Cijene proizvođača industrije RH i EU-a
5. Građevinarstvo RH i EU-a
6. Rast cijena stambenih nekretnina u zemljama EU-a i Hrvatskoj u prvih devet mjeseci 2022. godine
7. Vanjskotrgovinska razmjena Hrvatske
8. Turizam
9. Trgovina na malo RH i EU-a
10. Prosječne mjesečne neto i bruto-PLAĆE zaposlenih u Hrvatskoj za studeni 2022. godine
11. Zaposlenost i nezaposlenost u Hrvatskoj i zemljama EU-a