Obavljanje djelatnosti tako da se osnuje jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću ima brojne prednosti, ali i nedostatke. Osnovne prednosti su jednostavnost postupka osnivanja, niska svota osnivačkog kapitala i niski troškovi osnivanja. Međutim, niska svota osnivačkog kapitala ujedno je i jedan od nedostataka ovog oblika društva. O postupku osnivanja te posebnostima računovodstvenog praćenja poslovanja, pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod
2. Postupak osnivanja j.d.o.o.-a i početak poslovanja
3. Posebnosti u računovodstvenom praćenju poslovanja j.d.o.o.-a

U ovom članku razmatramo pitanje knjiženja prihoda na koje se u inozemstvu plaća porez na dobitak od poslovanja poslovne jedinice i mogućnosti priznavanja tako plaćenog poreza u inozemstvu u prijavi poreza na dobitak u Hrvatskoj. Navedeno se može primijeniti na podružnice koje vode poslovne knjige.

1. Uvod
2. Pravila priznavanja prema međunarodnim ugovorima
3. Ostvarivanje dobitka poslovnih jedinica i podružnica u inozemstvu
4. Priznavanje plaćenog poreza na dobitak stalne poslovne jedinice
5. Knjiženje dobitka poslovne jedinice u inozemstvu
6. Zaključak

Reprezentacija u ugostiteljskoj djelatnosti predstavlja čest trošak, još učestaliji nego što je to slučaj u drugim djelatnostima. Razlog tome je sama narav poslovanja, koja običajno predstavlja vrlo pogodno rješenje za potrebe ugošćivanja poslovnih partnera. Iako sam bitak reprezentacije nije sporan, razlozi njezina nastanka te konzumenti proizvoda i usluga proizišlih iz reprezentacije mogu biti presudan čimbenik poreznog tretmana toga poslovnog događaja. Ovim člankom autor definira reprezentaciju te propise koji ju pobliže određuju, daje primjer korištenja vlastitih i tuđih usluga u svrhe reprezentacije, s posebnim osvrtom na pogrešno shvaćanje reprezentacije, koje može vrlo lako biti razmatrano kao primitak u naravi, odnosno plaća, ako je konzument zaposlenik, ili izuzimanje, ako je korist pripala članu društva.

1. Uvod i zakonski okvir
2. Troškovi reprezentacije u ugostiteljskoj djelatnosti
3. Ugošćenje zaposlenika i drugih osoba koje nisu poslovni partneri
4. Zaključak

Osobne automobile koji se nalaze u dugotrajnoj imovini poduzetnika dijelimo prema vrijednosti na one do 54.000,00 € i one čija vrijednost prelazi 54.000,00 €. Riječ je o vozilima za osobni prijevoz. Kako se računovodstveno prati nabava vozila vrijednosti iznad 54.000,00 € te po čemu se njihov porezni položaj razlikuje u odnosu na ostala vozila za osobni prijevoz, pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod
2. Nabava osobnih automobila vrijednosti iznad 54.000,00 €
3. Troškovi uporabe osobnih automobila
4. Zaključak

Većina financijskih obveza mjeri se po amortiziranom trošku. Mjerenje amortiziranog troška financijske obveze te raspoređivanje i priznavanje troškova kamata za odnosno razdoblje provodi se putem metode efektivne kamatne stope. Financijske obveze mjere po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka kada se drže radi trgovanja (uključujući i derivativne instrumente koji su obveze) ili kada su pri početnom priznavanju određene po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka. Za obveznike primjene MSFI-ja, financijske obveze klasificiraju se i mjere u skladu s MSFI-jem 9 – Financijski instrumenti (dalje: MSFI 9).

1. Klasifikacija financijskih obveza
2. Početno mjerenje financijskih obveza
3. Naknadno mjerenje financijskih obveza
4. Zaključak

Podružnice poduzetnika sa sjedištem u drugoj državi članici EU-a nisu obvezne radi javne objave sastavljati i predavati godišnja financijska izvješća u propisanome standardnom formatu, već predaju isključivo dokumentaciju društva osnivača koju je propisao regulator države sjedišta osnivača. Za razliku od podružnica čiji osnivač ima sjedište u drugoj državi EU-a, one podružnice čiji osnivač ima sjedište u trećoj državi, dokumentaciju za javnu objavu predaju kao i ostali poduzetnici, odnosno predaju godišnja financijska izvješća prema propisanoj strukturi i sadržaju te ostalu propisanu dokumentaciju.

1. Uvod
2. Obveznici javne objave
3. Obveza javne objave za podružnice poduzetnika sa sjedištem u drugoj državi članici EU-a ili trećoj državi

U članku se daje pregled novosti koje donosi Prijedlog zakona o računovodstvu o kojemu je javno savjetovanje trajalo na portalu eSavjetovanja od 23. veljače do 9. ožujka 2024. godine. Najvažnija novost odnosi se na novo izvještavanje o održivosti koje zamjenjuje dosadašnje nefinancijske izvještaje. Prve izvještaje o održivosti dio poduzetnika izradit će već u 2025. godini za poslovnu godinu 2024. Ostale se novosti odnose na pragove za razvrstavanje poduzetnika i na uskladu terminologije.

1. Uvod
2. Obveznici sastavljanja izvještavanja o održivosti
3. Sadržaj izvještaja o održivosti
4. Ograničeni sadržaj izvještaja o održivosti za određene poduzetnike
5. Kada se društvo kći može izuzeti od izrade pojedinačnog izvještaja o održivosti
6. Izvještavanje primjenom Europskih standarda izvještavanja o održivosti i digitalizacija
7. Provjera izvještaja o održivosti i odgovornost
8. Prvi izvještaji o održivosti
9. Razvrstavanje poduzetnika
10. Ujednačena terminologija
11. Zaključne riječi

U ovom se proračunskom praktikumu knjiži primljena donacija imovine koja ima obilježje sitnog inventara te ispravak pogrešno iskazanoga (klasificiranog) rashoda u prethodnom izvještajnom razdoblju. Pri svakoj primljenoj donaciji (daru osobe izvan proračunskog sustava) mora se uz priznavanje imovine teretiti rashode i odobriti prihode. Ako je u prethodnom razdoblju pogrešno terećen razred rashoda poslovanja umjesto rashoda za nabavu nefinancijske imovine, u izvještajnom razdoblju ne treba reklasificirati te rashode.

1. Primljena donacija u sitnom inventaru
2. Ispravak krivo iskazane vrste rashoda u prethodnim razdobljima

U ovom se praktikumu na računima glavne knjige u neprofitnom računovodstvu bilježe neka od primanja mobiliziranih osoba te naknada koja se daje radniku za odvojeni život od obitelji. Građani su isto dionici sustava civilne zaštite i kada se za te potrebe mobiliziraju, imaju prava koja uređuju posebni propisi. Kada radnik ostvaruje neko materijalno pravo, za iskazivanje na računima glavne knjige nebitno je oporezuje li se taj njegov primitak ili ne.

1. Mobilizirane osobe
2. Materijalno pravo radnika

Umanjenje mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje primjenjuje se na plaće koje se isplaćuju za prosinac 2023. godine i nadalje. Autorica u članku objašnjava odredbe navedenih propisa te na primjerima prikazuje primjenu umanjenja mjesečne osnovice, s naglaskom na primjenu umanjenja kada radnik radi za više poslodavaca.

1. Uvod
2. Utvrđivanje umanjenja i svote mjesečne osnovice
3. Uvid u podatke Porezne uprave za umanjenje osnovice za obračun doprinosa za MIO I.
4. Izjava radnika za umanjenje osnovice za obračun doprinosa za MIO I.
5. Iskazivanje podataka u Obrascu JOPPD
6. Ispravak umanjenja mjesečne osnovice
7. Primjeri umanjenja osnovice MIO I. na temelju izjave i uvida u sustav Porezne uprave

Događa se da radnici koji su prijavljeni u obvezna osiguranja kod poslodavca zbog neopravdanih razloga ne dolaze na posao nekoliko dana, prestanu dolaziti na posao ili su u nemogućnosti dolaziti zbog boravka u pritvoru ili zatvoru. U tim se situacijama poslodavci pitaju smiju li im odmah otkazati ugovor o radu te kada ih odjaviti s obveznih osiguranja. Sve dok radnik nije odjavljen s obveznih osiguranja, poslodavac mu mora obračunati doprinose na najnižu osnovicu za obračun bolovanja. Primjeri obračuna objašnjavaju se u članku.

1. Treba li poslodavac isplatiti plaću ako radnik neopravdano ne dolazi na posao
2. Otkaz ugovora o radu u slučaju neopravdanog izostanka
3. Prikazivanje sati neopravdanog izostanka u evidenciji u radnom vremenu i isplatnoj listi
4. Obračun plaće i doprinosa kad radnik ne radi
5. Izostanak s radnog mjesta zbog mjere istražnog zatvora radnika
6. Zaključak

Sve isplate zadržanog dobitka oporezuju se u skladu s propisima (oporezivo / neoporezivo) koji su bili važeći u godinama kada je taj dobitak i ostvaren, no porez na dohodak od kapitala podmiruje se na sve isplate od početka 2024. godine po jedinstvenoj stopi od 12 % bez obveze obračuna prireza. O tome pišemo u ovom članku.

1. Uvod
2. Isplata oporezive dividende i udjela u dobitku
3. Neoporeziva isplata dobitka i dividenda
4. Isplata udjela u dobiti i dividenda fizičkim osobama nerezidentima
5. Isplate udjela u dobitku i dividende nerezidentima iz država s kojima RH nema sklopljen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
6. Isplata neoporezive dividende i udjeli u dobitku nerezidentima

U časopisu RRiF br. 10/23. pisali smo o poreznim evidencijama u području PDV-a. Bio je to kratki vodič za popunjavanje pojedinih pozicija Knjige I-RA, U-RA, Evidencije za stjecanje dobara unutar EU itd. te njihovu povezanost s pojedinim pozicijama u Obrascu PDV. Razmišljali smo pritom i o našim mladim knjigovođama koji tek ulaze u „svijet PDV-a“ i kojima jednostavne upute mogu pomoći u lakšem snalaženju kroz porezne labirinti. Stoga nastavljamo sa započetom temom – ovoga puta s vodičem za popunjavanje Obrasca PDV.

1. Uvod
2. Tko podnosi Obrazac PDV Poreznoj upravi
3. Sastavljanje Obrasca PDV
4. Primjer Obrasca PDV s najvažnijim napomenama

Kada uslugu na pokretnim dobrima obavi hrvatski porezni obveznik drugom hrvatskom poreznom obvezniku, riječ je o prometu koji je oporeziv PDV-om po stopi od 25 % neovisno o tome gdje se nalazi pokretno dobro. Međutim, kada se takva usluga obavi poreznom obvezniku iz EU-a, treće zemlje ili trećeg područja, riječ je o tzv. inozemnoj usluzi, a porezni položaj ovisi o poreznom mjestu obavljanja usluge, što ne određuje i stvarno fizičko mjesto gdje je usluga obavljena. Ali ako se usluge na pokretnim dobrima obavljaju osobama koje nisu porezni obveznici – fizičkim osobama, mjesto oporezivanja je upravo i fizičko mjesto gdje se te usluge stvarno obavljaju. Stoga, pri određivanju poreznog položaja usluga na pokretnim dobrima, prvo treba odrediti je li riječ o usluzi na pokretnom ili nepokretnim dobru, a tek onda treba odrediti tko komu obavlja uslugu. Pritom se misli na porezni položaj sudionika pri obavljanju usluge.

1. Uvod
2. Tko se smatra poreznim obveznikom za potrebe obračuna PDV-a na inozemne usluge
3. Porezni položaj usluga na pokretnim dobrima
4. Nastanak porezne obveze i priznavanje pretporeza
5. Usluge na pokretnim dobrima obavlja hrvatski porezni obveznik stranom obvezniku ili fizičkoj osobi
6. Usluge na pokretnim dobrima obavlja strani porezni obveznik hrvatskom obvezniku ili fizičkoj osobi
7. Usluge na brodovima i zrakoplovima u vezi s međunarodnim prijevozom
8. Zaključak

U ovome članku autorica objašnjava primjenu carinskog postupka 42 u drugim zemljama članicama EU-a budući da taj postupak porezni obveznici iz RH mogu provesti u bilo kojoj od država članica EU-a u kojoj će obaviti postupak uvoznog carinjenja robe. Pri primjeni carinskog postupka 42 u drugim zemljama članicama EU-a, hrvatski se porezni obveznici u nekim zemljama trebaju registrirati za potrebe PDV-a, a u nekim zemljama za primjenu tog postupka mogu imenovati poreznog zastupnika bez registracije za potrebe PDV-a.

1. Uvod
2. Primjena carinskog postupka 42 u drugim zemljama članicama EU-a
3. Primjeri carinskih postupaka 42 u drugim državama članicama EU-a
4. Zaključak

Autorica u članku iznosi odluke i stajališta Suda Europske unije u vezi s poreznim položajem složenih transakcija u slučaju davanja besplatnog dara uz pretplatu na periodične publikacije, u slučaju pružanja jedinstvene usluge koja se sastoji od glavne i pomoćne usluge na koje se pojedinačno primjenjuje različita porezna stopa te kada jedinstvenu uslugu treba kvalificirati kao izuzetu ili oporezivu, do objašnjenja pojmova uzorka i darova male vrijednosti.

1. Uvod
2. presuda suda eu-a u predmetu c-505/22 Deco Proteste – Editores Lda
3. Presuda Suda EU-a u predmetu C-463/16 Stadion Amsterdam CV
4. Presuda Suda EU-a u predmetu C-55/14 Régie communale autonome du stade Luc Varenne
5. Uzorci i darovi male vrijednosti

U ovom članku autorice predstavljaju dodatak Poglavlju IV. Smjernica OECD-a za transferne cijene koji čini Izvješće OECD-a o Iznosu B Prvog stupa objavljeno 19. veljače 2024. odnosno smjernice o „Posebnim razmatranjima za osnovne distribucijske aktivnosti“. Izvješće nudi izborni pojednostavljeni i usmjereni pristup za primjenu načela nepristrane transakcije na osnovne distribucijske aktivnosti, s posebnim fokusom na potrebe država s niskim kapacitetom koje se suočavaju s ograničenim resursima i nedostupnim podatcima. Također pruža smjernice o dokumentaciji, prijelaznim pitanjima i razmatranjima porezne sigurnosti.

1. Uvod
2. Ciljevi Prvog stupa i svrha Iznosa B
3. Struktura i sadržaj Izvješća OECD-a o Iznosu B Prvog stupa
4. Pregled ključnih elemenata Izvješća

1. Francuska poziva na favoriziranje europskih proizvođača u javnim nabavama
2. U EK stigla pritužba na mađarski posebni porez na trgovinu
3. Njemačka donijela zakon o poreznim olakšicama
4. Slovačka vlada uvodi porez na bezalkoholna pića
5. EU donio novu direktivu kojom pooštrava kazne za zagađivače okoliša
6. Bruxelles planira uspostavu europske diplome
7. Europski parlament želi stroža pravila o bacanju hrane i tekstila
8. EU se obvezao poticati biciklizam diljem Europe

Napojnica predstavlja primitak primljen od trećih osoba kao nagrada za dobro obavljenu uslugu za vrijeme rada kod obrtnika. Napojnice se u svoti do 3.360,00 € mogu ostvariti neoporezivo, a to je važeća svota i za fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost. Napojnica iznad navedene svote oporeziva je kao drugi dohodak primjenom jedinstvene stope poreza od 20 %. Kako treba postupati s primljenim napojnicama kod obrtnika obveznika poreza na dohodak, autorica objašnjava u članku.

1. Uvod
2. Odluke o postupanju s napojnicama i evidencija o primljenim i isplaćenim napojnicama
3. Naplata napojnica i poslovne knjige
4. Isplata i oporezivanje napojnice
5. Dane napojnice obveznika poreza na dohodak od samostalne djelatnosti
6. Umjesto zaključka

Skupština Hrvatske obrtničke komore (dalje: HOK) donijela je novu Odluku o dopuštenoj visini kala, rastepa, kvara i loma u ugostiteljstvu. Riječ je o promjeni visina stopa dopuštenog manjka u ugostiteljstvu nakon gotovo 20 godina. Novom Odlukom propisane su stope dopuštenog manjka za proizvode za koje to prije nije bilo propisano (npr. alkoholna i bezalkoholna pića) te su povećane stope za neke proizvode.

Detaljnije o novostima koje donosi ta odluka, može se pročitati u ovom članku.

1. Primjena nove Odluke o dopuštenoj visini manjka u ugostiteljstvu
2. Nastanak manjkova u ugostiteljstvu
3. Porezni položaj manjkova kod obrtnika
4. Dopuštena visina manjka u ugostiteljstvu
5. Umjesto zaključka

Dana 14. ožujka o. g. stupile su na snagu izmjene i dopune Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, objavljene u Nar. nov., br. 27/24. Riječ je o drugim izmjenama ovog Zakona od 2017. godine kada se po prvi puta u Hrvatskoj on počeo primjenjivati. Ovog puta do izmjena je došlo radi usklađenosti s Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u RH ali i s ciljem što učinkovitije usklađenosti s Direktivom 2019/633 o nepoštenim trgovačkim praksama u odnosima među poduzećima u lancu opskrbe poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima. U ovom članku daje se prikaz najvažnijih izmjena Zakona.

1. Uvod
2. Utvrđen je novi kriterij za određivanje „značajne pregovaračke snage“ kupca (čl. 3., st. 1.)
3. Obvezni sadržaj ugovora dobavljača i kupca (čl. 5.)
4. Ostale nepoštene trgovačke prakse kupca (čl. 11.)
5. Ostale nepoštene trgovačke prakse kupca uz dopuštenu mogućnost izuzeća od zabrane (čl. 12.)
6. Zaključne napomene u vezi s izmjenom ZZNTP-a

Kada izaslani radnik doživi ozljedu na radu u inozemstvu, postavlja se pitanje što točno radnik i poslodavac moraju poduzeti kako bi se ozljeda na radu ispravno prijavila, a da bi radnik posljedično mogao ostvariti sva zakonska prava iz sustava za ozljede na radu, odnosno pravo na zdravstvenu zaštitu i pravo na novčane naknade (naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, naknadu troškova prijevoza, pogrebni trošak). O tome više u nastavku članka.

1. Uvodno
2. Ozljeda na radu za vrijeme izaslanstva u drugoj državi članici EU-a
3. Ozljeda na radu za vrijeme izaslanstva u ugovornoj državi

Prijava radnika u radni odnos koji je osnova osiguranja, prijava u osiguranja obrtnika i ostalih samostalnih osiguranika te promjene u osiguranju i odjave uređeno je Pravilnikom o vođenju matične evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. S obzirom na to da se i u tom području ubrzano radi na pojednostavljenju odnosno prilagođavanju sustava u novim informatičkim okvirima, mijenjaju se i odredbe navedenog Pravilnika. Novi Pravilnik objavljen je u Nar. nov., br. 153/23. i predmet je ovoga članka. Osim toga, u članku se objašnjava i način utvrđivanja staža osiguranja s osnove radnog odnosa u punom i nepunom radnom vremenu, u povećanom trajanju (beneficirani staž) te staž s osnove sezonskog rada i za rad po pozivu putem digitalnih radnih platformi.

1. Uvod
2. Podatci koji se vode u matičnoj evidenciji
3. Prijave za vođenje matične evidencije
4. Obveznici podnošenja prijava
5. Izmjena i ispravak podataka unesenih u matičnu evidenciju
6. Usluga e-PRIJAVE
7. Utvrđivanje staža osiguranja
8. Prijelazne i završne odredbe
9. Osnove osiguranja – dokumentacija za priznanje / prestanak svojstva osiguranika i obveznici podnošenja prijavno-ODJAVNIH podataka

Korištenje prava na rad s polovinom punoga radnog vremena uređeno je u sustavu rodiljnih i roditeljskih potpora te obveznoga zdravstvenog osiguranja u konkretno propisanim situacijama. U ovom će se članku detaljno objasniti tko i pod kojim uvjetima može koristiti to pravo, u kojem trajanju te koliku novčanu naknadu odnosno naknadu plaće tom prilikom ostvaruje u skladu s odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 80/13. – 33/23.) te Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (Nar. nov., br. 152/22.).

1. Privremena nesposobnost odnosno spriječenost za rad u sustavu obveznoga zdravstvenog osiguranja
2. Sustav rodiljnih i roditeljskih potpora

Autor u ovome članku razmatra pitanja predujma bitna za aktualnu praksu. Predujam može imati niz svojstava, značenja i funkcija, što je također predmet autorove obrade u ovome članku. Glede materija iz posebnog dijela Zakona o obveznim odnosima, u ovome se članku pojedinačno analizira svaka situacija u kojoj je predujam uređen. Ipak, već uvodno treba naglasiti da se predujam spominje najčešće kod ugovora o pružanju različitih vrsta usluga.

1. Uvod
2. Obilježja i osnovne funkcije predujma u obveznom pravu
3. Predujam kod ugovora o kupoprodaji s uzastopnim isporukama
4. Izvršenje djela
5. Unošenje uloga u imovinu ortaštva
6. Sukob založnih prava kod ugovora o prijevozu stvari
7. Nalogodavčevo predujmljivanje novca
8. Predujam komisionaru
9. Otpremnikov predujam kod ugovora o otpremi (špediciji)
10. Pravo ugostitelja na predujam
11. Osigurateljeva isplata predujma kao nespornog dijela njegove obveze
12. Predujam kod otkupa police osiguranja života
13. Zaključak

Zadnjim izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima (ZTD) unesena je određena novost u institut skupštine društva s ograničenom odgovornošću.

Predmet razmatranja u ovome članku, osim te novosti, sažet je prikaz najčešćih aktualnih pitanja koja se u našoj svakodnevnoj praksi pojavljuju kod djelovanja i funkcija skupštine navedenoga trgovačkog društva.

1. Uvod
2. Položaj skupštine u trgovačkom društvu
3. Neka važna pitanja koja se odnose na skupštinu d.o.o.-a
4. Novosti koje u vezi sa skupštinom donosi ZiDZTD

U sustavu sporta sudjeluju i sportaši kao jedna od posebno navedenih osoba. Njih se ne može izjednačiti ni u pravima ni u sustavu oporezivanja porezom na dohodak s fizičkim osobama u sportu koje obavljaju stručne poslove. Sportaši koji mogu imati profesionalni ili amaterski položaj imaju prava koja im daje sustav sporta. Neka se od tih prava, uz ispunjenje određenih pretpostavaka, u sustavu poreza na dohodak ne oporezuju, dok su druga ili ako su veća od neoporezivih svota, predmet oporezivanja.

1. Uvod
2. Propisi iz sustava sporta
3. Osobe u sustavu sporta
4. Porezno motrište ostvarenih prava
5. Zaključak

Reforma sustava plaća u državnoj službi u završnoj je fazi, a rezultirala je nizom novih propisa kojima se uređuje novi sustav plaća za oko 55.000 državnih službenika i namještenika. Početkom godine na snagu je stupio Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama, a 1. ožujka na snagu su stupile uredbe donesene na temelju navedenog Zakona, kojima se propisuju nazivi radnih mjesta, vrednovanje radnih mjesta i koeficijenti za obračun plaća, platna ljestvica, platni razredi i dodatci za zvanja. U članku se govori o najvažnijim obilježjima novog sustava plaća u državnoj službi, razlikama u odnosu na dosadašnji sustav plaća te se daju odgovori na prva pitanja koja su se pojavila u provedbi propisa.

1. Uvod
2. Na koga se primjenjuje zakon o plaćama
3. Na koga se ne primjenjuje zakon o plaćama
4. Kako Zakon o plaćama definira plaću
5. Promjene u načinu obračuna plaće
6. Zaključak

S obzirom na to da su nastale značajne promjene u obračunu plaća u zdravstvenim ustanovama, a sve u skladu s bitnim promjenama u obračunu plaća u javnom sektoru, od obračuna plaće za ožujak 2024. godine primjenjuju se nova pravila. Ovim se člankom objašnjava kako u svjetlu tih promjena obračunati plaću u zdravstvu.

1. Uvod
2. Specifičnosti načina obračuna plaće u resoru zdravstva prije 1. ožujka 2024. godine
3. Novosti u načinu obračuna plaća u sustavu zdravstva nakon 1. ožujka 2024. godine
4. Specifičnost resora zdravstva u obračunu novih plaća
5. Ključne promjene u koeficijentima složenosti radnih mjesta u sustavu zdravstva
6. Zaključak

U sustavu javne nabave propisani su obvezni, a u određenim okolnostima dopušteni su dragovoljni razlozi isključenja gospodarskih subjekata. Obvezni razlozi za isključenje gospodarskih subjekata iz postupka javne nabave odnosne se na one koji imaju i na one koji nemaju poslovni nastan u Republici Hrvatskoj. Način dokazivanja da ne postoje ti obvezni razlozi za isključenje iz postupka javne nabave za one gospodarske subjekte koji nemaju poslovni nastan u Republici Hrvatskoj malo je složeniji od onih koji ga imaju, a oslonjen je i na dokumentaciju koju mogu u istu svrhu pribaviti u domicilnoj zemlji u kojoj imaju poslovni nastan.

1. Uvod
2. Primjena obveznih osnova za isključenje u postupku javne nabave
3. Kažnjavanost kao obvezni razlog isključenja gospodarskog subjekta prema Direktivi 2014/24/EU
4. Kažnjavanost gospodarskog subjekta koji nema poslovni nastan u RH i/ili ovlaštene osobe gospodarskog subjekta koja nije državljanin RH
5. Kako se dokazuje nekažnjavanost inozemnoga gospodarskog subjekta
6. Starost dokaza o nepostojanju osnove za isključenje propisanih čl. 265. ZJN 2016
7. e-CERTIS – elektronički sustav Europske komisije
8. Europska potvrda o nekažnjavanju – dokument pribavljen putem sustava ECRIS
9. Strana pravna osoba može trajno obavljati djelatnosti u RH putem podružnice
10. Dospjeli dug po osnovi poreza i doprinosa za gospodarske subjekte s poslovnim nastanom izvan RH
11. Dokazivanje nepostojanja razloga za isključenje iz čl. 252. ZJN 2016, za gospodarskog subjekta koji nema poslovni nastan u RH
12. Oslanjanje na sposobnost drugih subjekata prema ZJN 2016
13. Zaključno

1. Mineralne sirovine
2. Školske sheme
3. Središnji registar državne imovine
4. Šume
5. Knjižnice
6. Muzeji
7. Arhivsko gradivo
8. Sprječavanje sukoba interesa
9. Lobiranje
10. Plaće
11. Visoko obrazovanje, znanstvena djelatnosti

Od 1. siječnja 2024. godine s poreznog motrišta sitan inventar obuhvaća stvari i prava čiji je pojedinačni trošak nabave manji od 665,00 € te se kao takav može jednokratno otpisati u razdoblju nabave. Autorica u članku obrazlaže računovodstveno praćenje sitnog inventara na zalihi i u uporabi. Uz to, definira načine na koji se on otpisuje prilikom stavljanja u uporabu te kako se provodi rashodovanje sitnog inventara. Sve navedeno objašnjava se na primjerima iz poslovne prakse.

1. Definiranje sitnog inventara
2. Računovodstveno praćenje nabave sitnog inventara
3. Otpis sitnog inventara
4. Vođenje evidencija o zalihama i uporabi sitnog inventara
5. Rashodovanje sitnog inventara
6. Prodaja sitnog inventara
7. Zaključak

Kapital društva s ograničenom odgovornošću i jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću podijeljen je na poslovne udjele. Društvo može otkupljivati poslovne udjele od svojih članova, čime se smanjuje njihov broj, a prava i obveze iz otkupljenih poslovnih udjela miruju. Zakon o trgovačkim društvima ne zabranjuje otkup poslovnih udjela od članova društva, ali je uvjet za njihov otkup oblikovanje pričuva. Otkupljeni vlastiti poslovni udjeli evidentiraju se kao negativna stavka kapitala koja smanjuje ukupnu vrijednost kapitala. Kako se evidentira otkup poslovnih udjela i njihova prodaja, objašnjeno je u ovom članku.

1. Uvod
2. Stjecanje vlastitih poslovnih udjela
3. Porezni položaj otkupa poslovnih udjela
4. Računovodstveno praćenje otkupa vlastitih poslovnih udjela
5. Računovodstveno praćenje prodaje otkupljenih vlastitih poslovnih udjela
6. Objavljivanje podataka o otkupljenim vlastitim poslovnim udjelima
7. Zaključak

U ovome članku autori na jezgrovit način razmatraju određena, za aktualnu praksu osobito značajna pitanja u vezi sa smanjenjem temeljnog kapitala društva s ograničenom odgovornošću, koja se nerijetko pojavljuju u našoj aktualnoj praksi, i to sa statusnog motrišta i s motrišta računovodstva i oporezivanja.

1. Uvod
2. Pojam i normativno uređenje smanjenja temeljnog kapitala d.o.o-a
3. Računovodstveno motrište smanjenja temeljnog kapitala
4. Porezno motrište smanjenja temeljnog kapitala
5. Primjeri smanjenja temeljnog kapitala i njihovo računovodstveno praćenje

Računovodstvene politike osnovica su individualne primjene računovodstvenih standarda. U računovodstvu gospodarskih subjekata određene stavke nije moguće točno izmjeriti nego ih treba procijeniti. Osim te vrste procjena, subjekt mora donositi i druge prosudbe i procjene. Primjerice, subjekt ponekad mora prosuditi treba li nekretninu klasificirati kao nekretninu koju koristi vlasnik u svom procesu (prema MRS-u 16) ili kao ulaganje u nekretnine (prema MRS-u 40). Budući da računovodstvo opisuje poslovni život gospodarskih subjekata koji je podložan promjenama, posljedično se događa da računovodstvene politike i mnoge procjene treba mijenjati u skladu sa životom. Osim toga, u računovodstvu se događaju i pogreške koje treba ispravljati.

1. Uvodne napomene
2. Osnovna definicija i izbor računovodstvene politike
3. Kada i kako se može promijeniti računovodstvena politika
4. Kad nije potrebno promjene računovodstvene politike primijeniti retroaktivno
5. Računovodstvene procjene i promjene računovodstvenih procjena
6. Pogreške u financijskim izvještajima
7. Zaključak

Prilikom popunjavanja godišnjih financijskih izvještaja poduzetnika odnosno obveznika poreza na dobitak mogu se javiti određene nejasnoće u vezi s pojedinim pozicijama, a zbog toga i pogreške. U ovom članku autorice obrazlažu kako pojedine pozicije izvještaja ispravno popuniti i izbjeći pogreške.

1. Uvod
2. Najčešće pogreške pri popunjavanju općih podataka uz godišnji financijski izvještaj
3. Najčešće pogreške pri popunjavanju GFI-ja poduzetnika iz realnoga sektora
4. Najčešće pogreške pri popunjavanju GFI-ja poduzetnika iz financijskog sektora
5. Zaključak

Iako postoji više propisa koji uređuju područje računovodstvenog praćenja zaliha u ugostiteljskoj djelatnosti, ono predstavlja susretište različitih poslovnih praksi, manje ili više usklađenih sa svrhom zakona ili propisima koji ih pobliže određuju. Aktivnosti poput nabave, evidentiranja utroška te postupanja s manjkovima i viškovima zaliha glavne su značajke poslovnih procesa povezanih s računovodstvom, kako u glavnoj knjizi tako i u analitičkim evidencijama.

U ovom se članku iznose neke od najčešćih problematika u vezi s računovodstvenim praćenjem zaliha s prijedlozima vođenja evidencija u skladu sa standardima financijskog izvještavanja.

1. Zakonski okvir
2. Računovodstveno evidentiranje zaliha
3. Razduženje zaliha u materijalnom i financijskom knjigovodstvu
4. Primjer nabave namirnica za restoran uz izravan prijenos na troškove
5. Opasnosti neurednog vođenja materijalnog knjigovodstva
6. Zaključak

U ovom se proračunskom praktikumu knjiži povrat prethodno kupljene dugotrajne nefinancijske imovine i ispravak pogrešnog razvrstavanja nefinancijske imovine. Ako se opozove kupnja imovine uz njezin povrat, potrebno je poništiti i prethodno priznate poslovne događaje putem storno iskaznog prometa na prethodno korištenim knjigovodstvenim računima. Pri pogrešnom razvrstavanju imovine ne bi bilo primjereno u glavnoj knjizi iskazati da je riječ o reklasifikaciji imovine, nego da je riječ o pogrešci u knjiženju.

1. Dugotrajna nefinancijska imovina
2. Ispravak pogrešnog razvrstavanja imovine

U ovom se praktikumu na računima glavne knjige u neprofitnom računovodstvu bilježi prenamjena primljena novčanog dara i kupnja licencije koja ima obilježje dugotrajne imovine. Ako se prenamijeni primljeni novčani dar iz onoga za što je namijenjen – kupnji dugotrajne nefinancijske imovine u nenamjenski dar, moraju se odobriti prihodi razdoblja. Licencija s obzirom na njezinu ročnost može imati obilježje dugotrajne imovine ili se trošak njezine nabave mora u času nabave, ovisno o razdoblju korištenja, pridružiti rashodima razdoblja.

1. Prenamjena primljena novčanog dara
2. Licencija

Umanjenje osnovice za obračun doprinosa primjenjuje se za sve plaće odnosno primitak od nesamostalnog rada, oporeziv porezom na dohodak, što ga poslodavac isplaćuje ili daje u naravi radniku za rad u određenom mjesecu prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili na temelju akta poslodavca. Više o različitim vrstama primitaka u naravi i umanjenju osnovice za obračun doprinosa na te primitke pišemo u ovom članku.

1. Uvodno
2. Što je / nije plaća u naravi prema Zakonu o radu
3. Primitak u naravi s motrišta Zakona o porezu na dohodak
4. Primitak u naravi s motrišta Zakona o doprinosima – primjena umanjenja
5. Primitak u naravi koji nije plaća

Plaća za radnika u jednostavnom obliku radnog vremena može se utvrditi i u jednoj svoti prema ugovoru o radu, no kada je riječ o složenijim oblicima radnog vremena, tada se plaća uobičajeno sastoji od više elemenata. S obzirom na mnoštvo dvojbi u praksi, o tome pišemo u nastavku.

1. Uvod
2. Od kojih primitaka se sastoji plaća
3. Plaća i umanjenje osnovice za obračun doprinosa

U vrijeme Uskrsa poslodavac može radnicima neoporezivo isplatiti prigodne nagrade u svoti od 700,00 €. Prigodne nagrade mogu se isplatiti u novcu (na račun radnika ili u gotovini) ali se mogu dati i u naravi. Međutim, rijetko se prigodne nagrade daju u naravi jer je za te svrhe moguće iskoristiti drugu vrstu neoporezivog primitka - dar u naravi za koji se ne podnosi Obrazac JOPPD ako se daje u vrijednosti do 133,00 € godišnje. Detaljnije o tome pišemo u nastavku ovog članka.

1. Uvodno
2. Uskrsnica
3. Dar u naravi
4. Isplata uskrsnice i dara u naravi obrtnicima

Sve isplate predujma dobitka u 2024. godini oporezuju se porezom na dohodak od kapitala po stopi od 12 % bez obveze obračuna prireza. Ako je s osnove isplate predujma dobitka za 2023. godinu isplaćeno više predujmova u odnosu na ostvareni dobitak, više isplaćena svota smatra se izuzimanjem i oporezuje se stopom poreza na dohodak od kapitala po stopi od 36 %. Poreznu obvezu treba podmiriti do trenutka podnošenja prijave poreza na dobitak, Obrasca PD. O tome pišemo u ovom članku.

1. Kada se može isplatiti predujam dobitka za 2024. godinu
2. Postupak s više isplaćenim predujmovima tijekom 2023. godine

U skladu s izmjenama Zakona poreza na dohodak, došlo je do promjena obračuna autorskih honorara i autorskih honorara s umjetničkim obilježjima koje je primatelj ostvario povremenim samostalnim radom. Koja je razlika u njihovu obračunu, na koji način izvijestiti Poreznu upravu te kako ispravno isplatiti primatelju, detaljnije je opisano u članku.

1. Autorsko djelo
2. Autorskopravni ugovor
3. Obračun doprinosa i poreza autorskog honorara
4. Obračun umjetničkih honorara
5. Obračun autorskog honorara autoru koji je u sustavu PDV-a
6. Umjesto zaključka

Isplata dobitka članovima društva koji su pravne osobe sa sjedištem u inozemstvu podliježe plaćanju poreza na dobitak po odbitku. Autor u članku obrazlaže obvezu plaćanja poreza po odbitku, primjenu međunarodnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja te oporezivanje prilikom isplate dividende i udjela u dobitku između matičnih društava i povezanih društava iz različitih država članica EU-a, EGP-a i Švicarske Konfederacije.

1. Uvod
2. Isplata dobitka pravim osobama sa sjedištem u EU-u
3. Isplata dobitka pravnim osobama koje su rezidenti EGP-a
4. Isplata dobitka pravnim osobama koje su rezidenti Švicarske Konfederacije
5. Isplata dobitka pravnim osobama sa sjedištem u zemljama s kojima RH ima sklopljen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
6. Isplata dobitka pravnim osobama sa sjedištem u zemljama s kojima RH nije sklopila ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
7. Zaključak

Autorica u ovom članku predstavlja instrumente administrativne suradnje koje države članice mogu koristiti u poreznom nadzoru, a koji se odnose na usporedni i zajednički nadzor te nazočnost službenika drugih država članica u službenim prostorijama poreznog tijela odnosno njihovo sudjelovanje u upravnim ili službenim radnjama odnosno u zajedničkim upravnim radnjama. Ujedno objašnjava kada se navedeni instrumenti mogu koristiti i s kojim ciljem te način njihova korištenja. Uz navedeno daje i praktične primjere korištenja navedenih instrumenata za potrebe lakšeg razumijevanja predmetne tematike.

1. Uvod
2. Pravna osnova
3. Primjena Konvencije o uzajamnoj administrativnoj pomoći u poreznim stvarima
4. Način korištenja instrumenata
5. Zaključak

Zakonom o doprinosima poslodavcu je omogućena primjena ograničenja plaćanja doprinosa na najvišu mjesečnu osnovicu prema plaći za MIO I. i MIO II. te na najvišu godišnju osnovicu za MIO I., a koje se primjenjuje pod određenim kriterijima. Za 2024. godinu najviša mjesečna osnovica za obračun doprinosa je 9.360,00 €, a najviša godišnja osnovica je 112.320,00 €. Međutim, ponekad poslodavac nije u mogućnosti primijeniti ograničenje ili osiguranik ima više izvora dohodaka pa po osnovi plaćenih doprinosa ipak ostvaruje pravo na povrat doprinosa. Zato je omogućeno da osiguranik sam može tražiti povrat u upravnom postupku koji provodi Porezna uprava ako je za određenu godinu obračunano i plaćeno doprinosa za MIO I. stup na osnovicu koja je veća od najviše godišnje osnovice, i to po stopi od 15 % ili 20 % (ovisno o tome je li obveznik drugog stupa ili nije).

1. Uvodne napomene
2. Postupak povrata doprinosa za MIO I. koji je plaćen iznad godišnje osnovice
3. Oporezivanje primitka po osnovi povrata doprinosa
4. Pokretanje postupka putem sustava ePorezna
5. Valuta ispunjavanja Obrasca GOD-DOP (za isplatitelje primitaka)

Prema Pravilniku o doniranju hrane i hrane za životinje, fizička ili pravna osoba odnosno humanitarna organizacija koja namjerava obavljati poslove posrednika u lancu doniranja hrane mora biti upisana u Registar posrednika u lancu doniranja hrane koji vodi Ministarstvo poljoprivrede. U tom slučaju, s motrišta PDV-a donacije hrane smatraju se porezno priznatim manjkom na koji ne treba obračunati PDV. Uvjet je da se hrana daje isključivo neprofitnim pravnim osobama koje obavljaju humanitarnu djelatnost u skladu s posebnim propisima i koje su registrirane kao posrednici, ali samo do 2 % od prihoda odnosno primitaka prethodne godine donatora. Iznimno, u slučaju elementarnih nepogoda porezno priznatim manjkom smatra se i doniranje hrane izravno krajnjim primateljima u skladu s posebnim propisom o doniranju hrane i hrane za životinje. Koje uvjete treba pritom ispuniti donator, a koje posrednik te koje obveze imaju s motrišta PDV-a, dobitka i dohotka može se pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Uvjeti, kriteriji i način doniranja hrane
3. Tko se smatra posrednikom u lancu doniranja hrane
4. Porezne obveze donatora hrane s motrišta poreza na dobitak, PDV-a i dohotka
5. Primjeri doniranja hrane s poreznog motrišta i računovodstveno evidentiranje
6. Izvješćivanje o obavljenim donacijama hrane
7. Zaključak

U članku se navode odluke i stajališta Suda Europske unije izneseni u aktualnim presudama u 2024. godini. U dvjema presudama riječ je o prijevarnim radnjama, ali analizirane s potpuno različitoga gledišta u smislu određenja obveznika PDV-a i postupanja. Dvije presude odnose se na primjenu snižene stope na određene usluge i uvjete koji se za to mogu postaviti. U posljednjoj presudi utvrđuje se mjesto obveze plaćanja PDV-a pri uvozu u okolnostima počinjenih prijevarnih radnji.

1. Uvod
2. Presuda u predmetu C-442/22 P sp. z o.o.
3. Presuda u predmetu C-537/22 Global Ink Trade Kft.
4. Presuda u predmetu C-733/22 „Valentina Heights” EOOD
5. Presuda u predmetu C-433/22 HPA – Construções SA
6. Presuda u predmetu C-791/22 G. A.

Nakon više od šest godina primjene Zakona o reviziji (Nar. nov., br. 127/17.) izrađen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji (Nar. nov., br. 27/24.) koji je u najvećem dijelu stupio na snagu 14. ožujka 2024. godine. Riječ je o značajnim novostima u vezi sa sklapanjem i raskidom ugovora o reviziji, ugovaranjem početnog angažmana, trajanjem revizijskog angažmana (tzv. rotacije revizorskog društva) kod subjekata od javnog interesa, revizorskim ispitom i stalnim stručnim usavršavanjem ovlaštenih revizora. Provedene su i mjere koje su predložene u Akcijskom planu za liberalizaciju tržišta usluga. U članku se daje pregled najvažnijih izmjena i dopuna Zakona o reviziji.

1. Uvod
2. Početni angažman
3. Ugovor o reviziji
4. Imenovanje revizorskog društva
5. Rotacija revizorskog društva
6. Ugovaranje zakonske revizije s više revizorskih društava kod subjekata od javnog interesa
7. Revizorski ispit
8. Ispit osposobljenosti
9. Stalno stručno usavršavanje
10. Izmjene i dopune u vezi s liberalizacijom tržišta usluga
11. Nadzor
12. Nove ovlasti Hrvatske revizorske komore
13. Prekršajne odredbe
14. Stupanje na snagu
15. Zaključne riječi

1. Sjedište agencije za borbu protiv pranja novca u Frankfurtu
2. EU jača borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma
3. EU donio stroža pravila o podatcima za kratkoročni najam
4. Nova pravila za kretanje pokretnih strojeva na javnim cestama
5. Transferi novca u eurima ‘u roku od deset sekundi’
6. Prvi EU-ovi propisi za platformske radnike
7. Dogovorena nova pravila koja olakšavaju popravak proizvoda
8. EK predlaže strožu kontrolu stranih investicija

U sustavu izvješćivanja Hrvatske narodne banke u dijelu koji se odnosi na kreditne i depozitne poslove tijekom 2023. godine nisu nastale promjene u odnosu na ono što je bilo u primjeni i 2022. godine. S obzirom na to, ako se o kreditnim poslovima s inozemstvom nije trebalo izvještavati tijekom 2023. godine, u pravilu će se za njih morati sastavi godišnji izvještaj kojemu je rok dostavljanja 30. travnja 2024. godine. Budući da se u ovom području izvještavanja nalazi prekogranični cash pooling, on se ovdje posebno ističe.

Nepridržavanje obveza izvještavanja Hrvatske narodne banke pod prekršajnim je odredbama koje izriče Financijski inspektorat Ministarstva financija.

1. Uvod
2. Kreditni poslovi s inozemstvom
3. Depozitni poslovi s inozemstvom
4. Prekogranični cash pooling

Neki su iznajmljivači već proteklih godina izgubili pravo isticati zvjezdice na svojim objektima. I ove godine, zbog podizanja razine kvalitete pružanja usluga u domaćinstvu, neki iznajmljivači više neće smjeti isticati zvjezdice. Za oko 16.000 objekta, ugostiteljima, iznajmljivačima i nositeljima ili članovima OPG-a izdana su privremena rješenja za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, odnosno za pružanje ugostiteljskih usluga najdulje do 31. prosinca 2024. godine i ti su iznajmljivači obvezni ishoditi novo rješenje, ako žele i dalje poslovati. I nadalje, pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu zauzima znatan dio turističkog smještaja s tendencijom stalnog rasta, ali uz ograničenje u pružanju usluge prehrane. Jednako tako ugostitelji imaju dvojbe u vezi s isticanjem QR cjenika, postavljanja objekta u kiosku na prostoru u privatnom vlasništvu, najma prostora ugostiteljskog objekta za privatne zabave, postavljanje mobilhomea u kamp-odmorištu te otkaza uplaćene rezervacije.

1. Koji iznajmljivači gube pravo isticanja zvjezdica nakon 8. travnja 2024. godine
2. Obavljanje ugostiteljske djelatnosti odnosno pružanje ugostiteljskih usluga na temelju privremenih rješenja do 31. prosinca 2024. godine
3. Isticanje cijena i QR cjenik
4. Može li iznajmljivač pružiti uslugu polupansiona ili punog pansiona
5. Mogu li ugostiteljski objekti u kiosku biti postavljeni na prostoru u privatnom vlasništvu
6. Može li se prostor ugostiteljskog objekta dati u najam radi održavanja privatnih zabava
7. Može li se mobilhome postaviti na kamp odmorištu
8. Otkaz uplaćene rezervacije

O pravu na doplatak za djecu rješava u prvom stupnju područna ustrojstvena jedinica Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (dalje: HZMO) na zahtjev podnesen područnoj službi / uredu HZMO-a prema mjestu prebivališta podnositelja, a zahtjev za ostvarivanje prava na doplatak za djecu može se predati i poštanskim uredima na području Republike Hrvatske. Na temelju zahtjeva za ostvarivanje prava na doplatak za djecu podnesenih u razdoblju od 1. siječnja 2024. do 29. veljače 2024. godine te onih koji budu podneseni u roku od 120 dana počinjući od 1. ožujka 2024. godine, pravo na doplatak za djecu, uz uvjet da su ispunjeni svi zakonom propisani uvjeti, priznat će se od 1. ožujka 2024. godine. O tome pišemo u nastavku.

1. Uvod
2. Krug korisnika doplatka za djecu i djeca za koju se ostvaruje pravo na doplatak
3. Djeca za koju korisniku ne pripada pravo na doplatak za djecu
4. Uvjeti za stjecanje prava na doplatak za djecu
5. Dohodovni cenzus i svote doplatka za djecu u 2024. godini
6. Nadležnost za rješavanje o pravu na doplatak za djecu
7. Postupak ostvarivanja prava na doplatak za djecu
8. Isplata doplatka za djecu

Zadnjim, sedmim izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora za graditeljstvo, koji je sklopljen još 2015. godine, promijenjene su osnovne plaće u djelatnosti građevinarstva. Primjenjuju ih svi poslodavci i radnici u djelatnosti građevinarstva prema (hrvatskoj) Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti od dana proširenja njihove primjene, koja još nije bila objavljena u vrijeme završetka ovog broja časopisa, čija se primjena očekuje od 1. travnja 2024. godine. Najniža osnovna plaća za puno radno vrijeme za puni mjesec rada je 850,00 €, a najviša je 2.000,00 €. Ovim člankom se daje sažetak tih promjena i neke od temeljnih odredaba kolektivnog ugovora u vezi s obračunom plaće i materijalnim pravima kako bi on bio brza pomoć i podsjetnik svima onima koji moraju ili će morati primjenjivati ovaj kolektivni ugovor.

1. Uvod
2. Obveznici i razdoblje primjene
3. Promjene u odnosu na prethodno važeći kolektivni ugovor
4. Bitne odredbe KU-a
5. Zaključak

S obzirom na široku rasprostranjenost zastare u našoj aktualnoj praksi, autor u ovome članku, na jezgrovit i zanimljiv način, s praktičnog motrišta, razmatra pitanja koja se odnose na zastoj zastare i na njezin prekid, a sve prema odredbama Zakona o obveznim odnosima. U ovom se članku daje i pregled odabrane i aktualne sudske prakse iz toga područja.

1. Uvod
2. Zastoj zastare
3. Prekid zastare

Početkom ožujka 2024. godine donesene su treće izmjene i dopune Stečajnog zakona, prouzročene potrebom za izmjenama toga zakona vezanom za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Detaljnije o tome pišemo u nastavku članka.

1. Uvod
2. Potreba za izmjenama Stečajnog zakona
3. Novosti u predstečajnom postupku
4. Novosti u stečajnom postupku

U članku se opisuju neke značajke planirane regulacije umjetne inteligencije na potrošače u Europskoj uniji. Europska komisija potiče subjekte koji koriste sustave AI da u prijelaznom razdoblju počnu ispunjavati zahtjeve i obveze predviđene planiranom regulacijom.

1. Uvod
2. Što se smatra umjetnom inteligencijom
3. Javno dostupno mjesto na kojemu se primjenjuje UI
4. Vidljivost primjene
5. Zlouporaba umjetne inteligencije
6. Visokorizični sustavi
7. Regulatorni tretman
8. Modeli opće namjene
9. Zabranjeni tipovi sustava
10. Sklonost kupaca prema umjetnoj inteligenciji
11. Zaključak

U paketu promjena koje se provode od 1. ožujka 2024. godine u području plaća u javnom području, uključivo i onom koje se odnosi na državne službenike i namještenike, objavljene su izmjene i dopune Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike. Te su promjene predmet ovoga članka.

1. Uvod
2. Promjene u prethodno ugovorenim pravima

Objavljen je Temeljni kolektivni ugovor za zaposlenike u javnim službama. Osim malo promijenjenog naziva u odnosu na onaj kolektivni ugovor koji je bio u primjeni do tada, u njegovu sadržaju nastale su samo neke promjene. O njima se može pročitati u nastavku ovog članka, a primjenjuju se od 1. ožujka 2024. godine.

1. Uvod
2. Pregovori o novom kolektivnom ugovoru
3. Što je nova ugovoreno

U skladu s pravilima financijskog izvještavanja u sustavu proračunskog računovodstva, financijski izvještaji predaju se kvartalno. Prvi nastupajući rok za predaju financijskih izvještaja za izvještajno razdoblje je od 1. siječnja do 31. ožujka 2024. je 10. travnja 2024. godine.

1. Uvod
2. Obrasci, obveznici i rokovi
3. Popunjavanje obrazaca financijskih izvještaja za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2024.
4. Ažuriranje podataka u aplikaciji RKPFI

U javnom se sektoru od obračuna plaće za ožujak 2024. godine primjenjuje potpuno nov način njezina obračuna, iako nije mijenjana osnovica za obračun plaće u odnosu na onu koja se primjenjuje, nego od obračuna plaće za studeni 2023. godine. U tu svrhu donesen je novi zakonodavni okvir koji uz temeljni zakon koji se odnosi na službenike i namještenike u državnoj službi i u javnim službama, uključuje i niz provedbenih propisa koji se odnose i na jedne i druge te nekoliko njih koji se primjenjuju samo na jednu od prethodno navedenih skupina.

1. Uvod
2. Osnovne odredbe
3. Radna mjesta
4. Plaće

U ovom se članku obrađuje postupak ocjenjivanja učinkovitosti rada učitelja i nastavnika u sustavu osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja prema Zakonu o plaćama u državnoj i javnim službama. U članku se u prvom dijelu razmatraju glavne kritike Zakona o plaćama. U drugom dijelu analizira se sustav ocjenjivanja učinkovitosti rada zaposlenika te mogućnost dobivanja otkaza na temelju negativne ocjene i mehanizmi pravne zaštite u slučaju dobivanja negativne ocjene. U trećem dijelu detaljno se raščlanjuju razlozi zašto je navedeni sustav ocjenjivanja neprikladan i neprimjenjiv u sustavu osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja.

1. Uvodne napomene o reformi sustava plaća
2. Opće kritike zakona o plaćama
3. Zaključak
4. Sustav ocjenjivanja učinkovitosti rada i mogućnost dobivanja otkaza
5. Neprikladnost sustava ocjenjivanja za sustav osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja
6. Zaključak

U ovom je članku iznesen jezgrovit prikaz izmijenjenih i dopunjenih odredaba novoga Temeljnog kolektivnog ugovora za zaposlenike u javnim službama (dalje: TKU) u usporedbi s prijašnjim odredbama prethodnoga Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama. Novi TKU sklopili su 1. ožujka 2024. godine (objava od 11. ožujka 2024.) sindikati javnih službenika (11 sindikata) i namještenika i Vlada Republike Hrvatske.

1. Uvod
2. Plaćeni dopust
3. Kontinuitet staža kod istog poslodavca
4. Utjecaj obavljanja poslova više složenosti odnosno težih uvjeta rada od poslova svoga radnog mjesta
5. Dodatci iz Sporazuma o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25. studenoga 2006. godine
6. Dodatak za završen studij na poslijediplomskoj razini
7. Isplata pomoći
8. Naknada za trošak prijevoza
9. Nagrada za uskršnje blagdane

Na zanimljiv i transparentan način autorica u ovome članku razmatra učinke zadnjih, iznimno velikih i značajnih izmjena i dopuna Zakona o radu od pretprošle godine. U tom kontekstu, praćenjem najvažnijih promjena koje su se dotaknule ključnih instituta općeg propisa o radu, kao što su ugovori o radu, dodatni rad, rad na izdvojenome mjestu, plaća, dopusti i drugo, vidljivo je kako predmetna značajna radnopravna zakonska reforma pokazuje pozitivne pomake prema kvalitetnijim radnim odnosima u Republici Hrvatskoj.

1. Uvod
2. Ugovor o radu na određeno vrijeme
3. Rad na izdvojenome mjestu rada
4. Dodatan rad
5. Ravnoteža između poslovnog i privatnog života
6. Plaćeni i neplaćeni dopust / odsutnost s posla
7. Poticanje duljeg ostanka u svijetu rada
8. Sezonsko zapošljavanje / stalni sezonski poslovi
9. Plaće

Izvoznom isporukom dobara iz RH smatra se isporuka dobara koju iz RH obavi porezni obveznik na područje izvan EU-a, odnosno u treće zemlje. Oslobođenje se odnosi i na isporuke poduzetnicima ili fizičkoj osobi – putniku. Međutim, fizičke osobe iz trećih zemalja mogu ostvariti izravno oslobođenje uz zadovoljenje carinskih propisa ili mogu ostvariti povrat PDV-a nakon što iznesu dobra u osobnoj prtljazi izvan EU-a. Odredbama Zakona o PDV-u i Pravilnika o PDV-u propisani su uvjeti koje treba zadovoljiti kako bi isporuka pri izvozu dobara bila oslobođena PDV-a. Oslobođenje se odnosi i na obavljene usluge, uključujući prijevozne i pripadajuće pomoćne usluge ako su izravno povezane s izvozom dobara.

1. Uvod
2. Oslobođenje pri izvozu dobara kada je izvoznik isporučitelj ili neka druga osoba za njegov račun
3. Oslobođenje pri izvozu kada je izvoznik kupac koji nema sjedište u RH ili neka druga osoba za njegov račun
4. Oslobođenje za isporuke u nizu u okviru izvoznih transakcija
5. Oslobođenje za usluge koje se obavljaju u vezi s izvozom dobara
6. Izvoz dobara iz druge zemlje članice EU-a
7. Oslobođenje pri izvozu dobara putem poštanskih pošiljaka
8. Ostala oslobođenja pri izvozu dobara
9. Komisijski poslovi u izvozu

Autorica u članku obrazlaže porezno motrište uvoza dobara u Republiku Hrvatsku (dalje: RH) iz trećih zemalja ovisno o tome primjenjuje li se prilikom uvoza dobara obračunsko plaćanje PDV-a ili se PDV fizički plaća. Uz navedeno, autorica objašnjava kako se utvrđuje porezna osnovica pri uvozu dobara u RH kada je uvoznik porezni obveznik u RH. Na kraju članka daje se i kratak prikaz najvažnijih oslobođenja koja se odnose na uvoz dobara u RH s motrišta PDV-a.

1. Uvod
2. Porezna osnovica pri uvozu dobara u RH s motrišta PDV-a
3. Obračunsko plaćanje PDV-a pri uvozu dobara u RH
4. Fizičko plaćanje PDV-a pri uvozu dobara u RH
5. Računovodstveno praćenje uvoza dobara u RH
6. Oslobođenja od plaćanja PDV-a pri uvozu dobara
7. Zaključak

Autorica u ovome članku predstavlja provedbu poreznog nadzora i dokazna sredstva kojima se koristi porezno tijelo za utvrđivanje činjenica bitnih za oporezivanje tijekom njegove provedbe. Navedena dokazna sredstva podrazumijevaju prikupljanje obavijesti, određivanje vještaka, pribavljanje isprava i spisa te obavljanje očevida. No, ako su iscrpljeni svi nacionalni izvori informacija, države članice mogu primjenjivati različite instrumente administrativne suradnje za dobivanje potrebnih informacija za donošenje odluke o oporezivanju, kao npr. provedbu usporednog odnosno zajedničkog nadzora, nazočnost službenika drugih država članica odnosno njihovo sudjelovanje u službenim ili upravnim radnjama odnosno zajedničkim upravnim radnjama, a čije se značajke također predstavljaju u ovom članku.

1. Uvod
2. Provedba poreznog nadzora
3. Načela oporezivanja
4. Utvrđivanje činjenica bitnih za oporezivanje
5. Administrativna suradnja u poreznom nadzoru
6. Zaključak

Iako je, s obzirom na protek vremena (više od desetljeća) od stupanja na snagu odredaba o zakonskom poreznom jamstvu i početka njihove povratne primjene u praksi poreznih tijela, teško očekivati “poplavu” s time povezanih predmeta, pogreške u rezoniranju izražene u upravnosudskoj i ustavnosudskoj praksi mogu poslužiti kao smjerokaz zaštite prava poreznih obveznika od budućih sličnih postupanja. Stoga je potrebno promotriti argumentaciju Visokoga upravnog suda RH i Ustavnog suda RH kojom je konstruiran kontinuitet navedenih odredaba, kako onih koje se odnose na tzv. porezni proboj pravne osobnosti tako i onih koje predstavljaju potpuno nov oblik odgovornosti za (porezni) dug trgovačkih društava. Potom, uz pomoć argumentacije suca Šumanovića iznesene u izdvojenom mišljenju uz jednu Odluku Ustavnog suda RH, treba promotriti mogućnost traženja pravne zaštite od retroaktivne primjene poreznih propisa pred Europskim sudom za ljudska prava.

1. Uvod
2. Različite kategorije odgovornih osoba prema odredbama o zakonskom poreznom jamstvu za obveze trgovačkog društva
3. Neprimjerenost konstrukcije kontinuiteta odredaba o tzv. poreznom proboju pravne osobnosti
4. Neprihvatljivost proširenja teze o kontinuitetu tzv. poreznog proboja na druge kategorije zakonskih poreznih jamaca
5. Umjesto zaključka: putevi pravne zaštite od retroaktivne primjene poreznih propisa

Današnje stanje na tržištu rada često dovodi poslodavce u situaciju da im u obavljanju njihove djelatnosti privremeno trebaju radnici s određenim kvalifikacijama primjerenim za obavljanje poslova vezanih za određenu narudžbu kupca. U tom se slučaju može sklopiti ugovor s Agencijom za privremeno zapošljavanje koja je registrirana za ustupanje radnika korisnicima rada radnika zaposlenih u Agenciji.

1. O Agenciji za privremeno i povremeno zapošljavanje
2. Ugovor o ustupanju radnika agencije s korisnikom rada radnika
3. Ugovor o radu radnika i Agencije – poslodavca
4. Ustupanje radnika korisnicima sa sjedištem u državi članici EGP-a
5. Što treba učiniti Agencija koja želi uputiti radnika na rad u državu članicu, a nema uvjete za izdavanje potvrde A1
6. Zaključak

Premda su agencije za naplatu potraživanja u RH u proteklih petnaestak godina sve prisutnije, RH do sada nije imala poseban pravni okvir koji je uređivao njihovu djelatnost. Zbog toga odredbe Zakona o načinu, uvjetima i postupku servisiranja i kupoprodaje potraživanja (dalje: Zakon o kupoprodaji potraživanja), čije su odredbe većim dijelom stupile na snagu 30. prosinca 2023. godine, zavrjeđuju posebno razmatranje. U bitnome, navedenim se odredbama prvi put na poseban način uređuje kupoprodaja i naplata (servisiranje) dospjelih potraživanja koje obavlja tzv. agencija za naplatu potraživanja u RH. Slijedom istaknutoga, cilj je ovog čl. prezentirati i analizirati odredbe ovog propisa, s naglaskom na glavne zadaće koje je zakonodavac postavio pri njegovu donošenju te ključna rješenja koja analizirani propis donosi u pravni sustav RH.

1. Uvod
2. Prethodno stanje u RH i europska pravna podloga za novi pravni okvir
3. Ključna načela
4. Kupoprodaja i servisiranje neprihodonosnih kredita
5. Angažiranje pružatelja usluge servisiranja kredita
6. Uvjeti za izdavanje odobrenja za rad
7. Nadzor koji provodi HNB
8. Neposredni nadzor
9. Prigovor dužnika kao mehanizam zaštite i još jedan oblik nadzora HNB-a nad pružateljima usluga servisiranja kredita

Svaka pravnoposlovna aktivnost ima neki oblik, pa tako i ugovor. Ne postoji pravni posao koji nema oblik. Pitanje oblika ugovora od velike je važnosti premda obvezno pravo stoji na shvaćanju njihove načelne neformalnosti koje proizlazi iz snažno prevladavajućeg koncepta konsenzualizma. Pitanje oblika važno je i kada se zakonom ili sporazumom ugovornih strana zahtijeva točno određeni oblik kao pretpostavka valjanosti ugovora, ali i kod neformalnih ugovora, i to posebno kada se postavi pitanje dokazivanja činjenica je li ugovor sklopljen, kada je sklopljen, što čini njegov sadržaj i dr. Pitanje oblika važno je s obzirom na uporabu računala, računalne tehnologije, elektroničkih sredstava komunikacije pa time i sklapanja ugovora elektroničkim putem. S obzirom na to, tradicionalni oblici postizanja suglasnosti volja (usmeni, pismeni, konkludentne radnje) često se kontekstualiziraju s obzirom na sadašnjicu i tehnološki razvoj te se nameće pitanje utječe li to uopće na njih, a ako utječe, kako se ogleda taj utjecaj. U ovome članku, držeći se relevantnih članaka Zakona o obveznim odnosima, predstavlja se i propituje problematika oblika kod ugovora obveznog prava.

1. Uvod
2. Formalni i neformalni ugovori
3. Načelna neobvezatnost oblika ugovora prema pravilima ZOO-a
4. Pisani oblik
5. Pisana potvrda usmeno sklopljenog ugovora
6. Raskid ugovora čiji je oblik propisan
7. Ugovoreni oblik
8. Pravne posljedice nepoštovanja obveznog oblika
9. Isprave

O lišavanju poslovne sposobnosti odlučuje se u izvanparničnom postupku koji je donošenjem Obiteljskog zakona iz 2015. bio bitno redefiniran pod utjecajem Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom. Kao novost ističe se osnaživanje načela autonomije volje i sudjelovanja osobe s invaliditetom (duševnim smetnjama kao materijalnopravnoj pretpostavci lišavanja poslovne sposobnosti) u postupku, i to putem rješenja o anticipiranim naredbama i instituta posebnog skrbnika iz Centra za posebno skrbništvo. Uz to, aktualizirana su pravila o saslušanju osobe o čijoj se poslovnoj sposobnosti odlučuje u postupku te o dostavi rješenja o lišenju poslovne sposobnosti. Kao važno rješenje, Zakonom iz 2015. bila je napuštena mogućnost potpunog lišavanja poslovne sposobnosti. Dana 31. prosinca 2023. godine stupio je na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Obiteljskog zakona. Tom je Novelom ObZ-a vraćena mogućnost potpunog lišavanja poslovne sposobnosti pod utjecajem Odluke Ustavnog suda RH. Bitno je istaknuti da je propisana odgovarajuća primjena Zakona o izvanparničnom postupku (i) u izvanparničnom postupku radi lišenja poslovne sposobnosti.

1. Uvodne napomene
2. Pokretanje postupka
3. Povlačenje prijedloga
4. Anticipirana naredba i zastupanje osobe u postupku
5. Dokazni postupak (saslušanje osobe, vještačenje)
6. Rješenje
7. Učinci rješenja
8. Dostava rješenja
9. Žalba

Zakon o parničnom postupku postavlja osnove za održavanje ročišta na daljinu ili izvođenje pojedinog dokaza uz korištenje odgovarajućih audiovizualnih uređaja i tehnološke platforme za komunikaciju na daljinu. Sud može odrediti da se ročište održi na daljinu, uz korištenje odgovarajućih audiovizualnih uređaja i tehnološke platforme za komunikaciju na daljinu, ili da se na taj način izvede pojedini dokaz. U prosincu 2022. godine donesen je i Pravilnik o održavanju ročišta na daljinu. Izmjenama i dopunama ZPP-a iz 2022. učinjeni su dalekosežni koraci na normativnom planu (i) kad je riječ o obveznom tonskom snimanju ročišta i sumarnom vođenju zapisnika u parničnom postupku. Tonsko snimanje ročišta može biti relevantno i u kontekstu korištenja audiovizualnih uređaja i tehnološke platforme za komunikaciju na daljinu. Međutim, novosti o tonskom snimanju ročišta, pohrani tonske snimke, načinu na koji će se ona učiniti dostupnim strankama, zbirnom vođenju zapisnika te odnosu tonske snimke i zapisnika nisu još na snazi. Njihovo je stupanje na snagu učinjeno ovisnim o donošenju odluke ministra nadležnog za poslove pravosuđa, kojom će se utvrditi jesu li ispunjeni tehnički uvjeti za tonsko snimanje ročišta na pojedinim sudovima.

1. Uvodne napomene
2. Općenito o održavanju ročišta na daljinu
3. Poziv i priprema za ročište na daljinu
4. Mjesto pristupanja ročištu na daljinu
5. Utvrđivanje identiteta sudionika postupka
6. Način održavanja ročišta na daljinu
7. Svjedoci i izvođenje drugih dokaza
8. Potpisivanje zapisnika
9. Tonsko snimanje ročišta

Nakon općenitog pregleda novoga zakonodavnog akta EU-a o umjetnoj inteligenciji s obzirom na njegove glavne odredbe, u ovom članku autor donosi neka praktična razmatranja u odnosu na pitanja i probleme koji se mogu pojaviti u praksi u vezi s uporabom sustava umjetne inteligencije u EU-u. Prikazano je nekoliko primjera kategorija sustava prema predmetnom aktu, uz konkretne savjete za kompanije koje ih primjenjuju.

1. Uvodno
2. Odnos Uredbe o UI-ju i GDPR-a
3. Regulatorna izolirana okruženja
4. Pripremne radnje u organizacijama
5. Utjecaj na konkurentnost
6. Zaključno

U nedostatku ustaljene i općeprihvaćene definicije sistemskoga zakona u hrvatskoj pravnoj literaturi, ovaj je članak prinos u potrazi za utvrđenjem sadržaja i svrhe toga pojma.

1. Uvod
2. Problem
3. Teoretičar Đuro Gatarić
4. U Sloveniji: istoznačnica za opći i za organski zakon
5. U Bosni i Hercegovini: istoznačnica za strukturni zakon
6. U Srbiji: istoznačnica za podredno ili odgovarajuće primjenjiv zakon
7. U kontinentalnoeuropskoj pravnoj predaji: zakonici
8. U komunističkoj prošlosti: osnovni zakon
9. Jedinstvena država, jedinstvena primjena prava, ali ne i jedinstven pravni poredak

U članku se donosi po petnaestak mogućih definicija pravne države i vladavine prava, opisuju prethodnice tih vrjednota, zahtjevi, sastojine, svrha i učinci vladavine prava te se prikazuje položaj Hrvatske u mjerenjima vladavine prava u godini 2022. prema svjetskim pokazateljima upravljanja.

1. Pravna država
2. Vladavina prava
3. Pokazatelji upravljanja

1. Think tank
2. Pranje novca
3. Preko
4. Ikad
5. Narav i priroda
6. Naravno pravo

III. Porez na dohodak

• Volonterska naknada i novčana nagrada za natjecanje

• Primjena Zakona o radu na izmjene ugovora o radu radi prevođenja prema Uredbi o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim službama
• Dan provedbe izbora kao neradni dan
• Stjecanje prava na godišnji odmor radnika nakon prestanka mjere suspenzije
• Primjena Kolektivnog ugovora za pomorce na brodovima koji obavljaju prijevoz u linijskom obalnom pomorskom prometu
• Pretpostavka postojanja radnog odnosa u radu korištenjem digitalne radne platforme
• Rad na izdvojenom mjestu rada

• Rad prodajnih objekata na dan parlamentarnih izbora

• OBVEZNO PRAVO

Pravna osnova za upis prava vlasništva (čl. 73. ZOO-a)

• Ugovor za čije se sklapanje zahtjeva pismena forma smatra se pravovaljanim iako nije zaključen u toj formi ako su ga ugovorne strane izvršile u cijelosti ili u pretežnom dijelu.
• PARNIČNI POSTUPAK

Rekonstrukcija objekta / prethodno pitanje – legalizacija objekta (čl. 12. ZPP-a)

• Sud u parničnom postupku ne može kao prethodno pitanje riješiti ono pitanje o kojem je sud ili drugo nadležno tijelo već donijelo pravomoćnu odluku.

Troškovi parničnog postupka / omjer uspjeha stranaka u parnici (čl. 154. ZPP-a)

• Kada tuženik ospori visinu potraživanja preko nesporno isplaćenog iznosa u mirnom postupku, tužiteljica dokazuje osnovu i visinu potraživanja.
• STVARNO PRAVO

Hipotekarna tužba (čl. 297. i čl. 336. ZV-a)

• Vjerovnik hipotekarnom tužbom može tražiti da je dužnik dužan trpjeti namirenje iz vrijednosti založene nekretnine glavnog potraživanja, a namirenje sporednog potraživanja (kamata) samo ako je i to sporedno potraživanje upisano u zemljišne knjige jer se založno pravo na nekretninama stječe upisom u zemljišne knjige.

Smetanje posjeda (čl. 22. st. 2. ZV-a)

• Odluka o smetanju posjeda pored utvrđenja posljednjeg mirnog posjeda i čina smetanja, mora sadržavati i zahtjev za uspostavu ranijeg posjedovnog stanja ili zabranu budućeg smetanja.
• OBITELJSKO PRAVO

Nedopuštenost ovrhe / bračna stečevina, načelo povjerenja u zemljišne knjige (čl. 271. (277.) ZPBO)

• Zaštita povjerenja u zemljišne knjige pruža se samo onom poštenom stjecatelju u čiju je korist proveden valjani upis prava u zemljišne knjige, na temelju ostvarenih pretpostavki određenih zemljišnoknjižnim pravom. Bez uknjižbe založnog prava vjerovnik se ne može sa uspjehom pozivati na stjecanje primjenom načela zaštite povjerenja u zemljišne knjige.

Porezno pravo – PDV

• PRAVO NA ODBITAK PDV-a U SLUČAJU NEAKTIVNOGA (FIKTIVNOG) DRUŠTVA

Zaštita potrošača

• Prijevremena otplata stambenog kredita

Radno pravo / socijalna politika

• Jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja

• Porezno motrište vrijednosnog usklađenja zaliha
• Porezno motrište troškova odustatnine
• Ustavni sud RH nije prihvatio više prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom pojedinih odredaba važećeg Zakona o trgovini kojima se uređuje radno vrijeme u djelatnosti trgovine.
• U postupku odlučivanja o ustavnosti pojedinih odredaba Zakona o trgovini kojima se uređuje radno vrijeme u djelatnosti trgovine, šest ustavnih sudaca dalo je izdvojena mišljenja u odnosu na odluku većine ustavnih sudaca izraženih u rješenju Ustavnog suda br. U-3291/2023 i drugih kojim se ne prihvaća prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu sukladnosti tih odredaba s Ustavom RH.
• Ugostiteljski objekti iz skupine Hoteli, Kampovi i Ostali ugostiteljski objekti za smještaj obvezno rade od 0:00 do 24:00 sata svaki dan, a ostali ugostiteljski objekti mogu radi u okviru radnog vremena propisanog Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti.
• Ugostitelji koji posluju u ugostiteljskim objektima u kojima se pružaju usluge smještaja moraju, ovisno o vrsti i kategoriji ugostiteljskog objekta, osigurati prihvat gostiju (recepciju) u radnom vremenu u skladu s prilozima pravilnika kojima se propisuju uvjeti za razvrstavanje u pojedine vrste ugostiteljskih objekata, a za objekte koji se kategoriziraju i uvjeti za pojedinu kategoriju.

Dnevnice za službeni put u inozemstvo i dnevnice za rad na terenu u inozemstvu radnicima pod određenim uvjetima svi poslodavci mogu isplatiti neoporezivo do svota utvrđenih propisima o izdatcima za službena putovanja za korisnike državnog proračuna. Na sjednici održanoj 8. veljače 2024. godine donesena je nova Odluka o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna, koja je objavljena u Nar. nov., br. 16/24. Odluka je stupila na snagu danom donošenja odnosno 8. veljače 2024. godine. O tome pišemo u nastavku.

1. Prava radnika na dnevnice za inozemstvo
2. Uvjeti pod kojima se dnevnice mogu isplatiti bez obveze oporezivanja
3. Razlika između vjerodostojnih isprava na temelju kojih se isplaćuju dnevnice
4. Neoporeziva svota dnevnica za službeni put i dnevnica za rad na terenu u inozemstvu
5. Umjesto zaključka – razlika između službenog puta i rada na terenu

Korisnik usluga može dobro nagraditi obavljenu uslugu ostavljanjem napojnice pružatelju usluge. Od 1. siječnja ove godine u poreznom je sustavu uređen ovakav oblik nagrađivanja pružatelja usluga te svaki radnik, učenik, student ili obrtnik može godišnje primiti do 3.360,00 € neoporezive svote napojnice. Napojnica iznad navedene svote oporeziva je kao drugi dohodak primjenom jedinstvene stope poreza od 20 %, ali ne podliježe obračunu doprinosa. Što su sve preduvjeti za naplatu napojnica te kome i kako se one mogu isplatiti, pročitajte u ovom članku.

1. Što je nagrada za dobro obavljenu uslugu – napojnica
2. Tko smije naplatiti napojnicu i na koji način
3. Obveze naplatitelja napojnica – poslodavca
4. Računovodstveno praćenje naplate i isplate napojnica
5. Tko može ostvariti (ne)oporezivu napojnicu
6. Porezni položaj napojnica
7. O čemu trebaju voditi računa studenti i učenici koji ostvaruju napojnice
8. Evidencije i način isplate napojnice posloprimcima
9. Isplata napojnice u gotovini i ovrha
10. Računovodstveno praćenje dane napojnice
11. Postupanje s napojnicama koje se ne isplate zaposlenicima
12. Zaključak

Godišnji financijski izvještaji poduzetnika (GFI-POD) za potrebe statistike i druge potrebe dostavljaju se FINA-i do 30. travnja 2024. godine. Za potrebe javne objave, godišnji financijski izvještaji dostavljaju se FINA-i u roku od šest mjeseci po isteku poslovne godine. Za poduzetnike kojima je poslovna godina jednaka kalendarskoj, rok je 30. lipnja 2024. godine.

Podsjećamo kako smo prilogu „Sastavljanje financijskih i poreznih izvještaja za 2023. godinu za poduzetnike“ uz časopis RRiF br. 1/24. detaljno pisali o sastavljanju Bilance i RDG-a i ostalih financijskih izvještaja, stoga ćemo se u ovom članku zadržati na objašnjenjima pojedinih pozicija u vezi s dopunskim podatcima (POD-DOP).

1. Uvod
2. Obveznici podnošenja godišnjih financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe te za potrebe javne objave
3. Predaja GFI-ja i računovodstvene dokumentacije u FINA-u
4. Rokovi i predaja GFI-ja za potrebe statistike i javne objave u FINA-u
5. Opći podatci o poduzetniku – podnositelju GFI-ja
6. Bilanca (obrazac POD-BIL)
7. Račun dobiti i gubitka (obrazac POD-RDG)
8. Dodatni podatci (obrazac POD-DOP)
9. Ispravak predanih GFI-ja
10. Umjesto zaključka

U prilogu uz časopis RRiF, br. 1/24. – Sastavljanje financijskih i poreznih izvještaja za 2023. godinu za poduzetnike može se pročitati sve o sastavljanju godišnjih financijskih izvješća za 2023. godinu (bilance, računa dobitka i gubitka i izvješća o ostalom sveobuhvatnom dobitku, izvješća o novčanom toku, izvješća o promjenama kapitala i bilješkama uz financijska izvješća), podnošenju prijave poreza na dobitak (Obrazac PD), izvješću o poslovnim događajima s povezanim osobama za 2023. godinu (Obrazac PD-IPO) te ostalih izvješća za 2023. godinu.

U ovom se članku obrazlaže pravni okvir utvrđivanja i uporabe dobitka ili pokrića gubitka za 2023. godinu za trgovačka društva, ustanove i zadruge koje su obveznici poreza na dobitak, računovodstveno praćenje raspoređivanja dobitka i pokrića gubitka te porezno motrište isplate ostvarenih dobitaka iz 2023. i prije.

1. Utvrđivanje godišnjih financijskih izvješća u d.o.o.-u i j.d.o.o.-u
2. Utvrđivanje godišnjih financijskih izvješća u d.d.-u
3. Utvrđivanje godišnjih financijskih izvješća u j.t.d.-u i k.d.-u
4. Uporaba dobitka kod ustanova
5. Uporaba dobitka kod zadruga
6. Računovodstveno motrište uporabe dobitka
7. Primjeri odluka o utvrđivanju godišnjih financijskih izvješća i uporabi dobitka ili pokriću gubitka
8. Računovodstveno praćenje uporabe dobitka i pokrića gubitka
9. Porezno motrište isplate udjela u dobitku (dividende)
10. Isplate predujmova dobitka i dividendi
11. Zaključak

Prilikom darovanja, ovisno o vrsti dara i primatelju, poduzetnici trebaju voditi računa o poreznom tretmanu s motrišta poreza na dobitak, PDV-a i poreza na dohodak. Početkom 2024. godine stupile su na snagu izmjene Zakona i Pravilnika poreza na dobit kojima su izmijenjeni uvjeti za priznavanje rashoda darovanja te je uvedena obveza dostave podataka o porezno priznatim rashodima darovanja uz prijavu poreza na dobitak.

Autor u ovome članku obrazlaže izmjene u vezi s poreznim priznavanjem rashoda darovanja te na primjerima iz prakse daje upute o poreznom postupanju s motrišta PDV-a, poreza na dohodak i poreza na dobitak.

1. Porezni položaj rashoda darovanja od 1. siječnja 2024. godine
2. Temeljno o darovanju
3. Računovodstveno praćenje troškova darovanja
4. Zaključak

U ovom su članku prikazana knjiženja poslovnih događaja kojima je posljedica odgođena porezna imovina ili odgođena porezna obvezu. Tako nastala porezna imovina nadoknađuje se u sljedećim poreznim razdobljima kad se ispune određeni uvjeti. S druge strane, odgođena porezna obveza postaje tekuća u odgovarajućim okolnostima.

1. Uvod
2. Nastanak i knjiženje odgođene porezne obveze
3. Nastanak i knjiženje odgođene porezne imovine
4. Odgođeni porez u slučaju poreznog gubitka
5. Zaključak

U ovom se proračunskom praktikumu knjiži primljeni kratkoročni zajam i njegov povrat u različitim proračunskim godinama te prijenos novčanih sredstava vlastitom proračunskom korisniku. Kratkoročni zajam za sobom povlači priznavanje primitaka i izdataka ako prelazi u sljedeće obračunsko razdoblje. Pri prijenosu novčanih sredstava može se rabiti račun prirodne vrste rashoda za koje se obavlja prijenos ili osnovni račun iz podskupine 367.

1. Kratkoročne pozajmice
2. Prijenos sredstava vlastitom proračunskom korisniku

Neprofitne organizacije mogu na službeni put uputiti svoje zaposlenike, ali češći je slučaj da upućuju vanjske suradnike jer manji broj neprofitnih organizacija ima zaposlene djelatnike. Prava zaposlenika i vanjskih suradnika neprofitne organizacije na nadoknadu troškova službenog puta ne proizlaze iz poreznih propisa, nego trebaju biti uređena nekim od izvora prava. Koja su pravila prilikom upućivanja zaposlenika i vanjskih suradnika na službeni put te koja su pritom porezna i računovodstvena postupanja, pročitajte u članku.

1. Uvod
2. Što se smatra službenim putovanjem u tuzemstvu
3. Dokumentacija za evidentiranje i praćenje službenih putovanja
4. Troškovi službenih putovanja
5. Službena putovanja u tuzemstvu
6. Načini isplate nadoknada troškova službenog putovanja
7. Zaključak

U ovom se praktikumu na računima glavne knjige u neprofitnom računovodstvu bilježi maloprodaja robe i deponiranje novca u određenom razdoblju. Ako je dopušteno neprofitnoj organizaciji, ona može trgovati. Pri prodaji – maloprodaji bilo bi primjerno da se vrijednost imovine koja se prodaje poveća za razliku u cijeni (maržu). Ona bi se trebala povećati i za odgovarajući porez na dodanu vrijednost ako je neprofitna organizacija obveznik njegova obračunavanja. Pri oročavanju deponiranog novca kod poslovne banke ne treba zaboraviti svoti oročenja pripisati kamatu ako se za nju povećava novo oročenje. U tom slučaju nije bitno što prethodno oročenje nije vraćeno na poslovni račun.

1. Maloprodaja proizvoda
2. Oročeni depozit

Izmjenom i dopunom Zakona o doprinosima od 1. prosinca 2023. godine omogućeno je umanjenje osnovice doprinosa za I. stup mirovinskog osiguranja, odnosno stup generacijske solidarnosti. U članku se na primjerima iz prakse objašnjava kako se ova olakšica primjenjuje kod izaslanih radnika koji dio mjeseca nisu u statusu izaslanog radnika, kod radnika koji su osigurani pri HZMO-u po osnovi radnog odnosa kod poslodavca s registriranim sjedištem ili mjestom poslovanja u drugoj državi članici, ili kod stranog predstavništva ili organizacije koja se nalazi na teritoriju Republike Hrvatske.

1. Uvod
2. Način primjene umanjenja mjesečne osnovice
3. Kada se ne primjenjuje umanjenje mjesečne osnovice
4. Primjeri

Od siječnja 2024. godine došlo je do promjena jedinica lokalne samouprave koje su razvrstane u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema Zakonu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske. Zaposlenicima koji žive na navedenim područjima i na području Grada Vukovara se prilikom obračuna plaće, predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada umanjuje za 50 %, što povećava neto plaću radnika (upravo za tih 50 % predujma poreza na dohodak). O načinu obračuna plaće kod takvih slučaja, više u nastavku.

1. Uvod
2. I. skupina jedinica lokalne samouprave prema indeksu razvijenosti
3. Način obračuna plaće
4. Što ako poslodavac ne obračuna umanjenje poreza za 50 %

U skladu sa Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom obveznici kvotnog zapošljavanja obvezni su na primjerenom radnom mjestu, u primjerenim radnim uvjetima zaposliti osobe s invaliditetom, i to u visini od 3 % u odnosu na ukupan broj zaposlenih ili obaviti zamjensko zapošljavanje. Ako obvezu ne ispune na neki od navedenih dvaju načina, plaćaju novčanu naknadu zbog nezapošljavanja osoba s invaliditetom. Putem zamjenskog zapošljavanja, naručujući proizvode i/ili usluge u protuvrijednosti, novčane naknade koje su dužni uplatiti u proračun zbog nezapošljavanja osoba s invaliditetom dobivaju vrijednost za uplaćeni novac. O tome više u nastavku članka.

1. Izvršenje kvotne obveze zapošljavanja osoba s invaliditetom
2. Plaćanje novčane naknade zbog nezapošljavanja osoba s invaliditetom
3. Zamjensko ispunjenje obveze zapošljavanja osoba s invaliditetom
4. Poslovna suradnja u svrhu ispunjenja zamjenske kvote
5. Najava zamjenske kvote
6. Aneks ugovora o poslovnoj suradnji u svrhu ispunjenja zamjenske kvote
7. Ispunjenje zamjenske kvote
8. Zaključak

Primitci koji se isplaćuju na temelju ugovora o djelu su primitci koji se ostvaruju obavljanjem točno određenih, ugovorenih poslova. Takvi se primitci oporezuju na način propisan za drugi dohodak i obvezno se isplaćuju na žiroračun primatelja. O tome pišemo u nastavku članka.

1. Sklapanje ugovora o djelu
2. Za koje se poslove može sklopiti ugovor o djelu
3. Porezni položaj isplate primitaka na temelju ugovora o djelu u 2024. godini
4. Obračun primitka i iskazivanje podataka u JOPPD-u
5. Ugovor o djelu umirovljenika
6. Fizičke osobe u sustavu poreza na dodanu vrijednost
7. Ugovor o djelu između dvije fizičke osobe

Određena sredstva isplaćena iz fondova i programa Europske unije u nekim slučajevima nisu predmet oporezivanja porezom na dohodak. Pravnikom o porezu na dohodak propisani su uvjeti koji moraju biti zadovoljeni da bi se isplate mogle neoporezivo obaviti radnicima ili vanjskim suradnicima. Više o načinu ostvarivanja prava na neoporezivost isplata kod EU-ovih programa u nastavku članka.

1. Oporezivanje nadoknade za rad na projektima EU-a
2. Dnevnice per diem
3. Erasmus i drugi programi mobilnosti
4. Troškovi smještaja, prijevoza i prehrane u svrhe znanstvenih istraživanja
5. Troškovi smještaja, prijevoza i prehrane stručnjacima u EU-u
6. Isključivanje dvostrukih isplata dnevnica, troškova smještaja i sl.
7. Zaključak

U RRiF-u br. 11/23. pisali smo u kojim se slučajevima hrvatski porezni obveznici trebaju registrirati za potrebe PDV-a Francuskoj, u RRiF-u br. 8/23. kada se trebaju registrirati za potrebe PDV-a u Češkoj, u RRiF-u br. 5/22. kada se trebaju registrirati za potrebe PDV-a u Italiji, a u RRiF-u br. 8/20. kada se trebaju registrirati za potrebe PDV-a u Njemačkoj. U ovome članku autorica objašnjava u kojim se slučajevima hrvatski porezni obveznici trebaju registrirati za potrebe PDV-a u Nizozemskoj kada na području te države obavljaju određene isporuke dobara i/ili usluga. Uz navedeno, autorica obrazlaže postupanja koja se pri tome trebaju obaviti odnosno postoji li obveza imenovanja poreznog zastupnika te koje su daljnje obveze hrvatskih poreznih obveznika u tim slučajevima (podnošenje PDV prijava, plaćanje PDV-a i sl.).

1. Uvod
2. Registriranje za potrebe PDV-a u nizozemskoj pri isporukama dobara
3. Premještanje dobara iz RH u Nizozemsku
4. Isporuka dobara s montažom u Nizozemsku
5. Registriranje za potrebe PDV-a u Nizozemskoj pri isporukama usluga
6. Postupak registracije za potrebe PDV-a u Nizozemskoj i imenovanje poreznog zastupnika
7. Zaključak

Autorica u ovome članku predstavlja što treba sadržavati dokumentacija o transfernim cijenama koja služi povezanim društvima za dokazivanje da su cijene transakcija unutar grupe određene u skladu s načelom nepristrane transakcije primjenom metoda koje su propisane hrvatskim poreznim zakonodavstvom odnosno Smjernicama OECD-a. Također objašnjava tko su povezane osobe za potrebe primjene pravila o transfernim cijenama i načelo nepristrane transakcije koje predstavlja međunarodni standard u određivanju transfernih cijena, a implementirano je u poreznom zakonodavstvu Republike Hrvatske. U tom kontekstu predstavlja i ulogu aktualnih OECD-ovih Smjernica o određivanju transfernih cijena za multinacionalna trgovačka društva i porezne uprave.

1. Uvod
2. Smjernice OECD-a
3. Pravni okvir transfernih cijena u hrvatskome poreznom zakonodavstvu
4. Načelo nepristrane transakcije
5. Povezane osobe
6. Metode
7. Dokumentacija o transfernim cijenama
8. Zaključak

Operateri digitalnih platformi u Republici Hrvatskoj u 2024. godini prvi put dostavljaju propisane informacije Poreznoj upravi o prihodima koje su prodavatelji (fizičke osobe ili subjekti) ostvarili obavljajući aktivnost putem digitalnih platformi.

U ovome članku autorica objašnjava što se smatra platformom, tko se smatra operaterom platformi te obrazlaže obvezu dubinske analize i pravila izvješćivanja za operatere platformi.

1. Uvod
2. Tko se smatra operaterom platforme
3. Isključeni operater platforme
4. Dubinske analiza prodavatelja
5. Relevantne aktivnosti
6. Prekršaji
7. Zaključak

Benfordov zakon u području revizije i forenzičkog računovodstva važan je alat za detektiranje prijevara te manipulacije podatcima. Svrha je ovog članka predstaviti teorijsku podlogu Benfordova zakona i najpoznatije testove čija primjena može revizora ili forenzičara uputiti na uzorak podataka koje je potrebno detaljnije pregledati, čime se može uštedjeti znatno vrijeme.

1. Uvod
2. Koji nizovi podataka odgovaraju Benfordovu zakonu
3. Osnovni testovi (testovi prvog reda)
4. Primjena testova prvog reda
5. Izračun usklađenosti u odnosu na Benfordov zakon
6. Zaključak

Okvir za promicanje korištenja obnovljive energije na održivi način, u što ulazi i solarna energija, definiran je Zakonom o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (Nar. nov., br. 138/21. i 83/23., dalje: Zakon).

Kada kućanstva instaliraju solarne elektrane proizvedena električna energija koristi se za potrebe kućanstva, a višak se isporučuje u mrežu opskrbljivača.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavio je 21. prosinca 2023. godine Uvjete i kriterije za sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća u 2024. godini. Pravo sufinanciranja odnosi se na vlasnike i suvlasnike kuća površine do 600 m2 ili do tri stambene jedinice te više od 50 % površine namijenjene stanovanju. Sredstva se za fotonaponsku elektranu dodjeljuju najviše u visini od 600 € po kW nazivne snage ugrađene fotonaponske elektrane, a najviše do 50 % opravdanih troškova investicije.

Isplativost ulaganja u solarnu elektranu kućanstva mjerena razdobljem povrata investicije, neto sadašnjom vrijednošću investicije i internom stopom povrata investicijskog ulaganja prikazana je u nastavku članka.

1. Uvod
2. Primjer investicije u solarnu elektranu u kućanstvu
3. Ocjena isplativosti investicije u solarnu elektranu
4. Zaključak

Obveznici poreza na dohodak, obrtnici i slobodna zanimanja mogu od različitih dobavljača nabavljati nekretnine kao dugotrajnu imovinu za obavljanje djelatnosti ili nekretnine mogu nabavljati za daljnju prodaju. Prodavatelji nekretnina mogu biti poduzetnici – obveznici PDV-a i oni koji nisu u sustavu PDV-a, odnosno društva ili druge samostalne djelatnosti, slobodna zanimanja ili građani. Uobičajeno je također da obrtnici unose i vlastitu imovinu – nekretninu – u imovinu obrta. Hoće li prodaja nabavljene nekretnine biti oporeziva PDV-om ili porezom na promet nekretnina, ovisi ponajprije o poreznom položaju sudionika u prometu te razdoblju korištenja. Kako samostalne djelatnosti, obveznici poreza na dohodak trebaju u poslovnim knjigama evidentirati nabavu i prodaju nekretnina, može se pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Porezni položaj isporuka građevina ili njihovih dijelova i zemljišta na kojemu se nalaze prema propisima o PDV-u
3. Oporezivanje isporuka građevina PPN-om
4. Nabava nekretnine za obavljanje obrtničke djelatnosti
5. Porezne obveze pri prodaji i izuzimanju nekretnine iz imovine obrta
6. Evidentiranje nabave i prodaje nekretnina u poslovnim knjigama obrtnika
7. Zaključne napomene

Postupak prijave izaslanja obrtnika u inozemstvo razlikuje se ovisno o državi u kojoj će obrtnik privremeno obavljati svoju djelatnost. U skladu s hrvatskim zakonodavstvom razlikuje se postupak prijave izaslanja obrtnika u ugovorne države, odnosno u države s kojima je Republika Hrvatska sklopila ugovor o socijalnom osiguranju, zatim prijava izaslanja u treće države, tj. u države s kojima Republika Hrvatska nije sklopila ugovor o socijalnom osiguranju te prijava izaslanja u države članice Europske unije, Europskoga gospodarskog prostora i Švicarsku. Stoga ćemo u ovom članku postupak prijave izaslanja obrtnika obraditi ponajprije uzimajući u obzir državu u koju se obrtnik upućuje radi obavljanja djelatnosti.

1. Izaslanje obrtnika u države s kojima Republika Hrvatska ima sklopljen ugovor o socijalnom osiguranju
2. Izaslanje obrtnika u treće zemlje
3. Izaslanje obrtnika u države članice EU-a i EGP-a
4. Poseban doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu

Obvezni osiguranici koji su sami obveznici doprinosa te koji su i do zadnjih izmjena i dopuna Zakona o doprinosima mogli odabrati višu osnovicu svog osiguranja, od 1. siječnja 2024. godine moraju voditi računa o tome da je proširen raspon koeficijenata na temelju kojih osiguranici mogu utvrditi tu veću osnovicu osiguranja. U članku dajemo primjere izračuna, podnošenja zahtjeva IVO-DOP i primjere obrazaca JOPPD za odabrane više osnovice osiguranja. Također, osvrćemo se na odredbe Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju u smislu korištenja prava iz zdravstvenog osiguranja i sustava rodiljnih i roditeljskih potpora po tako uplaćenim doprinosima na višu osnovicu.

1. Uvod
2. Izbor više osnovice osiguranja

Pravilnik o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku stupio je na snagu 23. studenoga 2023. godine, no pojedine njegove odredbe stupaju na snagu s datumima poslije. Ovim se Pravilnikom u hrvatsko zakonodavstvo preuzima Direktiva (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš (SL L 155, 12. 6. 2019.). Detaljnije o primjeni navedenog Pravilnika pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod
2. Odredbe za proizvođače proizvoda
3. Opasni otpad
4. Mjere za smanjenje potrošnje plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu
5. Ostale obveze i propisi
6. Umjesto zaključka

Prodaja robe na otvorenim prostorima (prostorima javno-prometnih površina i drugih površina koje imaju pristup s javno-prometne površine) oblik je obavljanja trgovine na malo izvan prodavaonica, a obavlja se uz uvjete i na način propisan posebnim zakonima kojima se uređuje djelatnost trgovine, zaštita potrošača i označavanje robe te komunalnim i drugim zakonima kojima se propisuju uvjeti korištenja javnih površina. Tko sve, uz koje uvjete i na koje načine smije prodavati robu na otvorenim prostorima i kojih se obveza pritom mora pridržavati, može se pročitati u članku.

1. Uvod
2. Tko sve može obavljati prodaju na otvorenom prostoru
3. Način obavljanja prodaje robe na otvorenom
4. Uvjeti za obavljanje prodaje robe na otvorenom
5. Određivanje mjesta za prodaju robe na otvorenom
6. Zabrana prodaje određene robe na otvorenom
7. Radno vrijeme prodaje na otvorenom prostoru
8. Obveze u obavljanju prodaje robe na otvorenom
9. Označavanje robe
10. Zaključak

Prilikom otkazivanja ugovora o radu, jasno su propisana prava i obveze poslodavca i radnika.

U posljednjih nekoliko godina, zbog različitih čimbenika na globalnoj razini i u nas, znatan je porast otkaza radnika u odnosu na prethodno razdoblje. Stoga se u aktualnoj praksi nerijetko postavljaju pitanja kako pritom djelovati, treba li poslodavac odgovoriti na takav otkaz, koliko traje otkazni rok, kada i kako radnika odjaviti s obveznih osiguranja i dr., o čemu pišemo u ovom članku.

1. Uvod
2. Forma i vrste otkaza
3. Koje su obveze radnika kada otkazuje ugovor o radu
4. Je li poslodavac u obvezi odgovoriti na otkaz svoga radnika
5. Koje su obveze poslodavca nakon zaprimljena otkaza radnika
6. Zaključak

Poslovi u poljoprivredi kao što je bilinogojstvo stočarstvo, ribarstvo i sl. uvjetovani su prirodnim uvjetima koji određuju sezonu obavljanja radova u tim djelatnostima. Takvi uvjeti pokazuju specifičnosti u zapošljavanju osoba u tim sezonskim povremenim odnosno povremenim poslovima. Stoga je zapošljavanje u tim djelatnostima uređeno posebnim propisom, a to je Zakon o tržištu rada. Tim je Zakonom uređeno kako poduzetnici fizičke i pravne osobe koje ostvaruju primitke odnosno prihode obavljanjem navedenih djelatnosti mogu zaposliti potrebno osoblje za rad na tim povremenim poslovima. Poslodavac obvezno osigurava te osobe u okviru mirovinskog osiguranja kupnjom vrijednosnog kupona. Najnižu dnevnu neto-svotu koju poslodavac može isplatiti osobi određuje ministar rada, mirovinskog sustava obitelji i socijalne politike Odlukom o najnižem dnevnom iznosu plaće sezonskog radnika u poljoprivredi. Ostvareni neto-primitak uvećava se za porez na dohodak po stopi 10 %.

1. Tko može zapošljavati osobe na povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi
2. Postupak pri zapošljavanju osobe na povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi
3. Naknada za rad sezonskog radnika u poljoprivredi
4. Oporezivanje primitka ostvarenog sezonskim radom u poljoprivredi
5. Knjiženje nastalih izdataka kod isplatitelja

Financiranje poduzetnika putem kredita ili zajma nije neuobičajeno, ali pretpostavlja se da će banka ili druga pravna ili fizička osoba bolje provjeriti kome daje zajam i osigurati povrat danog kredita / zajma, stoga je zakonodavac radi zaštite vjerovnika uveo dodatna pravila o povratu zajma koji daju članovi društva. Ova su pravila uvedena s ciljem zaštite vjerovnika te se primjenjuju onda kada poduzetnik nije u mogućnosti uredno podmiriti tražbine svih vjerovnika.

U ovom članku autorica razmatra pravila o povratu zajma koji nadomješta kapital te upućuje na posljedice kada član društva daje zajam tom trgovačkom društvu, a društvo se nalazi u krizi.

1. Uvod
2. Društva kapitala
3. Stečajni postupak
4. Umjesto zaključka

Tijelo nadležno za politiku javne nabave mora izraditi statističko izvješće o javnoj nabavi za svaku godinu. Da bi oni mogli to učiniti, obveznici primjene propisa iz područja javne nabave trebaju im do 31. ožujka 2024. godine za 2023. godinu dostaviti podatke o javnim nabavama u 2023. godini. Podsjetnik na to i napomena da je u primjeni „novi“ elektronički javni oglasnik ta da se u izvješće unose i jednostavne nabave, dan je ovim člankom.

1. Uvod
2. Gdje se izrađuje izvješće
3. Bilješka
4. Neispunjenje te obveze je prekršaj u skladu sa ZJN 2016

Javni naručitelj mora nakon dostave odluke o odabiru ili poništenju do isteka roka za žalbu omogućiti natjecatelju ili ponuditelju uvid u cjelokupnu dokumentaciju provedenog postupka. Uvid se omogućuje na zahtjev natjecatelja ili ponuditelja. Izuzeće od toga je za sve dijelove dokumentacije koji su označeni tajnom ili one koje podnositelj zahtjeva može vidjeti neposrednim uvidom u nju putem elektroničkog oglasnika javne nabave Republike Hrvatske.

S obzirom na to da sam postupak uvida u dokumentaciju nije izrijekom zakonski uređen, u praksi se javljaju neke nejasnoće. Neke od njih i odgovori daju se ovim člankom.

1. Uvod
2. Pravo uvida u dokumentaciju postupka javne nabave
3. Zaključno
4. Način obavljanja uvida u dokumentaciju postupka javne nabave
5. Praksa Visokoga upravnog suda Republike Hrvatske
6. Zaključno

1. Radno pravo
2. Državna jamstva
3. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

1. Pregled kretanja
2. Stopa inflacije u zemljama EA-20 europodručja i Hrvatskoj u siječnju 2024. godine
3. Stočni fond u Hrvatskoj smanjen u 2023. godini
4. Industrijska proizvodnja RH i EU-a U 2023. godini
5. Cijene stambenih objekata u trećem tromjesečju 2023. godine u Hrvatskoj, zemljama EU-a i europodručja
6. Građevinarstvo RH i EU-a
7. Vanjskotrgovinska razmjena Hrvatske
8. Turizam

U našemu članku u br. 2/2024. časopisa „Pravo i porezi“ obrađen je predujam u Zakonu o obveznim odnosima. Nastavljajući se na njega, u ovome se članku obrađuje predujam specifično kod ugovora o građenju. Kako Zakon o obveznim odnosima ne sadržava pravila o predujmu kod ugovora o građenju (osim pravila kod ugovora o djelu koja su kao opća potencijalno primjenjiva i kod te vrste ugovora, jer je ugovor o građenju specijalna inačica ugovora o djelu), u ovom se članku ponajviše razmatra predujam kod ugovora o građenju u Posebnim uzancama o građenju. Pritom valja napomenuti da su jugoslavenske uzance o građenju iz 1977. godine i takve hrvatske uzance iz 2021. godine u bitnome posve jednake te da glede toga postoji kontinuitet pravnih shvaćanja u praksi, a samim time i načina te sadržaja kodificiranoga trgovačkog običaja. Premda pravila Zakona o obveznim odnosima ne uređuju ništa glede predujma kod ugovora o građenju, treba naglasiti da se predujam (a još se u graditeljskoj branši naziva i avansom te rjeđe akontacijom) pojavljuje iznimno često te da je upravo ugovor o građenju jedno od tipičnih područja njegove primjene. U ovome se članku pruža osvrt i na FIDIC-ove Uvjete ugovora o građenju (crvena knjiga).

1. Uvod
2. Sloboda ugovaranja i predujam
3. Pravila ugovora o djelu o predujmu – ZOO
4. Predujam u Uzancama
5. Interpretativno prevladavanje prijepora o predujmu
6. Predujam u FIDIC-ovim Uvjetima ugovora o građenju (crvena knjiga)
7. Zaključak

Ustavni sud Republike Hrvatske je na samom kraju 2023. godine, u prosincu, donio odluku kojom je pokrenuo postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom, ukinuo odredbe čl. 46. st. 3. i čl. 72. st. 3. Ovršnog zakona (dalje: OZ) i rješenje kojim nije prihvatio prijedloge za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona u cijelosti i čl. 20. st. 2. i 3. Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona. Ovim će člankom autor prikazati navedene odluke u dijelu kojim su prihvaćeni prijedlozi za ukidanje navedenih članaka Ovršnog zakona.

1. Uvod
2. Ukidanje ograničenja iseljenja
3. Novi razlog za obustavu ovrhe
4. Zaključak

U članku se nastoji pružiti pregled pravnog okvira za istraživanje i iskorištavanje geotermalne energije u RH. Za razliku od općega pravnog okvira obnovljivih izvora energije, pravni okvir geotermalne energije sadržava određene posebnosti, s obzirom na specifičnosti koje prethode pridobivanju i iskorištavanju ovog izvora u odnosu na druge obnovljive izvore. Naime, za razliku od ostalih obnovljivih izvora, geotermalna energija uključuje istraživanje i eksploataciju geotermalnih voda radi pridobivanja geotermalne energije. U tom smislu, prvi će dio članka izložiti opće činjenice o geotermalnoj energiji i njezinoj važnosti u energetskoj tranziciji. Drugi će dio članka izložiti najvažnije odrednice posebnih propisa koji uređuju istraživanje i iskorištavanje geotermalnih voda u RH radi proizvodnje električne energije. Konkretno, naglasak će biti na specifičnostima postupaka koji se odnose na izdavanje dozvola za istraživanje i eksploataciju geotermalnih voda u ove svrhe. Tamo gdje je potrebno, pružit će se i osvrt, odnosno uputit će se na redovni upravni postupak radi izgradnje postrojenja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora.

1. Uvod
2. Izmjene pravnog okvira istraživanja i iskorištavanja geotermalne energije
3. Opći podatci o geotermalnoj energiji i njezinu potencijalu u RH
4. Upravni postupci za istraživanje i iskorištavanje geotermalnih voda
5. Zaključak

U prošlome broju ovog časopisa razmatrana su neka pitanja rada na izdvojenome mjestu rada. U ovome broju nastavljano s obradom tematike rada na drugome mjestu ili mjestima koja nisu prostor poslodavca, ovaj put s temom rada na daljinu. Naime, osnova radnog odnosa u našemu pravnom poretku jest ugovor o radu, a između ostaloga moguće je sklopiti i ugovor o radu na daljinu. Rad na daljinu je novost u hrvatskome radnom pravu i jednostavna posljedica recentnih okolnosti nastalih, ponajprije razvojem tehnologije.

1. Uvod
2. Rad na daljinu i rad na izdvojenome mjestu rada
3. Rad na daljinu i zaštita na radu
4. Stalno, povremeno ili privremeno
5. Zabrana obavljanja određenih poslova
6. Ugovor o radu na daljinu
7. Prava i obveze ugovornih strana ugovora o radu na daljinu
8. Nadzor i sankcije
9. Zaključak

Autor u ovome članku razmatra mobing kao kazneno djelo zlostavljanja na radu, njegov štetni utjecaj i posljedice koje izaziva, kako na samu žrtvu tako i na cijeli radni kolektiv. Razrađuju se karakteristike i vrste mobinga te njegov položaj u našem pozitivnom pravu. Iako pojava mobinga kod nas nije rijetka, relevantni podatci govore da se on još uvijek malo sankcionira. Možda razlog leži u tome što mobing, odnosno zlostavljanje na radu, nije uvijek lako dokazati, zbog čega se ne pokreću sudski postupci. U nekim slučajevima (vjerojatno u većem broju, samo je teško utvrditi) žrtve ne prijavljuju mobing, što zbog straha od gubitka posla i egzistencije što zbog sumnje u pozitivan ishod prijave. U važećem Kaznenom zakonu mobing je predviđen kao kazneno djelo u okviru opisa kaznenog djela zlostavljanja na radu.

1. Mobing – definicija i karakteristike
2. Oblici mobinga
3. Pravni okvir za mobing u Republici Hrvatskoj
4. Umjesto zaključka

Nakon više od tri desetljeća postojanja hrvatske države, osobe s invaliditetom i djeca s teškoćama u razvoju dočekali su Zakon o inkluzivnom dodatku, kojim se uređuju uvjeti za priznavanje prava na inkluzivni dodatak, iznos inkluzivnog dodatka, razine potpore potrebne osobama s invaliditetom, sredstva za financiranje inkluzivnog dodatka i druga pitanja povezana s inkluzivnim dodatkom. Slijedom navedenoga, ovaj je članak koncipiran tako da je prezentiran Zakon i u njemu sadržana materijalna i procesna normativna rješenja, uz navođenje prigovora na pojedina zakonska rješenja.

1. Uvod
2. Zakonska normativna rješenja
3. Naši neprihvaćeni prigovori i prijedlozi
4. Zaključak

Obvezni osiguranici koji su sami obveznici doprinosa i koji su i do zadnjih izmjena i dopuna Zakona o doprinosima mogli odabrati višu osnovicu svog osiguranja, od 1. siječnja 2024. godine moraju voditi računa o tome da je proširen raspon koeficijenata na temelju kojih osiguranici mogu utvrditi tu veću osnovicu osiguranja. U članku dajemo primjere izračuna, podnošenja zahtjeva IVO-DOP i primjere obrazaca JOPPD za odabrane više osnovice osiguranja. Također, osvrćemo se na odredbe Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju u smislu korištenja prava iz zdravstvenog osiguranja i sustava rodiljnih i roditeljskih potpora po tako uplaćenim doprinosima na višu osnovicu.

1. Uvod
2. Izbor više osnovice osiguranja

Na razini Europske unije postoji transeuropski sustav kretanja trošarinskih proizvoda (duhana, alkohola i energetskih proizvoda) koji se nadzire (provodi) putem Sustava kontrole kretanja trošarinskih proizvoda. Uvođenjem tog sustava od 13. veljače 2024. godine željelo se omogućiti veću slobodu kretanja trošarinskih proizvoda koji su pušteni u potrošnju na jedinstvenom tržištu, odnosno osigurati naplatu točne svote poreza (trošarine) državama članicama.

1. Opće odredbe o trošarinskim davanjima
2. Sustav kontrole kretanja trošarinskih proizvoda
3. Uvođenje EMCS faze 4.1.
4. Proizvodnja i skladištenje trošarinskih proizvoda
5. Gdje se plaćaju trošarine
6. Kretanje trošarinskih proizvoda između država članica

U ovom članku autorica predstavlja novosti u području računa u elektroničkom obliku, a koje se odnose na implementaciju obveznog elektroničkog izdavanja računa u poslovanju B2B, koji predstavlja proširenje obveze elektroničkog izdavanja računa nakon njegova uvođenja u segmentu B2G. Navedeno podrazumijeva i predstavljanje Prijedloga direktive Vijeća o izmjeni Direktive o PDV-u i izmjene tog Prijedloga koje su učinjene kroz Izvješće o Prijedlogu direktive od strane Europskog parlamenta, a u dijelu koji se odnosi na račune u elektroničkom obliku. U članku su također prikazani i koraci koje RH poduzima kako bi uvela obvezno elektroničko izdavanje računa u poslovanju B2B.

1. Uvod
2. Računi u elektroničkom obliku u RH
3. PDV u digitalnom dobu
4. Uvođenje posebne mjere u državama članicama EU

Na zanimljiv i detaljan način autorica u ovome članku razmatra pravni okvir utvrđivanja i uporabe dobitka ili pokrića gubitka za 2023. godinu za trgovačka društva, ustanove i zadruge koji su obveznici poreza na dobitak te porezno motrište isplate ostvarenih dobitaka iz 2023. godine i prije.

1. Utvrđivanje godišnjih financijskih izvješća u d.o.o.-u i j.d.o.o.-u
2. Zaključak
3. Utvrđivanje godišnjih financijskih izvješća u d.d.-u
4. Utvrđivanje godišnjih financijskih izvješća u j.t.d.-u i k.d.-u
5. Uporaba dobitka kod ustanova
6. Uporaba dobitka kod zadruga
7. Računovodstveno motrište uporabe dobitka
8. Primjeri odluka o utvrđivanju godišnjih financijskih izvješća i uporabi dobitka ili pokriću gubitka
9. Porezno motrište isplate udjela u dobitku (dividende)
10. Isplate predujmova dobitka i dividendi

Proglasivši zakonske odredbe o zabrani, odnosno ograničenju rada trgovina nedjeljom (i blagdanom) suglasnim hrvatskom Ustavu, Ustavni je sud dopustio nerazmjerno ograničenje poduzetničkih sloboda trgovaca, legitimirao paternalističko stajalište zakonodavca prema radnicima te opravdao zakonsko ograničenje interesa potrošača. Stoga je potrebno ispitati argumente ustavnosudske većine u pogledu legitimnosti cilja i razmjernosti zakonskih odredaba kojima su de facto dezavuirane poduzetničke i tržišne slobode, a koje su u dosadašnjoj ustavnosudskoj praksi zauzimale primat u ustavnoj piramidi vrijednosti.

1. Uvod
2. Rješenje o ustavnosti zakonske zabrane rada trgovina nedjeljom i relativizacija ustavne slobode poduzetništva
3. Zaključak

Zbog sve veće raširenosti sustava umjetne inteligencije u svijetu i brojnih rizika koje ona donosi, javlja se potreba za njezinim uređenjem u zakonodavstvu. Europska unija prva je koja donosi usklađeno i sveobuhvatno zakonodavstvo o umjetnoj inteligenciji. Budući da je zakonodavni proces gotovo dovršen, u ovom članku donosimo pregled njezine strukture i najvažnijih odredaba, s posebnim fokusom na kategorizaciju rizika i s njima povezane zakonske zahtjeve.

1. Uvodno
2. Ključne odredbe Akta
3. Razine rizika
4. Kazne
5. Zaključno

Malo koji zakon je dočekan od javnosti i medija kao „dobra vijest za građane“ kao što su to posljednje izmjene Zakona o osobnoj iskaznici. Zakon o izmjeni Zakona o osobnoj iskaznici objavljen je u Narodnim novinama, broj 18/24, 14. veljače 2024. godine, a stupio je na snagu 22. veljače 2024., i ukratko, od njegova stupanja na snagu zahtjev za novu osobnu iskaznicu možete podnijeti u bilo kojoj policijskoj upravi ili postaji neovisno o tome gdje imate prijavljeno prebivalište ili boravište.

1. Osobna iskaznica
2. Zahtjev za izdavanje osobne iskaznice
3. Mjesna nadležnost i izdavanje drugih isprava
4. Zaključno

Dana 29. veljače 2024. godine Vlada RH utvrdila je sadržaj novele Zakona o financiranju vodnog gospodarstva i uputila ga u zakonodavnu proceduru. Taj zakon predviđa ukidanje vodnog doprinosa. Vodni doprinos je jedan od oblika vodnih naknada, koji plaća investitor gradnje određene građevine za gradnju građevine ili ozakonjenje izgrađene građevine. Vodni (prije vodoprivredni) doprinos uveden je prije nekoliko desetljeća, ali su tijekom vremena mijenjani ciljna skupina obveznika, osnovnica obveze, način obračuna, pa čak i namjena zbog koje se obračunavao i prikupljao. Ukidanje vodnog doprinosa dio je gotovo desetljetnih napora više hrvatskih vlada za ukidanje neporeznih i parafiskalnih davanja, gdje se računa da će ovo ukidanje omogućiti financijsko rasterećenje gospodarstva i građana za ukupno oko 16,5 milijuna eura godišnje. Zanimljivo, upravo zbog ukidanja vodnog doprinosa proširit će se namjena korištenja prihoda od naknade za uređenje voda i za sufinanciranje troškova sanacije klizišta i odrona nastalih djelovanjem erozija i bujica kojima je ugrožena javna infrastruktura, a mjere obrane od poplava nastavit će se financirati iz prihoda od naknade za uređenje voda. Postavlja se pitanje je li sustav vodnoga gospodarstva mogao svih ovih godina jednako funkcionirati i bez vodnog doprinosa, jer ako nije potreban sada, nije bio potreban ni prije.

1. Povijesni osvrt – uvođenje vodopravnog doprinosa u vodno zakonodavstvo
2. O vodnim naknadama nakon donošenja ustava RH 1990. godine
3. Izdvajanje financiranja vodnoga gospodarstva iz općeg zakona 1995. godine i ukidanje vodnog doprinosa 1998. godine
4. Izmjene Zakona o financiranju vodnog gospodarstva 2005. godine i ponovno uvođenje vodnog doprinosa
5. Donošenje novog Zakona o financiranju vodnog gospodarstva 2009. godine
6. Položaj vodnog doprinosa u nastojanjima državne vlasti prema ukidanju neporeznih davanja
7. Prijedlog ukidanja vodnog doprinosa iz 2024. godine
8. Zaključak

Tekst je iz tehničkih razloga morao biti podijeljen u dva članka. Prvi dio, u kojem se razmatraju organski zakon i organsko pravo u 46 drugih država, objavljen je u broju 2/24. Ovaj drugi dio odnosi se na organski zakon i organsko pravo u RH. Analiziraju se ustavni okvir zadnjih 50 godina i 76 odluka Ustavnoga suda RH. Od toga se njih 35 nalaze sukladnima Ustavu i u svijetu prihvaćenom poimanju organskoga zakona, a njih čak 29 nedosljedno s člankom 83. Ustava RH. Narav organskoga zakona, vladavina prava i načelo ustavnosti traže: da se odmah pri predlaganju zakona Saboru na njemu naznači je li prijedlog zakona ustavni, organski ili redoviti, a ne samo da je prijedlog zakona, kako bi Sabor mogao utvrditi ima li pojedini prijedlog zakona ustavnopravnu narav organskoga zakona i većinu glasova potrebnu za njegovo donošenje; da se prijedlogu organskoga zakona ne odlučuje ako prethodno nije bio u saborskom postupku najmanje 15 dana jer se žurbom „obezvrjeđuje značenje demokratskih procedura i obveza njihova poštovanja te onemogućuje javne rasprave o bitnim društvenim pitanjima, slabeći time i osnove za razvitak i unaprjeđenje dijaloške kulture bez koje ne postoji demokratsko društvo“ (U-X-99/2013 od 23. siječnja 2013.); da se studente prava počne poučavati cjelini Organsko pravo; da se ustavne odredbe „uređuje/određuje se zakonom“ ustaljeno shvaćaju kao upućivanje na organski zakon i da se osigura formalna ocjena ustavnosti organskoga zakona prije njegova stupanja na snagu. Time bi se bitno unaprijedile pravna sigurnost i kvaliteta rada Hrvatskoga sabora.

Vraćanjem do izvorišta nekoga pojma ili početka neke prakse može se obnoviti ili otkriti puno od onoga što se putem možda pogubilo. Iako zapadna uljudba baštini pravni sustav od drevnih Rimljana, neki njegovi elementi izviru iz judeokršćanske predaje, a drugi iz starogrčke misaonosti. Tako primjerice od grčkoga pojma νομός / nomós (zakon), potječe više tvorbeno i povijesno zanimljivih složenica. U ovom se članku objašnjavaju starogrčki pojmovi za: čuvare zakona, pokazivače zakona, stražare zakona, čuvara službenih isprava, tužbu protiv zakona suprotna zakonima, odgovornost za predlaganje neustavnih zakona, zakonodavstvo, umijeće donošenja zakona i zakonodavce.

1. Čuvari zakona
2. Preispitivanje zakona tužbom
3. Gubitak građanskih prava
4. Donošenje zakona
5. Zakonodavac
6. Zaključak

1. Sljedništvo
2. Peticija
3. Mjerodavnost i nadležnost
4. Zamjenik nasljednika i nasljednik nasljednika
5. Pravna osnova i kauza

III. Porez na dohodak

• Evidentiranje primitaka iznajmljivača u Obrascu Evidencije prometa (Obrazac EP)
• Godišnja prijava poreza na dohodak i provedba posebnog postupka utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za 2023. godinu

V. Drugi porezi, pristojbe i davanja

• Korištenje umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa

• Određivanje plaće
• Definicija plaće
• Sklapanje ugovora o radu na neodređeno vrijeme sa strancima
• Automatizirani sustav upravljanja u radu putem digitalnih radnih platformi
• Pretpostavka postojanja radnog odnosa u radu korištenjem digitalne radne platforme

• OBVEZNO PRAVO

NIŠTETNOST UGOVORNE ODREDBE / KUNSKI KREDITI (čl. 323. ZOO-a)

• Svaki potrošač, u odnosu na kojeg trgovac zahtjeva ispunjenje obveze temeljem odredbe koja je u postupku za zaštitu kolektivnih interesa utvrđena nepoštenom, može se pozvati na učinke te odluke.
• STVARNO PRAVO

PRENAMJENA ZAJEDNIČKOG PROSTORA / TAVANSKI PROSTOR U STAMBENOJ ZGRADI (čl. 372. ZV-a)

• Pravo vlasništva na posebnom dijelu nekretnine koji dio je nastao prenamjenom zajedničkog prostora ili dijela prostora moglo se steći uz odobrenje nadležne vlasti do stupanja na snagu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

KORIŠTENJE NEKRETNINE / NEPOŠTENI POSJEDNIK (čl. 165. st. 1. ZV-a)

• Podnošenje prijedloga za razvrgnuće suvlasničke zajednice ne predstavlja zahtjev za predaju u suposjed nekretnine.

SMETANJE POSJEDA – SUPOSJED STAMBENE ZGRADE / VODOVODNE INSTALACIJE (čl. 22. ZV-a)

• Ne može se pružiti posjedovna zaštita zbog radnje koja se opisuje kao radnja smetanja posjeda, a koja je počinjena u odnosu na zajedničke dijelove zgrade.

UZNEMIRAVANJE SUVLASNIŠTVA / PARKIRANJE NA DIJELU DVORIŠTA (čl. 167. ZV-a)

• Suvlasnik može negatorijskom tužbom zatražiti zaštitu kada mu drugi suvlasnik onemogućava ili bitno ograničava dogovoreni način obavljanja faktične vlasti i suvlasničko ovlaštenje.

POVEZIVANJE ZEMLJIŠNE KNJIGE I KNJIGE POLOŽENIH UGOVORA (čl. 20. Pravilnika o povezivanju)

• Predmet postupka povezivanja zemljišne knjige su zgrade, te posebni dijelovi u njima za koje nije otvorena knjiga položenih ugovora.

ZABILJEŽBA SPORA (čl. 101. ZZK-a)

• Nije moguće upisati zabilježbu spora u zemljišnim knjigama ako nije upisana zgrada, odnosno kuća, pa tako ni stan kao poseban dio zgrade.

ISPRAVAK PROVEDBE UPISA U ZEMLJIŠNOJ KNJIZI (čl. 117. i čl. 118. ZZK-a)

• Ako je pogrešno proveden upis u zemljišnu knjigu pogreška se ne može naknadno ispraviti po službenoj dužnosti bez vođenja postupka za ispravak pogrešnog upisa

• Porezno pravo – PDV

► Odbijanje priznavanja prava na oslobođenje od oporezivanja

• Porezno pravo – PDV

► Porezi naplaćeni protivno pravu Unije

• Radno pravo

► Pravo radnika da bude nedostupan u svoje slobodno vrijeme

• Kupnja i prodaja poljoprivrednog i građevinskog zemljišta te oporezivanje ostvarenog dobitka
• Ustup potraživanja od društva u stečaju
• Godišnji odmor u slučaju sporazumnog prestanka ugovora o radu
• Ugovaranje dodataka na plaću

Uslužne odnosno servisne djelatnosti u najvećem broju obavljaju trgovačka društva (j.d.o.o. i d.o.o.) kao mikro i mala, a vrlo rijetko kao srednje velika trgovačka društva. Stoga su i financijski izvještaji tih poduzetnika u svemu jednaki kao i za druge djelatnosti trgovačkih društva ove veličine.

Posebnosti poslovanja ovih poduzetnika jest popravak ili izrada predmeta različite namjene. Najbrojniji su u području autoservisa, popravka predmeta za kućanstvo, strojeva i opreme, održavanja građevina, hortikulture, čišćenje prostora i dr. Ustroj praćenja nabave i utrošaka materijalnih komponenti uslužnog procesa vrlo je različit. Kod završnih knjiženja prije sastavljanja godišnjih poreznih i financijskih izvještaja mogu postojati dvojbe i neriješena stanja, pa ćemo u članku pokušati dati odgovore na neka pitanja.

1. Pristup
2. Nabava i uporaba pričuvnih dijelova
3. Uporaba pričuvnih dijelova za potrebe servisa iz vlastite trgovine / veleprodajnog skladišta
4. Dvojbe u vezi sa zaračunavanjem cijene servisne usluge
5. Nabava dijelova uz otkup od građana
6. Uporaba vlastitih rabljenih ili obnovljenih dijelova
7. Postupci kod zamjene dobara u jamstvenom roku
8. Poduzetnici koji se uz servis bave i trgovinom
9. Popis sa stanjem 31. prosinca 2023. godine i nedovršene usluge
10. Umjesto zaključka

Autorica u članku obrazlaže računovodstveno praćenje priznavanja prihoda i rashoda te utvrđivanja rezultata poslovanja u graditeljskoj djelatnosti za 2023. godinu. Na datum bilance izvođači građevinskih radova najveću pozornost trebaju posvetiti priznavanju prihoda odnosno utvrđivanju stupnja dovršenosti izvedenih radova. S druge strane, investitori trebaju pozornost posvetiti priznavanju troškova gradnje. Također, na datum bilance treba utvrditi i to jesu li za primljene predujmove izdani računi za predujmove ako su uplate primljene, a radovi još nisu zaračunani.

1. Uvod
2. Računovodstvo uslužnih graditelja
3. Računovodstvena određenja za investitore
4. Zaključak

Posebnosti kod sastavljanja godišnjeg obračuna za poduzetnike koji obavljaju trgovačku djelatnost prvenstveno se odnose na primjenu poreznih propisa – posebice porezna na dobitak i poreza na dodanu vrijednost, ali i primjenu računovodstvenih standarda, od kojih su najvažniji HSFI 10 odnosno MRS 2 – Zalihe u području vrednovanja zaliha trgovačke robe. U ovom ćemo članku podsjetiti računovođe na neke od specifičnih poslovnih događaja u trgovačkoj djelatnosti kako bi se u postupku izrade godišnjeg obračuna za 2023. godinu ispravile možebitne pogreške u obračunima, poreznim postupcima ili knjiženjima.

1. Uvod
2. Kontrola računovodstvenih postupaka pri prelasku na euro
3. Vrednovanje zaliha trgovačke robe
4. Podnošenje izvješća o obvezama i potraživanjima od povezanih osoba na temelju nabave i prodaje roba (obr. PD-IPO)
5. Predujmovi za robu
6. Naknadni popusti u trgovini
7. Vrijednosno usklađivanje zaliha trgovačke robe
8. Darovanja trgovačke robe i doniranje hrane
9. Što još treba uključiti u zalihe trgovačke robe na dan 31. prosinca 2023. godine

Zakon o ugostiteljstvu propisuje način i uvjete obavljanja djelatnosti ugostiteljstva i pružanja usluga smještaja. Računovodstveno, ugostiteljsku djelatnost treba evidentirati kao uslužnu djelatnost u kojoj se isprepliću elementi proizvodnje s uslužnom djelatnosti, a ne kao trgovinu. S poreznog motrišta, u 2023. godini, za pružene usluge smještaja u svim tipovima ugostiteljskih objekata primjenjivala se snižena stopu PDV-a od 13 %. Ugostiteljska usluga, ali samo za jela i slastice, također je bila oporeziva stopom PDV-a od 13 %, a pića, hladni i topli napitci oporezivi su stopom PDV-a od 25 %.

U nastavku se daju najznačajnije napomene u vezi s kontrolom, pripremom i izradom godišnjeg obračuna za ovu djelatnost za 2023. godinu. U odnosu na prethodnu poslovnu godinu nema značajnih promjena pri izradi godišnjeg obračuna u ugostiteljskoj djelatnosti osim što je ovo prva prijava koju porezni obveznici trebaju pripremiti i predati u eurima.

1. Zakonski okvir za obavljanje djelatnosti ugostiteljstva
2. Priprema za godišnji obračun kod ugostitelja
3. Kontrola nabave dugotrajne imovine te nabave i utroška sirovina i materijala
4. Kontrola poreznih obveza i iskazanih prihoda od pružene usluge smještaja te usluge pripreme i usluživanja hrane
5. Računovodstvene radnje u ugostiteljstvu na kraju godine
6. Zaključak

Pravilno utvrditi cijenu proizvodnje dobara, temeljni je zadatak računovodstva proizvodnje. Da bi se taj zadatak mogao ispuniti, potrebno je dobro ustrojiti i voditi računovodstvo proizvodnje te pravilno iskazati podatke u godišnjim financijskim izvještajima. Pravila vezana za praćenje proizvodnje dobara primjenjuju se i kod društava pružatelja usluga kada je riječ o proizvodnim uslugama čije dovršenje traje dulje vrijeme. O kojim je sve posebnostima, kada je o računovodstvu riječ, potrebno voditi računa prilikom evidentiranja podataka u računovodstvu proizvodnje te prilikom sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja u ovoj djelatnosti, donosimo u nastavku članka.

1. Organizacija računovodstva i posebnosti u evidentiranju poslovnih događaja u proizvodnom trgovačkom društvu
2. Sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja proizvodnoga trgovačkog društva
3. Primjer praćenja proizvodnje i sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja
4. Zaključak

Poljoprivredna djelatnost ima određene posebnosti koje se odnose na biološke transformacije biljaka i životinja od kojih se ostvaruju ekonomske koristi u ovoj proizvodnji. U ovom članku autorica objašnjava općenita postupanja u poljoprivrednoj proizvodnji, a koja se odnose na proizvodnju u višegodišnjim i jednogodišnjim nasadima te proizvodnju osnovnog stada i životinja u tovu. Pri tome daje primjere računovodstvenog praćenja navedenih proizvodnji i objašnjava utvrđivanje vrijednosti višegodišnjih i jednogodišnjih nasada te životinja na datum bilance.

1. Uvod
2. Priznavanje i utvrđivanje vrijednosti biološke imovine
3. Priznavanje i utvrđivanje vrijednosti poljoprivrednih proizvoda
4. Utvrđivanje vrijednosti višegodišnjih nasada na datum bilance
5. Utvrđivanje vrijednosti osnovnog stada na datum bilance
6. Utvrđivanje vrijednosti jednogodišnjih nasada na datum bilance
7. Utvrđivanje vrijednosti jednogodišnje stočarske proizvodnje na datum bilance
8. Zaključak

Komunalne usluge pružaju društva čiji su osnivači jedinice lokalne samouprave. Poslovanje ovih društava razlikuje se u odnosu na poslovanje društava kojima je glavni cilj ostvarenje zarade jer ona pružaju komunalne usluge koje se od javnog interesa i u dijelu svog poslovanja primjenjuju načelo neprofitnosti. O posebnostima poslovanja komunalnih društava, a osobito o posebnostima sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja, pročitajte u nastavku članka.

1. Ustroj računovodstva i posebnosti poslovanja komunalnih društava
2. Financiranje poslovanja komunalnih društava
3. Primjena stopa PDV-a u poslovanju komunalnih društava
4. Utvrđivanje financijskog rezultata i sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja
5. Zaključak

Početak 2024. godine obilježile su nove svote blagajničkog maksimuma koje se primjenjuju u blagajničkom poslovanju obveznika fiskalizacije. U prethodnom broju časopisa objavili smo članak Blagajničko poslovanje u 2024. godini pa je ovaj članak svojevrsna dopuna tom članku jer su u međuvremenu stupile na snagu nove svote blagajničkog maksimuma. U nastavku članka donosimo pregled visina svota blagajničkog maksimuma i kako se pravilno trebaju primijeniti.

1. Blagajnički maksimum i njegova primjena
2. Kada se ne primjenjuju odredbe vezane za blagajnički maksimum

U ovom se proračunskom praktikumu knjiži maloprodaja proizvoda. S obzirom na to da je maloprodaja jedan od oblika trgovine, proračunska osoba mora utvrditi može li se ponajprije baviti vlastitom djelatnosti, a potom, ako smije, smije li trgovati. Naime, kupnja i prodaja robe je njima načelno zapriječena. Jednako tako, rashod od prodaje trebao bi se priznati u trenutku prodaje.

1. Maloprodaja proizvoda
2. Evidentiranje maloprodaje proizvoda

Autorica podsjeća neprofitne organizacije osnovane tijekom 2023. godine i one neprofitne organizacije osnovane prijašnjih godina na obvezu sastavljanja i predaje godišnjih financijskih izvještaja, odnosno financijskih izvještaja za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2023. godine, daje uputu koje izvještaje treba sastaviti i kome se predaju. Rok za njihovu predaju je 29. veljače 2024. godine.

1. Uvod
2. Koje financijske izvještaje sastavljaju neprofitne organizacije
3. Rok do kojeg se predaju financijski izvještaji
4. Kako predati financijski izvještaj
5. Kako popuniti elektroničke obrasce
6. Izjava o neaktivnosti
7. Izvještavanje neprofitnih organizacija koje obavljaju i gospodarsku djelatnost
8. Porez na dobitak u paušalnoj svoti
9. Izvještaj o potrošnji proračunskih sredstava
10. Samoprocjena
11. Zaključak

U ovom se praktikumu na računima glavne knjige u neprofitnom računovodstvu bilježi prestanak postojanja obveze i prihodi od financijske imovine koja nije bila iskazana u poslovnim knjigama. Kada nastupi zastara obveze, obveza se ne mora namiriti ako se istakne prigovor zastare i zbog toga se odobrava prihodima razdoblja. Bez obzira na to što financijska imovina nije bila priznata u glavnoj knjizi, vrijednost po kojoj se prodala pripada prihodima razdoblja.

1. Zastarjele obveze
2. Financijska imovina

Nesposobnost za rad zbog bolesti radnika i obračun i isplata naknade plaće predstavlja problematiku zbog svojih specifičnosti kod izračuna svote naknade plaće, a nakon reforme u načinu obračuna doprinosa i u smislu obračuna doprinosa i primjeni odredbe o mogućnosti umanjenja osnovice za doprinos u određenim okolnostima. U ovom je članku objašnjen obračun naknade plaće za slučaj kada radnik nema prosjeka isplaćenih plaća u prethodnih 6 mjeseci, obračun naknade plaće na teret poslodavca i na teret HZZO-a, primjena umanjenja te prikazivanje na Obrascu JOPPD.

1. Umanjenje osnovice za obračun doprinosa
2. Obračun naknade plaće za vrijeme bolovanja na teret poslodavca
3. Isplata plaće i naknada plaće za vrijeme bolovanja na teret HZZO-a ili na teret državnog proračuna
4. Bolovanje nakon 43. dana kada nema prosjeka plaća – primjena umanjenja
5. Dopust radi njege djeteta s poteškoćama u razvoju i roditeljski dopust s polovinom punoga radnog vremena

Zakonom o doprinosima omogućena je primjena ograničenja plaćanja doprinosa na najvišu mjesečnu osnovicu prema plaći za MIO I. i MIO II. te na najvišu godišnju osnovicu za MIO I., a koje se primjenjuje pod određenim kriterijima. Za 2024. godinu najviša mjesečna osnovica za obračun doprinosa je 9.360,00 €, a najviša godišnja osnovica je 112.320,00 €. Kako se primjenjuje ovo ograničenje, objašnjavamo u članku.

1. Uvodne napomene
2. Najviša mjesečna osnovica doprinosa za mirovinsko osiguranje – za 2024. godinu 9.360,00 €
3. Najviša godišnja osnovica za obračun doprinosa – 112.320,00 €
4. Povrat doprinosa za MIO I. koji je plaćen iznad godišnje osnovice – GOD-DOP

Plaćanje poreza na dohodak tijekom godine smatra se uplatom predujma poreza na dohodak. Godišnju obvezu poreza na dohodak utvrđuje Porezna uprava u posebnom postupku na temelju prikupljenih podataka o ostvarenim primitcima fizičkih osoba putem Obrazaca JOPPD, poreznih kartica i drugih dostupnih informacija. Poreznim su propisima istaknute kategorije fizičkih osoba koje svakako mogu očekivati rješenje Porezne uprave nakon obavljena posebnog postupka, a to su: mlade osobe, umirovljenici, radnici koje rade kod više poslodavaca. Ako fizička osoba nakon isteka poreznog razdoblja (kalendarske godine) ustanovi da joj tijekom isplate plaće ili ostalih primitaka tijekom poreznog razdoblja nisu priznate sve porezne olakšice koje bi mogle smanjiti njezinu godišnju poreznu obvezu, može podnijeti Poreznoj upravi ZPP-DOH (Zahtjev za priznavanje poreznih olakšica) koje će Porezna uprava, uz vjerodostojne dokaze, uzeti u obzir te utvrditi godišnju poreznu obvezu ili obaviti povrat preplaćenog poreza.

1. Za koje se dohotke (ne)utvrđuje godišnja obveza poreza na dohodak
2. Poseban postupak utvrđivanja godišnje obveze poreza na dohodak
3. Pravo na povrat poreza putem ZPP-DOH-a
4. Rokovi dostave poreznog rješenja na temelju posebnog postupka

Ako postoje elementi obračuna poreza na dohodak, u obzir se uzima porast vrijednosti financijske imovine koja je otuđena tijekom 2023. godine. Iako se stopa poreza na dohodak s početkom 2024. godine promijenila na 12 %, možebitni kapitalni dobitci ostvareni u 2023. godini oporezuju se stopom poreza na dohodak od 10 %, uz još uvijek obvezu obračuna prireza. Kapitalni dobitak predstavlja razliku prodajne i nabavne vrijednosti financijske imovine, a porez na kapitalne dobitke predstavlja porez koji treba podmiriti na razliku vrijednosti te imovine. Porezni obveznici koji su ostvarili ukupan dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka u 2023. godini u tuzemstvu posredovanjem financijskih posrednika te su o tome dobili potvrdu (obavijest) na svoju kućnu adresu ili inozemstvu, a ostvareni kapitalni dobitak prema dostavljenoj obavijesti manji je od 17,90 €, NISU u obvezi dostaviti Obrazac JOPPD do 29. veljače 2024. godine. O tome pišemo u ovom članku.

1. Dohodak od kapitala po osnovi kapitalnog dobitka
2. Neoporezivi dohodak od kapitala po osnovi kapitalnog dobitka
3. Otuđenje financijske imovine stečene darovanjem između srodnika i nasljeđivanjem
4. Oporezivanje kapitalnih dobitaka nastalih s osnove prodaje dionica
5. Primitci ostvareni od jedinica u subjektima za zajednička ulaganja
6. Porezni tretman trgovanja kriptovalutama
7. Kapitalni primitci s osnove prodaje udjela društva

Svi pomorci (rezidenti) koji su po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi tijekom 2023. godine ostvarili dohodak od nesamostalnog rada obvezno podnose godišnju prijavu poreza na dohodak, dok ovisno o broju dana koji su proveli u međunarodnoj plovidbi, obvezni su ili nisu podmiriti i obveze po osnovi poreza na dohodak od nesamostalnog rada. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture svim će pomorcima u međunarodnoj plovidbi na kućnu adresu do kraja siječnja 2024. godine dostaviti Obrazac DPOM o broju dana u međunarodnoj plovidbi za 2023. godinu. Obrazac DPOM bit će moguće preuzeti i putem portala e-Pomorac. O tome pišemo u nastavku.

1. Uvod
2. Koji su pomorci obveznici plaćanja poreza na dohodak
3. Obvezno osiguranje i izdatci za doprinose
4. Obračun pomorskog dodatka – izdatak
5. Prijava poreza na dohodak – Obrazac DOH
6. Godišnja obveza poreza na dohodak člana posade broda

U ovom članku autorica predstavlja novosti u području računa u elektroničkom obliku, a koje se odnose na implementaciju obveznog elektroničkog izdavanja računa u poslovanju B2B, koji predstavlja proširenje obveze elektroničkog izdavanja računa nakon njegova uvođenja u segmentu B2G. Navedeno podrazumijeva i predstavljanje Prijedloga direktive Vijeća o izmjeni Direktive o PDV-u i izmjene tog Prijedloga koje su učinjene kroz Izvješće o Prijedlogu direktive od strane Europskog parlamenta, a u dijelu koji se odnosi na račune u elektroničkom obliku. U članku su također prikazani i koraci koje RH poduzima kako bi uvela obvezno elektroničko izdavanje računa u poslovanju B2B.

1. Uvod
2. Računi u elektroničkom obliku u RH
3. PDV u digitalnom dobu
4. Uvođenje posebne mjere u državama članicama EU
5. Zaključak

Poduzetnici koji primjenjuju novčano načelo pri utvrđivanju osnovice poreza na dobitak, prijavu poreza podnose na Obrascu PD-NN. Prijava poreza na dobitak za 2023. godinu po prvi puta se podnosi u eurima, i to na novom Obrascu PD-NN koji je objavljen u Nar. nov., br. 156/22. Porezni obveznici koji su na vlastiti zahtjev počeli primjenjivati metodu novčanog načela u nekoj od prethodnih godina, obvezni su to nastaviti sljedeća tri porezna razdoblja pod uvjetom da im ukupni prihod na razini godine nije prelazio svotu propisanu u čl. 5., st. 7. Zakona o porezu na dobit. Ako je nekom od njih istekla treća godina primjene novčanog načela, on je mogao do 15. siječnja 2023. godine dostaviti Poreznoj upravi „Izjavu o promjeni načina utvrđivanja porezne osnovice“ i vratiti se u obračunsko načelo izračuna osnovice poreza na dobitak te utvrditi prijavu poreza na dobitak za 2023. godinu na Obrascu PD.

Porezni obveznici koji su se u 2023. godini po prvi put odlučili za novčano načelo, bili su obvezni do 15. siječnja 2023. godine dostaviti Poreznoj upravi „Izjavu o promjeni načina utvrđivanja porezne osnovice“. Međutim, sve do podnošenja prijave poreza na dobitak za 2023. godinu oni mogu Poreznoj upravi dostaviti „Izjavu o odustajanju od utvrđivanja porezne osnovice prema novčanom načelu“ i poreznu prijavu sastaviti u skladu s odredbama iz čl. 5., st. 1. Zakona o porezu na dobit na Obrascu PD.

1. Uvod
2. Postupak utvrđivanja osnovice poreza na dobitak primjenom novčanog načela
3. Prva prijava poreza na dobitak primjenom novčanog načela
4. Sastavljanje Obrasca PD-NN
5. Porezna osnovica, porezna obveza, porezne olakšice, oslobođenja i poticaji
6. Preneseni porezni gubitak
7. Uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu
8. Uplaćeni predujmovi
9. Razlika poreza na dobitak za uplatu
10. Razlika poreza na dobitak za povrat
11. Predujmovi poreza na dobitak za 2024. godinu
12. Primjer utvrđivanja poreza na dobitak prema novčanom načelu
13. Provjera

Porezni obveznici upisani u registar obveznika PDV-a koji na dan 31. prosinca 2023. godine imaju evidentirana dospjela, a nenaplaćena potraživanja za isporuke dobara i usluga, obvezni su sastaviti i predati Statističko izvješće o dospjelim, a nenaplaćenim računima. Navedeno se izvješće dostavlja Poreznoj upravi elektroničkim putem na Obrascu OPZ-STAT-1 u rokovima podnošenja prijave poreza na dohodak ili poreza na dobitak, i to za 2023. godinu prvi put u eurima.

Autor u članku piše o obveznicima dostave izvješća, obrazlaže način i daje primjer popunjavanja Obrasca OPZ-STAT-1.

1. Obveznici sastavljanja i rokovi predaje izvješća
2. Rokovi ispunjenja novčanih obveza
3. Definicija dospjelih, a nenaplaćenih potraživanja
4. Potraživanja koja su predmet izvješćivanja
5. Sadržaj Obrasca OPZ-STAT-1
6. Primjer ispunjavanja obrasca OPZ-STAT-1

1. Na snazi nova pravila EU-a o prekograničnim plaćanjima
2. Nova era oporezivanja multinacionalnih kompanija
3. EU uspostavlja novo tijelo za borbu protiv pranja novca
4. Nedostatak vještina ‘ozbiljan je problem’ za većinu EU tvrtki
5. Dogovorena uredba o kratkoročnom iznajmljivanju turističkog smještaja
6. Nova pravila ekološkog dizajna za održive proizvode
7. Produljena mogućnost državnih potpora za još šest mjeseci
8. Dogovor oko strožih pravila glede vozačkih dozvola u EU-u
9. Nove zgrade u Europi bit će do 2030. godine bez emisija
10. EU dogovorio regulaciju korištenja umjetne inteligencije
11. EU mikro i male tvrtke zapošljavaju gotovo 76 milijuna ljudi
12. Nova slovačka vlada namjerava dići poreze

Treće polugodište zaredom dolazi do povećanja stopa zateznih kamata. Od 1. siječnja 2024. godine dolazi do rasta stopa zateznih kamata za 0,5 postotnih poena u odnosu na prethodno polugodište odnosno na drugo polugodište 2023. godine. To povećanje rezultira povećanjem ugovornih kamata čija se visina utvrđuje na temelju stopa zateznih kamata.

Osim toga, povećana je i stopa kamata na zajmove između povezanih osoba. Ona sada iznosi 3,25 %. U ovome članku dajemo pregled visina stopa zateznih i ugovornih kamata koje se primjenjuju od 1. siječnja 2024. godine.

1. Zatezne kamate
2. Ugovorne kamatne stope
3. Visina propisanih kamata između povezanih osoba

Fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost i koje su obvezno osigurane u sustavima obveznih osiguranja po osnovi obavljanja djelatnosti od koje plaćaju porez na dobitak, za 2024. godinu trebaju plaćati doprinose na najmanju osnovicu od 1.716,00 €. Ovisno o stanju likvidnosti samostalne djelatnosti i o ciljevima osiguranika, moguće je plaćati samo doprinose na najnižu osnovicu, ali mogu i isplaćivati plaću, u kojem slučaju se ona oporezuje kao dohodak od nesamostalnog rada. Kako se obračunavaju doprinosi i porezi u svakoj od tih situacija, a i o drugim specifičnostima u vezi s poduzetničkom plaćom, pokazujemo na primjerima u članku.

1. Uvod
2. Poduzetnička plaća
3. Kada fizička osoba postoje obveznikom poreza na dobitak
4. Obvezni doprinosi po osnovi poduzetničke plaće u 2024. godini
5. Poduzetnička plaća koja se isplaćuje
6. Poduzetnici koji ne isplaćuju plaću
7. Osnovica za obračun doprinosa za razdoblje koje nije cijeli mjesec
8. Fizička osoba koja obavlja samostalnu djelatnost u sustavu poreza na dobitak uz radni odnos
9. Zaključak

Od 1. siječnja 2024. godine Hrvatska će biti prva europska država koja je na cjelovit način zakonom uredila rad koji se obavlja putem digitalnih radnih platformi.

Naime, ključni izazov suvremenoga radnog zakonodavstva je uređenje rada koji se obavlja putem takvih platformi. O tome pišemo u ovom članku.

1. Uvod
2. Normativno uređenje rada putem digitalnih radnih platformi
3. Jedinstvena elektronička evidencija rada (JEER)
4. Zaključak

Autor u ovome članku na jezgrovit i sažet način razmatra neka pitanja vezana za zadnje izmjene Zakona o obveznim odnosima, a odnose se na izmjene ugovora o doživotnom i ugovora o dosmrtnom uzdržavanju. Ti se ugovori nerijetko sklapaju u našoj aktualnoj praksi pa je važna pitanja sklapanja, valjanosti tih ugovora i njihova prestanka potrebno, s praktičnog motrišta, sažeto razmotriti.

1. Predmet uređenja zadnje novele Zakona o obveznim odnosima
2. Bitne novosti vezane za ugovor o doživotnom uzdržavanju i ugovor o dosmrtnom uzdržavanju
3. Ogledni primjeri ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju usklađenih s izmjenama ZOO-a

Državni proračun ima jedinstveni račun na kojemu se obavljaju svi priljevi i izvršavaju svi odljevi proračuna i proračunskih korisnika. Provedbenim propisom razrađeno je kako se izvršava državni proračun i financijski planovi njegovih proračunskih korisnika. Ministar financija je u odnosu na jedinstveni račun državnog proračuna donio odgovarajući pravilnik koji se detaljno objašnjava u ovom članku.

1. Uvod
2. Predmet uređenja i obveznici primjene Pravilnika
3. Način i uvjeti izvršavanja državnog proračuna i financijskog plana
4. Postupak izvršavanja državnog proračuna i financijskog plana s jedinstvenog računa državnog proračuna
5. Povrat sredstava

1. Proračunske klasifikacije

Ugovor o radu je temelj zasnivanja radnog odnosa u nas. Sam se rad može obavljati u prostoru poslodavca te na drugom mjestu ili mjestima koja to nisu. Jedan od oblika rada koji se ne obavlja u prostoru poslodavca jest rad na izdvojenom mjestu rada.

S obzirom na to da je ovaj institut vrlo zastupljen u aktualnoj praksi, o nekim pitanjima rada na izdvojenome mjestu rada pišemo u ovom članku.

1. Uvod
2. Normativni okvir
3. Neka općenita pitanja kod rada na izdvojenome mjestu rada
4. O ugovoru o radu na izdvojenome mjestu rada
5. O pravima i obvezama ugovornih strana ugovora o radu na izdvojenome mjestu rada
6. Naznaka o paušalnoj naknadi
7. Sankcije

Materija minimalne plaće iznimno je aktualna i dinamična. U nas je način utvrđivanja svote te plaće, rokovi njezina utvrđivanja, način određivanja te plaće radnika i utvrđivanja minimalnih povećanja plaće po pojedinim zakonskim osnovama ustanovljen Zakonom o minimalnoj plaći.

Autorica u ovome članku detaljno i na zanimljiv način razmatra institut minimalne plaće u svjetlu Direktiva (EU) 2022/2041 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. listopada 2022. o primjerenima minimalnim plaćama u Europskoj uniji, između ostaloga razmatrajući obveze utvrđene spomenutom Direktivom.

1. Uvod
2. Svrha Direktive
3. Otkud ideja za Direktivu EU-a o minimalnoj plaći u EU-u
4. Postupak utvrđivanja visine minimalne plaće
5. Što imamo u Republici Hrvatskoj
6. Što trebamo učiniti
7. Promicanje kolektivnog pregovaranja o plaćama
8. Ostale mjere koje zahtijeva Direktiva
9. Zaključno

Prilikom isplata primitaka u 2024. godini poslodavci i drugi isplatitelji koji koriste osobni odbitak, primjenjuju nove svote kako je propisano Zakonom o porezu na dohodak. U članku obrađujemo temu porezne kartice i osobnog odbitka na primjerima, uz grafički prikaz poreznih kartica kod podjela osobnih odbitaka između roditelja, podjeli osobnog odbitka između isplatitelja i dr.

1. Uvod
2. Izdavanje porezne kartice (Obrasca PK)
3. Utvrđivanje osobnog odbitka poreznog obveznika
4. Osobni odbitak stranih radnika (poreznih nerezidenata)
5. Korištenje osobnog odbitka kod isplate zadnje plaće
6. Podjela osobnog odbitka između uzdržavatelja
7. Korištenje osobnog odbitka kod više poslodavaca
8. Tko se smatra uzdržavanim djetetom, a tko uzdržavanim članom uže obitelji

Od početka 2024. godine u primjeni su nove izmijenjene odredbe Zakona o lokalnim porezima, koji je uz ostale porezne propise izmijenjen u paketu 6. kruga porezne reforme, a kojim su propisani porezi jedinica područne (regionalne) samouprave te porezi jedinica lokalne samouprave. Prema tom Zakonu, obveza plaćanja poreza na cestovna motorna vozila utvrđuje se jednom godišnje donošenjem poreznog rješenja od strane jedinica područne (regionalne) samouprave, a porez na cestovna motorna vozila plaćaju pravne i fizičke osobe koje su na dan registracije odnosno ovjere produženja važenja prometne dozvole bili vlasnici osobnih automobila, motocikala i četverocikala. Porez na plovila plaća se prema poreznom rješenju o utvrđivanju poreza koje donosi nadležno porezno tijelo na čijem je području plovilo registrirano.

1. Uvod
2. Što se prema odredbama Zakona smatra osobnim automobilima, motociklima i četverociklima
3. Tko su obvezni plaćanja porez na cestovna motorna vozila
4. Utvrđene svote po kojima se plaća porez na cestovna motorna vozila
5. Oslobođenja od plaćanja poreza na cestovna motorna vozila i potrebna dokumentacija
6. Utvrđivanje poreza na plovila
7. Zaključak

U korištenju sredstava proračuna EU-a sukob interesa predstavlja ozbiljnu nepravilnost s ozbiljnim posljedicama na prihvatljivost izdataka koji se sufinanciraju sredstvima EU-a. Do takve nepravilnosti može doći neovisno o namjeri ili dobroj volji uključenog pojedinca i neovisno o tome je li u određenoj situaciji došlo do pogodovanja određenom pojedincu ili gospodarskom subjektu. U ovom članku analizira se pravna regulacija sukoba interesa u potrošnji sredstava EU-a u RH te posljedice nepravodobno otkrivenih ili neodgovarajuće riješenih situacija sukoba interesa. Daje se odgovor na pitanje koje su osnovne razlike u definiciji i posljedicama sukoba interesa u korištenju sredstava proračuna EU-a u odnosu na koncept sukoba interesa u potrošnji javnih sredstava koja nisu sredstva proračuna EU-a.

1. Uvod
2. Načelo izbjegavanja sukoba interesa
3. Upravljanje sukobom interesa u potrošnji sredstava EU-a
4. Pojam i osnovni elementi nepravilnosti utvrđeni zbog sukoba interesa u potrošnji sredstava EU-a
5. Institut nepravilnosti u potrošnji javnih sredstava koja nisu sredstva EU-a
6. Posljedice sukoba interesa u potrošnji sredstava EU-a
7. Zaključak

Stupanje na snagu Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH u zadnjim danima 2023. godine označava novi pokušaj hrvatske države ostvarivanja odgovornoga, učinkovitog i razumnog upravljanja državnom imovinom. Najvidljivija promjena koju donosi novi zakon odnosi se na ovlast upravljanja državnim nekretninama, gdje se poslovi upravljanja određene skupine nekretnina u državnom vlasništvu niže vrijednosti i rješavanje neriješenih predmeta vezano za te skupine nekretnina povjeravaju županijama, gradovima sjedištima županija, velikim gradovima, društvu Državne nekretnine d.o.o. i javnim ustanovama za upravljanje nacionalnim parkovima i parkovima prirode. Autor u radu kritički analizira novi zakon i smatra da će osnovna prepreka za uspješnu implementaciju novog zakona biti način rješavanja zaostalih predmeta, s obzirom na to da će njihov veliki broj tražiti snažnu početnu angažiranost svih tijela koja imaju ovlast odlučivati o upravljanju državnim nekretninama. Jednako tako, nedostatak cjelovitog registra državne imovine još je uvijek značajna prepreka, pa zaključuje da je donošenjem novog zakona učinjen važan korak da se konačno pokrene upravljanje i raspolaganje državnom imovinom.

[Prvi dio članka objavljen je u broju 1, 2024. ovoga časopisa]

1. Opći dio zakona
2. O postupku raspolaganja državnim nekretninama
3. Posebni načini upravljanja i raspolaganja državnim nekretninama
4. Upravljanje pokretninama u državnom vlasništvu
5. Upravljanje privremeno oduzetom imovinom
6. Evidencija i izvještavanje
7. Koordinacija upravljanja državnim nekretninama i pokretninama

Nakon što je u prošlom broju ovoga časopisa obrađena tema zastare, dospijeća i zastarnih rokova, autor u ovom članku obrađuje institute zastoja i prekida zastare. Konkretnije, obrazlažu se okolnosti koje dovode do zastoja i prekida zastare te utjecaj zastoja i prekida za tijek zastarnog roka. Također, izlažu se i pojedini zanimljivi slučajevi iz sudske prakse koji se odnose na pojedina sporna pitanja oko zastoja i prekida zastare.

1. Ukratko o zastari
2. Zastoj i prekid zastare – općenito
3. Zastoj zastare
4. Prekid zastare

Posebno u trgovačkim ugovorima predujam je razmjerno česta pojava čije određivanje i sve ostalo, u pravilu (ne i beziznimno), proizlazi iz ugovornih odredaba koje su definirali suugovaratelji. Riječ je o institutu koji u RH nije uređen ni spomenut u općim pravilima obveznog prava (pa time ni u općem dijelu Zakona o obveznim odnosima), nego u njegovu posebnom dijelu, i to samo kod nekih specifičnih situacija povezanih s imenovanim (tipičnim) ugovorima kod kojih je zakonodavac osjećao potrebu odrediti zakonska pravila u nedostatku stranačkih utanačenja. Sve odredbe koje se odnose na predujam u Zakonu o obveznim donosima su dispozitivne, tj. primjenjivat će se ako se suugovaratelji nisu drukčije sporazumjeli. Predujam može imati niz svojstava, značenja i funkcija, što je također predmet autorove obrade u ovome članku. Glede materija iz posebnog dijela Zakona o obveznim odnosima, u ovome se članku pojedinačno analizira svaka situacija u kojoj je predujam uređen. Ipak, već uvodno treba naglasiti da se predujam spominje najčešće kod ugovora o pružanju različitih vrsta usluga.

1. Uvod
2. Predujam kod ugovora o kupoprodaji s uzastopnim isporukama
3. Izvršenje djela
4. Unošenje uloga u imovinu ortaštva
5. Sukob založnih prava kod ugovora o prijevozu stvari
6. Nalogodavčevo predujmljivanje novca
7. Predujam komisionaru
8. Otpremnikov predujam kod ugovora o otpremi (špediciji)
9. Pravo ugostitelja na predujam

U studenome 2023. godine objavljen je Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima. Taj je Prijedlog i prihvatio Hrvatski sabor u prvom čitanju. Njime se namjerava propisati obveza javne objave svih sudskih odluka kojima se postupak dovršava, na posebnoj mrežnoj stranici. Uz to, određuju se posebni uvjeti za suce koji rade na predmetima nasilja u obitelji te novosti u institutu zaštite prava na suđenje u razumnom roku. Navedene su izmjene Zakona o sudovima analizirane u broju 1, 2024. ovoga časopisa. Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima određene su i intervencije u odredbe o stalnim sudskim tumačima i stalnim sudskim vještacima, o kojima će biti riječ u ovom članku.

[Prvi dio članka o izmjenama Zakona o sudovima objavljen je u broju 1, 2024. ovog časopisa.]

8. Novosti u vezi sa stalnim sudskim tumačima i stalnim sudskim vještacima

9. Zaključne napomene

Elektronička komunikacija u parnici postavljena je kao dvostrana komunikacija putem informacijskog sustava među vanjskim korisnicima sustava i sudovima, odredbama o podnesku te o dostavi u elektroničkom obliku. Vanjski korisnici sustava elektroničke komunikacije u postupcima pred sudovima dijele se na obvezne i dobrovolje. Pritom je odlučujuće postoji li obveza sudionika parničnog postupka da podnosi podneske u elektroničkom obliku, odnosno dostavljaju li se njemu pismena u elektroničkom obliku neovisno o njegovoj suglasnosti.

1. Uvodne napomene
2. Općenito o vanjskim korisnicima i načinu pristupa informacijskom sustavu
3. Fizičke osobe (obrtnici, liječnici i dr.) koje obavljaju registriranu djelatnost u sporovima koji se tiču te djelatnosti
4. Pravne osobe, tijela državne uprave i druga državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe koje imaju javne ovlasti
5. Odvjetnici, javni bilježnici, sudski vještaci, sudski procjenitelji, sudski tumači, stečajni upravitelji, povjerenici i povjerenici u postupku stečaja potrošača
6. Likvidatori i posebni skrbnici zaposleni u Centru za posebno skrbništvo
7. Punomoćnici iz čl. 434.a Zakona o parničnom postupku
8. Državno odvjetništvo
9. Podnesak u elektroničkom obliku

Mjere ograničavanja ili sankcije su instrument prisile kojim se koriste države ili međunarodne organizacije protiv pojedinaca i subjekata koji krše načela i norme međunarodnog prava, uključujući ljudska prava, i koji predstavljaju prijetnju globalnome ili regionalnome miru i sigurnosti. One mogu poprimiti brojne oblike – gospodarske, političke, diplomatske, vojne itd. U ovom je članku naglasak na mjere ograničavanja gospodarske naravi zbog učinka koji mogu imati na domaće izvoznike i pružatelje usluga.

1. Uvodno
2. Neki oblici mjera ograničavanja
3. Pravna osnova
4. Zakon o mjerama ograničavanja (RH)
5. Što uvoznici i izvoznici trebaju znati

Organski je zakon ustavnopravni institut 42 države u svijetu, a njegova inačica postoji u još najmanje njih pet. U Hrvatskoj je izraz tradicije kakva postoji od godine 1974., da se neki zakoni donose kvalificiranom većinom, i preuzimanja francuskih ustavnih rješenja iz 1958. u Božićni ustav iz godine 1990. Usporedbom prihvaćenosti organskoga zakona drugdje u svijetu i u Hrvatskoj, u članku se ukazuje na nekoliko bitnih nedostataka postojećega stanja u hrvatskom pravu koji sprječavaju punu afirmaciju Ustava, jačanje vladavine prava te postojanost i kvalitetu propisa. Stoga se predlaže pet sustavnih poboljšica.

0. Prijedlog poboljšica

1. Uvod

2. Podrijetlo i značenja pridjeva organski

3. Shvaćanje francuskoga prava

4. Organskozakonski pridržaj u de Gaulleovu ustavu 1958.

5. Raširenost instituta organskoga zakona

6. Određenje organskoga zakona

7. Djelokrug organskih zakona

8. Vrijeme dozrijevanja i način donošenja

9. Potrebna većina

1. Garantni polog
2. Rezervacijska pristojba
3. Stavak teksta
4. Kogentnost i restriktivnost
5. Odredbe o povratu sredstava (clawback)
6. Preporučena pošiljka

I. Porez na dodanu vrijednost

• Pregled država s kojima je Republika Hrvatska potvrdila uzajamnost na području povrata PDV-a inozemnim poreznim obveznicima

• Ugovor o radu s više poslodavaca i rad u nepunom radnom vremenu
• Primjena odredbe članka 131. i 145. Zakona o radu
• Organizacija rada u smjenama
• Upit o nadzoru djelatnika
• Isplata plaće na račun otvoren u Revoult banci
• Ugovaranje probnog rada

• OBVEZNO PRAVO

Stjecanje bez osnove / ništetnost ugovornih odredbi kojim je glavnica vezana uz valutu u švicarskom franku – „negativne razlike“ (čl. 323. st. 1. ZOO-a)

• U slučaju izostanka prigovora radi prebijanja ili materijalnopravnog prigovora prijeboja ili protutužbenog zahtjeva, u postupcima u kojima tužitelji potražuju isplatu preplaćenih mjesečnih iznosa po osnovi ništetnosti odredbe o CHF valutnoj klauzuli, sud nije ovlašten niti dužan umanjiti tužiteljevu tražbinu s tzv. potplaćenim iznosima, odnosno negativnim tečajnim razlikama koji se odnose na razdoblje kada je tečaj HRK – CHF bio manji od tečaja HRK – CHF na dan isplate kredita.

Valjanost ugovora o darovanju bez predaje u posjed nekretnine (§ 938. – 956. OGZ-a)

• Ako ugovor o darovanju nije sačinjen u propisanoj formi taj nedostatak može nadomjestiti samo prava predaja stvari, ali ne i uknjižba u zemljišne knjige.
• STVARNO PRAVO

Istinitost upisa u zemljišnoj knjizi (čl. 161. st. 1. u svezi s čl. 122. st. 1. ZV-a)

• Ako nije usklađeno faktično stanje u odnosu na kulturu nekretnine s upisanim zemljišnoknjižno stanje u posjedovnici tada je mjerodavno stanje upisano u zemljišnoj knjizi jer zemljišna knjiga istinito i potpuno odražava činjenično stanje i pravno stanje nekretnine.

Stjecanje vlasništva posebnog dijela nekretnine nastalog adaptacijom / pasivna legitimacija (čl. 372. st. 1. ZV-a)

• U sporu radi utvrđenja da je stečeno vlasništvo prenamjenom zajedničke prostorije u zgradi u društvenom vlasništvu pasivno su legitimirani svi suvlasnici, jer u protivnom nije moguće odrediti upis uspostavljenog vlasništva u zemljišne knjige.

Zaštita posrednog posjeda (čl. 10., čl. 11. st. 1. i 2., čl. 22. st. 1. u vezi s čl. 23. i čl. 24. ZV-a)

• Ako je ugovorni odnos raskinut posredni posjednik nema pravo na zaštitu svojeg posrednog posjeda.
• OBITELJSKO PRAVO

Zajedničko vlasništvo / zajednička imovina bračnih drugova (čl. 283. ZPBO-a)

• Bračni drug ne može slobodno i valjano raspolagati preostalim dijelom stvari (nekretnine) kao svojim nespornim suvlasničkim dijelom sve dok se ne donese pravomoćna sudska odluka o udjelu svakog zajedničara u toj imovini ili dok se stranke o tome ne dogovore.

Porezno pravo – PDV

• Proturječnost između sudske prakse nacionalnog suda i prava unije

Porezno pravo – PDV

• Mjesto nastanka oporezivih transakcija

Radno pravo

• Zabrana diskriminacije na temelju invaliditeta

• Porezno motrište revalorizacije zemljišta
• Porezno motrište vrijednosnog usklađenja potraživanja od kupaca
• Prefakturiranje troškova zrakoplovne karte
• Prodaja robe po najavljenim sniženim cijenama kao posebni oblik prodaje uređen Zakonom o zaštiti potrošača
• Sezonsko sniženje može se provoditi najviše dva puta tijekom godine i uz mogućnost progresivnog sniženja cijena
• Personalizirana sniženja cijena i druge tehnike promicanja cjenovnih prednosti nisu posebni oblici prodaje

1. PREGLED NEOPOREZIVIH PRIMITAKA, PRIMITAKA KOJI SE NE SMATRAJU DOHOTKOM I PRIMITAKA NA KOJE SE NE PLAĆA POREZ NA DOHODAK

2. NAKNADE TROŠKOVA SLUŽBENOG PUTOVANJA

2.1. PREGLED NEOPOREZIVIH SVOTA DNEVNICA ZA SLUŽBENO PUTOVANJE U INOZEMSTVO I DNEVNICA ZA RAD NA TERENU U INOZEMSTVU

2.2. PLAĆANJE POSEBNOG DOPRINOSA ZA ZDRAVSTVENU ZAŠTITU OSOBA NA SLUŽBENOM PUTOVANJU U INOZEMSTVU

3. OTPREMNINE PREMA ZAKONU O RADU I POREZNIM PROPISIMA

4. NEOPOREZIVE ISPLATE OSOBAMA NA STRUČNOM OSPOSOBLJAVANJU

5. POREZNO PRIZNATA DAROVANJA

6. ODLUKE POSLODAVACA ZA ISPLATU NEOPOREZIVIH PRIMITAKA, PRIMITAKA KOJI SE NE SMATRAJU DOHOTKOM I PRIMITAKA NA KOJE SE NE PLAĆA POREZ NA DOHODAK

6.1. ODLUKA O ISPLATI STIPENDIJE

6.2. ODLUKE U VEZI S NADOKNADOM TROŠKOVA SMJEŠTAJA

6.3. ODLUKA U VEZI S NADOKNADOM TROŠKOVA PREHRANE RADNIKA

6.4. ODLUKA O NADOKNADI TROŠKOVI PREHRANE NA TEMELJU VJERODOSTOJNE DOKUMENTACIJE

6.5. ODLUKA U VEZI S NAKNADOM ZA TROŠKOVE REDOVNE SKRBI (VRTIĆA) DJECE RADNIKA

6.6. ODLUKE O ISPLATI PRIGODNIH NAGRADA

6.7. ODLUKA O ISPLATI NAGRADA ZA RADNE REZULTATE

6.8. ODLUKA O ISPLATI POTPORE ZA NOVOROĐENČE

6.9. KORIŠTENJE PRIVATNOG AUTOMOBILA U SLUŽBENE SVRHE

1. UTVRĐIVANJE PLAĆE KOD PRAVNIH I FIZIČKIH OSOBA

1.1. PRIMJENA MINIMALNE PLAĆE

1.2. DOPRINOSI IZ I NA PLAĆE

1.2.1. Najniža i najviša osnovica za doprinose

1.2.2. Osnovica za obračun naknada, potpora i otpremnina korisnika državnog proračuna (tzv.proračunska osnovica)

1.2.3. Osnovice za izračun plaća za korisnike državnog proračuna i javne službe u 2024. godini

1.2.4. Pregled najnižih osnovica i načini obračuna poreza i doprinosa iz i na plaću za razdoblje 2012.– 2024.godine

1.2.5. Pregled osnovica, svota i stopa doprinosa za obvezna osiguranja za plaće i ostale slične primitke u 2024.godini

1.2.6. Pregled osnovica, svota i stopa doprinosa za obvezna osiguranja za članove uprave i izvršne direktore u 2024.godini

1.2.7. Beneficirani staž zaposlenika

1.3. OSOBNI ODBITCI

1.4. STOPE POREZA NA DOHODAK U 2024.GODINI

1.5. OBRAČUN PLAĆE

1.6. BLAGDANI I NERADNI DANI

1.7. OBRAČUN PLAĆE PREMA RADNIM SATIMA

1.8. NAKNADE PLAĆE ZA VRIJEME BOLOVANJA ZBOG BOLESTI I DRUGE PRIVREMENE NESPOSOBNOSTI ZA RAD

1.9. OBRAČUN NAKNADE ZBOG NEZAPOŠLJAVANJA OSOBA S INVALIDNOŠĆU

2. UPLATNI RAČUNI ZA DOPRINOSE, POREZE NA DOHODAK

2.1. OZNAKE NA NALOZIMA ZA ISPLATU NETO-PRIMITAKA

3. OVRHA NA PLAĆI I DRUGIM STALNIM NOVČANIM PRIMITCIMA

1. POREZNI RAZREDI I STOPE POREZA NA DOHODAK

1.1. POREZNI RAZREDI OBVEZNIKA POREZA NA DOHODAK KOJI VODE POSLOVNE KNJIGE I PLAĆANJE PREDUJMOVA

1.2. POREZNI RAZREDI PAUŠALNIH OPOREZIVANJA OBRTNIČKIH ZANIMANJA I PLAĆANJE PREDUJMOVA

1.3. PRAG ZA OBAVLJANJE DOMAĆE RADINOSTI I SPOREDNOG ZANIMANJA

2. PAUŠALNO OPOREZIVANJE IZNAJMLJIVAČA I PLAĆANJE PREDUJMOVA

3. PREGLED OSNOVICA, SVOTA I STOPA DOPRINOSA ZA OBVEZNA OSIGURANJA U 2024.GODINI ZA SAMOSTALNE OSIGURANIKE

4. UPLATNI RAČUNI ZA DOPRINOSE

1. OBRAČUN DOPRINOSA I POREZA NA DRUGI DOHODAK KOJI PODLIJEŽE PLAĆANJU DOPRINOSA

2. OBRAČUN DOPRINOSA I POREZA NA AUTORSKI HONORAR

3. OBRAČUN DOPRINOSA I POREZA NA AUTORSKI HONORAR UMJETNIKA

4. OBRAČUN POREZA NA DRUGI DOHODAK OSLOBOĐEN DOPRINOSA

5. UPLATNI RAČUNI ZA DOPRINOSE I POREZ NA DOHODAK ZA DRUGI DOHODAK

1. POREZ NA DOHODAK OD KAPITALA

2. DOHODAK OD NAJMA (ZAKUPA) IMOVINE PO RJEŠENJU POREZNE UPRAVE

3. OPOREZIVANJE DOHOTKA OD POSEBNIH VRSTA IMOVINE (OTPADA)

4. PRIJEDLOZI ODLUKA O UTVRĐIVANJU GODIŠNJIH FINANCIJSKIH IZVJEŠĆA, UPORABI DOBITKA I POKRIĆU GUBITKA

1. ROKOVI DOSTAVE OBRASCA JOPPD

2. OZNAKE NA OBRASCU JOPPD

1. MEĐUNARODNI UGOVORI O IZBJEGAVANJU DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA

1.1. POREZ PO ODBITKU

1.2. PROPISANE STOPE POREZA PO ODBITKU

2. MEĐUNARODNI UGOVORI O SOCIJALNOM OSIGURANJU

1. UGOVORNE KAMATE

2. KAMATE NA ZAJMOVE PRAVNIM I FIZIČKIM OSOBAMA

2.1. KAMATE IZMEĐU POVEZANIH OSOBA

3. ZATEZNE KAMATE

3.1. NAČIN OBRAČUNA KAMATA

3.2. STOPE ZATEZNIH KAMATA DO 29. LIPNJA 2013. GODINE ZA PODUZETNIKE

3.3. STOPE ZATEZNIH KAMATA OD 30. LIPNJA 2013. GODINE DO 31. SRPNJA 2015. GODINE ZA ODNOSE IZMEĐU PODUZETNIKA I OSOBA JAVNOG PRAVA

3.4. STOPE ZATEZNIH KAMATA OD 1. KOLOVOZA 2015. GODINE DO 31. PROSINCA 2022. GODINE

3.5. STOPE ZATEZNIH KAMATA OD 1. SIJEČNJA 2023. GODINE

1. ZASTARA
2. ROKOVI PLAĆANJA

1. BLAGAJNIČKI MAKSIMUM
2. MOGUĆNOSTI ISPLATE U GOTOVU NOVCU
3. SPRJEČAVANJE PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA
4. DEVIZNO POSLOVANJE

1. GODIŠNJE AMORTIZACIJSKE STOPE ZA DUGOTRAJNU IMOVINU

2. ČUVANJE KNJIGOVODSTVENIH ISPRAVA

3. OBVEZNICI REVIZIJE

4. PREDAJA FINANCIJSKIH I POREZNIH IZVJEŠĆA KOD STATUSNIH PROMJENA, LIKVIDACIJE, STEČAJA I PRESTANKA DRUŠTVA

4.1. PREDAJA FINANCIJSKIH I POREZNIH IZVJEŠĆA U SLUČAJU STATUSNIH PROMJENA

4.2. PREDAJA FINANCIJSKIH I POREZNIH IZVJEŠĆA U SLUČAJU STEČAJA DRUŠTVA

4.3. PREDAJA FINANCIJSKIH I POREZNIH IZVJEŠĆA KOD LIKVIDACIJE DRUŠTVA

4.4. PREDAJA FINANCIJSKIH I POREZNIH IZVJEŠĆA KOD PRESTANKA DRUŠTVA BEZ LIKVIDACIJE

1. POREZ NA DODANU VRIJEDNOST

1.1. UPLATA PDV-a

1.2. POVRAT PDV-A STRANCIMA − FIZIČKIM OSOBAMA

1.3. PREDAJA OBRASCA E-TRGOVINA

2. POREZ NA PROMET NEKRETNINA

3. POREZ NA POTROŠNJU

4. POREZ NA DOBITAK

5. POREZ PO ODBITKU

6. KOMORSKI DOPRINOS

6.1. ČLANARINA HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI

6.2. ČLANARINA HRVATSKOJ OBRTNIČKOJ KOMORI

7. TURISTIČKA ČLANARINA

8. SPOMENIČKA RENTA

9. NAKNADA ZA KORIŠTENJE OPĆEKORISNIH FUNKCIJA ŠUMA

1. UPLATNI RAČUNI ZA PLAĆANJE DOPRINOSA HRVATSKOJ OBRTNIČKOJ KOMORI
2. PREGLED STOPA POREZA NA DOHODAK I UPLATNIH RAČUNA PO GRADOVIMA / OPĆINAMA ZA POREZ NA DOHODAK, SPOMENIČKU RENTU, ČLANARINU TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I ŠIFRE GRADA / OPĆINE

Minimalna plaća utvrđuje se kao najniža mjesečna svota bruto-plaće koja radniku pripada za rad u punom radnom vremenu. U 2024. godini minimalna bruto-plaća iznosi 840,00 €. Jednako tako objavljeni su Pravilnici o porezu na dohodak i obračun doprinosa s konačnim rješenjima oko obračuna doprinosa odnosno umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa MIO I. stup.

O primjeni minimalne plaće i aktualnostima vezanim za obračun doprinosa, pročitajte više u nastavku.

1. Obračun minimalne plaće u 2024. godini
2. U kojem slučaju plaća može biti manja od 840,00 €
3. Utvrđivanje minimalne plaće za nepuno radno vrijeme i za rad kraći od mjesec dana
4. Kada poslodavac treba isplatiti veću plaću od minimalne plaće
5. Na koje se primitke ne može koristiti umanjenje osnovice za obračun doprinosa
6. Isplata plaće u više navrata ili naknadna isplata ostalog primitka

Posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak te Pravilnika o porezu na dohodak u sklopu porezne reforme povećane su svote postojećih neoporezivih primitaka radnika i primitaka koji se ne smatraju dohotkom te je uređena primjena novoga neoporezivog primitka – napojnice. U ovom se članku daje pregled primitaka radnika na koje se ne plaća porez na dohodak odnosno pregled neoporezivih naknada, potpora, nagrada i drugih primitaka koje poslodavac može isplatiti radnicima. Također se daje i pregled povećanih svota neoporezivih iznosa stipendija, nagrada i naknada fizičkih osoba koje ostvaruju drugi dohodak odnosno koje nisu u radnom odnosu kod isplatitelja. Nove i povećane svote primitaka na koje se ne plaća porez na dohodak i koje se ne smatraju dohotkom poslodavci i drugi isplatitelji primjenjuju u 2024. godini.

1. Uvod
2. Neoporezive svote naknada, potpora, nagrada i drugih primitaka radnika
3. Primitci koji se ne smatraju dohotkom – isplate fizičkim osobama koje nisu radnici
4. Zaključak

Izmjenama i dopunama Pravilnika o PDV-u koje će, kako doznajemo, biti objavljene u Narodnim novinama tek početkom 2024. godine kada će i stupiti na snagu, detaljnije se objašnjavaju posljednje Izmjene i dopune Zakona o PDV-u. Izmjene jednog i drugog propisa o PDV-u rezultat su usklađenja s aktima EU-a te su promijenjene odredbe o ispravku porezne osnovice, a propisane svote u eurima koje se odnose, primjerice, na prag ulaska / izlaska iz sustava PDV-a, prag za mjesečne / tromjesečne obveznike PDV-a i dr. su promijenjene – zaokružene. Najvažnije izmjene odnose se na naknadno smanjenje porezne osnovice, kako zbog naknadnih popusta tako i zbog nemogućnosti naplate. Ove odredbe primjenjuju se samo na račune za isporuku dobara i usluga koji će biti izdani od 1. siječnja 2024. godine. O navedenim se izmjenama može detaljnije pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Nove – zaokružene svote u eurima
3. Izmjene odredaba o naknadnom smanjenju porezne osnovice
4. Ostale izmjene
5. Zaključak

Iako „plastični“ novac i novi digitalni načini plaćanja nastoje istisnuti iz uporabe gotov novac, plaćanje i naplata u gotovu novcu i dalje je jedan od raširenijih oblika. Blagajničko poslovanje posebno je zakonski uređeno, a na poduzetniku – obvezniku poreza na dobitak je da ga provodi na propisani način. O specifičnostima blagajničkog poslovanja kod obveznika poreza na dobitak i postupanju s primljenim nagradama za dobro pruženu uslugu (napojnice) u gotovini, možete pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Specifičnosti blagajničkog poslovanja obveznika poreza na dobitak
3. Računovodstveno praćenje blagajničkog poslovanja
4. Zaključak

U ovom se proračunskom praktikumu knjiže primljene donacije. Donacijom se u proračunskom sustavu smatra dar koji je dobiven od osobe izvan proračunskog sustava/ dan osobi izvan proračunskog sustava. S obzirom na to da oblici donacije mogu biti različiti, u ovom se praktikumu daju predlošci knjiženja u niz različitih slučajeva. Temeljna odredba proračunskoga računovodstvenog sustava je da se donacije uvijek iskazuju kao prihod (primljeni darovi) odnosno rashod (dani darovi).

1. Uvod
2. Donacije u novcu
3. Donacije u stvarima

U ovom se praktikumu na računima glavne knjige u neprofitnom računovodstvu bilježe promjene u vezi s prodajom dugotrajne nefinancijske imovine koja je kupljena iz primljenog dara te kupnja iste vrste imovine ako je prije isporuke dan predujam za njezinu kupnju. Ako se prodaje dugotrajna nefinancijska imovina uz koju se vežu odgođeni prihodi, oni se moraju uključiti u trenutku prodaje u prihode razdoblja. Pri davanju predujma dobavljaču za buduću isporuku, pa i u okolnosti kada se za dani predujam primi račun, ne odobrava se račun obveze prema dobavljaču.

1. Prodaja dugotrajne nefinancijske imovine koja je nabavljena iz dara
2. Kupnja dugotrajne nefinancijske imovine uz prethodno dani predujam za nju

Stupanjem na snagu izmijenjenog i dopunjenog Zakona o porezu na dohodak s 1. siječnja 2024. godine poslodavci moraju uzeti u obzir da se povećavaju svote osnovnih osobnih odbitka radnika te se mijenjaju koeficijenti za uzdržavane članove obitelji, djecu i uvećanja po osnovi invaliditeta poreznog obveznika i/ili uzdržavanog člana uže obitelji radnika i/ili djeteta. Također, promjena propisa vezano za određivanje niže i više stope poreza na dohodak od nesamostalnog rada utječe na isplatu plaće u siječnju 2024. godine.

1. Uvod
2. Izdavanje porezne kartice (Obrasca PK)
3. Utvrđivanje osobnog odbitka poreznog obveznika
4. Osobni odbitak stranih radnika (poreznih nerezidenata)
5. Korištenje osobnog odbitka kod isplate zadnje plaće
6. Podjela osobnog odbitka između uzdržavatelja
7. Korištenje osobnog odbitka kod više poslodavaca
8. Tko se smatra uzdržavanim djetetom, a tko uzdržavanim članom uže obitelji

Obvezno osiguranje članova uprave i izvršnih direktora odnosi se na obvezno osiguranje osoba koje se nalaze izvan sustava obveznog osiguranja i na osobe koje se nalaze unutar sustava obveznog osiguranja. Kako bi plaćali manje doprinose, navedeni se osiguranici zapošljavaju. Zaposleni članovi uprave i izvršni direktori, ali i oni u sustavu obveznog osiguranja (osigurani po drugoj osnovi), trebaju podmirivati doprinose na propisanu mjesečnu osnovicu. Ako će osnovica za obračun doprinosa biti manja od najniže propisane mjesečne osnovice za obračun doprinosa za ove osiguranike, tada će se utvrđivati razlika do godišnje osnovice za obračun doprinosa. Više o tome pročitajte u nastavku.

1. Obvezno osiguranje članova uprave
2. Posebnosti radnog odnosa članova uprave i izvršnih direktora
3. Utvrđivanje godišnje osnovice za obračun doprinosa
4. Kako član uprave može smanjiti svoju obvezu za javna davanja
5. Umirovljenici u svojstvu članova uprave ili prokuristi
6. Nerezidenti u svojstvu članova uprave
7. Zaključak

Za dane koje je radnik prijavljen na obvezna osiguranja kod poslodavca, obveza je poslodavca obračunati doprinose bez obzira na to ostvaruje li radnik pravo na isplatu plaće. Ako ne radi zbog zakonski predviđenih razloga (bolovanje, neplaćeni dopust i sl.) ili zbog svoje odluke pa nema plaće ili bruto-plaća / naknada prema računici bude niža od najniže osnovice za obračun doprinosa, obveza je poslodavaca obračunati doprinose na najnižu osnovicu za obračun doprinosa. Od 1. prosinca 2023. godine u određenim se situacijama osnovica za obračun doprinosa može umanjiti za 300 €. U nastavku članka o svemu detaljnije.

1. Uvodne napomene
2. Kada se doprinosi obračunavaju prema minimalnoj osnovici
3. Za koje se razdoblje primjenjuje nova osnovica
4. Osnovica za obračun doprinosa i nepuno radno vrijeme
5. Umanjenje osnovice za obračun doprinosa – 300 €
6. Obračun doprinosa u slučaju isplate naknade plaće za vrijeme bolovanja
7. Neplaćeni dopust prema Zakonu o radu
8. Obračun doprinosa za dane tjednog odmora (subota i nedjelja)
9. Neopravdani izostanak s posla
10. Zaključak

Plaća radnika mora biti ili određena (tako da je ugovorom o radu utvrđena točna svota plaće ili plaće po satu) ili odrediva (tako da ugovor o radu upućuje na kolektivni ugovor ili pravilnik o radu kojim je uređena bruto-plaća ili osnove i mjerila za isplatu bruto-plaće). Plaću je moguće ugovoriti kao mjesečnu svotu plaće (tzv. fiksna svota plaće), ali je također moguće i ugovaranje plaće po satu rada. Kada se plaća ugovara po satu rada, visina plaće ovisi o odrađenom mjesečnom fondu sati. U članku se objašnjava izračun plaće ovisno o različitim rasporedima radnog vremena radnika.

1. Uvod
2. Definicija radnog vremena
3. Određivanje trajanja radnog vremena
4. Organizacija i raspored radnog vremena
5. Evidencija radnog vremena
6. Određivanje plaće
7. Blagdani i neradni dani
8. Primjeri obračuna plaća koja je ugovorena po satu ili prema bodovima

Prilikom obračuna plaće, naknade plaće i ostalih stalnih i/ili povremenih novčanih primitaka te njihove isplate, nezaobilazno i vrlo važno pitanje jest ono koje se odnosi na ovrhu na plaći i drugih odgovarajućih primitaka.

S obzirom na to da navedeni institut nekoliko desetljeća ne gubi na svojoj važnosti u gotovo svakodnevnoj praksi, o njemu pišemo u ovom članku te dajemo prikaz konkretnih izračuna prema novoj osnovici i praktičnih primjera.

1. Uvod
2. Zakonski temelj ovrhe na plaći
3. Što se ne smije plijeniti
4. Što se smije plijeniti samo djelomično
5. Ovrha na naknadi plaće
6. Zaključak

Ako obveznik zapošljavanja ili zamjenskog zapošljavanja ne zaposli dovoljan broj osoba s invaliditetom, obvezan je plaćati novčanu naknadu. Za jedno kvotno nezapošljavanje u 2024. godini novčana naknada je 168,00 € mjesečno. Nova svota uplaćuje se za obvezu kvotnog zapošljavanja za siječanj, odnosno do kraja veljače.

1. Uvodno
2. Tko se smatra osobom s invaliditetom
3. Tko je obvezan zaposliti osobe s invaliditetom
4. Naknada za nezapošljavanje osoba s invaliditetom

Hrvatski porezni rezidenti koji ostvaruju dohodak iz inozemstva već su navikli da će za prethodnu godinu prijaviti dohodak do kraja siječnja na Obrascu INO-DOH ili, u slučaju obavljanja obrta ili slične samostalne djelatnosti, na Obrascu DOH. Ovim ćemo člankom dodatno objasniti tko je obvezan prijaviti taj inozemni dohodak te koji su načini njegova prijavljivanja, uz slikovite praktične primjere s popunjavanjem obrazaca INO-IZJAVA i INO-DOH. Također ćemo dati primjer izvještavanja kada porezni nerezident ostvaruje, u skladu s domaćim hrvatskim ili međunarodnim pravom, neoporezive dohotke s izvorom u Republici Hrvatskoj ili od hrvatskog poslodavca.

1. Uvod
2. Oporezivanja inozemnog dohotka
3. Podnošenje obrazaca INO-IZJAVA i INO-DOH
4. Primjeri
5. Zaključak

Autorica u članku obrazlaže računovodstveno i porezno motrište uvoza dobara u Republiku Hrvatsku (dalje: RH) iz trećih zemalja ovisno o tome primjenjuje li se prilikom uvoza dobara obračunsko plaćanje PDV-a ili se PDV fizički plaća. Uz navedeno, autorica objašnjava kako se utvrđuje porezna osnovica pri uvozu dobara u RH kada je uvoznik porezni obveznik u RH. Na kraju članka daje se i kratak prikaz najvažnijih oslobođenja koja se odnose na uvoz dobara u RH.

1. Uvod
2. Računovodstveno praćenje uvoza dobara u RH
3. Utvrđivanje porezne osnovice pri uvozu dobara u RH
4. Obračunsko plaćanje PDV-a pri uvozu dobara u RH
5. Fizičko plaćanje PDV-a pri uvozu dobara u RH
6. Oslobođenja od plaćanja PDV-a pri uvozu dobara
7. Zaključak

Svaka fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj ima prebivalište ili uobičajeno boravište u poreznom smislu, treba ukupan svjetski dohodak (dohodak od nesamostalnog rada, dohotka od samostalne djelatnosti, dohotka od imovine i imovinskih prava, dohotka od kapitala i drugog dohotka) koji je ostvarila u tuzemstvu i u inozemstvu prijaviti u RH. Način prijave dohodaka razlikuje se ovisno o vrsti dohotka, postojanju međunarodnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (dalje: međunarodni ugovori) i njihovoj primjeni. Zakonski zahtjevi vezani za prijavu dohodaka nastalih iz ili u inozemstvu detaljnije će se objasniti u članku.

1. Uvodno
2. Utvrđivanje rezidentnosti
3. Kada se prijavljuje inozemni dohodak
4. Pravila za popunjavanje Obrasca INO-DOH
5. Popunjavanje INO-DOH-a
6. Koji će se tečaj primijeniti
7. Prijava dohotka od nesamostalnog rada u Obrascu INO-DOH
8. Drugi (ostali) dohodak – ugovor o djelu i ugovor o autorskom djelu
9. Primitci od kamata
10. Dohodak od samostalne djelatnosti
11. Dohodak od dividenda i udjela u dobitku
12. naknada umjetnicima ili sportašima
13. Naknade članovima uprave
14. Dobrovoljna prijava inozemnih primitaka

Izviješće o isplaćenim primitcima nerezidentima podnose isplatitelji RH koji su isplatili dohodak (oporezivi ili neoporezivi) nerezidentnu na koji nisu obračunali porez na dohodak u RH. Kako se podnosi izvješće i kada, objašnjeno je u nastavku.

1. Obveza dostave Obrasca INO-DOH s primjerom kako na njemu iskazati podatke

Statističko istraživanje o robnoj razmjeni unutar Europske Unije (dalje: EU), poznatije pod nazivom „Intrastat“, provodi se u Republici Hrvatskoj (dalje: RH) od dana pristupanja u članstvo Unije. Statističke podatke o robi, koja se transportira unutar teritorija EU-a, gospodarstvenici dostavljaju u elektroničkom obliku izravno u carinski Intrastat sustav. Obvezu dostavljanja podataka u Intrastat sustav gospodarstvenicima u RH dodjeljuje Državni zavod za statistiku (dalje: DZS) u suradnji s Carinskom upravom. Više o novostima u 2024. godini pišemo u nastavku.

1. Uvod
2. Novi godišnji pragovi uključivanja u Intrastat za 2024. godinu
3. Intrastat obrazac u 2024. godini
4. Rokovi dostave Intrastat obrazaca u 2024. godini
5. Nova kombinirana nomenklatura za 2024. godinu
6. Nova pojednostavljenja u Intrastat sustavu RH od 2024. godine
7. Razdoblje izvještavanja u Intrastat obrascu – izmjene od 2024. godine
8. Predujmovi unutar EU-a u Intrastat obrascu
9. Nadomjesni obrasci za 2023. godinu dostavljeni tijekom 2024. godine
10. Novi priručnik „Upute za izvještajne jedinice 2024.“

Prijedlog zakonodavnog paketa za jedinstvenu valutu (engl. Single Currency Package) upućen je polovinom 2023. godine u redovni zakonodavni postupak EU-a. Njegov sastavni dio je Prijedlog uredbe o uvođenju digitalnog eura, usmjeren na uvođenje digitalnog eura i uređenje njegovih bitnih aspekata kako bi se dopunio gotov novac, a službeni oblici novca središnje banke prilagodili tehnološkom razvoju. Digitalni euro imao bi status zakonskog sredstva plaćanja. Autor u ovome članku obrazlaže temeljna pitanja predloženoga pravnog okvira za digitalni euro.

1. Uvod
2. Prijedlog uredbe o uvođenju digitalnog eura
3. Zaključak

U Uradnem (Službenom, op. prev.) listu Republike Slovenije 3. travnja 2023. godine objavljen je Zakon o prekograničnom obavljanju usluga (dalje: Zakon). Njime se uređuju uvjeti pod kojima pravne i fizičke osobe, registrirane u drugim državama Europske unije, mogu obavljati prekogranične usluge u Republici Sloveniji. Više o zakonskim odredbama slovenskih propisa koje se odnose na poslodavce i obrtnike RH, u nastavku članka.

1. Nadležne institucije za provedbu Zakona
2. Prijava na mrežni portal Republike Slovenije
3. Prijava u Zavod za zapošljavanje Republike Slovenije
4. Potvrda o obavljanju djelatnosti obrta
5. Obveze prilikom obavljanja građevinskih usluga
6. Obveze prilikom obavljanja usluga međunarodnog prijevoza
7. Prekršaji stranog poslodavca i strane samozaposlene osobe

Članovi uprave su u ovisnosti o svom radno-pravnom statusu obvezni osiguranici. Obvezni osiguranici su i članovi uprave umirovljenici. O tome pišemo u ovom članku.

1. Uvod
2. Mirovinsko osiguranje članova uprave trgovačkog društva

Temelj za izračunavanje visine zateznih kamata jest kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja. Već treće polugodište zaredom dolazi do povećanja stopa zateznih kamata. Od 1. siječnja 2024. godine dolazi do rasta stopa zateznih kamata za 0,5 postotnih poena u odnosu na prethodno polugodište odnosno na drugo polugodište 2023. godine. To povećanje rezultira povećanjem ugovornih kamata čija se visina utvrđuje na temelju stopa zateznih kamata. U ovome članku dajemo pregled visina stopa zateznih i ugovornih kamata koje se primjenjuju u od 1. siječnja 2024. godine.

1. Zatezne kamate
2. Ugovorne kamatne stope

Autor u članku obrađuje institut zastare u obveznom pravu. Također, izlaže pojedine zastarne rokove prema vrstama tražbina iz obveznih odnosa i sudsku praksu koja rješava pojedina sporna pitanja primjene i tijeka zastarnih rokova, a sve prema odredbama Zakona o obveznim odnosima.

1. Uvod
2. Dospjelost
3. Zastara
4. Zastarni rok (rokovi)
5. Opći zastarni rok
6. Zastarni rok kod povremenih tražbina
7. Zastarni rok za međusobne tražbine iz trgovačkih ugovora o prometu roba i usluga
8. Zastarni rok za tražbine naknade štete
9. Jednogodišnji zastarni rok

Krajem 2023. godine donesen je Zakon o izmjenama i dopuna Zakona o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 155/23). Jedan od glavnih razloga noveliranja Zakona o obveznim odnosima bile su normativne intervencije u uređenje ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju. Oba ta ugovora razmjerno su nova u području obveznog prava (ugovor o doživotnom uzdržavanju bio je nasljednopravni ugovor do 1. siječnja 2006. godine, dok ugovor o dosmrtnom do tada nije postojao kao tipičan ugovor), a od stupanja na snagu Zakona o obveznim odnosima uređenje tih ugovora bilo je nepromijenjeno. Glavni razlog intervencija u tim dvama ugovorima zakonodavac opravdava pravnom sigurnošću i potrebom zaštite osoba starije životne dobi koje su počesto izložene prijevarama u svezi sa sklapanjem baš tih ugovora. U ovom se članku izlaže nastanak tih ugovora, njihov status i tretman u hrvatskom pravu te, naposljetku, ovdje se razlaže prikaz svih novosti koje u režimu tih ugovora donose izmjene i dopune Zakona o obveznim donosima.

1. Razvoj i obilježja doživotnog i dosmrtnog uzdržavanja
2. Ugovori o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju kao simulirani (prividni) ugovori
3. Zašto se u 2023. godini uopće pribjeglo izmjenama ugovora o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju
4. Zbrana iz čl. 170. Zakona o socijalnoj skrbi
5. Novosti u Noveli ZOO iz 2023.
6. Zaključak

Uredbom o stranim subvencijama utvrđuju se pravila i postupci za istraživanje stranih subvencija kojima se stvarno ili moguće narušava unutarnje tržište kao i mjere koje stoje na raspolaganju Europskoj komisiji kako bi se otklonili učinci utvrđenih narušavanja. U kontekstu javne nabave ta uredba predviđa istraživanje stranih subvencija u postupcima javne nabave koji su u tijeku i stranih subvencija koje se utjecale na već dodijeljene ugovore o javnoj nabavi. Donošenjem ove uredbe nastoji se zatvoriti regulatorna praznina u pogledu subvencija koje gospodarski subjekti primaju od zemalja izvan EU-a.

1. Uvod
2. Strana subvencija
3. Narušavanje na unutarnjem tržištu
4. Postupanje Komisije glede stranih subvencija u javnoj nabavi
5. Istraživanje tržišta i dijalog s trećom zemljom
6. Vremenska primjena Uredbe
7. Umjesto zaključka

Na zanimljiv i transparentan način autorica razmatra najčešće dvojbe vezane za institut otkaza ugovora o radu. U tom kontekstu, imajući u vidu kompleksnost postupka otkazivanja ugovora o radu te razlike između vrsta otkaza na koje treba paziti, ovim se člankom daje pregled relevantnoga zakonskog uređenja i upućuje na najčešće dvojbe te se o tome daje stručno mišljenje.

1. Uvod
2. Načini prestanka ugovora o radu
3. Redoviti otkaz ugovora o radu
4. Izvanredni otkaz ugovora o radu
5. Česta dvojba: redoviti ili izvanredni otkaz
6. Postupak prije otkazivanja
7. Dostava odluke o otkazu
8. Otkazni rok
9. Dvojba: osloboditi radnika obveze rada ili ne

Porezno motrište isporuka dobara s motrišta poreza na dodanu vrijednost (dalje: PDV) propisuje Direktiva o PDV-u. Odredbe navedene Direktive ugrađene su u nacionalne zakone o oporezivanju PDV-om u svih 27 zemalja članica Europske unije (dalje: EU). Autorica u članku obrazlaže porezno motrište isporuka dobara bez prijevoza unutar EU-a, isporuka dobara s prijevozom unutar EU-a, isporuka dobara sa sastavljanjem ili postavljanjem te prodaje dobara na sajmovima.

1. Mjesto isporuke dobara bez prijevoza
2. Mjesto isporuke dobara s prijevozom
3. Mjesto isporuke dobara koja se sastavljaju ili postavljaju
4. Prodaja dobara na sajmovima

U studenome 2023. godine objavljen je Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima. Taj je Prijedlog i prihvatio Hrvatski sabor u prvom čitanju. Njime se, u prvom redu, namjerava propisati obveza javne objave svih sudskih odluka kojima se postupak dovršava, na posebnoj mrežnoj stranici. Prijedlogom Zakona određuju se i posebni uvjeti za suce koji rade na predmetima nasilja u obitelji. Uvode se i novosti u uređenju instituta zaštite prava na suđenje u razumnom roku. Tako će se u slučaju utvrđenja osnovanosti zahtjeva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku odrediti rok, u pravilu od najdulje šest mjeseci, osim ako okolnosti slučaja ne nalažu određivanje duljeg roka, u kojem sudac mora riješiti predmet te će se odmah odrediti i primjerena naknada koja pripada stranci zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku. Uz provođenje mjera iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026., tom Novelom Zakona o sudovima određeno je usklađivanje svota određenih u kunama u skladu s rješenjima Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Novosti su unesene i u odredbe o uvjetima za status pravosudnih inspektora te o stalnim sudskim tumačima i stalnim sudskim vještacima.

1. Uvodne napomene
2. Objava sudskih odluka
3. Suci koji rade na predmetima nasilja u obitelji
4. Zaštita prava na suđenje u razumnom roku
5. Usklađivanje s uvođenjem eura kao službene valute
6. Sigurnosna provjera
7. Uvjeti za status pravosudnih inspektora

U studenome 2023. godine ušao je u proceduru prvog čitanja Prijedlog Zakona o dostavi sudskih pismena. Namjera je da se tim Zakonom cjelovito uredi dostava sudskih pismena, koja je za pojedine postupke propisana osnovnim zakonima kojima se uređuju ti postupci (Zakon o parničnom postupku, Zakon o kaznenom postupku, Zakon o upravnim sporovima, Prekršajni zakon). Uz to, namjera je i da se standardiziraju, pojednostave i ujednače pravila o dostavi relevantna za sudske postupke. Pravila Zakona trebala bi se primjenjivati na odgovarajući način i na dostavu pismena državnog odvjetništva u prethodnom kaznenom postupku te kaznenom postupku. Kao dan stupanja na snagu odredaba Zakona o dostavi sudskih pismena određen je 1. siječnja 2025. godine.

1. Uvodne napomene
2. Elektronička dostava
3. Uručenje
4. Zaključne napomene

Pravila o oglašavanju, odnosno reklamiranju odvjetnika strogo su propisana i ograničena te mogu prouzročiti težu povreda dužnosti i ugleda odvjetništva, a ta povreda postoji i ako se postupa suprotno odredbama pravilnika kojim je uređena materija reklamiranja, oglašavanja i web-stranica odvjetnika.

1. Uvod i pravni izvori
2. Reklamiranje i oglašavanje na mrežnim stranicama odvjetnika
3. Kodeks odvjetničke etike

Upravljanje javnom imovinom u zemlji u kojoj je ona sveprisutna (kao u RH) jedan je od najboljih indikatora učinkovitosti javne uprave. Ako se želi učinkovito upravljati imovinom, nužno je poznati svaku nekretninu, pokretninu, poslovni udio i dr., gdje se nalazi, čemu služi, koja je njegova vrijednost, a nakon toga odrediti optimalni način raspolaganja tom imovinom. Najbolji pregled imovine omogućuje pregled imovine na jednom mjestu – baza podataka, evidencija, registar i sl. Njihovo ustrojavanje u RH često je neuspješno. Primjerice, evidencije o stanovništvu još uvijek ne postoje, pa se popis stanovništva još uvijek provodi obilaženjem domova građana, evidencije o popisima birača jednako su neuređene i predmet stalnih prijepora, a evidencije o zemljištu još uvijek razapete između dvostoljetne katastarske i zemljišnoknjižne evidencije. Jednakom metodom državna se imovina popisuje još od 1993. godine, središnji registar državne imovine prvi je put javno objavljen 2014. godine, ali podatci su nepotpuni. RH ne zna što ima u vlasništvu ni koliko vrijedi državna imovina. Opća je ocjena javnosti da je upravljanje državnom imovinom neučinkovito, nepredvidljivo, bez kriterija i racionalnog modela te kao takvo potiče korupciju. Krajem 2023. godine donesen je Zakon o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske. On donosi neke promjene u načinu raspolaganja državnim nekretninama. Može li on omogućiti prijeko potreban uspjeh?

1. Uvodno o upravljanju državnom imovinom
2. Tijela zadužena za upravljanje državnom imovinom od 1992. godine do danas

Nezakoniti grafiti kao oblik vandalizma raširena su pojava, koja je posebno uočljiva u većim gradovima, dodatno pojačana nerazmjerom između lakoće počinjenja takva djela i identificiranja odnosno kažnjavanja počinitelja te uklanjanja grafita. Zbog mnogih oblika koje mogu poprimiti, grafiti u mnogim državama mogu potpadati i pod prekršajno i pod kazneno zakonodavstvo. Donosimo pregled mjerodavnog zakonodavstva u RH, različite primjere zakonodavne prakse iz svijeta i mjere zaštite protiv grafita.

1. Uvodno
2. Uklanjanje i prevencija grafita
3. Zakonodavna rješenja u RH
4. Primjeri zakonodavstava u svijetu
5. Alternativne mjere
6. Zaključno

Slijedeći rimsku pravnu predaju majčinstvo je kao pravno priznata biološka veza majke i djeteta rijetko dvojbeno – mater semper certa est. Stoga, a sukladno zdravomu razumu, državni javni poredci vezuju utvrđivanje majčinstva uz činjenicu biološkoga prokreativnoga djelovanja, pa se predmnijeva da je djetetova majka žena koja ga je rodila. No, Ustavni sud RH ukinuo je 18. travnja 2023. odredbu koja je sadržavala tu pravnu predmjevu, a novelirani Obiteljski zakon od 31. prosinca 2023. omogućio je priznavanje majčinstva na temelju puke izjave majke (ili „majke“: nije propisao ni spol „osobe koja priznaje majčinstvo“, ni da bi ta osoba doista morala biti biološka majka). U članku se proučava proklamirane i stvarne razloge takve iznenađujuće pravne „evolucije“.

1. Zna se tko je majka
2. Neoboriva pravna predmnjeva i zakon
3. Definicije nekih pojmova
4. Usporedno pravo
5. Francuska sudska praksa
6. Britanska sudska praksa
7. Pravna znanost u Švicarskoj
8. Pravna znanost u Hrvatskoj
9. Zakonska predmnjeva majčinstva u Hrvatskoj

U članku se pokušava pronaći odgovor na pitanje kada i zašto donosimo odnosno mijenjamo zakone u Republici Hrvatskoj. Cilj je kroz pregled i analizu zakonodavne aktivnosti tijekom petogodišnjeg razdoblja utvrditi i sagledati najčešće razloge pokretanja zakonodavne inicijative. Posebno se daje osvrt na učestalost i motive za izmjenu jednih te istih zakona, kroz navođenje konkretnih primjera. Radi cjelovite obrade teme, članak sadržava i kratak prikaz zakonodavne procedure, s naglaskom na pojedine instrumente politike boljih propisa. Završno se iznose rezultati analize i zaključci u pogledu kvantitete i kvalitete zakonodavnog procesa, uz osvrt na prostor za napredak.

1. Uvod u problematiku zakonodavne aktivnosti
2. Zakonodavna procedura – od ideje do realizacije
3. Analiza zakonodavne aktivnosti od 2015. do 2019. godine
4. Kakvi se zaključci mogu izvesti

Ovim se člankom pruža pregledni uvid u razvoj sustava strateškog planiranja i upravljanja u RH. Zakon o sustavu strateškoga planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 123/17) usvojen je u Hrvatskome saboru 11. prosinca 2017. godine, čime se i formalno započelo sa sustavnim upravljanjem, praćenjem i izvještavanjem. Iz zakona je proizišla Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine (Nar. nov., br. 13/21). Dvadeset mjeseci nakon usvajanja Nacionalne razvojne strategije i pet godina nakon donošenja spomenutog zakona donesene su izmjene i dopune Zakona o sustavu strateškoga planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 151/22). Novelirani Zakon o sustavu strateškoga planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske predstavlja značajan iskorak ka kvalitetnijem upravljanju resursima u radu javne uprave i stvaranju preduvjeta za ravnomjerniji društveno-gospodarski razvoj čitave zemlje. Tim su pravnim okvirom uređeni postupci pripreme, izrade, provedbe, izvješćivanja, praćenja provedbe i učinaka te vrjednovanja akata strateškog planiranja za oblikovanje i provedbu javnih politika koje, u skladu sa svojim nadležnostima, izrađuju, donose i provode javna tijela.

1. Pregled razvoja kulture strateškoga planiranja u RH
2. Uspostava sustava strateškoga planiranja i upravljanja razvojem u RH
3. Izmjene i dopune Zakona o sustavu strateškoga planiranja i upravljanja razvojem RH
4. Usporedna analiza osnovnog zakona i njegove novele
5. Zaključak

U ovome će se članku predstaviti daljnje odredbe EU Uredbe 2022/1925 - Akta o digitalnim tržištima, kao nastavak na stručni članak objavljen u časopisu Pravo i porezi br. 12/23. U provedbi Uredbe posebno je značajno da njezina primjena ne utječe na primjenu prava tržišnog natjecanja, odnosno na čl. 101. i 102. Ugovora o funkcioniranju EU. Stoga je poseban naglasak u ovom dijelu članka stavljen na odnos ove Uredbe s propisima o pravu tržišnog natjecanja, na suradnju i koordinaciju s nacionalnim tijelima nadležnim za provedbu prava tržišnog natjecanja i suradnju s nacionalnim sudovima. Na kraju članka daje se pregled trenutačnog stanja u primjeni Uredbe i poduzetnika koji su dobili status nadzornika pristupa i koji će imati obveze propisane ovom Uredbom. Predstavljene odredbe Uredbe i koordinacija njezine provedbe stavljaju se u kontekst nacionalnog prava.

1. Odnos Uredbe – Akta o digitalnim tržištima i EU prava tržišnog natjecanja
2. Ovlasti Europske komisije u provedbi Akta o digitalnim tržištima
3. Suradnja s državama članicama u provedbi Uredbe – Akta o digitalnim tržištima
4. Trenutačno stanje stvari u provedbi Uredbe – Akta o digitalnim tržištima: utvrđeni nadzornici pristupa

1. Tražbina
2. Zabilježba
3. Predujam
4. Pisanje raspona
5. i ... te
6. Nedjeljivi razmak

I. Porez na dodanu vrijednost

• Primjena stope PDV-a od 0% na isporuku i ugradnju solarnih termalnih ploča

• Otkaz ugovora o radu
• Pravo na jubilarnu nagradu
• Privremeno zapošljavanje, ustupanje radnika
• Primjena Zakona o radu i pravilnici kojima se uređuje rad putem digitalnih radnih platformi
• Pravo koordinatora zaštite na radu za traženje na uvid dozvole za boravak i rad stranih radnika
• Upit u vezi platformskog rada
• Godišnji odmor radnika koji radi u dodatnom radu
• Raspored korištenja godišnjeg odmora
• Pregled i ispitivanje radne opreme
• Primjena odredbe čl. 12. st. 7. Zakona o radu

STVARNO PRAVO

Nadogradnja stambenog objekta / prenamjena tavanskog prostora (čl. 15. st. 4. i 25. st. 1. ZV-a u vezi s čl. 292. st. 2. i 3. ZOO-a)

• Suvlasnik može tužbom tražiti sudsku zaštitu protiv drugog suvlasnika, ako mu građenjem na suvlasničkom zemljištu (odnosno izvršenom nadogradnjom), onemogućava ili bitno ograničava obavljanje suvlasničkih ovlaštenja ili dogovoreni način obavljanja faktične vlasti i suvlasničkih ovlaštenja.

Dosjelost / vrijeme posjedovanja prije 8. listopada 1991. (čl. 30. ZV-a)

• U vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prethodnici sadašnjeg posjednika posjedovali stvar kao savjesni i zakoniti posjednici, odnosno kao savjesni posjednici.

Stjecanje prava vlasništva dosjelošću / stanovi na kojima je postojalo stanarsko pravo (čl. 159. ZV-a)

• Nositelj stanarskog prava kojem je stan dodijeljen na korištenja stekao je stanarsko pravo i pravo da mu se ta nekretnina proda u postupku propisanom Zakonom o prodaji stanova, te nije postao samostalni posjednik, a niti je posjedujući stan na temelju stanarskog prava bio savjestan posjednik i pošteni posjednik te ne može stjecati pravo vlasništva dosjelošću.

Stjecanje vlasništva ulaganjem, djelomična ništetnost ugovora o dosmrtnom uzdržavanju (& 418. Austrijskog općeg građanskog zakonika u svezi s čl. čl. 388. ZV-a)

• Ako je vlasnik zemljišta znao za građenje, pa ga nije odmah zabranio poštenom graditelju, zemljište sa zgradom koja je na njemu izgrađena pripada graditelju.

Zahtjev za izdavanje tabularne isprave (čl. 66. ZV-a)

• Na temelju pravnog posla kojim su stranke ugovorile kupoprodaju točno određenog fizičkog dijela nekretnine, stana koji se nalazi u stambenoj neetažiranoj građevini, i prema kojem, neovisno je li ili nije u ugovoru naveden i suvlasnički dio cijele nekretnine s kojim je povezan taj posebni dio, ne može osnovano zahtijevati da prodavatelj stana izda tabularnu ispravu za uknjižbu prava vlasništva na suvlasničkom dijelu cijele nekretnine, što bi u slučaju neizdavanja zamijenila presuda.

Porezno pravo – PDV

• Djelatnost člana upravnog odbora dioničkog društva te porezni status

Obvezno pravo - leasing

• Usluge koje podliježu prethodnoj ovlasti – slučaj iz hrvatske

• Godišnji obračun doprinosa – povrat doprinosa za MIO I. koji je plaćen iznad godišnje osnovice za 2023. godinu
• Umanjenje doprinosa za MIO I. stup za radnika umirovljenika
• Porezno motrište carinskog postupka 42 koji je obavljen u Sloveniji
• Porezno motrište prodaje dobara u međunarodnim vodama
• Evidencija rada korištenjem digitalnih radnih platformi
• Otkaz ugovora o radu i godišnji odmor
• Stupanje na snagu zakona koji uređuje prodaju tražbina

Objavljen je novi Pravilnik o proračunskom računovodstvu i Računskom planu. Najznačajnije izmjene koji donosi novi Pravilnik u proračunskom računovodstvu autorica predstavlja u nastavku članka. Uvodno se napominje da će puna primjena ovog Pravilnika biti od 1. siječnja 2025. godine.

1. Uvod
2. Ciljevi daljnjeg razvoja proračunskog računovodstva
3. Proširena primjena modificiranog načela nastanka događaja
4. Računovodstvene evidencije – baza za generiranje financijskih izvještaja i izvještaja o izvršenju proračuna i financijskih planova
5. Novo - objedinjena glavna knjiga proračuna
6. Zaključak

Prema pravilima financijskog izvještavanja u sustavu proračunskog računovodstva, za 2023. godinu moraju se sastaviti i predati godišnji financijski izvještaji. Prvi je rok 31. siječnja 2024. godine. O rokovima, financijskim izvještajima i obveznicima sastavljanja i predaje financijskih izvještaja za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2023. godine daje se pregled u ovom članku.

1. Uvod
2. Obrasci, rokovi i obveznici

Uz donošenje državnog proračuna za određenu proračunsku godinu na temelju posebnog zakona, mora se donijeti i zakon kojim se detaljnije propisuje izvršavanje toga državnog proračuna. Tako je donesen i Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu. U ovom članku kojemu je on predmet daje se pregled odabranih njegovih dijelova s njihovim objašnjenjima te se posebno naglašavaju različitosti u odnosu na prethodne istovrsne zakone te naglašavaju odredbe koje se odnose i na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

1. Uvod
2. Fleksibilnost u izvršavanju državnog proračuna u 2024. godini
3. Trošenje proračunskih sredstava
4. Raspisivanje javnih poziva
5. Povrat pogrešno ili više uplaćenih prihoda
6. Odredbe Zakona o izvršavanju za 2024. koje se odnose na JLP(R)S-ove
7. Zaduživanje i tekuće otplate središnjeg proračuna u 2024. godini

Kako bi se jasnije uredilo područje preuzimanja obveza po investicijskim projektima, donesena je posebna uredba. Cilj je njezina usvajanja uspostava sistematiziranih i unificiranih pravila za stručno vrednovanje te ocjenu opravdanosti i učinkovitosti investicijskog projekta u odnosu na koje proračunski korisnici državnog proračuna i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave preuzimaju obveze.

1. Uvod
2. Kategorije investicijskih projekata
3. Odabir investicijskih projekata
4. Praćenje provedbe investicijskih projekata
5. Zaključak

U proračunskom sustavu primljene nenamjenske donacije i vlastiti prihodi kako imaju poseban izvor tako imaju i posebne namjene. Donesen je već niz provedbenih propisa kojima se uređuje ostvarivanje i korištenje prethodno navedenih prihoda. Iako svi oni imaju jedinstven pristup, jer su utemeljeni na istom zakonu, među njima postoje razlike pa svaki proračunski korisnik mora pozorno utvrditi kako ostvarivati vlastite prihode i nenamjenske donacije i u što ih trošiti.

1. Uvod
2. Proračunski korisnici iz nadležnosti Ministarstva poljoprivrede
3. Proračunski korisnici iz nadležnosti Ministarstva hrvatskih branitelja
4. Hrvatska matica iseljenika
5. proračunski korisnici iz nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike
6. javne ustanove koje upravljaju nacionalnim parkovima i parkovima prirode
7. Proračunski korisnici iz nadležnosti Ministarstva mora, prometa i infrastrukture

U okviru tehnika i instrumenata za elektroničku i zbirnu nabavu predviđen je i okvirni sporazum. Nakon provedenoga jednog od postupaka javne nabave, a nakon sklapanja okvirnog sporazuma, kada nastane konkretna potreba za robom / uslugama / radovima, naručitelj sklapa ugovor na temelju okvirnog sporazuma, provedbom postupka koji je naručitelj odredio u dokumentaciji o nabavi i u sklopljenom okvirnom sporazumu.

U ovom se članku objašnjava okvirni sporazum kroz niz praksi odgovarajućih tijela odnosno nekih naručitelja.

1. Uvod
2. Svrha okvirnog sporazuma
3. Postupci javne nabave koji prethode sklapanju okvirnog sporazuma
4. Predmet okvirnog sporazuma
5. Rok sklapanja okvirnog sporazuma te broj gospodarskih subjekata s kojima se sklapa
6. Kada okvirni sporazum obvezuje na sklapanje ugovora o javnoj nabavi
7. Kriterij odabira ponude kod okvirnog sporazuma
8. Sklapanje (potpisivanje) okvirnog sporazuma
9. Okvirni sporazum i ugovor na temelju okvirnog sporazuma – obvezni sadržaj dokumentacije o nabavi
10. Postupci sklapanja ugovora na temelju okvirnog sporazuma
11. Dostava odluke o odabiru ili poništenju
12. Rok mirovanja
13. Učinak odluke o odabiru u postupku javne nabave za sklapanje okvirnog sporazuma
14. Rokovi za žalbu u slučaju sklapanja ugovora na temelju okvirnog sporazuma
15. Izmjene okvirnog sporazuma tijekom njegovog izvršenja
16. Obavijest o sklopljenim ugovorima/okvirnim sporazumima
17. Zaključno

Donesen je Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama. Donošenje tog Zakona predstavlja tek početak dugo očekivane reforme sustava plaća, nakon nekoliko prethodnih neuspjelih pokušaja. U ovom se članku govori o novostima koje donosi ovaj Zakon i načinu na koji će se njime urediti sustav plaća za oko 237.000 zaposlenih u javnom sektoru. Puna primjena ovog Zakona očekuje se s obračunom plaće za ožujak 2024. godine.

1. Uvod
2. Nedostatci dosadašnjeg sustava u području plaća u javnom području
3. Najznačajnije promjene koje donosi Zakon o plaćama
4. Zaključak

Autor u članku podsjeća na obvezu sastavljanja i predaje Izjave o fiskalnoj odgovornosti i pripadajućih priloga za 2023. godinu za nove obveznike koji su to postali donošenjem Izmjena i dopuna Zakona o fiskalnoj odgovornosti. S obzirom na to da su time obuhvaćena i neka trgovačka društva koja su u posjedu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ovim ih se člankom na to upozorava. Izjava se daje na obrascima na kojima se davala i za 2022. godinu.

1. Uvod
2. Novi obveznici sastavljanja i predaje Izjave o fiskalnoj odgovornosti
3. Sastavljanje i predaja Izjave za 2023. godinu – obveze za nove obveznike
4. Postupak i rokovi predaje Izjave o fiskalnoj odgovornosti za 2023. godinu
5. Provjera sadržaja Izjave o fiskalnoj odgovornosti
6. Zaključak

1. Visoko obrazovanje i znanstvena djelatnost
2. Regionalni razvoj
3. Proračun
4. Jedinstveni račun državnog proračuna
5. Fiskalno izravnanje
6. Porezi
7. Fiskalizacija
8. Odgoj i obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi
9. Turizam
10. Predškolski odgoj
11. Plaće
12. Obvezni odnosi
13. Upravljanje nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH
14. Državni službenici
15. Javna nabava
16. Doprinosi

Ovo je prva prijava poreza na dohodak na obrascima DOH i DOH-Z koju samostalne djelatnosti iskazuju u eurima. Godišnju poreznu prijavu na Obrascu DOH za 2023. godinu trebaju predati samostalne obrtničke djelatnosti, slobodna zanimanja i druge samostalne djelatnosti koje dohodak utvrđuju vođenjem poslovnih knjiga najkasnije do 29. veljače 2024. godine. Samostalne djelatnosti koje obavljaju djelatnost u supoduzetništvu, prijavu predaju na Obrascu DOH-Z najkasnije do 31. siječnja 2024. godine.

Obrazac DOH nije se mijenjao i njegova struktura, sadržaj i stope poreza na dohodak su isti kao i prošle godine (osim što se svote iskazuju u eurima i centima), a u Obrascu DOH-Z je promjena jer se zasebno iskazuje pozicija primitka i izdatka (pozicija 4). Utvrđenu obvezu navedeni obveznici mogu platiti do kraja veljače 2024. godine, neovisno o tome kada su predali prijavu (u siječnju ili veljači), a primjena je i u načinu izračunavanja predujma poreza na dohodak koje samostalne djelatnosti trebaju plaćati u 2024. godini.

Već tradicionalno uz siječanjski broj časopisa RRiF objavljujemo ovaj posebni PRILOG namijenjen fizičkim osobama koje obavljaju samostalnu djelatnost i vode poslovne knjige u skladu s odredbama Zakona i Pravilnika o porezu na dohodak. Sadržaj priloga objedinjuje radnje u vezi sa „završnim obračunom“ obrtnika „dohodaša“ – obračun amortizacije i sastavljanje popisa dugotrajne imovine, kontrolno-analitičke postupke u vezi s primitcima i izdatcima, sastavljanje porezne prijave – ali i niza prikaza poslovnih događaja s osvrtima na mišljenja Ministarstva financija. I ove godine u PRILOG je uključen i godišnji popis imovine obrtnika te postupanje s popisnim razlikama – manjkovima i viškovima. Posebna objašnjenja dana su i za utvrđivanje obveze doprinosa na temelju obavljanja druge djelatnosti kada fizičke osobe uz dohodak od nesamostalnog rada kod svog poslodavca s kojim imaju zaključen ugovor o radu imaju još i obrt kao „drugu djelatnost“ za koju su obvezni plaćati doprinos za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

Svi poduzetnici, a tako i samostalne obrtničke djelatnosti, provode godišnji popis krajem poslovne godine. Osim što je inventura obvezna, to je ujedno i jedna od bitnih pripremnih radnji pri izradi godišnjeg obračuna obrtničkih djelatnosti radi utvrđivanja stvarnog stanja imovine u odnosu na stanje iskazano u poslovnim knjigama. Iskazane razlike mogu bitno utjecati na dohodak fizičkih osoba neovisno o tome je li riječ o zalihama robe ili dugotrajnoj imovini. Upravo se zbog toga u ovom članku upućuje na osobitosti, kako s poreznog tako i s knjigovodstvenog motrišta, na dopuštene i prekomjerne gubitke – manjkove na robi te zalihama koje se utvrđuju u godišnjem popisu fizičkih osoba – dohodaša.

1. Uvod
2. Odluke o dopuštenoj visini kala, rastepa, kvara i loma koje primjenjuju obrtničke djelatnosti
3. Što popisuju samostalne obrtničke djelatnosti
4. Kako treba postupati s utvrđenim viškovima i manjkovima kod dohodaša
5. Primjer evidentiranja utvrđenih viškova i manjkova u poslovnim knjigama dohodaša
6. Zaključak

1. Pojam i vrste dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine
2. Popis dugotrajne imovine – Obrazac DI
3. Nabava dugotrajne materijalne imovine
4. Nabava dugotrajne materijalne imovine na financijski leasing
5. Ulaganje dugotrajne imovine u obrt
6. Amortizacija
7. Otuđenje dugotrajne imovine
8. Praktični primjer obračuna i knjiženja amortizacije za 2023. godinu

Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu obrtničku djelatnost te djelatnost slobodnih zanimanja, prema Zakonu i Pravilniku o porezu na dohodak trebaju utvrđivati dohodak na temelju podataka iz poslovnih knjiga i evidencija, i to prema načelu blagajne. Kontrolu primitaka i izdataka potrebno je provesti kako bi prijava poreza na dohodak na Obrascu DOH-Z i Obrascu DOH bila točna i vjerodostojna.

Ovo je prva prijava poreza na dohodak na Obrascu DOH i Obrascu DOH-Z koju samostalne djelatnosti iskazuju u eurima. Međutim, u odnosu na prethodnu 2022. godinu, nema značajnih promjena u evidentiranju primitaka i izdataka i načinu utvrđivanja porezne obveze. U nastavku se daje pregled primitaka i izdataka te ostalih obveza u vezi sa sastavljanjem i pripremom godišnje porezne prijave za samostalne obrtničke djelatnosti za 2023. godinu.

1. Evidentiranje primitaka i izdataka obrtnika i slobodnih zanimanja u poslovnim knjigama za 2023. godinu
2. Evidentiranje poslovnih primitaka u poslovnim knjigama
3. Evidentiranje poslovnih izdataka

Ovo je prva prijava poreza na dohodak na obrascima DOH i DOH-Z koju samostalne djelatnosti iskazuju u eurima. Godišnju poreznu prijavu na Obrascu DOH za 2023. godinu trebaju predati samostalne obrtničke djelatnosti, slobodna zanimanja i druge samostalne djelatnosti koje dohodak utvrđuju vođenjem poslovnih knjiga najkasnije do 29. veljače 2024. godine. Samostalne djelatnosti koje obavljaju djelatnost u supoduzetništvu, prijavu predaju na Obrascu DOH-Z najkasnije do 31. siječnja 2024. godine. Napominjemo da u odnosu na utvrđivanje dohotka samostalnih djelatnosti za prethodnu, 2022. godinu, nema značajnih promjena pri izradi godišnje porezne prijave za 2023. godinu.

U nastavku se daje primjer utvrđivanja dohotka od obavljanja samostalne obrtničke djelatnosti i godišnja porezna prijava na obrascima DOH i DOH-Z za 2023. godinu.

1. Zakonski okvir u vezi s predajom godišnje porezne prijave samostalnih djelatnosti
2. Zaključivanje Obrasca KPI i utvrđivanje dohotka i porezne osnovice na Obrascu DOH-Z i Obrascu DOH za 2023. godinu
3. Utvrđivanje dohotka od obavljanja zajedničke djelatnosti na Obrascu DOH-Z
4. Utvrđivanje godišnje porezne osnovice poreza i prireza na Obrascu DOH
5. Ostale obveze obrtnika i slobodnih zanimanja
6. Posebnosti pri utvrđivanju dohotka od obrtničkih, slobodnih i drugih samostalnih djelatnosti − za obrtnike koji nisu obveznici PDV-a

Fizičkim osobama koje obavljaju samostalnu djelatnost propisima je dopušteno uz radni odnos obavljati i samostalnu djelatnost. U smislu obračunavanja doprinosa za obvezna osiguranja, djelatnost koja se obavlja uz radni odnos smatra se drugom djelatnošću, za razliku od poreznih obveznika koji obavljaju samostalnu djelatnost kao svoje jedino i glavno zanimanje koji su obvezni osiguranici te svoje doprinose podmiruju prema propisanoj osnovici. Oporezivanje samostalne djelatnosti obavlja se putem poslovnih knjiga te se oporezuje porezom na dohodak na jednak način kao što bi se oporezivanje obavljalo da fizička osoba obavlja samostalnu djelatnost kao svoje jedino i glavno zanimanje. Porezni obveznici koji samostalnu djelatnost obavljaju kao drugu djelatnost, po toj osnovi sami obračunavaju doprinose u Obrascu DOH.

1. Obračun doprinosa za osobe koje samostalnu djelatnost obavljaju kao jedino zanimanje
2. Obračun doprinosa za osobe koje samostalnu djelatnost obavljaju uz radni odnos

1. Obveznici sastavljanja i predaje godišnjih financijskih izvještaja
2. Valuta u kojoj se sastavljaju i predaju godišnji financijski izvještaji za 2023. godinu
3. Svrha i rokovi predaje godišnjih financijskih izvještaja
4. Predaja prijave poreza na dobitak

1. Uvod
2. Naknade za općekorisne funkcije šuma
3. Članarine turističkim zajednicama
4. Spomenička renta
5. Članarina Hrvatskoj gospodarskoj komori

1. Temeljne napomene
2. Porezno motrište amortizacije
3. Obračun amortizacije
4. Početak i završetak obračuna amortizacije
5. Porezno priznata amortizacija
6. Promjena računovodstvene procjene
7. Porezno nepriznata amortizacija
8. Amortizacija osobnih automobila
9. Amortizacija revalorizirane imovine
10. Amortizacija vrijednosno usklađene imovine
11. Privremeno nepriznati trošak amortizacije
12. Amortizacija imovine s pravom korištenja

1. Uvod
2. Pripremne radnje za izradu godišnjeg obračuna
3. Zaključna knjiženja u vezi s rashodima koja prethode sastavljanju Računa dobitka i gubitka za 2023. godinu
4. Zaključna knjiženja u vezi s prihodima
5. Razlika prihoda i rashoda te utvrđivanje računovodstvenog dobitka (gubitka)
6. Primjer sastavljanja računa dobitka i gubitka za 2023. godinu

1. Uvod
2. Sastavljanje bilance na dan 31. prosinca 2023. godine

1. Uvod
2. Tko je obveznik podnošenja prijave poreza na dobitak
3. Tko nije obvezan podnijeti prijavu poreza na dobitak
4. Dokumentacija koja se predaje Poreznoj upravi
5. Porez po odbitku
6. Razdoblje za koje se utvrđuje porez na dobitak
7. Promjena načina utvrđivanja osnovice poreza na dobitak
8. Sastavljanje godišnje prijave poreza na dobitak – Obrazac PD
9. Zaključna knjiženja obveze poreza na dobitak i dobitka poslovne godine
10. Postupanje s plaćenim predujmovima i zatvaranje obveze po konačnom obračunu za 2023. godinu
11. Odgođena porezna imovina na temelju privremeno nepriznatih troškova
12. Praktični primjeri za sastavljanje Obrasca PD

1. Obveznici predaje Obrasca PD-IPO
2. Povezane osobe s poreznog motrišta
3. Podatci koji se unose u Obrazac PD-IPO
4. Primjer popunjavanja Obrasca POD-IPO

1. Uvod
2. Sastavljanje izvještaja o ostalom sveobuhvatnom dobitku

1. Izvještaj o novčanim tokovima
2. Vrste novčanih tokova
3. Specifičnosti sastavljanja izvještaja o novčanim tokovima
4. Metode sastavljanja izvještaja o novčanim tokovima

1. Uvod
2. Zahtjevi HSFI-ja i MSFI-ja
3. Sastavljanje izvještaja o promjenama kapitala

1. Uvodne napomene
2. Minimalan sadržaj bilježaka uz financijske izvještaje za mikro i male poduzetnike

1. Uvodne napomene
2. Opći podatci (HSFI 1.42)
3. Bilješke uz financijske izvještaje

1. Tko su obveznici plaćanja doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti
2. Kako iskazati obvezu doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti na Obrascu PD-DOP
3. Primjeri utvrđivanja obveze doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti u Obrascu PD-POD
4. Uplatni računi za doprinose po osnovi obavljanja druge djelatnosti

1. Uvodne napomene
2. Kontrolirana inozemna društva i obveza uključivanja njihova dobitka u poreznu osnovicu tuzemnoga poreznog obveznika
3. Izračun dobitka kontroliranoga inozemnog društva i uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu
4. Obveza podnošenja Izvješća o dobiti kontroliranog inozemnog društva – Obrasca PD-KID
5. Objašnjenje pojedinih pozicija Izvješća o dobiti kontroliranog inozemnog društva – Obrasca PD-KID
6. Primjer izračuna dobitka kontroliranog inozemnog društva

Izmjene Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima objavljene su u Nar. nov., br. 114/23. koje donose novosti pri obračunu plaće, ali i drugih primitaka koji se ostvaruju prema drugim izvorima dohodaka. Na portalu e-Savjetovanje u trenutku pisanja ovog članka nalaze se prijedlog Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak i prijedlog Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o doprinosima. Neke odredbe navedenih propisa stupit će na snagu od 2. prosinca 2023. godine jer tada stupaju na snagu odredbe Zakona izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima (Nar. nov., br. 114/23.), što znači da će se pri isplatama nekih primitaka novi način obračuna plaće primjenjivati već pri isplatama u prosincu 2023. godine. Više o tome i o obračunu plaće i drugih dohodaka u 2024. godini pročitajte u nastavku.

Napomena! Ovaj je članak pisan prema prijedlogu propisa koji su objavljeni na e-Savjetovanju. Do konačne objave propisa moguće su izmjene u odnosu na objavljeni tekst Pravilnika.

1. Uvod u obračun plaće u 2024. godini
2. Na koje se primitke (ne) može koristiti umanjenje osnovice za obračun doprinosa
3. Utvrđivanje osobnog odbitka i obračun poreza na dohodak
4. Obračun plaće za radnike koji rade u nepunom radnom vremenu
5. Obračun plaće za članove uprave u radnom odnosu u društvu u kojemu obavljaju svoju funkciju
6. Obračun plaće kada je radnik na bolovanju – naknada plaće je niža od osnovice za obračun bolovanja
7. Isplata plaće za prosinac 2023. u prosincu 2023. godine
8. Obračun drugog dohotka u 2024. godini
9. Porezni položaj napojnica u uslužnim djelatnostima

Na portalu za savjetovanje s javnošću (e-Savjetovanje) nalazi se prijedlog Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak (dalje: Pravilnik) i prijedlog Pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o doprinosima. Dio odredaba Pravilnika i Pravilnika o doprinosima primjenjivat će se od 2. prosinca 2023. godine jer tada stupaju na snagu odredbe Zakona izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima (Nar. nov., br. 114/23.), na koje se one vežu, a koje se odnose na primjenu i način iskazivanja umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje.

S druge strane, dio odredaba Pravilnika koji je vezan za primjenu Zakona izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 114/23.), dalje: Zakon), primjenjivat će se od 2. siječnja 2024. godine kao i dio Pravilnika o doprinosima. Također, zbog ukidanja prireza te povećanja poreznih stopa vezanih za paušalno oporezivanje, prema novim odredbama Zakona prilagođavaju se i druga dva Pravilnika: Pravilnik o izmjenama Pravilnika o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti i Pravilnik o izmjenama Pravilnika o paušalnom oporezivanju djelatnosti iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu. Više o načinu primjene i načinu iskazivanja umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje u Obrascu JOPPD te ostalim izmjenama u pravilnicima govorimo u nastavku.

1. Izmjene pravilnika o paušalnom oporezivanju
2. Novosti s motrišta propisa o oporezivanju dohodaka

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu izrađen je ponajprije zbog usklađenja s pravnom stečevinom Europske unije kojom je uvedena obveza izrade izvješća o informacijama o plaćenom porezu na dobitak sa svrhom povećanja transparentnosti i javnog nadzora nad plaćenim porezom na dobitak, za poduzetnike koji posluju na području više država članica i čiji prihod odnosno konsolidirani prihod premašuje 750 milijuna eura. Uz to, dodane su odredbe koje uređuju kada je moguće koristiti funkcijsku valutu koja je različita od eura, dopunjeno je nefinancijsko izvješće te je bolje uređen status kreditnih unija. U članku se daje pregled najvažnijih izmjena koje će stupiti na snagu 1. siječnja 2024. godine.

1. Uvod
2. Izvješće o informacijama o plaćenom porezu na dobitak
3. Sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja u funkcijskoj valuti različitoj od eura
4. Dopuna u dijelu objave nefinancijskog izvješća
5. Proširena je primjena Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja
6. Kreditne unije postaju obveznicima javne objave
7. Najava donošenja novoga Hrvatskog standarda financijskog izvještavanja
8. Umjesto zaključka

Troškovi promidžbe i reprezentacije mogu nastati kod poduzetnika tijekom cijele poslovne godine, ali, u pravilu, češće nastaju krajem poslovne godine. Iako i jedni i drugi nastaju u cilju boljeg poslovanja društva, oni ne uživaju jednak porezni položaj. Naime, troškovi promidžbe porezno su priznati u cijelosti, dok se troškovi reprezentacije priznaju samo djelomično – u visini od 50 %. Neki od tih troškova mogu nastati davanjem darova male vrijednosti na koje se ne obračunava PDV, dok je u nekim slučajevima potrebo obračunati PDV.

Autor u ovome članku obrazlaže porezni položaj troškova promidžbe i reprezentacije te daje razne primjere računovodstvenog evidentiranja takvih troškova.

1. Uvod
2. Porezni položaj troškova promidžbe
3. Porezni položaj troškova reprezentacije
4. Promidžba, reprezentacija i uzorci s motrišta PDV-a
5. Računovodstveno praćenje troškova promidžbe
6. Računovodstveno praćenje troškova reprezentacije
7. Računovodstveno praćenje troškova danih uzoraka
8. Zaključak

Praksa prefakturiranja troškova vrlo je zastupljena u poslovanju poreznih obveznika u RH. Često je riječ o tome da porezni obveznici plaćaju račune za isporuke koje nisu primili i dalje ih prefakturiraju društvima na koja se ti računi odnose. Međutim, česti su i slučajevi da društva uz isporučene usluge prefakturiraju i određene troškove koji su nastali u okviru pružanja ugovorene usluge. Autorica u članku obrazlaže računovodstveno i porezno motrište prefakturiranih troškova. Uz to, daje primjere takvih troškova koji se najčešće pojavljuju u poslovnoj praksi.

1. Uvod
2. Računovodstveno praćenje troškova
3. Prefakturirani troškovi s motrišta poreza na dobitak
4. Prefakturirani troškovi s motrišta PDV-a
5. Prefakturiranje troškova prijevoza
6. Prefakturiranje troškova ugostiteljskih usluga
7. Prefakturiranje troškova najma i zakupa nekretnina
8. Prefakturiranje troškova smještaja u hotelima i objektima slične namjene
9. Prefakturiranje troškova vezanih za leasing vozila
10. Nadoknada troškova koji se smatraju dijelom nove isporuke dobara ili usluga
11. Nadoknada troškova ovrhe
12. Zaključak

Zakon o računovodstvu propisuje obvezu provedbe godišnjeg popisa imovine i obveza za sve obveznike poreza na dobitak, ali ne uređuje način provedbe. Na temelju odluke uprave društva provodi se popis imovine i obveza te se knjiže popisne razlike ovisno o njihovu računovodstvenom i poreznom položaju. Porezni položaj popisnih razlika ovisi ponajprije o uzroku njihova nastanka i utvrđenoj odgovornosti. O specifičnostima organizacije i provedbe popisa imovine i obveza te o poreznom položaju i računovodstvenom postupanju s popisnim razlikama na imovini kod obveznika poreza na dobitak, pročitajte u nastavku članka.

1. Obveza provedbe godišnjeg popisa imovine i obveza
2. Provedba popisa imovine i obveza
3. Popisne razlike na imovini
4. Postupanje s popisnim razlikama
5. Računovodstveno praćenje popisnih razlika
6. Zaključak

Manjak koji radnik u radnom odnosu ili u vezi s radnim odnosom prouzroči poslodavcu, na prvi se pogled čini da ga je jednostavno naplatiti. No da bi ta naplata bila u skladu sa zakonom, trebaju biti ispunjeni propisom ustanovljeni uvjeti. Na što točno poslodavac mora paziti prilikom predmetne naplate, u kojim rokovima i koje sve uvjete mora ispuniti, sažeto pišemo u nastavku članka.

1. Uvod
2. Uvjeti za valjano i zakonito namirenje manjkova
3. Neki mogući načini radnikova namirenja poduzetnika – poslodavca
4. Sankcije

Završetak poslovne godine vezan je za pripreme za sastavljanje godišnjih financijskih izvješća. Priprema za sastavljanje godišnjih izvješća je provjera ispravnosti provedenih knjiženja na računima glavne knjige i ispravak utvrđenih pogrešaka. Stoga smo pripremili pregled kontrolno-analitičkih postupaka po razredima računskog plana kako bi postupak kontrole bio učinkovitiji.

1. Provjera knjigovodstvenih stanja na računima dugotrajne imovine
2. Provjera knjigovodstvenih stanja na računima novčanih sredstava, kratkotrajne financijske imovine i potraživanja
3. Provjera knjigovodstvenih stanja na računima razreda 2
4. Provjera stanja i postupaka na računima kratkotrajne imovine – zalihe sirovina i materijala, rezervnih dijelova i sitnog inventara
5. Provjere na računima troškova prije izrade računa dobitka i gubitka
6. Provjera na računima proizvodnje, biološke imovine, gotovih proizvoda, robe i dugotrajne imovine namijenjene prodaji
7. Provjera knjigovodstvenih stanja na računima prihoda i rashoda (70 − 78)
8. Provjera na računima kapitala i pričuva (90 – 96) i izvanbilančnih zapisa (99)

Proizvodna trgovačka društva često su specijalizirana za proizvodnju prema željama i potrebama kupaca. Riječ je o proizvodnji po narudžbi koja se računovodstveno prati putem sustava radnih naloga. Radni nalog kao privremeni nositelj troška „skuplja“ sve troškove kako bi se nakon završetka procesa proizvodnje utvrdila cijena proizvodnje. Dorada tuđih proizvoda ili robe predstavlja pružanje proizvodnih usluga. Kroz praktikum prikazujemo specifičnosti računovodstvenog praćenje proizvodnje po narudžbi i usluge dorade proizvoda.

1. Računovodstveno evidentiranje proizvodnje po radnom nalogu
2. Računovodstveno praćenje usluge dorade tuđih proizvoda
3. Zaključak

U ovom se proračunskom praktikumu na računima glavne knjige razmatra prodaja suvenira u muzeju i reklasifikacija sitnog inventara u dugotrajnu nefinancijsku imovinu. Smatramo da se prodaja suvenira ne bi trebala u prihodnoj strani uključiti u prihode od pružanja usluga nego u prihode od prodaje proizvoda. Proračunski propis zahtijeva iskazivanje prenamjene (prevođenja, reklasifikacije) jedne vrste imovine u drugu vrstu imovine uz korištenje računa promjene u vrijednosti imovine.

1. Prodaja suvenira u muzeju
2. Reklasifikacija imovine

U ovom se praktikumu na računima glavne knjige u neprofitnom računovodstvu bilježe promjene koje su povezane s iskazivanjem obračunanog poreza na dobitak ako je neprofitna organizacija obveznik plaćanja poreza na dobitak na temelju obavljanja gospodarske djelatnosti. Porez na dobitak neprofitne organizacije mogu, ako ispunjavanju propisima postavljene pretpostavke, plaćati i paušalno. Iskazivanje plaćenih predujmova i obračuna poreza na dobitak i pri paušalnom i pri „redovnom“ oporezivanju je istovrsno. Razlike nastaju samo u okolnosti kada kod „redovitog“ oporezivanja nije godišnja obveza poreza na dobitak utvrđena u roku koji omogućuje njezino pravodobno uključivanje u financijske izvještaje za tekuću izvještajnu godinu. Naime, krajnji rok obračuna poreza na dobitak pri „redovnom“ oporezivanju i krajnji rok predaje financijskih izvještaja za izvještajnu godinu za koju se utvrđuje obveza poreza na dobitak se ne podudaraju.

1. Paušalni porez na dobitak
2. Porez na dobitak na temelju razlike prihoda i rashoda

Za razdoblja u kojima radnik ne radi zbog opravdanih razloga određenih zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, ima pravo na naknadu plaće. U članku autor članka obrađuje vrste naknada plaća i određivanje visine naknade.

1. Uvod
2. Visina naknade plaće
3. Naknada plaće za godišnji odmor
4. Visina naknade za plaćeni dopust
5. Koji primitci ulaze u naknadu plaće
6. Obveza ugovaranja i isplate naknade plaće u bruto-svoti
7. Način i rok isplate naknade plaće
8. Isplatna lista
9. Način utvrđivanja naknade plaće i primjer obračuna naknade plaće

U vrijeme božićnih i novogodišnjih blagdana radnicima i djeci radnika uobičajeno se daruju prigodne nagrade u novcu i naravi. Neoporeziva svota koja se može isplatiti radnicima kao prigodna nagrada (npr. božićnica ili regres u vrijeme božićnih blagdana) je 663,62 €, dar djeci 132,73 € i dar u naravi 132,72 € godišnje. Božićnica i ostale prigodne nagrade ne isključuju neoporezivu isplatu nagrade za radne rezultate u svoti od 995,43 € godišnje. Više o svemu u nastavku članka.

1. Porezni pregled nagrada u vrijeme Božića
2. Božićnica
3. Dar djetetu do 15 godina života
4. Dar u naravi
5. Pravo na isplatu prigodnih nagrada
6. Isplata oporezivih nagrada zaposlenicima
7. Isplata oporezive božićnice mladoj osobi
8. Isplata prigodnih nagrada obrtnicima

U prošlom broju časopisa pisali smo o godišnjem obračunu poreza na dohodak. Za poslodavca koji ne sastavi godišnji obračun poreza na dohodak i prireza iz plaće propisana je prekršajna kazna u svoti od 1.320,00 do 6.630,00 €. Nakon provedenoga godišnjeg obračuna plaće poslodavac može naknadno uočiti pogrešku u obračunu ili nakon provedenoga godišnjeg obračuna može doći do naknadne isplate nekoga oporezivog primitka te zbog toga treba provesti reobračun godišnjeg obračuna plaće. Poslodavac je obvezan ispraviti ili izraditi novi Obrazac JOPPD i vratiti radniku više obustavljeni i uplaćeni porez ili je obvezan manje plaćeni porez na dohodak naknadno obustaviti od primitaka po osnovi nesamostalnog rada i/ili uplatiti. Više o tome pišemo u nastavku.

1. Tko mora sastaviti konačni obračun
2. Ponovno sastavljanje godišnjeg obračuna
3. Ispravak godišnjeg obračuna plaće

Kolektivni ugovor za graditeljstvo je obvezujući za sve one poslodavce koji su registrirani i bave se djelatnosti u području F (NKD 2007); Građevinarstvo prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti. KU i sve njegove izmjene i dopune obvezni su primjenjivati svi poslodavci bez obzira na to jesu li potpisnici te bez obzira na način na koji zapošljavaju radnike (jesu li obrtnici, društva, profesionalne samostalne djelatnosti itd.).

U članku se bavimo primjenom KU-a kod utvrđivanje svote ukupne bruto-plaće koju je poslodavac obvezan isplatiti radniku. Pri tome uzimamo u obzir isključivo odredbe KU-a, a naglašavamo da su prava radnika koja se uređuju KU-om najniža razina prava kojih se poslodavci trebaju držati. To znači da poslodavci mogu radniku omogućiti i veća prava u odnosu na odredbe KU-a, ali ne mogu manja. Autorica u članku na primjerima pokazuje kako poslodavac treba utvrditi ukupnu bruto-plaću u različitim situacijama u kojima KU daje pravo radnicima na uvećanje osnovne plaće ili povećanje cijene sata rada.

1. Uvod
2. Što se smatra plaćom prema odredbama KU-a
3. Dodatci na plaću radnika
4. Naknade plaće prema odredbama KU-a
5. Minimalna plaća i tarifni stavovi prema KU-a

Obrazac PDV za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske 2023. godine – 12. Obrazac PDV obveznici PDV-a trebaju predati najkasnije do 20. siječnja 2024. godine. U ovoj prijavi porezni obveznik treba provesti sva usklađenja i ispravke za tu kalendarsku godinu te voditi računa o uobičajenim pravilima sastavljanja svakog Obrasca PDV. To znači da osim obveze ispravka PDV-a pri izlasku / ulasku u sustav PDV-a, porezni obveznici koji dijele pretporez trebaju provesti usklađenje priznatog pretporeza tijekom 2023. godine te izračunati novi postotak priznavanja pretporeza za 2024. godinu. Sve navedeno odnosi se na „dohodaše“ i „dobitaše“. Napominjemo da se način i pravila sastavljanja 12. Obrasca PDV za 2023. godinu nisu promijenila u odnosu na prethodnu godinu.

1. Uvod
2. Temeljne odredbe u vezi sa sastavljanjem 12. Obrasca PDV za 2023. godinu
3. obveze u vezi s podjelom pretporeza iz ulaznih računa – ispravak pretporeza
4. Na koga se odnosi obveza ispravka pretporeza za gospodarska dobra u 12. Obrascu PDV
5. Zaključivanje poreznih evidencija − knjige I-RA i U-RA i povezanost s knjigovodstvenim računima
6. Utvrđivanje obveze PDV-a u posljednjem razdoblju oporezivanja kalendarske godine u računovodstvenim evidencijama – prema izdanim računima
7. Obrazac PDV za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine – prosinac 2023. godine
8. Utvrđivanje obveze PDV-a u 12. obrascu pdv za obveznike koji utvrđuju obvezu prema naplaćenim naknadama
9. Zaključne napomene

Osim na području Republike Hrvatske (dalje: RH) hrvatski porezni obveznici mogu obavljati izvoz dobara u treće zemlje u drugim zemljama članicama Europske unije (dalje: EU). Autorica u članku obrazlaže porezno motrište izvoza dobara hrvatskih poreznih obveznika iz drugih zemalja članica EU-a u treće zemlje ovisno o tome je li hrvatski porezni obveznik registriran za potrebe PDV-a u zemlji članici iz koje se obavlja izvoz ili ne. Navedeno objašnjava na primjerima iz poslovne prakse.

1. Uvod
2. Registracija za potrebe PDV-a stranih poreznih obveznika pri izvozu dobara iz drugih zemalja članica EU-a
3. Primjeri računovodstvenog praćenja izvoza dobara u drugim zemljama članicama EU-a
4. Izvoz dobara i „lažni“ trostrani poslovi
5. Premještanje dobara u drugu zemlju članicu EU-a i izvoz dobara iz te druge zemlje
6. Zaključak

Odluku o prijelazu na oporezivanje prema izdanim računima ili naplaćenim naknadama poduzetnici donose samo na kraju tekuće godine za sljedeću godinu, odnosno ako su zadovoljili uvjet iz Zakona o PDV-u ili dobrovoljno na početku poslovanja. Odluka o promjeni načina utvrđivanja obveze PDV-a i prava na pretporez najčešće je povezana s prijelazom s dobitaša na dohodaša i obratno, ako je ispunjen uvjet iz Zakona o porezu na dobit, no ne mora biti. Prag za prijelaz dohodaša u dobitaša i obratno, prema Zakonu o porezu na dobit, određen je u visini primitaka od 1.000.000,00 € u prethodnoj godini. Međutim, s motrišta PDV-a, za utvrđivanje obveze PDV-a prema naplaćenim naknadama propisan je prag – vrijednost isporuka dobara i usluga u prethodnoj kalendarskoj godini u svoti do 2.000.000,00 € bez PDV-a. U ovom se članku obrazlažu obveze i porezne posljedice pri prijelazu s utvrđivanja obveze PDV-a i priznavanja pretporeza na temelju izdanih računa na naplaćene i obratno.

O obvezama koje proizlaze s motrišta propisa o porezu na dohodak i o porezu na dobitak pri prijelazu dohodaša u dobitaša pišemo u zasebnom članku u ovom broju časopisa RRiF, u rubrici Obrtništvo i slobodna zanimanja.

1. Uvod
2. Obveze PDV-a poduzetnika koji utvrđuje obvezu prema naplaćenim naknadama pri prijelazu na utvrđivanje obvezu PDV-a prema izdanim računima u 2024. godini
3. Obveze poreznih obveznika koji utvrđuje obvezu prema izdanim računima, a u 2024. godini će utvrđivati obvezu prema naplaćenim naknadama

Autorica u članku obrazlaže možebitne predmete poreznog nadzora primjenom poreznih propisa i Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. Pri tome objašnjava provedbu poreznog nadzora za obračun poreza na dobitak, poreza na dodanu vrijednost, poreza na dohodak, za primjenu propisa iz područja fiskalizacije i za primjenu propisa iz područja sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.

1. Uvod
2. Provedba poreznog nadzora
3. Zaključne napomene
4. Dopustivost poreznog nadzora
5. Porezna zastara
6. Predmet poreznog nadzora
7. Primjeri predmeta poreznog nadzora
8. Zaključak

Tijekom poreznog nadzora porezno tijelo i porezni obveznik mogu do uručenja zapisnika o obavljenom poreznom nadzoru sklopiti poreznu nagodbu. Uvjet za sklapanje porezne nagodbe je prihvaćanje novoutvrđenih obveza u postupku poreznog nadzora te odricanje od prava na korištenje pravnih lijekova poreznog obveznika.

Ako su u postupku poreznog nadzora porezne obveze utvrđene procjenom, tada porezno tijelo može sklapanjem porezne nagodbe smanjiti novoutvrđenu poreznu obvezu za 5 % koja se sastoji od glavnice i zatezne kamate. Međutim, na preostalu svotu novoutvrđenih obveza nakon smanjenja za 5 %, ovisno o ugovorenoj svoti i roku plaćanja, mogu se još dodatno smanjiti utvrđene zatezne kamate.

Porezna nagodba ima snagu izvršnog rješenja donesenog u postupku poreznog nadzora, a može se sklopiti i za dio novoutvrđenih poreznih obveza.

1. Uvod
2. Što se smatra novoutvrđenim obvezama u postupku poreznog nadzora
3. Uvjeti za sklapanje porezne nagodbe
4. Smanjenje zateznih kamata i rokovi plaćanja novoutvrđenih obveza
5. Zaključni razgovor s poreznim obveznikom
6. Primjer izračuna novoutvrđenih obveza u kojima je porezna osnovica utvrđena procjenom
7. Mogućnost sklapanja porezne nagodbe za dio novoutvrđene porezne obveze
8. Zaključak

1. Jačanje izvansudskog rješavanja potrošačkih sporova
2. Njemačka uvodi globalni minimalni porez na dobitak
3. Danska će dodatno oporezivati zrakoplovne karate
4. Na redu globalno oporezivanje milijardera
5. Francuska pooštrava pravila za inozemna ulaganja u kompanije
6. Ipak labavija EU-ova pravila oko zagađenja koja uzrokuju vozila
7. Frankfurt kao sjedište EU-a za borbu protiv pranja novca
8. Postignut konačni dogovor o EU-ovu digitalnom novčaniku

U članku razmatramo problematiku profitabilnosti koju ostvaruju trgovci kod prodaje robe (na veliko). Naime, kod ugovaranja prodajne cijene postižu se različite marže (razlika u cijeni) u odnosu na različite kupce. U nekim se slučajevima u odnosu s kupcima ostvaruju minimalne razlike u cijeni ili čak gubitak s obzirom na naknadne popuste ili duge rokove naplate tražbina, povećane reklamacije koje nastaju kod nekih kupaca i dr. Analiza profitabilnosti može otkriti koje prodajno osoblje provodi politiku prodaje, a koje ne pridonosi profitabilnosti društva. Riječ je o analizi profitabilnosti pojedine robe, a ne o analizi poslovanja trgovačkog društva. Dobiveni podatci za upravu društva trebali bi biti poslovna tajna.

1. Pristup
2. Primjer izračuna profitabilnosti kupca
3. Koeficijent obrtaja tražbina od kupaca
4. Optimalizacija bilance na dijelu tražbina od kupaca
5. Procjena rizika neplateži tražbina od kupaca
6. Rizik prodaje ili spremnost prihvaćanja problema dužnika
7. Zaključak

Samostalne djelatnosti mogu izabrati paušalno plaćanje poreza na dohodak ako nisu upisane u registar obveznika PDV-a te ako im ukupni godišnji primitci po osnovi te djelatnosti u poreznom razdoblju ne prelaze svotu od 39.816,84 €. Kod paušalnog oporezivanja samostalne djelatnosti unaprijed je određena porezna osnovica na koju se plaća porez na dohodak tijekom poreznog razdoblja prema poreznim razredima. Međutim, konačna porezna obveza utvrđuje se prema ostvarenom prometu iskazanom na novom Obrascu PO-SD odnosno PO-SD-Z za zajednički obrt, koji se za 2023. godinu dostavljaju nadležnoj ispostavi PU najkasnije do 15. siječnja 2024. godine.

Opširnije o obvezama paušalista i predaji propisanih obrazaca može se pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Koje samostalne djelatnosti mogu plaćati porez paušalno
3. Uvjeti za paušalno plaćanje poreza
4. Utvrđivanje godišnjega paušalnog poreza i rokovi plaćanja
5. Koje su svote doprinosa trebali plaćati paušalisti za 2023. godinu
6. Postupanje kod promjene uvjeta za oporezivanje
7. Podnošenje izvješća za 2023. godinu za paušaliste

Fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost – bez obzira na to je li riječ o obavljanju djelatnosti s osnove obrta, samostalnoga profesionalnog zanimanja, poljoprivrede i šumarstva i drugih nespomenutih djelatnosti – ako utvrđuju poreznu osnovicu na temelju razlike između primitaka i izdataka iskazanim u poslovnim knjigama propisanim Zakonom o porezu na dohodak, u poreznom su smislu izjednačene. No, ako su navedene osobe u 2023. godini ostvarile primitke evidentirane u Knjizi primitaka i izdataka u svoti od 1.000.000,00 € i većoj od te svote (bez PDV-a), obvezni su od 1. siječnja 2024. godine umjesto poreza na dohodak plaćati porez na dobitak u skladu sa Zakonom o porezu na dobit. Tu promjenu načina oporezivanja od 1. siječnja 2024. godine mogu učiniti navedeni obveznici poreza na dohodak prema vlastitoj odluci bez obzira na svotu ostvarenih primitaka u 2023. godini. S obzirom na to da je riječ o značajnoj promjeni ne samo u načinu oporezivanja nego i vođenju poslovnih knjiga, potrebno je detaljno objasniti takav postupak. O tome pročitajte u ovom članku.

1. Uvodne napomene
2. Može li fizička osoba, obveznik poreza na dohodak, održati kontinuitet djelatnosti kao trgovačko društvo
3. Sastavljanje početne bilance
4. Ispravak dobitka na kraju prve godine poslovanja obveznika poreza na dobitak
5. Kako postupiti kada su u početnoj bilanci iskazane veće obveze od imovine
6. Može li porezni gubitak ostvaren u prethodnoj godini u sustavu poreza na dohodak smanjiti osnovicu poreza na dobitak ostvaren u prvoj godini u sustavu poreza na dobitak
7. Doprinosi obrtnika obveznika poreza na dobitak te mogućnost isplate poduzetničke plaće
8. Povratak obveznika poreza na dobitak na plaćanje poreza na dohodak
9. Promjena u plaćanju doprinosa

Bilježenje poslovnih događaja obrtnika – obveznika poreza na dohodak koji istodobno obračunavaju PDV-a prema naplaćenim naknadama, postaje iznimno zahtjevno. Primjena načela blagajne povoljna je za obrtnike jer obveza za PDV nastaje tek kada je kupac podmirio račun odnosno pretporez tek kada su podmireni ulazni računi na temelju kojih postoji pravo priznavanja pretporeza. Međutim, praćenje novčanog toka u poreznim evidencijama u području PDV-a i poreza na dohodak čini se složenijim u odnosu na knjiženje poslovnih događaja kod poduzetnika koji primjenjuju Zakon o računovodstvu. U ovom članku detaljnije pojašnjavamo poslovanje obrtnika koji obavljaju trgovinu na veliko, i to s motrišta poreznih propisa, ali i primjene Zakona o trgovini.

1. Uvjeti za obavljanje djelatnosti trgovine
2. Poslovne knjige i porezne evidencije koje vode obrtnici – trgovci
3. Nabava trgovačke robe
4. Predujmovi
5. Prodaja robe na veliko
6. Popusti kod obrtnika veletrgovca
7. Primjer bilježenja poslovnih događaja u trgovini na veliko

Vozila kojima se poduzetnici i samostalne djelatnosti koriste za djelatnosti javnoga cestovnog prijevoza putnika i tereta ili prijevoz putnika i tereta za vlastite potrebe moraju, osim uvjeta određenih propisima kojima se uređuje sigurnost prometa na cestama i registracija (tehnički pregled) cestovnih motornih vozila, ispunjavati i posebne uvjete. Ti se posebni uvjeti, ovisno o vrsti i namjeni vozila, mogu odnositi na izgled, starost, uređaje i opremu vozila.

U ovome članku pišemo o posebnim uvjetima koje moraju ispunjavati vozila kojima se koriste poduzetnici i samostalne djelatnosti u cestovnom prijevozu.

1. Uvod
2. Posebni uvjeti za vozila kojima se obavlja prijevoz za vlastite potrebe
3. Posebni uvjeti za vozila kojima se obavlja javni cestovni prijevoz
4. Dokaz o ispunjavanju posebnih uvjeta

U sustavu rodiljnih i roditeljskih potpora kao potencijalni korisnici prava, uz biološke roditelje djeteta, javljaju se i druge osobe kojima je na odgovarajući način povjerena skrb o djetetu. S obzirom na to da je riječ o zasebnim kategorijama korisnika, svaki od njih ostvaruje prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora na specifičan način i pod uvjetima posebno propisanima za svaku od tih kategorija. U nastavku članka izložit će se o kojim je to korisnicima konkretno riječ te kako i pod kojim uvjetima oni ostvaruju prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora.

1. Korisnici prava
2. Radnopravni status i kategorije korisnika prava
3. Rodiljne i roditeljske potpore
4. Posvojitelji
5. Skrbnici
6. Udomitelji
7. Jednokratna novčana potpora za dijete

Hrvatska je prva država koja ima cjelovito rješenje za platformski rad. Uređenje takva rada predstavljao je najveći izazov zadnjih zakonskih izmjena i dopuna. Već se sada, prije stupanja na snagu odredaba koje uređuju rad putem digitalnih radnih platformi, s opravdanjem u javnosti postavlja niz upita, a znatan je i broj nejasnoća u okviru ove složene materije.

Stoga se u ovome članku daju objašnjenja i odgovori na neka aktualna i bitna pitanja rada putem digitalnih radnih platformi.

1. Uvod
2. Platformski rad u EU-u i u RH
3. Po čemu je platformski rad specifičan
4. Tko je tko u platformskom radu
5. Dodatno o agregatorima
6. Što poslodavac mora, a što ne smije
7. Što treba sadržavati ugovor o radu platformskog radnika
8. Što je zakonska presumpcija (pretpostavka)
9. Rad bez ugovora o radu (hrvatski freelanceri)
10. Novi informacijski sustav za registraciju, vođenje podataka i nadzor
11. Zaključak

Ugovor o posudbi, kojim se jedna strana tog ugovora obvezuje predati na korištenje neku stvar drugoj, a ta se druga osoba obvezuje vratiti ju nakon korištenja, u našoj je aktualnoj praski gotovo u svakodnevnoj primjeni. U tom kontekstu, autor u ovome članku daje sažet prikaz, osvrt na aktualna pitanja i ogledni primjer tog ugovora.

1. Uvod
2. Subjekti ugovora o posudbi
3. Forma ugovora o posudbi
4. Neke značajke ugovora o posudbi i neke razlike u odnosu na druge institute
5. Objekt posudbe
6. Prava i obveze posudovnika
7. Prava i obveze posuditelja
8. Porezno motrište posudbe
9. Prestanak ugovora o posudbi i zastara

Zadnjim izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima (ZTD) unose se određene novosti u institut prekograničnih statusnih promjena, zatim u institut zateznih kamata te usklađenja temeljnog kapitala uvođenjem eura kao službene valute u nas, zatim u utvrđivanju identiteta dioničara, prijenosa informacija i olakšavanja izvršavanja prava dioničara, u neobvezi pri osnivanju trgovačkog društva ishoditi izjavu o nepostojanju nepodmirenih dugovanja na osnovi javnih davanja i dr.

S obzirom na to da je novelirani Zakon o sudskom registru stupio na snagu krajem listopada ove godine, ova novela ZTD-a predstavlja izvjesnu reformu našeg prava trgovačkih društva, o čemu detaljnije piše naša autorica u posebnom članku objavljenom u ovom broju časopisa.

Detaljnije o ovoj noveli ZTD-a pišemo u ovome članku, ne razmatrajući pritom sve novelirane odredbe ZTD-a, nego samo neke, bitne za našu aktualnu praksu.

1. Uvod
2. Druga novela ZTD-a iz 2023. godine – općenito
3. Izmjene koje se odnose na rok usklađenja temeljnog kapitala zbog uvođenja eura i zatezne kamate
4. Novounesene zabrane kod osnivanja društva i imenovanja menadžera
5. Naznaka o novostima kod prekograničnih statusnih promjena

Posljednjih nekoliko godina zakoni se često mijenjaju kao posljedica implementacije europskog zakonodavstva, a to je bio i razlog za zadnje izmjene pravila o sudskom registru.

Naime, ovogodišnja novela Zakona o sudskom registru najvećim je dijelom posljedica uvođenja pravila iz direktive o prekograničnom preoblikovanju, spajanju i podjeli, ali i uvođenju automatske provjere postojanja dugovanja kod osnivanja trgovačkih društava i upisa ovlaštenih osoba, čime će se administrativno rasteretiti poduzetnici.

S obzirom na te izmjene, u ovom se članku analiziraju novosti koje su uvedene u pravila o sudskom registru.

1. Uvod
2. Podatci koji se upisuju
3. Postupak upisa u sudski registar
4. Odluke u postupku upisa u registar
5. Postupak brisanja po službenoj dužnosti
6. Upisi u povodu prekograničnog pripajanja i spajanja
7. Upisi u povodu prekogranične podjele
8. Upisi u povodu prekograničnog preoblikovanja
9. Ostala pravila
10. Prijelazni režim

1. Pregled kretanja
2. Stopa inflacije u listopadu 2023. godine
3. Indeksi cijena u poljoprivredi Hrvatske u trećem tromjesečju 2023. godine
4. Smanjenje industrijske proizvodnje u RH, EU-u i EA-u u prvih devet mjeseci 2023. godine
5. Građevinarstvo RH i EU-a
6. Prosječne cijene prodanih novih stanova u Hrvatskoj
7. Vanjskotrgovinska razmjena Hrvatske
8. Turizam
9. Trgovina na malo RH i EU-a
10. Prosječna mjesečna neto i bruto-plaća u Hrvatskoj za rujan 2023. godine
11. Zaposlenost i nezaposlenost u Hrvatskoj i zemljama EU-a i europodručja u rujnu i listopadu 2023. godine

Objavljene su novele pravilnika koje uređuju materiju poreza na dohodak i materiju doprinosa. Dio odredaba Pravilnika o doprinosima primjenjuju se od 2. prosinca 2023. godine jer su tada stupile na snagu odredbe Zakona izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, na koje se one vežu, a koje se odnose na primjenu i način iskazivanja umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje. S druge pak strane, dio odredaba Pravilnika koji je vezan za primjenu Zakona izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, primjenjivat će se od 2. siječnja 2024. godine kao i dio Pravilnika o doprinosima. Također, zbog ukidanja prireza te povećanja poreznih stopa vezanih za paušalno oporezivanje prema novim odredbama Zakona prilagođavaju se i druga dva Pravilnika: Pravilnik o izmjenama pravilnika o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti i Pravilnik o izmjenama pravilnika o paušalnom oporezivanju djelatnosti iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu.

Detaljnije o načinu primjene i načinu iskazivanja umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje u Obrascu JOPPD te ostalim izmjenama u pravilnicima, pišemo u nastavku.

1. Izmjene pravilnika o paušalnom oporezivanju
2. Novosti s motrišta propisa o oporezivanju dohodaka

Nastupi izvođača i športaša u RH složena su tematika u kojoj najprije treba voditi računa o primjeni Međunarodnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje RH ima zaključeno sa 66 zemalja svijeta, primjeni dvostranih ugovora o socijalnom osiguranju, koordinaciji sustava socijalne sigurnosti na razini EU-a, nacionalnim propisima o oporezivanju dohotka, doprinosa i dobitka te o izvještavanju Poreznoj upravi. Autorica u članku na primjerima pokazuje moguće načine oporezivanja nerezidenata fizičkih i pravnih osoba izvođača i športaša.

1. Uvod
2. Primjena čl. 17. Međunarodnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja – komentari modela OECD
3. Primjena nacionalnih propisa – oporezivanje porezom na dohodak umjetničkog honorara ili honorara športaša i obveza doprinosa
4. Oporezivanje naknade za nastupe inozemnih izvođača (umjetnika, zabavljača i športaša porezom po odbitku – 10 %)

Autori u ovome članku razmatraju pravni i porezni tretman turističkih vodiča u smislu načina djelovanja i plaćanja zakonskih poreznih obveza, između ostaloga, s naglaskom na moguće oblike djelovanja, registracije turističkih vodiča, prikaz oporezivanja s motrišta ostvarenog dohotka, ovisno o tome je li riječ o turističkim vodičima u radnom odnosu, poreznim obveznicima koji povremeno ostvaruju dohodak kao turistički vodiči ili poduzetnicima.

1. Turistički vodiči
2. Udruge turističkih vodiča
3. Porezni tretman djelatnosti turističkog vodiča
4. Zaključak

Zakonodavac je izmjenama Općega poreznog zakona iz 2012. godine u hrvatski porezni sustav uveo institut tzv. poreznog proboja pravne osobnosti trgovačkog društva, pri čijem utvrđenju dolazi do uspostave (supsidijarne) odgovornosti članova društva kapitala i komanditora u komanditnom društvu kao zakonskih poreznih jamaca za obveze društva iz porezno-dužničkog odnosa. Time je nekritički prenesena odredba o proboju zida pravne osobnosti iz Zakona o trgovačkim društvima, dok je za njezino utvrđivanje ovlašteno porezno tijelo u posebnom dijelu poreznog postupka. U takvom se kontekstu ističe potreba izgradnje ujednačenih standarda u praksi poreznih tijela i upravnih sudova pri utvrđivanju poreznog proboja, po uzoru na postupanje sudova pri utvrđivanju proboja prema odredbama Zakona o trgovačkim društvima iz kojih se, u skladu s ustavnosudskom praksom, izvodi kontinuitet odredaba o zakonskom poreznom jamstvu.

1. Uvod
2. Proboj zida pravne osobnosti trgovačkog društva prema ZTD-u
3. Preuzimanje instituta proboja pravne osobnosti trgovačkog društva u Porezno pravo
4. Stručna osposobljenost poreznih tijela za provedbu postupka utvrđenja tzv. poreznog proboja pravne osobnosti
5. Potreba izgradnje ujednačene prakse pri utvrđivanju proboja prema odredbama OPZ-a i ZTD-a
6. Zaključak

Posljednjih nekoliko godina zakoni se često mijenjaju kao posljedica implementacije europskog zakonodavstva, a to je bio i razlog za posljednje izmjene pravila o trgovačkim društvima koje imaju 120 članaka. Naime, ovogodišnja novela Zakona o trgovačkim društvima najvećim je dijelom posljedica uvođenja pravila iz direktive o prekograničnom preoblikovanju i podjeli, ali i uvođenju pravila za provedbu provedbene Uredbe u pogledu utvrđivanja identiteta dioničara, prijenosa informacija i olakšavanja izvršavanja prava dioničara. Nadalje, uvedena su i pravila za automatsku provjeru postojanja dugovanja kod osnivanja trgovačkih društava i upisa ovlaštenih osoba, čime će se administrativno rasteretiti poduzetnici, a određeno je i da osobe koje imaju dugovanje po osnovi poreza i doprinosa te za neto-plaće radnicima ne mogu biti osnivači, članovi uprave i izvršni direktori trgovačkih društava. S obzirom na te izmjene, u članku se analiziraju bitne novosti.

1. Uvod
2. Izmjene u zajedničkim odredbama
3. Izmjene u pravilima o dioničkom društvu
4. Izmjene u pravilima o društvo s ograničenom odgovornošću
5. Prekogranična pripajanja i spajanja
6. Podjela društva kapitala
7. Prekogranična podjela
8. Prekogranično preoblikovanje
9. Ostala i završna pravila

U ovom članku autor obrađuje institut prokure, odnosno jednog od oblika trgovačke punomoći, uređene odredbama Zakona o trgovačkim društvima. No, uz odredbe spomenutog Zakona, za cjelovitu obradu ove teme potrebno je osvrnuti se posebno i na odredbe Zakona o obveznim odnosima koji općenito uređuje zastupanje te relevantnu sudsku praksu. Naglasak u članku je na tome tko može biti prokurist, njegovim ovlastima, ograničenjima prokure te na davanju i otkazu prokure, upisu prokure u sudski registar i sl.

1. Uvod
2. Zastupanje prema Zakonu o trgovačkim društvima
3. Prokura
4. Sažetak umjesto zaključka

U ovom se članku tematizira izvanugovorna odgovornost za štetu u prometu, što se ponajprije odnosi na vozila u prometu, kako ona u pokretu tako i ona parkirana. Šteta koja se može dogoditi može biti različite naravi, a može nastati od opasne stvari i, uvjetno rečeno, neopasne stvari. Takvu štetu dijeli se na običnu štetu, izmaklu korist i povredu prava osobnosti. Kao opasna stvar Zakonom o obveznim odnosima definirano je samo vozilo u pogonu, dok sve druge stvari takvima kvalificira sudska praksa. Upravo je relevantna judikatura poslužila kao temelj doktrinarne definicije opasne stvari. Od najveće važnosti u prometu kao opasna stvar su divljač, masne mrlje na cesti i sl., a kao neopasna stvar mogu se pojaviti brojni drugi uzroci kojima je nanesena šteta na vozilu u prometu. Ponekad je teško odrediti pasivnu legitimaciju odnosno kome uputiti odštetni zahtjev i hoće li štetnik odgovarati na temelju uzročnosti ili krivnje. Cilj je ovoga članka, stoga, rasvijetliti određene vidove odgovornost za štetu koji se mogu javiti kao posljedice štetnih događaja u prometu.

1. Pojam izvanugovorne odgovornosti za štetu
2. Pojam štete i naknada štete
3. Izvanugovorna odgovornost za štetu od opasnih stvari
4. Odgovornost i naknada štete od drugih rizika
5. Dokumentacija štetnog događaja
6. Zaključak

U obveznome pravu postoje obveze s više činidaba. To su alternativne obveze, fakultativne obveze, generičke obveze i, naposljetku, kumulativne obveze. Osim za kumulativne obveze, za sve druge navedene može se ustvrditi da je kod njih činidba u trenutku nastanka obveze neodređena, ali ipak je barem odrediva. Među njima trima, u središtu su razmatranja i razlaganja u ovome članku alternativne obveze i fakultativne obveze. Njih obrađuje i pravna literatura, no izrijekom su uređene u čl. 32. – 39. Zakona o obveznim odnosima, a podosta odjeka imale su i u praksi relevantnih sudova. U ovome članku pružit će se njihova analiza s osvrtom na zakonska pravila, doktrinarna shvaćanja i stavove koje su o njima iznijeli relevantni hrvatski sudovi. U posljednjem dijelu članka izložit će se pitanje fakultativnih tražbina koje svojim obilježjima pripada u ovu cjelinu, i to pogotovo stoga jer se pravila o alternativnim i fakultativnim obvezama na odgovarajući način primjenjuju i na njih.

1. Umjesto uvoda: neodređenost, ali odredivost činidbe i obveze s više činidaba
2. Alternativne obveze
3. Fakultativne obveze
4. Razlika između alternativnih obveza i fakultativnih obveza
5. Fakultativne tražbine
6. Zaključak

Razvojem tehnologija svjedočimo pojavi takozvanih pametnih ugovora. Koncept i logika koja stoji u njihovoj pozadini poznati su već dulje vrijeme, pa i u predmoderno doba, no riječ je o novom obliku ugovora koji postavlja zanimljiva pitanja u području obveznog prava zbog same prirode digitalnih tehnologija. U ovom se članku opisuju glavne značajke pametnih ugovora, razmatraju se neka pitanja povezana s njima i daje se pregled novoga mjerodavnog zakonodavstva u EU-u.

1. Definicija i značajke
2. Položaj u obveznom pravu
3. Zakonodavni okvir u Europskoj uniji
4. Zaključno

U ovome se članku donosi izlaganje o riziku u obveznim odnosima s posebnim naglaskom na ugovoru o građenju te utjecaju koji inherentan rizik kod te vrste obveznog odnosa ima na održanje shvaćanja pacta sunt servanda. S obzirom na aktualnost i važnost te teme, ali i graditeljskog sektora u gospodarskoj strukturi RH, to se pitanje često postavlja, pa i RRiF-u. Ugovor o građenju u pogledu rizika kao takvog, vrsta rizika, raspodjele rizika među ugovornim stranama, anticipacije rizika, računanja s rizikom i tumačenja ugovorenog sadržaja sasvim je specifičan. Na sve te odrednice jednako snažno djeluju pozitivni pravni režimi (zakoni o obveznim odnosima iz 1978. i 2005. godine, posebne uzance o građenju i iz 1978 i iz 2021. godine), zatim Zaključak Vlade RH od 21. lipnja 2022. godine o ublažavanju posljedica globalnog poremećaja na tržištima građevinskih materijala i proizvoda te mnogi nepravni čimbenici poput faktične snage ugovornih strana, komorskih organizacija i njihovih težnji, interesnih konstelacije u graditeljskom sektoru, političko-gospodarski trendovi i dr. Stoga autor u ovome članku pruža kratki osvrt u kojemu se objektivno, uzimajući u obzir i pravnu i faktičku dimenziju, razjašnjava uloga i mjesto svake od tih odrednica.

1. Uvod
2. Ugovor o građenju i pacta sunt servanda
3. Rizik pojave potrebe za tumačenjem odredaba ugovora o građenju
4. Zaključak

U članku se nastoji pružiti pregled pravnog okvira za obavljanje lučkih djelatnosti u Republici Hrvatskoj. Naglasak je stavljen na novosti koje je donio novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama i koje su s obzirom na značenje i obuhvat otvorile mnogobrojna pravna pitanja. S tim u vezi, dok će prvi dio članka istaknuti nova pravna rješenja, radi preglednosti, na odstupanja od prethodno važećega pravnog okvira skrenut će se pozornost samo tamo gdje je to nužno. U drugom dijelu članka obradit će se propisi Europske unije koji uređuju ovo područje i koji se primjenjuju istodobno s odredbama domaćih propisa. U tom će se dijelu članka posebno naglasiti odredbe navedenih propisa koje su značajne s obzirom na novo pravno uređenje.

1. Uvod
2. Pravni okvir za obavljanje lučkih djelatnosti prema ZPDML-u
3. Zaključak

Zakon o izvanparničnom postupku iz svibnja 2023. godine propisuje posebne postupke. Odredbama posebnih izvanparničnih postupaka Zakona uređen je zanimljiv postupak u kojemu sud obavlja imenovanje odnosno određivanje roka i druge radnje kad se stranke ne suglase o imenovanju, određivanju nekog roka ili poduzimanju neke druge radnje. Pritom je zakonom koji sadržava odredbe o izvanparničnom postupku propisano da će to učiniti sud, odnosno da će svojom odlukom nadomjestiti izostalu suglasnost stranaka o određivanju nekog roka ili o poduzimanju neke druge radnje. Rad sadržava analizu i raspravu odredaba Zakona o izvanparničnom postupku o postupku za imenovanje, određivanje roka i druge radnje odlukom suda u slučajevima izostanka suglasnosti stranaka.

1. Uvodne napomene
2. Područje primjene
3. Određena pitanja postupka
4. Zaključne napomene

U listopadu 2023. godine objavljen je Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku. Tom se Novelom namjerava propisati hitnost postupaka radi raskida, utvrđenja ništetnim te radi poništenja ugovora o doživotnom uzdržavanju i ugovora o dosmrtnom uzdržavanju. Uz to, u obrazloženju Nacrta istaknuta je potreba nomotehničke dorade Zakona, a u svrhu prilagođavanja njegovih rješenja uvođenju tehnoloških i digitalnih novina u vođenju parničnog postupka te povećanja pravne sigurnosti. U Noveli ZPP-a trebala bi se uzeti u obzir i okolnost donošenja te stupanja na snagu Zakona o mirnom rješavanju sporova (Nar. nov., br. 67/23).

1. Uvodne napomene
2. Hitnost postupaka o ugovorima o doživotnom uzdržavanju te o dosmrtnom uzdržavanju
3. Izmjene odredaba zakona u svjetlu donošenja Zakona o mirnom rješavanju sporova
4. Ostale izmjene odredaba Zakona
5. Zaključne napomene

Svrha je EU Uredbe 2022/1925 o pravednim tržištima s mogućnošću neograničenog tržišnog natjecanja u digitalnom sektoru spriječiti nadzornike pristupa da poduzetnicima i potrošačima nameću nepoštene uvjete te osigurati otvorenost značajnih digitalnih usluga i njome se nastoji osigurati da nijedna velika internetska platforma koja djeluje kao „nadzornik pristupa” za velik broj korisnika ne zloupotrebljava taj položaj na štetu poduzetnika koji žele pristup. Europska komisija nadležna je za provedbu Uredbe, a svaka država članica imenuje nacionalno koordinacijsko tijelo za suradnju s Europskom komisijom u provedbi Uredbe.

Cilj je ovog članka u dvama dijelovima predstaviti odredbe nove Uredbe i njihovo područje primjene, između ostaloga, izlažući u prvom dijelu osnovnu svrhu i razloge usvajanja Uredbe, uvjete za utvrđivanje statusa nadzornika pristupa te sve njihove obveze i prakse nadzornika pristupa kojima se ograničava mogućnost tržišnog natjecanja ili koje se smatraju nepoštenima, dok će u drugom dijelu članka poseban naglasak biti stavljen na odnos ove Uredbe s propisima o pravu tržišnog natjecanja, na suradnju i koordinaciju s nacionalnim tijelima nadležnim za provedbu prava tržišnog natjecanja i suradnju s nacionalnim sudovima.

1. Uvod
2. Svrha i ciljevi Uredbe – akta o digitalnim tržištima
3. Tko su nadzornici pristupa i kako utvrditi njihov status
4. Prakse nadzornika pristupa kojima se ograničava tržišno natjecanje i obveze nadzornika pristupa

U tekstu se raščlanjuju pojmovnik i teorija propisodavnoga djelovanja, određuju se pojmovi: rogacija, abrogacija, derogacija, obrogacija, anulacija i promulgacija. Sadržaj toga klasičnoga nazivlja prepoznaje se u hrvatskom pravnom poretku, iako se ono služi drukčijim nazivima. Opisuju se i ostale složenice od rogacije. Potom se iznosi zašto izglasani zakon još nije zakon, kako on postaje zakon proglašenjem i koje su sve vrste proglašenja. Na kraju se govori o važnosti i svrsi vremenskoga razmaka između objave i stupanja zakona na snagu.

1. Rogacija
2. Abrogacija
3. Derogacija
4. Obrogacija
5. Anulacija
6. Rogacije u hrvatskom pravu
7. Ostale složenice od rogacije
8. Izglasani zakon još nije zakon
9. Proglašenje

I. Porez na dodanu vrijednost

• Primjena snižene stope PDV-a od 5% na galenske i magistralne pripravke

• Savjetovanje s radničkim vijećem
• Postupanja unutar sindikata i zahtjeva za pokretanje institucionalnog nadzora
• Neplaćeni dopust i dodatak na plaću za minuli rad
• Primjena članka 34. Zakona o radu
• Upit u vezi platformskog rada
• Povrat isplaćenog regresa
• Upit u vezi platformskog rada
• Zaštita određenih kategorija radnika
• Rad sa skraćenim radnim vremenom

• OBVEZNO PRAVO

Obveza sklapanja ugovora (čl. 65. ZOO-a)

• Stranke obvezuje sklapanje kupoprodajnog ugovora ako su izričito preuzele obvezu na takvu činidbu.

Ugovor o djelu / raskid ugovora (čl. 619. ZOO-a)

• Dok naručeno djelo nije dovršeno naručitelj može raskinuti ugovor kad god hoće, ali je u tom slučaju dužan isplatiti izvođaču ugovorenu naknadu, umanjenu za iznos troškova koje ovaj nije imao, a koje bi inače imao da ugovor nije raskinut, a i za iznos zarade što ju je ostvario na drugoj strani ili što ju je namjerno propustio ostvariti.

• STVARNO PRAVO

Nedopuštenost ovrhe / načelo povjerenja u potpunost zemljišnih knjiga (čl. 122. st. 1. i čl. 388. st. 2. ZV-a)

• Kada bračni drug upisan u zemljišnim knjigama kao samovlasnik nekretnine raspolaže istom na način da zaključi Ugovor o zajmu, iako kao zajednički vlasnik nije mogao raspolagati zajedničkim nekretninama bez sporazuma sa drugim bračnim drugom, valjanost pravnog posla mora se procjenjivati ovisno o ponašanju, savjesnosti i dobroj vjeri svih sudionika određenog pravnog posla, uključujući i bračnog druga koji nije bio sudionik toga posla.

Geometrijska dioba nekretnine / etažiranje (čl. 71. st. 1. i 73. st. 2. ZV-a)

• Razvrgnuće suvlasničke zajednice stranaka na nekretninama uspostavom etažnog vlasništva provest će se ako je stambena zgrada legalna i upisana u zemljišnoj knjizi.

Predaja u posjed (čl. 162. st. 1. ZV-a)

• Vlasnik nekretnine da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom ostvario svoje pravo da od osobe koja posjeduje njegovu stvar zahtijeva da mu preda posjed te stvari, mora dokazati da je stvar koju zahtijeva njegovo vlasništvo te da se nalazi u tuženikovom posjedu.

Osnivanje nužnog prolaza (čl. 224. st. 1. i st. 2. ZV-a)

• Ne može se osnovati nužni prolaz preko nekretnine koja je u naravi ograđeno kućno dvorište. Za otvaranje nužnog prolaza potrebno je da je korist od otvaranja nužnog prolaza za gospodarenje tom nekretninom veća od štete na poslužnoj nekretnini.

Stjecanja prava suvlasništva dosjelošću (čl. 50. ZV-a)

• Dosjelošću se stječe pravo suvlasništva na idealnom, suvlasničkom dijelu nekretnine kako je isti upisan i opisan u zemljišnoj knjizi iako suvlasnički dio nije individualiziranom, odnosno fizički odvojenom dijelu nekretnine.

Zasnivanje založnog prava (čl. 309. ZV-a)

• Založno pravo je stvarno pravo na tuđoj pokretnoj ili nepokretnoj stvari. Ako nekretnina nije bila u vlasništvu zajmoprimca u času sklapanja Ugovora o zajmu tada nije ispunjena pretpostavka za zasnivanje založnog prava kao stvarnog prava na tuđoj stvari.

Smetanje posjeda postavljene telekomunikacijske opreme – kanalica (čl. 22. ZV-a)

• Operator koji postavi kanalice i optičke kabele u stambenoj zgradi radi pružanja usluge, nije posjednik kanalica, već su posjednici istih isključivo posjednici stambene zgrade, jer se posjed kanalica ostvaruje posjedovanjem zgrade.

Porezno pravo – porez na dohodak

• Ugovor koji financira unija

Porezno pravo – PDV

• Jedinstveni porezni obveznik i besplatne usluge (PDV grupa)

Radno pravo

• Nadoknada posredničke provizije

• Uz tiskovine, kiosci nedjeljom i blagdanom mogu prodavati i drugu robu iz svog asortimana te mogu odabrati 16 radnih nedjelja tijekom godine u kojima mogu raditi do najviše 15 sati dnevno
• Pokretna prodaja nije izuzeta od ograničenja rada nedjeljom i zabrane rada blagdanima
• Ograničenje radnog vremena prodajnih objekata ne primjenjuju se na djelatnost ugostiteljstva
• Oporezivanje usluge montaže pokretne trake na postrojenju u Njemačkoj
• Oporezivanje isporuke montažne kuće koju obavlja slovenski porezni obveznik u RH
• Novi tzv. republički prosjek kod ovrhe na plaći i drugim stalnim primitcima
• Oblik zahtjeva za prekovremeni rad i prekršaj

Neprofitne organizacije koje svoje poslovne knjige vode u sustavu neprofitnog računovodstva moraju za kalendarsku godinu sastaviti svoje financijske izvještaje. Rok za njihovu predaju za 2023. godinu je 29. veljače 2024. godine.

Računovodstveni propisi koji su mijenjani krajem 2022. godine primjenjuju se od 1. siječnja 2023. godine. No njihova promjena ne zadire u temelje računovodstva neprofitnih organizacija pa nema promjena u pristupu provjere računa glavne knjige za 2023. godinu u odnosu na onu koja se provela za 2022. godinu.

U ovom se članku osvrće na pravila mjerenja i vrednovanje pretežitog dijela pozicija financijskih izvještaja koje sastavljaju one neprofitne organizacije koje primjenjuju dvostavno knjigovodstvo.

1. Uvod
2. Pravni okvir
3. Objašnjenja nekih od pozicija financijskih izvještaja
4. Zaključak

Jedan od preduvjeta za sastavljanje financijskih izvještaja neprofitnih organizacija je usklada knjigovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem. Zbog toga se provodi godišnji popis imovine i obveza te se knjiže možebitno utvrđene popisne razlike. Obveza provedbe godišnjeg popisa imovine i obveza (inventura) odnosi se na sve neprofitne organizacije neovisno o načinu vođenja poslovnih knjiga. Godišnji popis imovine i obveza ima i svrhu detektiranja imovine koja više ne služi svojoj svrsi i obveza koje više ne postoje. U članku ukratko objašnjavamo kako provesti godišnji popis imovine i obveza te kako evidentirati utvrđene popisne razlike.

1. Cilj, svrha i predmet popisa imovine i obveza
2. Postupak provedbe popisa imovine i obveza
3. Popisne razlike
4. Popisne razlike kod neprofitnih organizacija obveznika PDV-a i poreza na dobitak
5. Otpis obveza i potraživanja
6. Rashodovanje dugotrajne nefinancijske imovine
7. Zaključak

Osobe koje svoje poslovne događaje bilježe u sustavu neprofitnog računovodstva, a obavljaju poduzetničku djelatnost i s motrišta PDV-a prelaze prag isporuka dobara i usluga u tekućoj ili prethodnoj godini, smatraju se obveznicima PDV-a. Obveza sastavljanja i predaje Obrasca PDV za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine odnosi se samo na obveznike PDV-a, a ne i na male porezne obveznike. Način i pravila sastavljanja 12. Obrasca PDV-a nisu se promijenila u odnosu na 2023. godinu, osim što su svote u eurima.

Ovim se člankom daju posebitosti i obračunske radnje za ovu skupinu obveznika, a odnose se na sastavljanje Obrasca PDV za prosinac 2023. godine. Detaljnije o ulasku / izlasku poreznih obveznika u sustav PDV-a može se pročitati u časopisu RRiF, br. 11/23., str. 100.

1. Uvod
2. Porezni položaj neprofitnih pravnih osoba kao obveznika PDV-a i kao malih poreznih obveznika
3. Sastavljanje Obrasca PDV za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine

Sportske djelatnosti – sudjelovanje u sportskom natjecanju, sportska priprema, sportska poduka, zdravstveno usmjereno tjelesno vježbanje, organiziranje i vođenje sportskog natjecanja i posredovanje u sportu – su djelatnosti od posebnog interesa. Važnu ulogu u sustavu sporta i sportske djelatnosti imaju i pravne osobe koje djeluju u sustavu sporta - sportske udruge: sportski klub, udruga sportske rekreacije, sportska zajednica, sportski savez, krovno sportsko udruženje, fitnes centar i ostale udruge registrirane za obavljanje sportskih.

Uz sportske djelatnosti navedene sportske organizacije obavljaju i gospodarske djelatnosti, kako bi se ostvarile višak prihoda koji bi koristio za ostvarivanje ciljeva utvrđenih statutom. One pod određenim uvjetima pružaju ugostiteljske usluge i obavljaju ugostiteljsku djelatnost te organiziraju putovanja radi ostvarivanja svojih ciljeva i zadataka.

1. Uvod
2. Osnivanje i način obavljanja djelatnosti udruge
3. Ugostiteljska djelatnost
4. Putovanja koja organiziraju sportske udruge
5. Zaključak

Udruga smije obavljati gospodarsku djelatnost ako je to propisano statutom i u skladu je s posebnim propisom kojim se uređuju uvjeti za obavljanje te vrste djelatnosti, pa tako i djelatnost trgovine, uz uvjete i na način koji su propisani posebnim zakonom kojim se obavlja djelatnost trgovine. O tome, uz koje uvjete i na koje sve načine udruga smije obavljati djelatnost trgovine te kojih se obveza i zabrana pritom mora pridržavati, pišemo u ovom članku.

1. Uvodne napomene
2. Uvjeti uz koje udruga smije obavljati trgovinu
3. Radno vrijeme udruge u djelatnosti trgovine
4. Obveze udruge prilikom obavljanja prodaje
5. Označavanje proizvoda
6. Zaključak

S obzirom na jačanje organizacija civilnog društva, sve je veći interes javnosti usmjeren na njihov rad jer svakako da on ima bitan utjecaj na razvoj društva. Jednako tako, osobe koje se bave računovodstvenim poslovima, bilo u okviru profesionalnih djelatnosti ili u okviru izvršavanja ugovora o radu, nerijetko se prvi put susreću s pravnim osobama koje nisu osnovane radi stjecanja dobitka. Neke od tih (neprofitnih) osoba obuhvaćene su općim sustavom financijskog poslovanja i računovodstva neprofitnih organizacija. Tim je osobama namijenjen ovaj članak kako bi im pomogao pri prvom dodiru s tom vrstom neprofitnih organizacija.

1. Uvod
2. Općenita pitanja
3. Planiranje, samoprovjera i revizija
4. Porezi
5. Djelatnost kojom se stječu prihodi
6. Neki od ostalih oblika financiranja
7. Računovodstvo i financijsko izvještavanje
8. Pregled nekih obveznih radnji neprofitnih organizacija
9. Zaključak

Prije sastavljanja financijskih izvještaja potrebno je prekontrolirati računovodstvene poslovne knjige kako bi se sa sigurnošću moglo izjasniti da su svi poslovni odnosi iskazani upravo onako kako to traže računovodstveni propisi.

U ovom se članku daje sažetak knjigovodstvenih postupanja kod učestalijih poslovnih odnosa u proračunskom sustavu. Napominje se da se računovodstveni pristup za 2023. godinu nije mijenjao tijekom 2023. godine iako je na snazi »novi“ Zakon o proračunu koji u sebi ima uključene i neke računovodstvene odredbe.

1. Pravni okvir
2. O sadržaju nekih pozicija financijskih izvještaja
3. Zaključak

Sve osobe koje poslovno djeluju, pa tako i osobe koje pripadaju proračunskom sustavu, trebaju krajem godine popisati imovinu i obveze kako bi se knjigovodstvena stanja mogla usporediti s tim stvarnim stanjima. Popisne razlike treba na odgovarajući način riješiti te u skladu s time i računovodstveno iskazati. Sudionici popisa izrijekom su navedeni i njima su dana prava i obveze. Ovim člankom dan je podsjetnik na obvezu popisa imovine i obveza.

1. Uvod
2. Pravni okvir
3. Praktični primjeri zašto je popisom osigurana točnost podataka u financijskim izvještajima
4. Obveze čelnika
5. Predmet popisa
6. Rokovi za popis i organizacija popisa
7. Odgovorne osobe za popis
8. Način provedbe popisa – metodologija
9. Zaključni izvještaj o obavljenu popisu
10. Rashodovanje imovine
11. Godišnji popis imovine i obveza u doba nakon proglašenja završetka epidemije bolesti COVID-19 prouzročene virusom SARS-CoV-2
12. Godišnji popisi imovine i obveza u potresom pogođenim područjima
13. Godišnji popisi imovine i obveza nakon uvođenja eura kao službene valute

Tijekom godine zbog raznih novih poslovnih događaja nastaju dvojbe oko knjiženja nekih od njih. S obzirom na to da je riječ o specifičnim poslovnim događajima te zbog uočavanja poteškoća oko ispravnog evidentiranja kod pojedinih poslovnih procesa, a kako bi se osiguralo jednoznačno postupanja kod svih proračunskih korisnika i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te samim time i jednoznačno iskazivanje u financijskim izvještajima, u nastavku se za neke od njih daju upute u vezi s njihovim knjigovodstvenim evidentiranjem.

1. Isknjiženje i prijenos imovine iz projekta Podrška provedbi Cjelovite kurikularne reforme (CKR)
2. Pomoći za hitnu sanaciju štete na stambenim objektima zbog olujnog nevremena
3. Evidentiranje namjenskih i vlastitih prihoda
4. Knjigovodstveno evidentiranje namjenske pomoći HZZO-a za podmirivanje dijela dospjelih obveza bolničkih zdravstvenih ustanova kojima je osnivač Republika Hrvatska i kojima su osnivači županije

Osobe koje svoje poslovne događaje bilježe u sustavu proračunskog računovodstva, a obavljaju poduzetničku djelatnost i s motrišta PDV-a prelaze propisani prag isporuka dobara i usluga, smatraju se obveznicima PDV-a. To znači da i proračunske osobe koje su obveznici PDV-a, trebaju predati Obrazac PDV za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske, 2023. godine do 20. siječnja 2024. godine. U njemu treba provesti i sva usklađenja i ispravke za 2023. godinu.

Kako proračunske osobe trebaju sastaviti Obrazac PDV za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine, može se pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Temeljne odredbe u vezi s oporezivanjem PDV-om proračunskih osoba
3. Sastavljanje Obrasca PDV za prosinac 2023. godine
4. Zaključivanja poreznih i računovodstvenih knjiga i evidencija u 2023. godini

Kako je i propisano, prije kraja 2023. godine mora se usvojiti Državni proračun Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcije za 2025. i 2026. godinu. On je povećan u odnosnu na onaj iz 2023. godine, kako u rashodnoj tako i prihodnoj strani. U ovom se članku daje njegov sažeti sadržaj, navode se usvojene svote i razlozi koji su doveli do njegova povećanja u odnosu na prethodnu godinu.

1. Uvod
2. Prihodi državnog proračuna
3. Rashodi državnog proračuna
4. Procjena ukupnog manjka / viška opće države

Objavljene su nove financijske vrijednosti europskih pragova u javnoj nabavi koje će biti u primjeni od 1. siječnja 2024. godine. Oni se određuju na razini Europske unije i moraju se primjenjivati u svim članicama. Ti se pragovi mijenjaju svake dvije godine. Nacionalni pragovi za jednostavne nabave ostaju nepromijenjeni.

1. Uvod
2. Nove vrijednosti EU pragova
3. Uredbe Komisije o izmijeni vrijednosti europskih pragova u javnoj nabavi
4. Delegirana uredba Komisije (EU) 2023/2495, od 15. studenoga 2023. o izmjeni Direktive 2014/24/EU
5. Delegirana uredba Komisije (EU) 2021/2496, od 15. studenoga 2023. o izmjeni Direktive 2014/25/EU
6. Procijenjena vrijednost nabave
7. Procijenjene vrijednosti nabave na koje se ne primjenjuje ZJN 2016
8. Europski pragovi – nabava velike vrijednosti
9. Nabava male vrijednosti
10. Vrijednosti europskih pragova prema vrsti naručitelja
11. Ugovori o javnim uslugama za društvene i druge posebne usluge
12. Zaključno

Temeljni kriterij za odabir ponude u sustavu javne nabave je ekonomski najpovoljnija ponuda koja se utvrđuje na temelju cijene ili troška. Kod određivanja kriterija ekonomski najpovoljnije ponude naručitelj mora odrediti odgovara li financijska vrijednost dodatnog kriterija koji se koristi pri određivanju ekonomski najpovoljnije ponude razlici u cijeni, odnosno je li i koliko je kao naručitelj spreman platiti dodatnu kvalitetu ponude.

1. Uvod
2. Na temelju čega se utvrđuje ekonomski najpovoljnija ponuda
3. Određivanje pondera prema pojedinom kriteriju
4. Odredbe Direktive 2014/24/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća na kojima se temelji kriterij odabira ponude
5. Trošak životnoga vijeka kao kriterij troška u okviru kriterija ekonomski najpovoljnije ponude
6. Odnos kriterija za odabir ponude i kriterija za odabir gospodarskog subjekta
7. Iznimke kada relativni ponder cijene ili troška smije biti veći od 90 %
8. Iskustvo osoblja angažiranog na izvršenju određenog ugovora kao kriterij odabira ponude
9. Rok isporuke i duljina jamstva za uredno izvršenje ugovora, kao kvalitativni kriteriji odabira ponude
10. Rok plaćanja kao kriterij odabira ponude
11. Zaključno

Na temelju objavljenih dodataka kolektivnim ugovorima iz javnog područja (područja državnih i javnih službi) povećana su neka primanja službenika i namještenika u državnim i javnim službama. Povećana je osnovica za obračuna plaće, počinjući od obračuna plaće za listopad 2023. godine i božićnica te je dogovorena svota novoga materijalnog prava – uskrsnice.

1. Uvod
2. Pregovori o visini osnovice i materijalnih prava za 2022. odnosno 2023. godinu
3. Što znači ugovorni rast osnovice
4. Ostala ugovorena prava
5. Način isplate nagrade i porezni tretman nagrade za božićne blagdane i dara za dijete
6. Umjesto zaključka

1. Kazalište
2. Beskamatni zajam jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave
3. Socijalna skrb
4. Radno pravo
5. Neaktivne osobe
6. Proračun
7. Akademski i stručni nazivi i akademski stupanj

U sljedećih pet članaka želimo informirati svoje čitatelje što donosi porezna reforma koja se temelji na zakonima koji su objavljeni u Narodnim novinama br. 114/23. od 4. listopada 2023. godine. Promjene donose novosti u području obračuna i oporezivanju plaća i drugih dohodaka, oporezivanju porezom na dobitak i porezom na dodanu vrijednost, fiskalizaciji računa i naplati lokalnih poreza. Većina tih promjena bit će u primjeni od 1. siječnja 2024. godine, ali neke od njih stupile su na snagu već 12. listopada 2023. godine.

Najveće promjene nastaju u oporezivanju dohotka, i to u dijelu obračuna poreza i doprinosa na plaće zaposlenika. Razlog tomu su uvedene olakšice za umanjenja osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (MIO I. stup) koje će se primjenjivati na bruto-plaće koje su manje od 1.300,00 € te ukidanje prireza porezu na dohodak odnosno primjena novih „nižih“ i „viših“ stopa poreza na dohodak koje će utvrditi predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave. Navedeno će se primijeniti već pri obračunu plaće za 12. mjesec 2023. godine koja se isplaćuje u siječnju 2024. godine.

Autorice u člancima objašnjavaju izmjene u navedenim područjima koje donose objavljeni zakoni. U nekim područjima ostaju otvorena pitanja načina provedbe pojedinih novosti, a to će biti poznato tek nakon objave pravilnika. Očekujemo da će i pravilnici donijeti neke bitne promjene, no o tome ćemo pisati u sljedećem broju časopisa.

• Izmjene u obračunu plaća, poreza na dohodak i doprinosima
• Izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit
• Izmjene Zakona o PDV-u u 2024. godini
• Izmjene Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom
• Novosti u Zakonu o lokalnim porezima

Izmjene Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima objavljene su u Nar. nov. br. 114/23. koje donose novosti pri obračunu plaće, ali i drugih primitaka koji se ostvaruju prema drugim izvorima dohodaka. Napominjemo da je tekst ovog članka utemeljen na objavljenim zakonima, što znači da je moguće da će neke pojedinosti još biti dodatno uređene izmjenom Pravilnika o porezu na dohodak i Pravilnika o doprinosima čije izmjene jednako tako očekujemo do kraja ove godine.

1. Obračun doprinosa na plaću u 2024. godini
2. Povećanje svote godišnje i mjesečne porezne osnovice
3. Obračun osobnog odbitka u 2024. godini
4. Obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada – plaće
5. Obračun drugog dohotka u 2024. godini
6. Porezni položaj napojnica u uslužnim djelatnostima
7. Povećanje poreznih stopa za ostale izvore primitaka
8. Premije osiguranja u treći mirovinski stup
9. Dodjela poslovnih udjela članovima uprave i zaposlenicima
10. Novi rok za podmirivanje obveze po poreznoj prijavi (Obrascu DOH)
11. Otuđenje financijske imovine
12. Unos stvari i prava u popis dugotrajne imovine i davanje proizvoda za promidžbu
13. Djelatnost poljoprivrede i proizvodnja električne energije

Izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit objavljene u Nar. nov., br. 114/23. u najvećem dijelu odnose se na porezno razdoblje koje počinje teći od 1. siječnja 2024. godine i primjenjivat će se u postupku podnošenja prijave poreza na dobitak za 2024. godinu i nadalje. Ali, izmjene Zakona koje se odnose na porez po odbitku već su stupile na snagu i primjenjuju se od 12. listopada 2023. godine. Više o izmjenama i dopunama Zakona u nastavku.

1. Izmjene i dopune Zakona koje su stupile na snagu 12. listopada 2023. godine
2. Plaćanje obveze poreza na dobitak po poreznoj prijavi
3. Kako utvrditi predujam poreza na dobitak za 2024. godinu
4. Izmjene i dopune Zakona koje se odnose na porezno razdoblje koje počinje teći od 1. siječnja 2024. godine

U skladu s obvezama preuzetim pristupanjem RH u EU, a radi implementiranja pravne stečevine EU-a u nacionalno zakonodavstvo na području PDV-a, Izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 114/23., dalje: Izmjene Zakona o PDV-u) koje stupaju na snagu 1. siječnja 2024. godine, provedeno je usklađenje s aktima EU-a, promijenjene su odredbe o ispravku porezne osnovice te su promijenjene neke svote u eurima (zaokruženje) koje se odnose, primjerice, na prag ulaska / izlaska iz sustava PDV-a, prag za mjesečne / tromjesečne obveznike PDV-a i dr. Također se uvode i nove obveze koje se odnose na pružatelje platnih usluga. Očekuje se i izmjena Pravilnika o PDV-u u kojoj će se detaljnije objasniti odredbe u vezi s tim Izmjenama Zakona o PDV-u.

O navedenim se izmjenama može detaljnije pročitati u nastavku članka.

1. Izmjene odredaba o ispravku porezne osnovice
2. Novosti i obveze za pružatelje platnih usluga
3. Nove – zaokružene svote u eurima

Izmjene i dopune Zakona o lokalnim porezima objavljene u Nar. nov. br. 114/23. primjenjivat će se od 1. siječnja 2024. godine. Najznačajnija promjena je ukidanje prireza. Osim toga, bitna promjena je povećanje gornje granice za utvrđivanje visine poreza na kuće za odmor. Detaljnije o svim promjenama u Zakonu o lokalnim porezima pišemo u ovome članku.

1. Ukidanje prireza porezu na dohodak
2. Plaćanje poreza na kuće za odmor
3. Zaokruživanje svota lokalnih poreza i pragova za njihovo plaćanje

Na kraju svake godine jedan od članaka u našem časopisu posvećen je poreznom i računovodstvenom postupanju s vrijednosnim usklađenjima i otpisima potraživanja od kupaca kako bi u konačnici financijski izvještaji poduzetnika istinito i fer prezentirati njegov financijski položaj i uspješnost poslovanja. S obzirom na ulazak Hrvatske u euro zonu 1. siječnja 2023. godine, tema ovog članka posebno je zanimljiva s motrišta poreza na dobitak. Podatci iz analitičkog knjigovodstva kupaca koji se odnose na kunska potraživanja iz prethodnih godina bili su na dan 1. siječanja 2023. godine preračunani u eure primjenom fiksnog tečaja konverzije. Stoga prije sastavljanja konačnog obračuna za 2023. godinu treba utvrditi koja se „stara“ ali i „nova“ potraživanja mogu otpisati, uvažavajući pritom izmjene Zakona o porezu na dobit objavljene u Nar. nov., br. 114/22., a koje se odnose na svote porezno priznatih troškova iskazanih u eurima. O svemu tome pišemo u nastavku članka.

1. Uvod
2. Priznavanje i mjerenje potraživanja od kupaca prema zahtjevima računovodstvenih standarda
3. Vrijednosna usklađenja potraživanja od kupaca s računovodstvenog i poreznog motrišta
4. Otpis potraživanja od kupaca
5. Zaključak

U poslovnoj praksi često postoje transakcije koje započinju u jednom obračunskom razdoblju, a završavaju u sljedećim razdobljima. Cilj vremenskih razgraničenja je razgraničiti takve transakcije odnosno evidentirati prihode i rashode u onom obračunskom razdoblju na koje se ona stvarno i odnose. Autorica u članku daje primjere vremenskih razgraničenja koji se najčešće pojavljuju u poslovnoj praksi.

1. Uvod
2. Aktivna vremenska razgraničenja
3. Pasivna vremenska razgraničenja
4. Zaključak

Primljene potpore iz programa koje oblikuje i financira EU u računovodstvenom se smislu smatraju državnim potporama. Autor u članku obrazlaže kako je računovodstveno pravilno iskazivati primljene potpore iz EU-a te daje primjere računovodstvenog praćenja primljenih potpora za pokriće troškova, nabavu dugotrajne imovine i potpora u vezi sa zajedničkim projektima financiranih iz EU-a.

1. Uvod
2. Računovodstveni okvir za priznavanje i praćenje potpora iz EU-a
3. Računovodstvo primljenih potpora iz EU-a
4. Posebnosti računovodstvenog praćenja zajedničkih projekata koje financira EU
5. Zaključak

Teretna vozila su cestovna vozila namijenjena ponajprije prijevozu tereta. Poduzetnici koji ih koriste u obavljanju djelatnosti, evidentiraju ih u okviru dugotrajne materijalne imovine. Prilikom njihove nabave, u većini slučajeva, dopušten je odbitak pretporeza u cijelosti, ali je zato potrebno obračunati PDV prilikom njihove prodaje. O specifičnostima prodaje teretnih i dostavnih vozila koja su dio dugotrajne imovine poduzetnika, pročitajte u nastavku članka.

1. Specifičnosti nabave teretnih i dostavnih vozila
2. Prodaja teretnih i dostavnih vozila
3. Zaključak

MRS 1 – Prezentiranje financijskih izvještaja u točki 25 obvezuje menadžment da prilikom sastavljanja financijskih izvještaja napravi procjenu sposobnosti svog subjekta da nastavi s vremenski neograničenim poslovanjem. U skladu s tim, subjekt je obvezan pripremiti financijske izvještaje pod načelom vremenske neograničenosti poslovanja. Međutim, kada je menadžment, u svojoj procjeni svjestan značajnih neizvjesnosti povezanih s događajima ili uvjetima koji mogu izazvati značajnu sumnju u sposobnost subjekta da nastavi s vremenski neograničenim poslovanjem, subjekt mora objaviti te neizvjesnosti. Dakle, menadžment u svom izvještaju treba objaviti odgovarajuće dokaze o održivu poslovanju subjekta.

1. Uvod
2. Obveze menadžmenta i revizora u vezi s procjenom sposobnosti subjekta da nastavi poslovati u neograničenom razdoblju
3. Postojanje značajne sumnje u sposobnost subjekta da nastavi poslovati u neograničenom razdoblju
4. Ključni financijski pokazatelji za iskazivanje značajne sumnje ili za potvrdu sposobnosti subjekta da može nastaviti s neograničenim poslovanjem
5. Zaključak

Priznavanje gubitaka od umanjenja na osnovi prognoziranih budućih događaja provodi se u skladu s MSFI-jem 9 te se na taj način gubitak od umanjenja priznaje prije bilo kakva kreditnog događaja. Ti su gubitci poznati kao očekivani kreditni gubitci. Detaljnije o umanjenju vrijednosti financijske imovine koja se provodi u skladu s MSFI-jem 9 može se pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Priznavanje očekivanih kreditnih gubitaka
3. Pristupi za priznavanje rezervacija za umanjenje vrijednosti financijske imovine
4. Mjerenje očekivanih kreditnih gubitaka
5. Prezentacija očekivanih kreditnih gubitaka
6. Zaključak

U ovom se proračunskom praktikumu na računima glavne knjige razmatra zaduživanje za nabavu dugotrajne nefinancijske imovine te njezina prodaja ako ona u trenutku prodaje nema knjigovodstvene vrijednosti.

Za dugoročno zaduživanje pri kupnji dugotrajne nefinancijske imovine potrebno je odobriti i primitke od zaduživanja i obveze na zaduživanje, u primjeru – kreditom poslovne banke. Ako se prodaje dugotrajna nefinancijska imovina koja u trenutku prodaje nema knjigovodstvenu vrijednost, smatramo da bi ju trebalo na postignutu prodajnu vrijednost vrijednosno uskladiti uz upotrebu računa kojima se ona iskazuje.

1. Zaduživanje za nabavu dugotrajne nefinancijske imovine
2. Prodaja imovine bez knjigovodstvene vrijednosti

U ovom se praktikumu na računima glavne knjige u neprofitnom računovodstvu bilježi primljena donacija (dar) za provedbu prijavljenog projekta te dan i vraćen polog za kupnju. Iako pojam projekta nije jasno određen s neprofitnog motrišta, izvjesno je da se sredstva koja se prime za projekt moraju odobriti odgođenim prihodima. Ako se da samo novčani polog u vidu jamstva, nije nastao rashod, nego se jedan oblik imovine pretvorio u drugi oblik imovine.

1. Donacija (darivanje) za projekt
2. Jamčevni polozi

Poslodavac odnosno isplatitelj primitaka s osnove nesamostalnog rada obvezan je sastaviti godišnji obračun poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak iz plaća radnika u prosincu tekuće godine, a najkasnije do 31. prosinca, i to za radnike i fizičke osobe koji su kod njega ostvarivali te primitke u cijelom poreznom razdoblju, a nisu mijenjali prebivalište ili uobičajeno boravište između gradova i općina koje su propisale plaćanje prireza porezu na dohodak. Radnici na taj način mogu iskoristiti jednu od poreznih olakšica koje nisu iskoristili tijekom godine te im se izravnava porezna osnovica, a godišnjim obračunom možebitno više plaćena svota poreza na dohodak i prireza vraća kroz isplatu neto-primitka.

1. Uvod u godišnji obračun plaće
2. Sastavljanje godišnjeg obračuna plaće
3. Godišnji obračun poreza na dohodak i osobni odbitak
4. Godišnji obračun radi različitog rasporeda porezne osnovice tijekom poreznog razdoblja
5. Godišnji obračun kada se naknada plaće isplaćivala na teret HZZO-a ili proračuna
6. Kako postupiti s razlikom koja nastane po godišnjem obračunu
7. Kako treba postupiti poslodavac koji nije isplaćivao plaću radnicima redovito tijekom poreznog razdoblja
8. Ispravak godišnjeg obračuna plaće

Poslodavac je obvezan, najkasnije 15 dana od dana isplate plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade za neiskorišteni godišnji odmor, dostaviti radniku obračun iz kojeg je vidljivo kako su te svote utvrđene. Obveza dostave obračuna naknade za neiskorišteni godišnji odmor i neoporezive primitke je novost u Zakonu o radu. U članku ćemo objasniti iskazivanje na isplatnoj listi neoporezivih primitaka i primitaka radnika koji se ne smatraju plaćom.

1. Uvod
2. Iskazivanje neoporezivih primitaka na isplatnoj listi
3. Razlika između ostalih primitaka i primitaka koji se isplaćuju na temelju radnog odnosa

Nakon rođenja djeteta majke (i očevi) ostvaruju prava na naknadu plaće za vrijeme tijekom kojeg ne obavljaju ugovoreni posao kod poslodavca zbog njege novorođenog djeteta i njegova podizanja. Razumljivo je da se veći dio prava oko brige i njege za dijete odnosi na majku, međutim, posljednjih godina zakonskim izmjenama nastoji se postići što ravnomjernija podjela prava i obveze između obaju roditelja. Osim prava na naknadu plaće nakon rođenja djeteta, i prije rođenja djeteta majka ostvaruje pravo na naknadu plaće u slučaju komplikacija prouzročenih zdravstvenim stanjem majke. Više o pravima za navedene naknade u ovom članku.

1. Uvodno
2. Komplikacije u trudnoći
3. Rodiljni dopust
4. Roditeljski dopust
5. Pravo na rad s polovinom punoga radnog vremena radi pojačane njege djeteta
6. Mirovanje radnog odnosa odnosno obustava djelatnosti do treće godine života djeteta

Mali porezni obveznik je trebao ući u sustav PDV-a u tijeku 2023. godine ako mu je vrijednost isporuka dobara ili obavljenih usluga u tekućoj godini prelazila propisani prag od 39.816,84 €. Međutim, za ulazak u sustav PDV-a od 1. siječnja 2024. godine primjenjuje se prag isporuka u svoti od 40.000,00 € prema Izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost. To znači da samo oni porezni obveznici koji će taj prag prijeći u prosincu 2023. godine trebaju ući u sustav PDV-a od 1. siječnja 2024. godine. Jednako tako, porezni obveznici mogu izići iz sustava PDV-a od 1. siječnja 2024. godine, ako u 2023. godini nisu prešli propisani prag od 40.0000,00 € i u slučaju ako su u tijeku 2023. godine likvidirali djelatnost.

U ovom članku daju se najvažnije napomene u vezi s ulaskom / izlaskom iz sustava PDV-a u tijeku 2023. godine i od 1. siječnja 2024. te pravilima primjene novog praga od 40.000,00 €.

1. Uvod
2. Obveze pri ulasku u sustav PDV-a
3. Izlazak iz sustava PDV-a

U RRiF-u br. 8/23. pisali smo u kojim se slučajevima hrvatski porezni obveznici trebaju registrirati za potrebe PDV-a Češkoj, u RRiF-u br. 5/22. kada se trebaju registrirati za potrebe PDV-a u Italiji, a u RRiF-u br. 8/20. kada se trebaju registrirati za potrebe PDV-a u Njemačkoj. U ovome članku autorica objašnjava u kojim se slučajevima hrvatski porezni obveznici trebaju registrirati za potrebe PDV-a u Francuskoj kada na području te države obavljaju određene isporuke dobara i/ili usluga. Uz navedeno, autorica obrazlaže postupanja koja se pritom trebaju obaviti odnosno postoji li obveza imenovanja poreznog zastupnika te koje su daljnje obveze hrvatskih poreznih obveznika u tim slučajevima (podnošenje PDV prijava, plaćanje PDV-a i sl.).

1. Uvod
2. Registriranje za potrebe PDV-a u Francuskoj pri isporukama dobara
3. Premještanje dobara iz RH u Francusku
4. Registriranje za potrebe PDV-a u Francuskoj pri isporukama usluga
5. Registriranje za potrebe PDV- a u Francuskoj
6. Zaključak

Autorica u ovom članku obrazlaže utvrđivanje i rokove porezne zastare te dopustivost provedbe poreznog nadzora. Institut porezne zastare predstavlja važan instrument u ostvarivanju prava poreznih obveznika nad djelovanjem poreznog tijela. Primjena navedenog instituta štiti poreznog obveznika od nezakonitog utvrđivanja odnosno naplaćivanja poreza, kamata i troškova ovrhe od strane poreznog tijela jer porezno tijelo tijekom proteka vremena nije ta davanja uspjelo utvrditi odnosno naplatiti, a koje naposljetku više niti ne može utvrđivati i/ili naplaćivati zbog nastupa porezne zastare odnosno proteka zakonski određenog vremena u kojemu je to trebalo učiniti. S obzirom na to da porezno tijelo može utvrđivati poreznu obvezu i kamate u postupku poreznog nadzora, u tom je slučaju osim poznavanja porezne zastare, nužno poznavanje dopustivosti poreznog nadzora koje također utječe na zakonitost postupanja poreznog tijela.

1. Uvod
2. Pojmovi vezani za poreznu zastaru
3. Dopustivost poreznog nadzora
4. Utvrđivanje zlouporabe prava u porezno-DUŽNIČKOM odnosu
5. Zaključak

Nastupi izvođača i športaša u RH složena su tematika u kojoj najprije treba voditi računa o primjeni Međunarodnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje RH ima zaključeno s 66 zemalja svijeta, primjeni dvostranih ugovora o socijalnom osiguranju, koordinaciji sustava socijalne sigurnosti na razini EU-a, nacionalnim propisima o oporezivanju dohotka, doprinosa i dobitka te o izvještavanju Poreznoj upravi. Autorica u članku na primjerima pokazuje moguće načine oporezivanja naknada nerezidenata fizičkih i pravnih osoba izvođača i športaša.

1. Uvod
2. Primjena čl. 17. Međunarodnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja – komentari OECD modela
3. Primjena nacionalnih propisa – oporezivanje porezom na dohodak umjetničkog honorara ili honorara športaša i obveza doprinosa
4. Oporezivanje naknade za nastupe inozemnih izvođača (umjetnika, zabavljača i športaša porezom po odbitku − 10 %

Autorice u ovom članku predstavljaju Prijedlog Direktive o transfernim cijenama koji je javno objavljen 12. rujna 2023. godine i koji je Komisija uputila Vijeću u proceduru. Navedenim Prijedlogom Direktive utvrđuju se pravila za osiguravanje zajedničke primjene načela nepristrane transakcije u EU-u, s ciljem povećanja porezne sigurnosti i smanjenja pojave dvostrukog oporezivanja odnosno dvostrukog neoporezivanja.

1. Uvod
2. Opća razmatranja
3. Pravila o transfernim cijenama
4. Primjena načela nepristrane transakcije
5. Zaključak

Ako su zalihe značajne za financijske izvještaje, revizor treba pribaviti dostatne i primjerene revizijske dokaze u vezi s postojanjem i kvalitativnim stanjem zalihe. U slučajevima kada društvo, obveznik revizije, ne obavijesti revizora o datumu provedbe godišnjeg popisa, najčešće revizor ne može izdati pozitivno revizorsko mišljenje. Stoga i revizori i društvo kod kojega se obavlja revizija trebaju voditi računa o datumima i lokacijama na kojima se provodi godišnji popis zaliha, kako bi izbjegli probleme revizorskih procedura tijekom revizije koji se najčešće ne mogu riješiti nekom alternativnom revizorskom procedurom.

1. Uvodno
2. Zahtjevi revizorskih standarda u vezi s inventurom
3. Što ako se popis obavlja dan prije kraja godine
4. Nemogućnost prisutnosti inventuri
5. Zaključak

1. EK predložio nova porezna pravila za velika poduzeća
2. Novi prijedlozi EK-a za lakše poslovanje malih poduzetnika
3. Nova pravila za zaštitu zemljopisnih oznaka industrijskih proizvoda
4. Bruxelles želi financijske poticaje za povrat starih uređaja
5. Češka uvodi porez na dobitak multinacionalki

U hrvatskoj maloprodaji operacije se vode u 26.191 fizičkoj prodavaonici (prema DZS-u, 2022.). Od ukupnog broja, jednom trećinom upravljaju veliki maloprodajni lanci, a polovinom (51 %) mali maloprodavači. S obzirom na to da svaka od tih prodavaonica drukčije upravlja maržom i troškovima, u članku će se objasniti općenita struktura i ponuditi neki prijedlozi za povećanje produktivnosti i profitabilnosti.

1. Uvod
2. Prodaja robe
3. Troškovi nabave robe
4. Trgovačka marža
5. Troškovi rada
6. Operativni troškovi
7. Zaključak

U RRiF-u br. 9/23. pisali smo o osobitostima kupnje osobnih automobila na financijski leasing kod obrtnika koji PDV plaćaju prema naplaćenim naknadama. U ovome članku obrazlažemo pravila koja vrijede kod obrtnika koji vode poslovne knjige i na temelju njih utvrđuju dohodak, u slučaju nabave osobnih automobila na operativni leasing.

1. Uvod
2. Posebnosti nabave osobnih automobila na operativni leasing
3. Primjer nabave osobnog automobila na operativni leasing kod obrtnika
4. Zaključak

Autorice u članku objašnjavaju najvažnije aspekte paketa koji sadržava tri zakonska prijedloga usmjerena na zakonsko uređenje načina, uvjeta i postupka servisiranja i kupoprodaje potraživanja te uvođenje obveze nuđenja mjera olakšavanja otplate za potrošačke i stambene potrošačke kredite. Kroz članak su objašnjene najvažnije odrednice koje su usmjerene na uređenje rada tzv. agencija za naplatu potraživanja, tj. subjekata koji se bave djelatnošću kupoprodaje potraživanja, ali i mjere zaštite dužnika kako prije tako i nakon kupoprodaje potraživanja.

1. Uvod
2. Zakonski okvir usvojen na razini Europske unije
3. Prijenos Direktive 2021/2167 u pravni sustav RH
4. Što donosi novo zakonodavno uređenje
5. Zaštita dužnika prije kupoprodaje
6. Zaštita dužnika nakon kupoprodaje
7. Rješavanje prigovora i nadzor nad primjenom zakona
8. Obveza licenciranja pružatelja usluge servisiranja NPL-ova banaka
9. Uređenje međusobnih odnosa kupaca i servisera
10. Zaštita osobnih podataka
11. Ostale odredbe
12. Zaključno

U najširem značenju, inspekcijski nadzor obuhvaća kontrolu nad zakonitošću rada i postupanja pravnih i fizičkih osoba, kojeg, u okviru zakonom propisanog djelokruga rada i ovlaštenja, neposredno provode nadležni inspektori. Inspekcijske poslove u području trgovine, usluga, zaštite potrošača i sigurnosti neprehrambenih proizvoda obavlja tržišna inspekcija Državnog inspektorata. Što najčešće kontroliraju tržišni inspektori u prodavaonici i koje mjere su ovlašteni i obvezni poduzeti protiv nadziranog trgovca kada utvrde da se isti ne pridržava propisanih obveza i/ili zabrana, može se pročitati dalje ovoga članka.

1. Uvod
2. Pravna podloga nadzora tržišnog inspektora
3. Kontrola legaliteta obavljanja djelatnosti trgovine
4. Kontrola ispunjavanja propisanih uvjeta
5. Radno vrijeme u djelatnosti trgovine
6. Isticanje propisanih oznaka i obavijesti
7. Isticanje i pridržavanje istaknutih cijena
8. Ispostavljanje računa
9. Osiguranje podataka o stanju robe
10. Označavanje neprehrambenih proizvoda
11. Osiguranje isprava koje prate proizvod na tržištu
12. Prekršajne kazne

Zakonom o radu propisano je da je poslodavac u slučaju kršenja obveza iz radnog odnosa obvezan radnika pisano upozoriti na ta kršenja te mu skrenuti pozornost na mogućnost otkaza ugovora o radu, u slučaju nastavka povreda tih obveza.

O pitanjima upozorenja pred otkaz, koje se nerijetko pojavljuje u našoj aktualnoj praksi, pišemo u ovom članku.

1. Uvod
2. Prije kojeg je otkaza poslodavac obvezan opomenuti radnika
3. Koje radnje treba poduzeti prije otkaza
4. Kako pravilno dati opomenu pred otkaz i na što pritom paziti
5. Kazne za neupućivanje opomene pred otkaz

Ako hrvatski radnik za vrijeme boravka na području druge države ugovornice, države članice EGP-a ili treće zemlje postane privremeno nesposoban za rad, privremenu nesposobnost (bolovanje) može mu evidentirati ugovorni liječnik u toj državi. Način postupanja radnika i poslodavca u RH detaljno je opisan u nastavku članka.

1. Uvod
2. Europske unija, Europski ekonomski prostor i Švicarska
3. Ugovorne države
4. Treće države
5. Posebno – utvrđivanje prava na naknadu plaće upućenih radnika

Produženo osiguranje je dobrovoljno mirovinsko osiguranje koje osiguraniku u određenim slučajevima propisanim Zakonom o mirovinskom osiguranju po navedenoj osnovi omogućava nastavak osiguranja nakon prestanka obveznog mirovinskog osiguranja, ako prijavu osiguranja podnese u roku od 12 mjeseci od prestanka obveznog osiguranja, a kojim se u slučaju ispunjavanja propisanih uvjeta, mirovinsko osiguranje nastavlja bez ograničenja.

1. U kojim se slučajevima osoba može osigurati na produženo osiguranje
2. Prijava na produženo mirovinsko osiguranje
3. Prestanak prava na produženo osiguranje
4. Osnova za produženo osiguranje prema Zakonu o doprinosima
5. Produženo mirovinsko osiguranje stalnoga sezonskog radnika
6. Produženo mirovinsko osiguranje bračnog druga profesionalnog odnosno ugovornog diplomata

Zakonom o trgovačkim društvima propisano je da društvo s ograničenom odgovornošću mora imati dva obvezna organa: upravu društva i skupštinu društva. Nadzorni odbor, kao treći organ toga društva, može biti fakultativan organ ili obvezan organ kada je to izričito propisano da ga društvo mora imati.

Autor u članku na zanimljiv i detaljan način piše o članstvu u nadzornom odboru, odnosno tko i pod kojim uvjetima može biti član nadzornog odbora.

1. Uvod
2. Fakultativnost i obvezatnost nadzornog odbora
3. Sastav nadzornog odbora
4. Izbor i imenovanje članova nadzornog odbora
5. Prestanak članstva u nadzornom odboru
6. Zaključak

Temeljni pristup upravljanju novčanim sredstvima na razini proračuna je da ona budu raspoloživa na jedinstvenom (jedinom) transakcijskom računu određenog proračuna. No, u iznimnim okolnostima, a prema odredba proračunskih propisa, dopušteno je da se za provođenje specifičnih transakcija (prometa, međuodnosa) mogu otvoriti i drugi računi. Pri tome novi provedbeni propis uređuje koje su to specifične transakcije te procedure koje se moraju poštovati pri otvaranju računa te vrste.

1. Uvod
2. Obveznici primjene Pravilnika
3. Specifične transakcije proračuna i proračunskih korisnika i otvaranje računa
4. Proračunski korisnici i drugi subjekti izuzeti od obveze uplate prihoda i primitaka i drugih priljeva na jedinstveni račun proračuna i pravila postupanja
5. Ostali računi i pravila postupanja
6. Vođenje evidencija i izvještavanje
7. Zatvaranje računa

S obzirom na okolnosti u kojima se ostvaruju javni prihodi i izvršavaju rashodi na razni opće države, uvažavajući promjene ishodišnih parametara prema kojima je izvorno bio planiran Državni proračun Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcije za 2024. i 2025. godinu, bilo ga je potrebno drugi put mijenjati. O njima i razlozima njihova nastanka, može se pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Prihodi državnog proračuna
3. Rashodi državnog proračuna
4. Procjena ukupnog manjka proračuna opće države

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave moraju u određenim okolnostima donositi i opće akte. Među njima se ističu statut, proračun, godišnji izvještaj o izvršenju proračuna, prostorni plan te niz akata iz različitih upravnih područja.

S obzirom na obuhvat osoba na koje se ti opći akti odnose, bitno je provoditi i nadzor nad njihovim zakonitostima.

1. Uvod
2. Vrste općih akata
3. Nadležnost i postupak donošenja općih akata
4. Sadržaj i forma općih akata
5. Nomotehnička pravila
6. Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću
7. Nadzor općih akata

Kao jedno od tijela koje provodi nadzor primjene javne nabave je i ono koje je nadležno za politiku javne nabave. Ono provodi upravni nadzor. Ako ono pri njegovu provođenju utvrdi nepravilnosti koje imaju obilježje prekršaja, može podnijeti optužni prijedlog ili o tome izvijestiti nadležno državno odvjetništvo.

U članku se navodi niz mišljenja toga tijela u kojima su utvrđene nepravilnosti koje imaju obilježje prekršaja.

1. Uvod
2. Prekršaji propisani u ZJN 2016
3. Mišljenja o nepravilnostima koje imaju obilježja prekršaja
4. Zaključno

1. Cijene socijalnih usluga
2. Fiskalizacija u prometu gotovinom
3. Doprinosi za obvezna osiguranja
4. Zdravstvena zaštita
5. Visoko obrazovanje i znanstvena djelatnost
6. Lokalne jedinice
7. Nacionalna kazališta
8. Predškolski odgoj
9. Zakup državnoga poljoprivrednog zemljišta

U Narodnim novinama br. 114/23. od 4. listopada 2023. godine objavljeni su porezni zakoni na kojima se temelji aktualna porezna reforma. Promjene donose novosti u području obračuna i oporezivanju plaća i drugih dohodaka, oporezivanju porezom na dobitak i porezom na dodanu vrijednost, fiskalizaciji računa i naplati lokalnih poreza. Većina tih promjena bit će u primjeni od 1. siječnja 2024. godine, ali neke od njih stupile su na snagu već 12. listopada 2023. godine.

U ovome članku objašnjavamo izmjene u navedenim područjima koje donose objavljeni zakoni. I dalje ostaju otvorena pitanja provedbe pojedinih promjena i novosti, a to će biti poznato tek nakon objave pravilnika koji bi također mogli donijeti neke bitne promjene. O tome ćemo pisati u sljedećem broju časopisa.

1. Izmjene u obračunu plaća, poreza na dohodak i doprinosima
2. Izmjene Zakona o porezu na dobitak
3. Izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost
4. Izmjene Zakona o lokalnim porezima
5. Izmjene Zakona o fiskalizaciji

Ukidanje prireza porezu na dohodak i povećanje poreza na kuće za odmor

Problemi financiranja lokalne samouprave u RH česta su tema pa je najava reforme lokalnih poreza bila jedna od istaknutijih tema ove jeseni. Postojeći sustav financiranja jedinica lokalne samouprave u RH ustrojen je 1993. godine, a taj je sustav financiranja svih 30 godina slično strukturiran te se samo izmjenom postotaka udjela u porezima i sustavom posebnih mjera nastojalo pronaći optimalnu ravnotežu fiskalnog opterećenja. Izmjene poreznih propisa u 2023. godini, najavljene još u svibnju, donesene su kako je i najavljeno. U ovome se članku razmatra njihov utjecaj na lokalne porezne sustave.

1. Općenito o izmjenama poreznih zakona
2. O izmjenama i dopunama poreza na dohodak
3. O izmjenama i dopunama Zakona o lokalnim porezima
4. Izmjene Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) politike
5. O izmjenama Zakona o porezu na dobit
6. Zaključak

Autorica u ovome članku na zanimljiv i transparentan način razmatra aktualna i bitna pitanja vezana za zaštitu djece na radu i za zaštitu maloljetnika na radu, razmatrajući relevantan i nov normativni okvir takve zaštite, aktualna motrišta takve zaštite te njegove realizacije u praksi.

1. Uvod
2. Zapošljavanje maloljetnika
3. Poslovi na kojima se maloljetnik ne smije zaposliti
4. Postupak koji prethodi početku rada maloljetnika u radnom odnosu
5. (Ne)primjena propisa na rad učenika
6. Pojmovi djeteta i maloljetnika
7. Zaštita djeteta koje uz naplatu sudjeluje u određenim aktivnosti
8. Posebnosti u vezi s radnim vremenom i odmorom
9. Novost o pitanju posebne zaštite djece i maloljetnika u radnom okruženju

Uredba Europske unije o Instrumentu za međunarodnu nabavu akt je koji omogućuje Europskoj komisiji da nametne mjere koje će gospodarskim subjektima iz trećih zemalja onemogućiti ili ograničiti pristup tržištima Europske unije ako te zemlje ne omoguće jednak pristup gospodarskim subjektima iz Europske unije tržištima njihovih zemalja. Uredba utvrđuje postupke prema kojima će Europska komisija istražiti navodne mjere ili prakse trećih zemalja koje negativno utječu na pristup poduzeća, robe i usluga iz Europske unije tržištima nabave trećih zemalja te donijeti mjere za ograničavanje pristupa postupcima javne nabave na području Europske unije za poduzeća, robu i usluge iz trećih zemalja.

1. Uvod
2. Obuhvat Uredbe IMN
3. Istrage i savjetovanja
4. Određivanje mjere IMN-a
5. Obveze uspješnog ponuditelja
6. Izuzeća od primjene Uredbe IMN
7. Zaključak

U hrvatskome pravnom sustavu upravni ugovori predstavljaju institut uveden novelom Zakona o općem upravnom postupku iz 2009. godine. Nakon desetljeća njegova postojanja razvidno je da određeni ugovori i dalje egzistiraju u međuprostoru upravnog i građanskog prava. Posebna vrsta ugovora u takvom pravnom međuprostoru je i ugovor o dodjeli koji se sklapa u sustavu korištenja bespovratnih sredstava fondova Europske unije. U ovom se članku razmatraju pravne karakteristike ugovora koji se u dodjeli sredstava EU fondova sklapa između korisnika kojemu se sredstva dodjeljuju i tijela u tom sustavu, sa svim obvezama koje proizlaze iz zadanog sustava upravljanja i kontrole, kako za korisnike tako i za tijela u sustavu. Ključno pitanje na koje se daje odgovor u ovom članku jest proizlazi li iz položaja te odgovornosti i obveza tijela u sustavu upravljanja i kontrole kao ugovornih strana istog ugovora subordiniranost korisnika kao druge ugovorne strane te utječe li i kako takav odnos na ocjenu njegove pravne prirode.

1. Uvod
2. Upravni ugovor u RH
3. Postupak dodjele bespovratnih sredstava
4. Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava
5. Izmjene i raskid ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava
6. Pravne posljedice nepoštovanja obveza ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava EU fondova
7. Zaključak