Računovodstvo, revizija i financije 9/2020

      Potpore koje su poslodavci mogli ili još uvijek mogu ostvariti u razdoblju od ožujka do prosinca 2020. godine su sljedeće:

1. Potpora za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima Koronavirusom (COVID-19) – ožujak, travanj, svibanj
2. Potpora za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim Koronavirusom (COVID 19) – lipanj
3. Potpora za očuvanje radnih mjesta – skraćivanje radnog vremena
4. Potpora za očuvanje radnih mjesta u kriznim djelatnostima pogođenim Koronavirusom (COVID-19) za srpanj – kolovoz 2020.
5. Potpora za očuvanje radnih mjesta za mikropoduzetnike – srpanj i kolovoz 2020.

      U daljnjem tekstu osvrnut ćemo se na neka aktualna pitanja vezana za sve potpore koje se ostvaruju u predmetnom razdoblju.

1. Potpora za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom (COVID-19) – ožujak, travanj, svibanj
2. Potpora za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom (COVID-19) – lipanj
3. Potpora za očuvanje radnih mjesta – skraćivanje radnog vremena
4. Potpora za očuvanje radnih mjesta u kriznim djelatnostima pogođenim koronavirusom (COVID-19) za srpanj – kolovoz 2020.
5. Potpora za očuvanje radnih mjesta za mikropoduzetnike - srpanj i kolovoz 2020. godine

      Obično se pretpostavlja da svaka ozbiljna organizacija ima postavljenu misiju, viziju i strategiju. Da bi se realizirala strategija, potrebno je razraditi planove koje treba realizirati. U planovima se globalni ciljevi konkretiziraju razradom na radne zadatke koje trebaju obaviti organizacijske jedinice tvrtke. To se tako općenito kaže kao da se sve to događa samo od sebe, ali zapravo u praksi radni zadatak treba raspodijeliti na izvršitelje koji će ga obaviti. Upravo o tome kako će izvršitelji obavljati svoje zadatke ovisi i učinkovitost po segmentima i na ukupnoj razini. Budući da hijerarhija sama po sebi ne osigurava mjerenje ili barem realnu procjenu doprinosa zaposlenika i drugih odgovornih osoba, računovodstvo odgovornosti može u tome pomoći.

1. Uvod
2. Definicije i funkcioniranje računovodstva odgovornosti
3. Ljudski aspekt računovodstva odgovornosti i ekonomija ljudskog ponašanja (bihevioralna ekonomija)
4. Prednosti, poteškoće, mane i kritike uvođenja računovodstva odgovornosti
5. Centri odgovornosti u organizaciji
6. Zaključak

      Poslodavci svojim radnicima mogu nadoknaditi troškove prehrane za vrijeme rada na dva načina: u obliku paušalne gotovinske nadoknade (do 5.000,00 kn godišnje) ili u naravi na temelju vjerodostojne dokumentacije (do 12.000,00 kn godišnje). Za isplatu paušalne nadoknade troškova prehrane koja se isplaćuje na račun radnika nije potrebno pribaviti dokaze o načinu utroška isplaćenih novčanih sredstava, dok se za nadoknadu troškova na temelju vjerodostojne dokumentacije trebaju osigurati dokazi o omogućenoj prehrani.
      U članku objašnjavamo računovodstvena i porezna motrišta troškova prehrane radnika.

1. Uvod
2. Paušalna nadoknada do 5.000,00 kn
3. Prehrana na temelju vjerodostojne isprave do 12.000,00 kn
4. Zaključak

      Autorica u članku obrađuje prihvatljivost i neprihvatljivost troškova kod provedbe EU-ovih projekata za trgovačka društva, obrađuje načine evidentiranja i praćenja troškova plaća, troškova povezanih s radom, neizravnih troškova te obrađuje postupke s neprihvatljivim troškovima kao što su tečajne razlike koje nastaju kod plaćanja inozemnim dobavljačima. Obrađena je i tema računovodstvenog praćenja EU-ovih projekata u skladu s HSFI-jem i Međunarodnim računovodstvenim standardima.

1. Uvod
2. Evidentiranje troškova EU-ovih projekata
3. Računovodstveno praćenje državnih potpora
4. Zaključak

      Ulaganja u vinograde predstavljaju ulaganja u poljoprivrednu aktivnost s ciljem proizvodnje grožđa i vina. Autorica u članku obrazlaže računovodstveno praćenje nabave poljoprivrednog zemljišta i podizanja vinograda odnosno definira troškove koji se trebaju uključiti u vrijednost tog nasada i daljnje utvrđivanje vrijednosti te imovine. Uz to u članku se definira računovodstveno praćenje proizvodnje grožđa, vina i rakije lozovače koje je rezultat procesa proizvodnje nakon ubiranja grožđa. Sve to objašnjeno je na konkretnim primjerima u kojima su definirani troškovi svake od navedenih proizvodnji i njihov raspored.

1. Uvod
2. Računovodstveno praćenje nabave poljoprivrednog zemljišta
3. Računovodstveno praćenje ulaganja u podizanje vinograda
4. Računovodstveno praćenje proizvodnje grožđa i vina
5. Zaključak

      U okviru „internih prihoda“ na temelju upotrebe vlastitih proizvoda i usluga koji se iskazuju na posebnoj poziciji u Računu dobiti i gubitka, javljaju se i prihodi od uporabe vlastitih proizvoda i usluga u graditeljstvu. Te prihode prikazuju oni poduzetnici koji obavljaju građevinsku djelatnost za potrebe tržišta, ali iznimno u pojedinim slučajevima neprodane građevinske objekte izuzimaju za potrebe svoga trgovačkog društva ili u vlastitoj režiji obavljaju tekuće i investicijsko održavanje svojih nekretnina. U ovom članku pišemo o posebnostima internih prihoda u graditeljstvu s računovodstvenog i poreznog motrišta.

1. Uvod
2. Prihod od uporabe vlastitih proizvoda i usluga u graditeljstvu
3. Zaključak

      U ovom članku pišemo o računovodstvenim postupcima s dugotrajnom nematerijalnom imovinom te na praktičnim primjerima prikazujemo knjigovodstveno evidentiranje različitih vrsta nematerijalne imovine kada se ona stječe kupnjom ili razvija unutar društva.

1. Pristup i definicija nematerijalne imovine
2. Priznavanje nematerijalne imovine
3. Mjerenje nematerijalne imovine nakon početnog priznavanja
4. Naknadni izdatci povezani s materijalnom imovinom
5. Amortizacije nematerijalne imovine
6. Primjeri evidentiranje različitih vrsta nematerijalne imovine
7. Zaključak

      Obvezu revizije financijskih izvješća propisuje čl. 20. Zakon o računovodstvu. Obavljanje revizorskih usluga, izbor i rad revizijskog odbora, nadzor nad revizorima i slično uređuje Zakon o reviziji. Obveza revizije financijskih izvješća trgovačkih društava za 2020. godinu mora se ispuniti prema pravilima Zakona o računovodstvu i Zakona o reviziji. Revizora imenuje skupština društva, a odluku treba donijeti do kraja rujna za reviziju financijskih izvješća tekuće godine.

1. Uvod
2. Obveznici revizije financijskih izvješća za 2020. godinu
3. Odluka o izboru revizora – skupština društva
4. Imenovanje revizora do 30. rujna
5. Ugovor o reviziji u pisanom obliku
6. Cijene revizijskih usluga
7. Zaključak

      U ovom broju časopisa RRiF donosimo odgovore na aktualna pitanja iz knjigovodstva, poreza na dodanu vrijednost, plaćanja spomeničke rente, zapošljavanja osoba s invaliditetom, radnih odnosa i poslovanja neprofitnih organizacija.

RAČUNOVODSTVO
1. Prodaja poslovnog prostora koji je član društva unio u temeljni kapital

POREZ NA DODANU VRIJEDNOST
1. Primjena tuzemnog prijenosa porezne obveze na ulaganje

DOPRINOSI
1. Indirektna i direktna spomenička renta – obustava plaćanja u razdoblju trajanja posebnih okolnosti

ZAPOŠLJAVANJE OSOBA S INVALIDITETOM
1. Kvotno zapošljavanje

POSLOVANJE UDRUGA
1. Darivanje udruga

RADNI ODNOSI
1. Sporazumni prestanak ugovora o radu
2. Prekovremeni rad

      U ovom se proračunskom praktikumu knjiži naknada radi nezapošljavanja dostatnog broja osoba s invaliditetom te naknada za uređenje voda kada je naplaćuje lokalna jedinica.
      Izvjesno je da se naknada radi tzv. kvotnog zapošljavanja iskazuje kao rashod razdoblja, no prijeporno je koji knjigovodstveni račun upotrijebiti.
      Kada se zajedno s komunalnim doprinosom naplaćuje naknada za uređenje voda, ona i tada nije prihod lokalne jedinice. Nameće se i pitanje nadoknade priznatih materijalnih troškova u vezi s tom naplatom.

1. Nezapošljavanje osoba s invaliditetom (kvotno zapošljavanje)

      U ovom se praktikumu neprofitnog računovodstva razmatraju knjiženja u vezi s međusobnim financiranjem statutom povezanih organizacija te potraživanjima za prihode čija kvaliteta naknadno postaje prijeporna.
      Samo ako su neprofitne organizacije međusobno povezane statutom ili nekim općim aktom, u međuodnosima mogu upotrebljavati računa skupine 37 odnosno 47.
      Ako potraživanja za prihode dobiju druga kvalitativna obilježja, posljedica njihova smanjenja su različita knjiženja, ovisno o tome zbog čega su smanjena.

1. Međusobno financiranje povezanih organizacija
2. Potraživanja za recipročne prihode

      JOPPD – jedinstveni obrazac poreza prireza i doprinosa primjenjuje se od 1. siječnja 2014. godine i predaje se Poreznoj upravi u svrhu informacije o isplati oporezivih i neoporezivih primitaka radnicima i ostalim fizičkim osobama, obveznicima poreza na dohodak. To znači da je obrazac svima nama poznat, ali zbog njegove složenosti uvijek ima i bit će dodatnih pitanja koja se najčešće odnose na to treba li za dotični primitak podnijeti JOPPD te kada i kako ga ispraviti, a kada istodobno ispraviti i dopuniti. U ovom članku pišemo kako treba postupiti u pojedinim navedenim slučajevima, a na temelju najčešćih pitanja koja se pojavljuju u praksi.

1. Koji se primitci ne iskazuju u Obrascu JOPPD
2. U kojem roku treba dostaviti Obrazac JOPPD za pojedine primitke
3. Ispravci i dopune Obrasca JOPPD
4. Završno, kako treba ispraviti Obrazac ako je na stranici A pogrešno upisan OIB

      U članku se daju obrazloženja u vezi s evidentiranjem prometa dobara i usluga te se navodi praktičan primjer evidentiranja i utvrđivanja obveze PDV-a za „dobitaše“ koji utvrđuju obvezu prema izdanim računima. U primjeru su uključeni poslovni događaji koji se najčešće pojavljuju u poslovnoj praksi (isporuke dobara i usluga u tuzemstvu, u EU-u, izvoz dobara u treće zemlje, stjecanje dobara i usluga iz EU-a, uvoz dobara i dr.). Daje se i pregled poslovnih događaja u svim poreznim evidencijama, knjigovodstveno evidentiranje ulaznih i izlaznih računa te utvrđivanje obveze za razdoblje oporezivanja za rujan 2020. godine za porezne obveznike koji utvrđuju obvezu PDV-a prema izdanim računima.

1. Uod
2. Posebnosti u vezi s evidentiranjem isporuka i stjecanjem dobara i usluga u tuzemstvu, unutar EU-a te u trećim zemljama
3. Računovodstveno i porezno evidentiranje obveze i pretporeza
4. Prijave PDV-a za razdoblja oporezivanja, rokovi predaje i plaćanje PDV-a
5. Primjer utvrđivanja obveze PDV-a za razdoblje oporezivanja

      Autorica u ovom članku predstavlja odredbe Općega poreznog zakona (Nar. nov., br. 115/16. … 42/20.) koje se odnose na poreznu zastaru i dopustivost provedbe poreznog nadzora. Institut porezne zastare predstavlja važan instrument u ostvarivanju prava poreznih obveznika nad djelovanjem poreznog tijela. Primjena navedenog instituta štiti poreznog obveznika od nezakonitog utvrđivanja odnosno naplaćivanja poreza, kamata i troškova ovrhe od strane poreznog tijela budući da to porezno tijelo tijekom propisanog vremena nije uspjelo utvrditi odnosno naplatiti. Istekom propisanog vremena porezno tijelo više ne može utvrđivati i/ili naplaćivati neku poreznu obvezu zbog nastupa porezne zastare odnosno proteka zakonski određenog roka u kojemu se navedeno trebalo platiti.

1. Uvod
2. Porezna zastara u primjeni do 31. prosinca 2016. godine
3. Porezna zastara u primjeni od 1. siječnja 2017. godine
4. Primjena novoga i staroga OPZ-a
5. Zaključak

      Prema odredbama Općega poreznog zakona, porezni obveznici mogu ustupiti svoje potraživanje s naslova poreza (primjerice PDV-a, dobitka, dohotka, nekretnina), nekoj drugoj pravnoj ili fizičkoj osobi koja ne mora biti porezni obveznik, a na temelju pisanog ugovora o ustupu ili cesiji. Ustupitelj prava obvezan je, u propisanom roku, dostaviti ugovor o ustupu mjesno nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom sjedištu te prebivalištu ili uobičajenom boravištu. Dostavljeni ugovor o ustupu obvezujući je za porezno tijelo, osim ako se nad ustupiteljem ne provodi postupak prisilne naplate poreznog duga te ako porezni obveznik nema dospjelih a neplaćenih poreza i drugih javnih davanja o kojima Porezna uprava vodi knjigovodstvenu evidenciju.

1. Uvod
2. Kada porezne obveze podmiruje solidarni dužnik ili treća osoba
3. Ustup ili cesija prava na povrat poreza
4. Rok za dostavljanje ugovora o ustupu Poreznoj upravi
5. Primjer zaključivanja ugovora o ustupu potraživanja
6. Ugovor o ustupu budućih tražbina
7. Kontrolne radnje u poreznoj upravi pri provjeri ugovora o ustupu
8. Rok u kojemu je Porezna uprava obvezna riješiti zaprimljeni ugovor o ustupu potraživanja
9. Zaključak

      Autorica u članku navodi stajališta Suda Europske unije u vezi s pravom na odbitak PDV-a u okolnostima kada porezni obveznik posjeduje samo fiskalni račun kao dokaz primljene usluge, te pravo na povrat pogrešno obračunanog i plaćenog PDV-a jer je porezni obveznik primijenio krivi postupak oporezivanja na predmetnu transakciju.

1. Uvod
2. Presuda u predmetu C‑430/19 SC C. F. SRL
3. Presuda u predmetu C-835/18 SC Terracult SRL

      Generalna direkcija za poreze i carine Europske unije (DG TAXUD) 2020. godine objavila je publikaciju „Trendovi oporezivanja u EU“ (Taxation Trends in the European Union, 2020 Edition), koja predstavlja podatke o oporezivanju i informacije za države članice EU-a, Irsku i Norvešku. Iako je ovogodišnje izdanje znatno opsežnije nego prijašnja izdanja, za potrebe naših čitatelja pružamo skraćeni i prilagođeni prijevod prvog poglavlja (nadopunjen, za razumijevanje, bitnim tablicama iz Aneksa A), koje sadržava porezni razvitak u EU-u, glavne porezne indikatore na razini EU-a, sumira glavne podatke iz ovog izvješća, osigurava podatke o najvišoj stopi poreza na dobitak i poreza na dohodak te prosječnim poreznim stopama.

1. Općeniti razvitak poreznih prihoda u Europskoj uniji
2. Porezi na potrošnju
3. Oporezivanje rada
4. Oporezivanje kapitala
5. Ekološko oporezivanje
6. Porezi na imovinu

1. Uvod
2. Obilježja SMEs-a
3. Kakvi standardi za SMEs
4. Iskustva u primjeni
5. Primjena pristupa odozgo prema dolje
6. Troškovi i koristi

1. Dogovoreno financiranje oporavka EU-a
2. EK protiv dodjele potpora tvrtkama povezanim s poreznim oazama
3. EK predložio novi porezni paket mjera
4. Novi dogovor o trošarinama na alkohol
5. Njemačka i Austrija uvode porezna rasterećenja
6. Smjernice za zaštitu sezonskih radnika

      Ono s čime će se nova Vlada suočava jest golemi deficit zdravstvenog sustava. Svaka gospodarska kriza kod svakoga gospodarskog i neprofitnog subjekta dovodi do preispitivanja postojećeg sustava, osobito ako je u gubitcima. Razumljivo da je iznimno bitno prepoznati troškove koji možda ne bi trebali nastati ili bi se mogli smanjiti dok, s druge pak strane, treba razmotriti mogućnost povećanja prihoda, onih koji se nepotrebno propuštaju, a trebali bi se ostvarivati (naplaćivati), te prihoda koji se naplaćuju prema zastarjelom modelu, koji su ukupno uzevši nedovoljni.
      U nas se gubitci najviše stvaraju u području primarne medicine s troškovima lijekova na recept te u području bolničkog sustava.
      U članku se prenosi skraćeni i prilagođeni tekst njemačkih kolega koji su objavili pod naslovom „Operacija na otvorenom srcu – izazovi i potencijali restrukturiranja bolnica“ u zborniku radova „Uspješno restrukturiranje i sanacija poduzeća“, u nakladi Derika Evertz i Urlicha Krystek, koji je na temelju Ugovora o licenci prevela i objavila za svoje potrebe RRiF Visoka škola za financijski menadžment 2018. godine.

1. Pristup
2. Opći uvjeti poslovanja njemačkih bolnica
3. Tipični uzroci krize
4. Metode za saniranje bolnica
5. Zaključak i izgledi: veliki izazovi – veliki potencijali

      U RRiF-u br. 8/20. pisali smo o specifičnostima poslovanja autoškole obveznika poreza na dobitak. U ovom broju donosimo primjer poslovanja autoškole obveznika poreza na dohodak koji porez na dohodak plaća u paušalnoj svoti, odnosno riječ je o „obrtniku paušalistu“. U sljedećem broju časopisa prikazat ćemo primjer poslovanja obrtnika koji samostalno vodi poslovne knjige.

1. Uvod
2. Specifičnosti paušalnog obrta
3. Primjer evidentiranja poslovnih događaja

      Od 1. siječnja 2021. godine obveznici fiskalizacije izdavanja računa trebaju na svojim računima obvezno navesti QR kod. Od istog dana stupaju na snagu i odredbe Zakona o fiskalizaciji koje se odnose na provedbu postupka fiskalizacije prodaje putem samoposlužnih računa. Na što sve obveznici fiskalizacije trebaju obratiti pozornost vezano uz primjenu odredaba Pravilnika o fiskalizaciji u prometu gotovinom, pročitajte u nastavku članka. Donosimo i odgovore na pitanja iz područja fiskalizacije pratećih dokumenata.

1. Uvod
2. Obveznici fiskalizacije i fiskalizacija izdavanja računa
3. Certifikat za fiskalizaciju
4. Uvođenje QR koda kao sastavnog dijela računa
5. Provedba fiskalizacije prodaje putem samoposlužnih uređaja
6. Postupak fiskalizacije izdavanja računa za prateći dokument
7. Prijava podataka u sustav fiskalizacije i obrazac prijave

      Poznata je činjenica da je prije jednog od oblika otkaza ugovora o radu (to je redoviti otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika) poslodavac, u načelu, obvezan radnika pisano upozoriti na kršenje obveza iz radnog odnosa i upozoriti ga na mogućnost otkaza u slučaju nastavka povreda tih obveza.
      O tome detaljnije, uz prikaz recentne sudske prakse, što takav subjekt kao poslodavac treba činiti u skladu sa zakonom i s ciljem smanjenja predvidivih štetnih posljedica, pišemo u nastavku članka.

1. Uvod
2. Što prije otkaza
3. Redoviti otkaz uvjetovanom skrivljenim ponašanjem radnika – sažeto
4. Bitna pitanja vezana uz upozorenje radniku na obveze iz radnog odnosa – „opomena pred otkaz“
5. Sankcije

      Poslodavci su obvezni od prvog dana zasnovanoga radnog odnosa prijaviti radnika u mirovinsko osiguranje. Ostali samostalni osiguranici (obrt i slobodna zanimanja) mirovinskog osiguranja to su obvezni učiniti početkom obavljanja djelatnosti. Prijave se obavljaju na način propisan Zakonom o mirovinskom osiguranju te Pravilnikom o vođenju matične evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Matičnu evidenciju o osiguranicima koji su ujedno i obveznici plaćanja doprinosa i korisnici prava iz mirovinskog osiguranja vodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. S obzirom na to da je riječ o osobnom osiguranju na temelju kojega se ostvaruju prava na mirovinu, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje obavlja usklađenje prijavljenog staža u osiguranju s uplaćenim doprinosima, stoga treba posebnu pozornost obratiti prilikom prijave i odjave osiguranika te ispravnom iskazivanju podataka na Obrascu JOPPD.

1. Uvod
2. Mjesna nadležnost
3. Obveznici uspostave prijava za vođenje matične evidencije
4. Vrste prijava za vođenje matične evidencije i rokovi
5. Osnove osiguranja i dokumentacija
6. Umjesto zaključka

      Autor u ovome članku na zanimljiv i pregledan način prikazuje institut raskida ugovora, određujući njegov pojam i razgraničenje raskida od ostalih usporedivih pojmova (otkaz, odustanak, storniranje). Uz to opisuje dva od triju načina na koji može nastati raskid ugovora u specifičnim situacijama – voljom stranaka i ex lege, odnosno po sili zakona.

1. Uvod
2. Pojam
3. O raskidu ugovora
4. Raskid ugovora na temelju volje strana
5. Raskid ugovora po sili zakona (ex lege)
6. Zaključak

      S obzirom na to da su uvedene dvije različite obveze za poduzetnike, autorica u ovom članku objašnjava tko, kako i do kada mora dostaviti podatak o e-adresi sudskom registru, a tko mora i tko može zatražiti pristup informacijskom sustavu elektroničke komunikacije sa sudovima putem ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa i u kojim rokovima.

1. Uvod
2. Obveze prema Zakonu o sudskom registru
3. Obveze prema pravilima o parničnom postupku

      U nešto više od stotinu godina menadžment je postala jako utjecajna i poznata profesija, ali današnji kratki zaključak vezan uz tu profesiju mogao bi glasiti ovako: menadžment danas nalazimo od multinacionalnih korporacija do manjih poslovnih sustava, da bi se na kraju danas on i njegove tehnike počeo primjenjivati i u profesionalnim sportskim klubovima, dobrotvornim institucijama pa sve do državnih institucija. Tijekom vremena iskristalizirala su se dva velika problema u vezi s menadžmentom. Prvi problem kod visokog menadžmenta jest da je skoro nezamjenjiv, odnosno upravu je jako, jako teško smijeniti. Drugi problem kod najvišeg menadžmenta je svota novca koju odnose kući, odnosno, postavlja se opravdano pitanje: Koliko oni doista zaslužuju to što dobivaju kao naknadu za svoju rad, pogotovo u odnosu na druge zaposlenike? I na kraju može se postaviti pitanje: Kako bi ta profesija trebala izgledati u ovom stoljeću?

1. Menadžment – ne tako staro zanimanje
2. Nezamjenjivost uprava
3. Koliko treba zarađivati uprava
4. Menadžeri – moraju li biti iskonski moralni lideri
5. Profesija menadžmenta u budućnosti

      Kriterij za odabir ponude u postupcima javne nabave je ekonomski najpovoljnija ponuda. Ona se određuje na temelju cijene ili troška primjenom propisanih pristupa. S obzirom na to da je to nešto noviji obvezujući pristup određivanju najpovoljnije ponude, on je podložan preispitivanju kako izravnih sudionika u postupcima javne nabave tako i iščitavanju prakse Državne komisije i Visokoga upravnog suda.

1. Uvod
2. Ekonomski najpovoljnija ponuda – koncepcija
3. Na temelju čega se utvrđuje ekonomski najpovoljnija ponuda
4. Kriterij za odabir ponude i kriterij za odabir ponuditelja odnosno natjecatelja
5. Određivanje pondera pojedinom kriteriju
6. Odredbe Direktive 2014/24/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, na kojima se temelji kriterij odabira ponude
7. Iznimke kada relativni ponder cijene ili troška smije biti veći od 90 %
8. Iskustvo osoblja angažiranog na izvršenju određenog ugovora kao kriterij odabira
9. Rok isporuke kao kriterij odabira ponude
10. Rok plaćanja kao kriterij odabira ponude
11. Jamstvo za uredno izvršenje ugovora kao kriterij odabira ponude
12. Jamstvo za ispravnost prodane stvari, kao kriterij ekonomski najpovoljnije ponude
13. Ne postoji obveza naručitelja da u dokumentaciji o nabavi obrazlaže kako će odabrani kriterij utjecati na odabir ekonomski najpovoljnije ponude
14. Trošak životnoga vijeka kao kriterij troška u okviru kriterija ekonomski najpovoljnije ponude
15. Odluke čelnika središnjih tijela o određivanju relativnih pondera
16. Zaključno

      Postupci javne nabave vode se na hrvatskom jeziku, što uključuje dokumentaciju o nabavi i izradu ponuda na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu i ta jezična verzija predstavlja isključivo vjerodostojan tekst. Naručitelji u dokumentaciji o nabavi mogu predvidjeti određena odstupanja od tog pravila. Tada naručitelj, u načelu, zahtijeva prijevod ovlaštenoga sudskog tumača.
      U članku se navodi praksa Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave u pogledu jezika ponude i mogućeg prevođenja na hrvatski jezik ako je ograničeno dopuštena uporaba i stranog jezika.

1. Uvod
2. Primjeri iz Rješenja DKOM-a
3. Zaključno

1. Pregled kretanja
2. Industrijska proizvodnja RH i EU-a
3. Potrošačke cijene
4. Turizam
5. Trgovina na malo
6. Robna razmjena s inozemstvom
7. Prosječne mjesečne neto i bruto-plaće zaposlenih
8. Zaposlenost i nezaposlenost