RRIF-OV NEWSLETTER
Prijava
Računovodstvo, revizija i financije

Računovodstvo, revizija i financije

Mjesec:

Osiguranja kako novo oporezivanje

rrif - 7.2002, str. 5

Trebamo li nepouzdane revizore

rrif - 7.2002, str. 7
Problem revizora je problem neispunjavanja zadaća koje proizlaze iz osnovnih ciljeva, a to je pouzdanost i povjerenje u temeljna financijska izvješća što ih je uprava društva sastavila o rezultatima poslovanja. Tako je to kod komercijalnih revizora, gotovo identično vrijedi i za državne revizore, koji bi trebali dati odgovor i na pitanje je li proračunski novac trošen u skladu s propisima kod proračunskih korisnika. Ako revizori ne obave svoj posao u skladu s pravilima struke i propisima, ako ne razotkriju pogreške i prijevare, barem one krupnije, tada se nameće prirodni zaključak o tome trebamo li uopće revizore?

Nekoliko domaćih i svjetskih skandala upućuju na to da problem nije samo lokalni - naš. Revizorska profesija morat će uspostaviti mehanizme nadzora rada i licenciranje revizora, morat će više težiti k uzvišenom cilju poštenog izvješćivanja vlasnika kapitala i korisnika financijskih izvješća, morat će se još više distancirati od pokušaja nametanja manjkavih financijskih izvještaja, itd.

Što u ovom trenutku o ovom aktualnom problemu misle čelni ljudi naših i njemačkih revizora, pročitajte u nastavku članka.

Polugodišnja financijska izvješća za poduzetnike u 2002.

rrif - 7.2002, str. 10
Poduzetnici obavljaju gospodarsku djelatnost s ciljem ostvarivanja dobitka. Pritom su angažirani rabe se razni resursi, te informacije koje također pridonose stvaranju ekonomskih koristi. Ovdje ne ulazimo u šire razmatranje potreba za informacijama, već se ograničavamo na računovodstvene informacije o poslovanju poduzetnika koje se predočuju polugodišnjim financijskim izvješćima. Ta izvješća pripremaju profesijski osposobljeni računovo đe, koji posjeduju znanja i vještine potrebne kako bi financijska izvješća imala obilježja koja zahtijevaju propisi, MRS-ovi, računovodstvene politike, statut, ugovori i odluke uprave društva.

Informacije proizašle iz polugodišnjih financijskih izvješća nužne su upravi društva (neovisno o veličini), ponajprije za njezino odlučivanje i nadzor nad poslovanjem, a potom izvješćivanje vlasnika kapitala, te izvješćivanje državnih tijela i poslovnih partnera.

U 2002. godini nema bitnih promjena povezanih sa sadržajem i sastavom kompleta polugodišnjih financijskih izvješća, zato su primjenjivi postupci iz protekle godine za razdoblje izvješćivanja I. do VI. Glede priznavanja rashoda i prihoda kao pozicije u računu dobitka i gubitka, na njih imaju utjecaja promjene podzakonskih propisa o porezima i doprinosima.

Uredništvo časopisa RRiF u nakani da pomogne računovođama u postupcima vezanima uz sastavljanje polugodišnjih financijskih izvješća, u nastavku predočuje podsjetnik u skraćenom obliku.

I. Potpora računovođe upravi u predočavanju financijskih izvješća I. - VI. 2002.

rrif - 7.2002, str. 10
    Sastavljati polugodišnja financijska izvješća ili ne?
  • Pripreme u računovodstvu za polugodišnje izvješćivanje
  • Sastavljanje financijskih izvješća punog i skraćenog sadržaja
  • Posebnosti bilježaka uz polugodišnja financijska izvješća
  • Usporedni pokazatelji u polugodišnjim financijskim izvješćima
  • Predočavanje polugodišnjih financijskih izvješća korisnicima

II. Polugodišnji obračun amortizacije i jednokratni otpis opreme i poslovnih objekata u 2002.

rrif - 7.2002, str. 13
    Pristup polugodišnjem obračunu amortizacije
  • Propisi koji uređuju obračun amortizacije
  • Temeljna pravila amortizacije
  • Primjena amortizacijskih stopa
  • Ulaganja koja dovode do aktiviranja obračuna amortizacijE
  • Potpuni, dodatni ili djelomični otpis opreme i poslovnih objekata
  • Polugodišnji obračun amortizacije

III. Plaćanje naknada, članarina i doprinosa tijekom 2002. godine

rrif - 7.2002, str. 19
    Uvod
  • Naknade za šume
  • Članarina turističkim zajednicama
  • Plaćanje članarine i doprinosa hrvatskoj gospodarskoj komori
  • Naknada za eksploataciju i istraživanje mineralnih sirovina

IV. Sastavljanje Bilance i Računa dobitka i gubitka za međuobračunsko razdoblje od I. do VI. 2002.

rrif - 7.2002, str. 22
    Uvod
  • Sastavljanje bilance na dan 30. 6. 2002.
  • Sastavljanje računa dobitka i gubitka za razdoblje I. - VI. 2002.

V. Polugodišnji statistički izvještaji poduzetnika (do 20. VII. 2002.)

rrif - 7.2002, str. 41
    Uvod
  • Obveznici predočavanja
  • Opće napomene
  • Napomene uz obrazac TSI-POD
  • Utvrđivanje veličine tvrtke
  • Statusne promjene
  • Stečaj
  • Statistički izvještaj na magnetnom mediju
  • Napomene uz obrazac TSI-BAN I TSI-OS-RE
  • Rok predaje izvještaja

Stjecanje vlastitih dionica - rizici, posljedice i knjiženje

rrif - 7.2002, str. 45
Stjecanje vlastitih dionica vrlo je osjetljivo pitanje i u nas i u svijetu. Trgovačko društvo na taj način postaje samo svojim članom, što je protivno načelu odvojenosti članova i društva. Vlastite dionice treba stjecati samo u iznimnim slučajevima, jer bi njihovo neograničeno i bezuvjetno stjecanje dovelo do erozije temeljnog kapitala. Stoga sva zakonodavstva u svijetu donošenjem odgovarajućih propisa štite interese dioničara, odnosno vlasnika kapitala. U Hvatskoj su pitanja u svezi sa stjecanjem vlastitih dionica uređena Zakonom o trgovačkim društvima.

Novosti u računovodstvu i financijskom izvješćivanju proračuna i proračunskih korisnika

rrif - 7.2002, str. 51
Iako se novi računovodstveni sustav neprofitnih osoba koje imaju status proračuna i proračunskih korisnika primjenjuje od početka ove godine, u primjeni su se, što je bilo zbog njegove sveobuhvatnosti i očekivano, uočile neke dvojbe, nejasnoće i nedorečenosti. S obzirom na to donesene su izmjene i dopune Uredbe o računovodstvu proračuna (Nar. nov., br. 96/94., 108/96. i 119/01. - nevažeća Uredba) i Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (Nar. nov., br. 119/01.- nevažeći Pravilnik). Obje izmjene i dopune su objavljene u Narodnim novinama broj 74, od 29. lipnja 2002. One su stupile na snagu a izmjene i dopune navedenoga pravilnika primjenjuju se od 1. siječnja 2002.

Uz to, sukladno odredbi čl. 40. Zakona o proračunu, donesen je i Pravilnik o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu, koji se po prvi put primjenjuje pri sastavljanju financijskih izvještaja za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2002. Financijske izvještaje proračun i proračunski korisnici trebaju dostaviti do 25. srpnja 2002., a konsolidirane izvještaje ministarstava/ razdjeli trebali bi dostaviti do 6. kolovoza 2002.

Različiti obveznici financijskog izvještavanja u proračunskom računovodstvu dostavljaju financijske izvještaje različitim osobama. Neki od njih u istim rokovima dostavljaju financijske izvještaje i FINA - i.

Detaljnije o svemu navedenome pročitajte u ovom članku. U našem priručniku za proračunske korisnike daju se primjeri i cjeloviti propisi o ovom izvješćivanju.

Upravljanje rizikom informacijske tehnologije i revizija informacijskog sustava

rrif - 7.2002, str. 62
Razvoj pojma revizije informacijskih sustava možemo dovesti u uzročno-posljedičnu vezu s razvojem informacijske ekonomije, odnosno s razvojem obrade podataka i informacija. Razdoblje industrijske ekonomije stvorilo je potrebu za aktivnim praćenjem fizičkih resursa poslovanja, čime je rasla potražnja za uslugama financijske revizije. Povezivanjem i svebuhvatnim pristupom poslovanju počinje se javljati potreba za revizijom cjelokupnog poslovanja, što potiče razvoj interne revizije. Ubrzani razvoj elektroničke obrade podataka vodi prema povezivanju poslovanja s vanjskim okruženjem, što pred reviziju postavlja nove zahtjeve: reviziju elektroničke obrade podataka, pojam koji se počinje javljati u osamdesetim godinama prošloga stoljeća. No, prijelaz s tradicionalne na informacijsku ekonomiju znači i prijelaz od podataka prema informacijama što vodi vrednovanju informacije kao vrijednog resursa poslovanja i razvoju učinkovitih sustava koji omogućuju upravljanje tim resursom poslovanja. Pomak od podataka kao objekta prema informacijama kao subjektu i pokretaču poslovanja vodi nas prema pojmu revizije informacijskih sustava. Revizija informacijskih sustava jest organizacijska funkcija koja omogućuje neovisno i objektivno testiranje funkcija, ciljeva i dijelova informacijskog sustava, kako bi se prikupili dokazi koji se mogu neovisno razmatrati ili biti dobrom podlogom za ostale vrste revizije.

Novosti iz međunarodnog računovodstva i revizije

rrif - 7.2002, str. 68
    Indirektni troškovi poslovanja u kompanijama
  • Jedinstveni ispit za ovlaštenog javnog računovođu
  • Novosti iz Odbora za međunarodne računovodstvene standarde

Ovrha i redoslijed ovrhe na novčanim sredstvima računa ovršenika

rrif - 7.2002, str. 74
Postupak ovrhe na novčanim sredstvima pravne osobe ili fizičke osobe koja obavlja registriranu djelatnost propisana je Ovršnim zakonom (Nar. nov., br. 57/96. i 29/99.) i Općim poreznim zakonom (Nar. nov., br. 127/00. i 86/01.). Po odredbama Ovršnog zakona (dalje: OZ), među ostalim rješenja o ovrsi donosi sud, a po odredbama Općeg poreznog zakona (dalje: OPZ), među ostalim rješenja o ovrsi na novčanim sredstvima donose porezno tijelo i ovlaštene organizacije, Carinska uprava, Hrvatske vode i dr. radi naplate javnih davanja (prihoda).

Otvaranje stečajnog postupka po Zakonu o platnom prometu u zemlji

rrif - 7.2002, str. 78
Sustav plaćanja temelji se na novom Zakonu o platnom prometu u zemlji (Nar. nov., br. 117/01. - dalje: Zakon) koji je donio mnogo novih rješenja u pogledu naloga i obrazaca platnog prometa, postupanja banaka po nalozima za plaćanje, realizacije vjerovničkih naloga za naplatu po vrijednosnim papirima i instrumentima osiguranja plaćanja.

Jedna od značajnih novosti je odredba o obvezi pokretanja stečajnog postupka nad poslovnim subjektima koji imaju evidentirane nenamirene obveze iz čl. 29., st. 2. i 3. Zakona, neprekidno 60 dana, o čemu će više biti riječi u ovom članku.

Posljedice neovlašteno ispunjenih bjanko akceptnih naloga

rrif - 7.2002, str. 80
U hrvatskoj sudskoj praksi velik je broj kaznenih postupaka pokrenutih protiv osoba koje su neovlašteno izdavale bjanko akceptne naloge, pod uvjetima i na način opisan u članku.

Takvim su postupanjem navedeni subjekti i oni koji su poduzeli radnje za pokretanje takvih postupaka ostvarili osnovanu sumnju u počinjenje kaznenih djela krivotvorenja isprave iz čl. 311. i 313. Kaznenog zakona (Nar. nov., br. 110/97., 27/98., 129/00. i 51/01. - odluka USRH), kao i lažnog prijavljivanja kaznenog djela (čl. 302. navedenog zakona).

Utvrđivanje najpovoljnije ponude u javnim nabavama primjenom dodatnih kriterija

rrif - 7.2002, str. 82
Zakon o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 117/01. - dalje: Zakon) temeljni je zakon kojim je određen cjelokupni tijek javne nabave, od planiranja, nadmetanja, odabira, ugovaranja do izvršenja ugovora.

Kod odabira najpovoljnije ponude, sukladno čl. 46. Zakona, naručitelju je dano na volju da samostalno odluči o kriteriju odabira najpovoljnije ponude.

Točnije, to može biti ili ponuda s najnižom cijenom ili ekonomski najpovoljnija ponuda koja u sebi sadrži elemente cijene i dodatne kriterije, koje po procjeni naručitelja, imaju bitnu ulogu za odabir najpovoljnijeg ponuditelja.

Zakonom nije propisano da je za primjenu dodatnih kriterija potrebna suglasnost ili odobrenje Ureda za nabavu ili kojeg drugog tijela, pa se ovim člankom daje jedan model za odabir najpovoljnije ponude.

Osiguranja u sustavu poreza na dohodak

rrif - 7.2002, str. 84
U novom sustavu mirovinskog i zdravstvenog osiguranja u nas, temeljenog na Zakonu o mirovinskom osiguranju (Nar. nov., br. 102/98., 127/00., 59/01. i 109/ 01.) i Zakona o zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 94/01.), osim obveznih osiguranja ugrađena je mogućnost i dobrovoljnih osiguranja. Osim dobrovoljnih osiguranja u okviru ovih socijalnih zakona postoje i druga osiguranja koja provode domaći i strani osiguravatelji, kao što je životno i neživotno osiguranje imovine, te osiguranje za slučajeve nezgoda i sl.

Porezni položaj osiguranja nalazimo u Zakonu o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 127/00.), o čemu piše naša suradnica iz Ministarstva financija.

Kada je moguća promjena visine predujmova poreza na dobitak u 2002.

rrif - 7.2002, str. 93
Trgovačka društva i druge pravne osobe koje samostalno i trajno obavljaju djelatnost radi stjecanja dobitka, kao i fizičke osobe koje se bave obrtom i slobodnim zanimanjem te drugim djelatnostima koje se oporezuju kao obrtničke, a vode poslovne knjige i sastavljaju financijske izvještaje u skladu sa Zakonom o računovodstvu (Nar. nov., br. 91/92.) i Međunarodnim računovodstvenim standardima (Nar. nov., br. 36/93. do 2/00.), obvezni su plaćati porez na dobitak, na način i u rokovima utvrđenim Zakonom o porezu na dobit (Nar. nov., br. 127/00., u nastavku: Zakon) i njegovim provedbenim propisom Pravilnikom o porezu na dobit (Nar. nov., br. 54/01., u nastavku: Pravilnik). Međutim, postoje razlozi kad se svote predujmova mogu vratiti ili promijeniti. O tome, te o načinu plaćanja predujmova poreza na dobitak, u nastavku članka.

O mogućnostima odgode ili obročnog plaćanja poreznog duga dana su objašnjenja u RRiF-u br. 5/02., str. 63.

Prijenos gospodarske cjeline i PDV

rrif - 7.2002, str. 96
Propisima koji uređuju oporezivanje prometa dobara i usluga porezom na dodanu vrijednost (Zakon o porezu na dodanu vrijednost - Nar. nov., br. 47/95. do 73/00. i Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost - Nar. nov., br. 60/96. do 54/01.) uređena je mogućnost neoporezivanja prodaje gospodarske cjeline. Transakcije prodaje gospodarske cjeline uvijek su povezane s velikim financijskim sredstvima koja kupac treba angažirati. Neoporezivanje porezom na dodanu vrijednost značajna je pogodnost koja postoji za sudionike u takvoj transakciji.

Ipak, poreznim obveznicima se u poreznom nadzoru često osporava mogućnost korištenja ove porezne pogodnosti. Budući da je to često neopravdano, a povezano s velikim troškovima zatezne kamate, u nastavku iznosimo važne aspekte koje treba imati na umu da bi se izbjegli problemi i nepotrebni troškovi.

Nadzor gospodarskih inspektora u ugostiteljskoj djelatnosti

rrif - 7.2002, str. 98
Gospodarski inspektori Državnog inspektorata u okviru nadležnosti propisane Zakonom o državnom inspektoratu (Nar. nov., br. 76/99.) nadziru primjenu više od trideset zakona i podzakonskih propisa te poslovnih običaja, kojima se uređuje ugostiteljska djelatnost. U nastavku teksta daje se pregled onih zakona i propisa čija je primjena stavljena u nadležnost gospodarskih inspektora.

Što donosi novi Pravilnik o obliku i načinu vođenja popisa robe u trgovini na malo

rrif - 7.2002, str. 109
Donošenjem novog Pravilnika o evidentiranju - zaduženju i razduženju dobara u trgovini na malo učinjeni su mali pomaci u smjeru jednostavnijeg vođenja ove evidencije, no u odnosu na stvarnu potrebu vođenja ove evidencije - premalo. To se prvenstveno odnosi na velika trgovačka društva (kao i veliki broj manjih) koje savršenom obradom podataka u svakom trenutku mogu pružiti sve potrebne podatke (te i više od toga) u svezi s trgovačkom robom koja se nalazi u prostoru takvog prodajnog mjesta. No, obveza vođenja popisa robe ipak i nadalje ostaje, a u očekivanju i nove izmjene Pravilnika te upute Tržne inspekcije o načinu vođenja popisa robe u trgovini na malo, u nastavku, temeljem novodonesenog Pravilnika, pišemo o obvezama vođenja evidencija koje proizlaze iz ovog propisa te ukazujemo na najvažnije izmjene.

Reeksportni poslovi u carinskom sustavu

rrif - 7.2002, str. 113
Poslovi posredovanja u trgovini s inozemstvom su jedan od posebnih oblika trgovine. U poslovnoj praksi takve trgovine nazivaju se reeksportnim poslovima, iako sam naziv ne “pokriva” svu širinu tih poslova. Naime, terminološki bi naziv reeksport podrazumijevao privremeni uvoz, a potom izvoz iste robe u promijenjenom ili nepromijenjenom stanju, sa što kraćim zadržavanjem na carinskom području reeksportera. Roba bi se u pravilu samo tranzitirala preko njegova carinskog područja. Kako se to u praktičnom i carinskom smislu izvodi, o tome pročitajte u ovom članku.

Naplata potraživanja u efektivnom stranom novcu

rrif - 7.2002, str. 115
Zakonom o osnovama deviznog sustava, deviznog poslovanja i prometu zlata (Nar. nov., br. 91A/93., 36/98. i 32/01. - u nastavku: Zakon) stvorena je mogućnost da se u opravdanim slučajevima plaćanje može obaviti u efektivnom stranom novcu. Provedbeni propis Zakona - Odluka o uvjetima uz koje se daje odobrenje da se potraživanje u inozemstvu naplati u efektivnom stranom novcu (Nar. nov., br. 107/93., 116/93., 97/94., 2/95. - ispr. i 87/01. - u nastavku: Odluka) - detaljnije uređuje plaćanje u efektivnom stranom novcu.

Autor uz to što pojašnjava Odluku, posebno se osvrće na deviznu blagajnu domaćih osoba.

Važno je napomenuti da među promjenama u svezi s deviznim poslovanjem koje su nagoviještene Prijedlogom Zakona o deviznom poslovanju i čija se primjena očekuje već od početka 2003., su i one koje se odnose na poslovanje efektivnim stranim novcem. Zanimljivo je da se predlaže mogućnost naplate i plaćanja u efektivnom stranom novcu bez odobrenja Hrvatske narodne banke do svote 25.000,00 eura mjesečno. Uz to, za razliku od postojeće regulative, naplata bi do protuvrijednosti navedene svote mogla biti i u kunama. K tomu, ovo će područje deviznog poslovanja i nadalje biti uređeno provedbenim propisom.

Rad duži od punoga radnog vremena i preraspodjela radnog vremena

rrif - 7.2002, str. 118
Radno vrijeme u radnom odnosu jedan je od bitnih čimbenika radnog učinka i sigurnosti radnika na radu. Zato se dužini radnoga vremena u međunarodnim konvencijama i ustavima država posvećuju posebne odredbe. Ustav RH obvezuje zakonodavca da zakonom odredi najduže radno vrijeme (čl. 55., st. 2. Ustava RH).

Dužina radnoga vremena određuje se sukladno znanstvenim i iskustvenim dostignućima i saznanjima o njegovu utjecaju na radni učinak, odmor i razonodu radnika, njegovo kulturno i stručno uzdizanje, sigurnost na radu i sl. Preraspodjelom radnog vremena mogu se kumulirani negativni učinci zamora ublažiti. O svemu tome u nastavku članka.

Novi kolektivni ugovor za ugostiteljstvo

rrif - 7.2002, str. 122
Kolektivnim ugovorom ugostiteljstva uređuju se međusobna prava i obveze te određena pravila i pitanja iz radnih odnosa i u svezi s radnim odnosom radnika u djelatnosti ugostiteljstva. Nadalje, uređena su i minimalna prava i obveze poslodavaca i radnika u djelatnosti u ugostiteljstvu pod uvjetom da ta prava i obveze nisu utvrđeni drugim propisima.

O tome opširnije piše naša suradnica, pravna savjetnica Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Outsourcing ili usmjerenje na glavnu aktivnost, a sve ostale neka obavljaju drugi koji će to obaviti bolje, brže i jeftinije

rrif - 7.2002, str. 126
Za to je potrebno obaviti strateški odabir temeljnih aktivnosti, tj. onih u kojima društvo ostvaruje najbolje rezultate u usporedbi s konkurencijom i svoje potencijale usredotočiti samo na njih. Fokusiranjem na sržne aktivnosti i izlučivanjem ostalih aktivnosti, trgovačka društva oblikuju svoju strategiju poslovnog rasta i razvoja u globalnomn okruženju.

Kao odabir na brze i nepredvidive tržišne promjene uprave društva ograničavaju svoje poslovanje na vitalne strateške aktivnosti u područjima u kojima ostvaruju najbolje rezultate ili barem posluju efikasno. Zahtjevi suvremenog poslovanja nameću strateške taktike izdvajanjem aktivnosti (Outsourcing) koje nisu dio temeljnih aktivnosti, ili pak njihova obustavljanja i kupovanjem tih usluga od drugih prema potrebama (engl. Contracting ili Contracting out).

Potrošačko odlučivanje i kako pridobiti kupca

rrif - 7.2002, str. 132
Potrošačko odlučivanje odnosno ponašanje postaje sve zanimljivija teorijska i praktična disciplina. U uvjetima hiperkonkurencije, tj. mnoštva proizvoda i usluga iz cijelog svijeta kupac se nalazi u situaciji kompleksne analize prilikom kupnje.

Veliki inozemni trgovački lanci proširuju ponudu. Pridobivanje kupaca realizira se uz pomoć atraktivne ponude, primjerenih lokacija s pristupnim cestama i velikim parkiralištima, oglašavanja te akcijske prodaje koja uključuje i pogodnosti u načinu plaćanja. Tvrtke koje neće osigurati navedene elemente naći će se u nezavidnom položaju.

Potrošačko odlučivanje je prisutno bez obzira na kupovnu moć. Niža sposobnost plaćanja sužava mogući izbor, ali bez obzira na to kupci pažljivo analiziraju odnosno racionaliziraju pokušavajući u zadanim cjenovnim parametrima nabaviti što povoljniju robu ili uslugu.

Elektronički potpis u poslovanju

rrif - 7.2002, str. 136
U siječnju 2002. Hrvatski je sabor donio Zakon o elektroničkom potpisu (Nar. nov., br. 10/02.), kojim se elektroničkom potpisu daju značajke vlastoručnog potpisa u razmjeni informacija između tijela državne uprave, pravosuđa i gospodarskih subjekata, kao i prava, obveze i odgovornosti potpisnika i davatelja usluga certificiranja. Donošenjem provedbenih propisa kojima se uređuju određena tehnička pitanja primjene elektroničkog potpisa i najavljenim postupkom donošenja Zakona o elektroničkoj trgovini stvorio bi se pravni okvir elektroničkog poslovanja.

Novi propisi

rrif - 7.2002, str. 141

Poslovne obavijesti

rrif - 7.2002, str. 144
    Pregled naknada, potpora i nagrada, plaća, osobnih odbitaka, stopa poreza i prireza na dohodak i uplatnih računa u 2002.
  • Podsjetnik za zakonska plaćanja i obveze u srpnju 2002.

Prije službenog puta u inozemstvo nije potrebno pribaviti potvrdu

rrif - 7.2002, str. 157
Donesen je Pravilnik o pravima, uvjetima i načinu korištenja zdravstvene zaštite u inozemstvu kojim se uređuje način korištenja zdravstvene zaštite u inozemstvu za vrijeme službenog puta i u ostalim slučajevima boravka u inozemstvu.

Time se stavljaju izvan snage svi naputci i ostali provedbeni propisi na temelju kojih su ova prava korištena do sada.

Regres za godišnji odmor

rrif - 7.2002, str. 158
    Porezni i statistički aspekt isplate regresa za godišnji odmor
  • Isplata regresa za godišnji odmor zaposlenima kod poduzetnika
  • Isplata regresa za godišnji odmor zaposlenima kod obrtnika
  • Isplata regresa službenicima i namještenicima u državnom i javnom sektoru
  • Načini isplate regresa za godišnji odmor

Poslovni magazin

rrif - 7.2002, str. 163
    Aktualnosti iz gospodarstva
  • Signali poduzetnicima
  • Domaće pikanterije
  • Vijesti iz Europske unije i svijeta
  • Gospodarska statistika
  • Tržišne zanimljivosti
Pretplatnik
Hrvatski računovodstveni sustav HSFI, MRS, MSFI i Tumačenja (1)