Računovodstvo, revizija i financije 10/2022

Vlada Republike Hrvatske je u Narodnim novinama 104/22. objavila Zaključak prema kojemu se zadužuje ministar financija da donese Pravilnik o izmjenama Pravilnika o porezu na dohodak kojim će se povećati svote neoporezivih primitaka propisanih Pravilnikom o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 10/17., 128/17., 106/18., 1/19., 80/19., 1/20., 74/20. i 1/21.). Izmjene Pravilnika o porezu na dohodak objavljene su do trenutka pisanja ovog članka na e-Savjetovanju i njegove odredbe bi se trebale primjenjivati od 1. listopada 2022. godine.

1. Uvod
2. Prigodne nagrade (božićnica, uskrsnica, regres i dr.)
3. Loco-VOŽNJA i korištenje privatnog vozila u službene svrhe
4. Otpremnina radniku koji odlazi u mirovinu
5. Dar u naravi i dar djetetu do 15 godina života
6. Novčana nagrada za radne rezultate
7. Trošak prehrane radnika

Izmjene i dopune Zakona o PDV-u, koje će stupiti na snagu u listopadu (ili krajem rujna) 2022. godine, odnose se na smanjenje stope PDV-a na 5 %, i to na isporuku grijanja iz toplinskih stanica, uključujući naknade vezane uz tu isporuku te isporuku ogrjevnog drva, peleta, briketa i sječke. Uvodi se i stopa PDV-a od 0 % na isporuku i ugradnju solarnih ploča na privatne stambene objekte, prostore za stanovanje te javne i druge zgrade koje služe za aktivnosti od javnog interesa te isporuku i ugradnju solarnih ploča u blizini takvih objekata, prostora i zgrada. Ostale izmjene, koje će stupiti na snagu 1. siječnja 2023. godine, odnose se na prilagodbu hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura, o čemu ćemo detaljnije pisati u jednom od sljedećih brojeva časopisa RRiF.

Napominjemo da je kod povećanja ili smanjenja stope PDV-a zakonodavac propisao određene radnje koje trebaju provesti porezni obveznici, a posebno treba voditi računa o primjeni ispravne stope PDV-a u prijelaznom razdoblju.

1. Uvod
2. Primjena snižene stope PDV-a od 5 %
3. Primjena stope PDV-a od 0 %

Euro postaje službena valuta u Republici Hrvatskoj 1. siječnja 2023. godine, što znači da će se i plaćanja u gotovu novcu i isplate od toga dana obavljati u eurima. Poslovni subjekti koji obavljaju naplatu u gotovu novcu već od 1. siječnja 2023. godine imat će obvezu vraćanja ostatka novca u gotovu novcu eura te su zbog toga obvezni na vrijeme opskrbiti se gotovim novcem eura. Autor u ovome članku piše o modelima predopskrbe poslovnih subjekata eurom.

1. Uvod
2. Posredna predopskrba
3. Pojednostavljena posredna predopskrba
4. Opskrba početnim paketima eurokovanica
5. Kontrola novca iz predopskrbe i prekršajne odredbe
6. Gotov novac eura iz predopskrbe i blagajnički maksimum

Na izdatke za obrazovanje i stručno usavršavanje zaposlenika koje je u vezi s djelatnošću poduzetnika, prvenstveno treba gledati kao na ulaganje u razvoj vlastita trgovačkog društva, a ne isključivo kao na tekući trošak. Prema odredbama Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu, troškovi općeg i posebnog obrazovanja zaposlenika dodatno umanjuju osnovicu poreza na dobitak te stoga predstavljaju svojevrsnu poreznu olakšicu. U svrhu toga potrebno je u poslovnim knjigama osigurati posebno knjigovodstveno praćenje ovih troškova. U ovom članku pišemo o poreznom i računovodstvenom motrištu troškova obrazovanja i izobrazbe zaposlenika s praktičnim primjerima odluke i ugovora o školovanju.

1. Uvod
2. Troškovi obrazovanja i izobrazbe zaposlenika
3. Računovodstveno motrište troškova obrazovanja i izobrazbe zaposlenika
4. Zaposlenik upućen na školovanje u inozemstvo
5. Korištenje neplaćenog dopusta za potrebe obrazovanja
6. Kako zaposleniku refundirati izdatak za obrazovanje i izobrazbu
7. Troškovi obrazovanja i izobrazbe zaposlenika s motrišta poreza na dobitak
8. Zaključak

Trgovačka društva i ostali poduzetnici u poslovnoj praksi nerijetko odobravaju ili primaju zajmove od fizičkih osoba kao što su zaposlenici, članovi društva, članovi uprave i druge povezane i nepovezane fizičke osobe.

U takvim okolnostima postavlja se pitanje ugovaranja kamata i visine kamatnih stope. U ovome članku obrazlažemo postupanja u vezi s obračunom kamata na zajmove između pravnih i fizičkih osoba te evidentiranje takvih poslovnih događaja u poslovnim knjigama.

1. Uvodno
2. Odobravanje zajmova fizičkim osobama
3. Primanje zajma od fizičke osobe
4. Isplata kamata i poreza na dohodak od kapitala po osnovi kamata
5. Zaključak

Ostali poslovni prihodi iskazuju se u računu dobitka i gubitka, ovisno o tome jesu li navedeni prihodi nastali u transakcijama s poduzetnicima unutar grupe ili s ostalim poduzetnicima koji nisu grupa (nepovezani poduzetnici, poduzetnici povezani sudjelujućim interesima i sl.). Autorica u članku obrazlaže računovodstveno praćenje priznavanja prihoda kod obveznika primjene HSFI-ja u skladu sa zahtjevima HSFI-ja 15 – Prihodi. Pri tome daje primjere računovodstvenog praćenja ostalih poslovnih prihoda koji se najčešće pojavljuju u poslovnoj praksi. To su prihodi od prodaje dugotrajne imovine, prihodi s osnove otpisa obveza, prihodi od rezidualnih imovinskih stavki, viškova, prihodi od subvencija, potpora i drugih sličnih stavki.

1. Uvod
2. Zahtjevi HSFI-ja 15
3. Ostali poslovni prihodi s poduzetnicima unutar grupe
4. Ostali poslovni prihodi
5. Zaključak

Električna i hibridna vozila postaju sve više zastupljena u voznom parku poduzetnika u Republici Hrvatskoj. Ta vozila, iako cjenovno skuplja u odnosu na vozila na benzinski pogon, imaju niže troškove korištenja i za njihovu se nabavu mogu koristiti poticajna sredstava koja dodjeljuje Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. O specifičnostima električnih i hibridnih vozila s motrišta poreznih i računovodstvenih propisa, pročitajte u nastavku članka.

1. Električna i hibridna vozila
2. Porezni položaj električnih i hibridnih vozila
3. Porezni i računovodstveni položaj primljenih poticajnih sredstava za nabavu električnih vozila
4. Računovodstveno praćenje nabave električnih i hibridnih vozila
5. Troškovi uporabe električnih i hibridnih vozila
6. Zaključak

U ovom članku pišemo o smanjenju temeljnog kapitala do kojeg može doći zbog uvođenja eura, ali i u drugim slučajevima. Uz navođenje zakonskih osnova, daju se i primjeri knjiženja koja se odnose na društva s ograničenom odgovornošću.

Temeljni kapital uz ostale sastavnice (pričuve, dobitke, gubitke) ima golemo značenje u procjeni boniteta trgovačkog društva. Zato svako smanjenje temeljnog kapitala može oslabiti samofinanciranje, odnosno povećati zaduženost društva, odnosno pogoršati zaštitu vjerovnika.

1. Smanjenje temeljnog kapitala kao posljedica uvođenja eura
2. Pojednostavnjeno smanjenje temeljnog kapitala
3. Smanjenje temeljnog kapitala zbog povlačenja – amortizacije poslovnog udjela
4. Primjer isplate poslovnog udjela zbog isključenja člana društva koji je udio stekao nakon 1. siječnja 2016. godine
5. Zaključak

Početak obveznoga dvojnog iskazivanja zbog uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj doveo je do brojnih dvojbi u poslovnoj praksi. U ovoj se rubrici daju odgovori na najčešća pitanja koja se postavljaju u vezi s time u praksi, a odnose se na izdavanje računa između poslovni subjekata, mogućnost naplate od potrošača u eurima, potrebu za izmjenama ugovora o radu, obvezu dvojnog iskazivanja na studenskim ugovorima, postupanja s ugovorima o (autorskom) djelu te dvojbu u primjeni srednjeg tečaja HNB-a ili fiksnog tečaja konverzije.

Osim toga, u rubrici se daju i odgovori na neka računovodstvena, porezna i radno-pravna pitanja iz prakse. Nadamo se da će dani odgovori biti korisni i primjenjivi čitateljima.

UVOĐENJE EURA

1. Računi između poslovnih subjekata u razdoblju dvojnog iskazivanja
2. Mogućnost naplate u gotovu novcu eura
3. Aneks (izmjena) ugovora o radu zbog uvođenja eura
4. Postupanje s ugovorima o (autorskom) djelu
5. Dvojno iskazivanje na studenskim ugovorima
6. Primjena srednjeg tečaja HNB-a ili fiksnog tečaja konverzije

RAČUNOVODSTVO

1. Računovodstvo vrijednosnog usklađenja dugotrajne imovine

POREZ NA DOBITAK

1. Porezno motrište PDV-a i zateznih kamata utvrđenih u poreznom nadzoru

POREZ NA DODANU VRIJEDNOST

1. Građevinski radovi u vezi s modernizacijom i povećanjem energetske učinkovitosti proizvodne zgrade

LOKALNI POREZI

1. Obveza plaćanja poreza na kuće za odmor

RADNO I SOCIJALNO PRAVO

1. Naknada plaće medicinske sestre u privatnoj ustanovi

Tema ovoga proračunskog praktikuma je primitak imovine koji pripada proračunskoj osobi nakon likvidacije trgovačkog društva i ustup potraživanja. Prijeporno je pripada li razlika između uložene i primljene imovine – nakon likvidacije trgovačkog društva u kojemu je proračunska osoba udjeličar, poslovanju ili se vrijednosno usklađuje financijska imovina. S obzirom na oblike ugovornih odnosa koji su prisutni pri sklapanju ugovora o ustupu potraživanja, odnos između ugovornih strana različito se iskazuje s obzirom na odgovornost za naplatu potraživanja.

1. Primitak imovine nakon likvidacije trgovačkog društva
2. Ustup potraživanja

U ovom se praktikumu na računima glavne knjige u neprofitnom računovodstvu bilježe promjene u vezi s „pretvaranjem“ nefinancijske imovine u udjele u trgovačkom društvu i povratom primljena neutrošenog novčanog dara. Vrijednost nefinancijske imovine bilo bi prikladno uskladiti na vrijednost koja se upisuje kao udjel u trgovačkom društvu. Povrat neutrošena darivanog novca može svoj izvor imati u različitim ugovornim odnosima pri sklapanju ugovora o darivanju pa o tome ovisi i knjiženje kako primljenog dara tako i povrata njegova neutrošenog dijela.

1. Naknadno vrednovanje dugotrajne nefinancijske imovine
2. Povratak neutrošena dobivenog novčanog dara
3. Novcem se u cijelosti raspolaže
4. Novcem se raspolaže u svoti stvorenih obveza

Zbog usklađivanja zakonodavstva RH s pravnom stečevinom Europske unije, uvedena je novina u lepezu roditeljskih prava. Naime, nakon rođenja djeteta i očevi mogu koristiti dopust, paralelno s rodiljnim dopustom majke. Koje su obveze poslodavca te kako se evidentira očinski dopust u radnopravnim i poreznim evidencijama, na praktičnom primjeru prikazuje se u nastavku.

1. Pravo na rodiljni dopust
2. Dokumentacija za ostvarivanje prava
3. Naknada plaće za vrijeme očinskog dopusta
4. Podnošenje JOPPD-a za vrijeme očinskog dopusta
5. Plaćeni dopust zbog rođenja djeteta
6. Evidencije o radnom vremenu radnika
7. Prekršajne odredbe

U slučaju smrti radnika ili člana njegove obitelji javljaju se mnoga pitanja vezana za isplatu zadnje plaće, naknade plaće te ostalih materijalnih prava koje je preminuli radnik ostvario. U ovom ćemo članku objasniti najčešće postupke pri isplatama s kojima se susreću poslodavci.

1. Obračun plaće preminulog radnika
2. Obračun bolovanja preminulom radniku
3. Isplata materijalnih prava – za slučaj smrti radnika ili članova njegove obitelji
4. Obveza isplate naknade za neiskorišteni godišnji odmor
5. Tretman mirovine isplaćene nasljedniku nakon smrti korisnika mirovine

Radnik može od poslodavca zatražiti da plaću umjesto njemu, isplati nekome drugome na račun. Koja je razlika između odricanja od tražbine i odricanja u korist druge osobe te koje su obveze poslodavca, objašnjavamo u ovom članku.

1. Uvod
2. Odricanje od plaće i Zakon o obveznim odnosima
3. Odricanje od plaće i ovrha
4. Porezno motrište odricanja od plaće u korist druge osobe

Nadležnoj ispostavi PU porezni obveznici dostavljaju zahtjeve za preknjiženje više odnosno pogrešno uplaćenih javnih prihoda s jednog na drugi račun te unutar istoga uplatnog računa, a na različitu brojčanu oznaku vrste prihoda za one prihode o kojima PU vodi knjigovodstvenu evidenciju. Za druga pogrešno uplaćena javna davanja, zahtjevi za preknjiženje dostavljaju se nadležnim Ministarstvima, zavodima i ustanovama, na čiji su račun sredstva bila uplaćena, o čemu se može pročitati u časopisu RRiF, br. 9/22., str. 102.

Međutim, zahtjeve za preknjiženje pogrešnih uplata ili povrat sredstava na teret vrste prihoda vezanih uz obrasce JOPPD, korisnici elektroničkih usluga ePorezna podnose putem aplikacije Specifikacija nepovezanih uplata – SNU.

1. Uvod
2. Nadležnost podnošenja zahtjeva za preknjiženje
3. Preknjiženja vlastitih prihoda proračuna
4. Ispostavljanje naloga za preknjiženje u postupku uvođenja eura
5. Preknjiženja zajedničkih prihoda proračuna
6. Preknjiženje vlastitih prihoda proračuna na zajedničke prihode proračuna i obratno
7. Preknjiženja sredstava unutar istoga uplatnog računa i otpis zateznih kamata
8. Preknjiženje doprinosa za MO na temelju generacijske solidarnosti
9. Preknjiženje u slučaju blokade računa poreznih obveznika
10. Zahtjev za preknjiženje na buduće obveze putem Obrasca PDV
11. Interna preknjiženja bez upotrebe naloga u platnom prometu

Primitci ostvareni s osnove članstva u skupštini, nadzornom odboru, upravnom odboru upravnom vijeću i sličnom odgovarajućem tijelu smatraju se drugim dohotkom bez obzira na to isplaćuje ih poslodavac zaposleniku koji osim plaće ostvaruje i primitak ostvaren po navedenim osnovama ili se isplaćuje nekoj drugoj osobi. Primitci koje osobe ostvaruju na temelju članstva u navedenim tijelima ne smatraju se primitcima ostvarenim gospodarskom djelatnosti te nisu obveznici PDV-a.

1. Uvodne napomene
2. Način obračuna poreza na dohodak
3. Jesu li članovi skupštine, nadzornih odbora, upravnih odbora i upravnih vijeća i sličnih tijela obveznici poreza na dodanu vrijednost

U RRiF-u br. 7/22. pisali smo o tome kako porezni obveznici sa sjedištem u RH mogu ostvarivati povrat PDV-a iz drugih zemalja članica Europske unije. Za ostvarenje navedenog povrata PDV-a porezni obveznici iz RH trebaju predati zahtjev za registraciju za korištenje sustava za povrat PDV-a (engl. VAT Refund) nadležnoj ispostavi Porezne uprave u RH te se navedeni povrat ostvaruje isključivo elektroničkim putem. U ovome članku autorica objašnjava pod kojim uvjetima hrvatski porezni obveznici mogu ostvarivati povrat PDV-a u svakoj od zemalja članica EU-a, koji su rokovi i način podnošenja zahtjeva te koja se dokumentacija pritom zahtijeva.

1. Uvod
2. Uvjeti za povrat PDV-a koje propisuju druge zemlje članice EU-a

U članku se govori o načinu podmirivanja troškova te načinu utvrđivanja dohotka i poreza na dohodak vlasnicima stambenih jedinica koji su svoje nekretnine ustupili na korištenje raseljenim osobama iz Ukrajine, a kojima će se u skladu s Odlukom o financiranju troškova za stambeno zbrinjavanje raseljenih osoba iz Ukrajine u pojedinačnom smještaju podmirivati troškovi korištenja stambenih jedinica.

1. Uvod
2. Način financiranja troškova korištenja stambenih jedinica
3. Isplata povrata PDV-a iz EU-a hrvatskim poreznim obveznicima
4. Zaključak
5. Način utvrđivanja dohotka i poreza na dohodak
6. Zaključak

Autorica u članku navodi stajališta Suda Europske unije1 u vezi s uvjetom prema kojemu porezni obveznik u skladu s nacionalnim propisima mora biti registriran za potrebe PDV-a kako bi se primijenili različiti mehanizmi oporezivanja PDV-om. Riječ je o različitim slučajevima u kojima se preispituje značenje poreznog statusa isporučitelja ili kupca u smislu registracije za potrebe PDV-a. U prvom slučaju analizira se značenje okolnosti da je isporučitelj upisan u registar obveznika PDV-a kako bi primijenio tuzemni prijenos porezne obveze, a u drugom da je kupac u registru obveznika PDV-a kako bi bilo moguće izabrati oporezivanje isporuke nekretnine koja je oslobođena od plaćanja PDV-a.

1. Uvod
2. Presuda u predmetu C-146/21 VB
3. Presuda u predmetu C‑56/21 UAB „ARVI” ir ko

Prenosi se njemačka porezna praksa radi uvida kako je uređeno pitanje prijevoza radnika na posao i s posla vlastitim prijevoznim sredstvom, a kako to pitanje rješavaju naše porezne vlasti. Naime, naša Porezna uprava – Središnji ured izdao je nekoliko stajališta u kojima objašnjava pravo radnika na nadoknadu troškova prijevoza prema tarifi javnog prijevoznika, ali ne i kad poslodavac organizira i snosi sam te troškove. Međutim, dohodno rješenje o svoti troška koji se može nadoknaditi radniku preslikava se na visinu tog troška koji može platiti poslodavac koji organizira prijevoz vlastitim prijevoznim sredstvom ili pak to plaća uslužnom prijevozniku, a to postaje predmet prijepora.

1. Uvod u naš problem
2. Prikaz njemačke porezne prakse glede prijevoza radnika na posao i s posla
3. Zaključak

1. Pet velikih članica uvest će minimalni porez na dobitak
2. Oporezivanje ekstraprofita energetskih kompanija
3. Pomoć malim poduzetnicima zbog skupe energije
4. EU prvi pristupio Haškoj konvenciji o presudama
5. FATF upozorio da Njemačka ne čini dovoljno na financijskom nadzoru
6. Rekordne državne potpore europskim tvrtkama zbog pandemije
7. EU razmatra načine smanjenja zaduženosti EU-ovih članica

Učinci porasta cijena energije i materijala te inflacija stavljaju pred trgovačka društva (dalje: poduzeća, iako se sadržaj te riječi prema pravu društava razlikuje od sadržaja d.d.-a ili d.o.o.-a) dodatni teret, čime se kod nekih koji su već bili u krizi ona dodatno produbljuje. Prvi indikator krize je otežana sposobnost plaćanja. Ta situacija nastaje ako prodajne cijene i volumen prodaje proizvoda, robe ili usluga ne osiguravaju povrat supstancijalne vrijednosti koja je uložena u poslovanje. Ima li poduzeće tzv. interne „masne naslage troškova“, odnosno postoje li unutarnja ili vanjska žarišta koja dovode do krize, u članku ćemo skrenuti pozornost na neke radi pravodobnog detektiranja rizika koji mogu ugroziti opstojnost poduzeća.

1. Pristup
2. Računovodstvene informacije o stanju poduzeća
3. Prilagodljivost troškova proizvodnje
4. Faktori ranog upozorenja
5. Restrukturiranje i smanjenje troškova
6. Zaključak

Likvidacija obrta „dohodaša“ jedan je od najčešćih načina prestanka poslovanja samostalne obrtničke djelatnosti. Obrt može prestati poslovati prema slobodnoj odluci obrtnika ili „po sili zakona” ako nisu zadovoljeni određeni uvjeti u poslovanju. Nakon likvidacije obveznik treba voditi računa o obvezama koje proizlaze iz propisa o PDV-u te poreza na dohodak. Obveznici PDV-a trebaju predati Obrazac PDV za posljednje razdoblje oporezivanja u kojemu je obrtnik poslovao, a prijavu dohotka na Obrascu DOH treba predati najkasnije do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu u kojoj je likvidirana samostalna djelatnost.

U ovom se članku daju primjeri evidentiranja poslovnih događaja u poreznim knjigama i evidencijama obrta dohodaša kada obrt – samostalna djelatnost trajno prestaje poslovati.

1. Uvod
2. razlozi likvidacije obrta
3. Porezne obveze pri likvidaciji „dohodaša“
4. primjer utvrđivanja dohotka kod likvidacije obrtničke djelatnosti

Donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama. Objavljen je u Nar. nov., br. 85/22. i primjenjuje se od 1. kolovoza 2022. godine. Bitne novosti u odredbama toga Zakona su pravo očeva na očinski dopust do navršenih 6 mjeseci života djeteta te povećanje naknade za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta. Te se odredbe primjenjuju za zaposlene i samozaposlene roditelje, ali ipak postoje neke specifičnosti za samozaposlene roditelje vezane za njihov radnopravni status. Više o tome pročitajte u članku.

1. Uvodne napomene
2. Utvrđivanje naknade za vrijeme korištenja prava na dopust vezan za roditeljstvo samostalnih osiguranika
3. Prava na dopust i naknade samozaposlenih roditelja
4. Pravo samozaposlenog roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju

U članku se obrađuju promjene koje donosi novi Zakon o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija, koji je u primjeni od 26. lipnja 2022. godine. Zakonom o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija uređeni su način i postupci vrednovanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija u svrhu pristupa tržištu rada u profesijama koje nisu uključene u Popis reguliranih profesija u RH, s time da pravo na vrednovanje i priznavanje inozemne obrazovne kvalifikacije imaju hrvatski državljani, strani državljani, osobe bez državljanstva, azilanti te stranci pod supsidijarnom zaštitom. Zakonom se uređuju i način i postupci priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija i razdoblja obrazovanja sa svrhom nastavka obrazovanja te se utvrđuju nadležna tijela koja provode postupke vrednovanja i priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija.

1. Uvod
2. Zakonodavni okvir
3. Temeljna pitanja koja su uređena novim Zakonom o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija
4. Primjena Zakona o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija
5. Vrednovanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija u svrhu pristupa tržištu rada
6. Priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija u svrhu nastavka obrazovanja

Iako je sklopljen između dvije ugovorne strane, Kolektivni ugovor za graditeljstvo zajedno s njegovim trima promjenama primjenjuju sve osobe koje se bave djelatnošću građevinarstva zbog toga što je nadležan ministar donio odluku o proširenju toga sklopljenog ugovora na sve osobe iz te djelatnosti.

Donesene su i četvrte izmjene i dopune izvornoga Kolektivnog ugovora za graditeljstvo čija primjena još nije proširena na sve građevinare.

U članku se objašnjavaju novosti koje donose četvrte promjene Kolektivnog ugovora za graditeljstvo. Ujedno se upućuje na članke u kojima je kolektivni ugovor objašnjen do zaključno s njegovim trećim promjenama.

1. Uvod
2. Temeljne odredbe ku-a 93/22
3. Najznačajnije promjene u četvrtim promjenama KU-a

Status zdravstvenog osiguranja Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske nakon Brexita uređen je Protokolom o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti koji je sastavni dio Sporazuma o trgovini i suradnji između Europske unije i Ujedinjenog Kraljevstva. Njime se uspostavio sustav koordinacije socijalne sigurnosti kojemu je cilj zaštita prava građana EU-a koji privremeno borave, sele se ili rade u UK-u te državljana UK-a koji privremeno borave, sele se ili rade u EU-u, a nakon 1. siječnja 2021. godine. Više o tome pišemo u ovom članku.

1. Uvod
2. Sporazum o povlačenju UK-a iz EU-a
3. Sporazum o trgovini i suradnji
4. Protokol o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti
5. Privremeni boravak
6. Trajni boravak / prebivalište
7. Izaslanstvo
8. Planirano liječenje
9. Posebna novčana naknada za zdravstvo u UK-u

U br. 9/22. ovog časopisa pisali smo o računovodstvenom i poreznom motrištu poslovnih odnosa i nastalih poslovnih događaja koji se temelje na ugovoru o ortaštvu.

U ovom broju našeg časopisa nastavljamo s obradom te značajne i dinamične tematike i dajemo jedan mogući ogledni primjerak (šprance) ugovora o ortaštvu u graditeljstvu, koji bi mogao pridonijeti mogućim rješenjima iz aktualne prakse.

1. Uvod
2. Ogledni primjer ugovora o ortaštvu
3. Zaključak

Autor u ovome članku obrađuje za praksu aktualna i bitna pitanja vezana za pojedine ustrojbene oblike obavljanja gospodarske i s time povezane djelatnosti kao što su trgovačko društvo, zadruga, obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo i obrt, ističući pritom za praksu bitne sličnosti i razlike među njima. Upravo osvrt na odnose među tim institutima može nam poslužiti kao orijentir za to koji od njih odabrati kada imamo namjeru baviti se određenom gospodarskom djelatnošću.

1. Uvod
2. Najvažnije karakteristike instituta
3. Osvrt na neke razlike ustrojbenih oblika
4. Zaključak

Novo proračunsko razdoblje 2023. – 2025. godine je neposredno pred onima koji se nalaze u proračunskom sustavu. Objavljena je odgovarajuća Uputa za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kojom se daju smjernice kako se financijski planovi odnosno proračuni moraju donijeti. U članku se uz naglaske na uobičajena, a u praksi ponekad pogrešno primjenjivana postupanja i pri dosadašnjim planiranjima, posebno navode i naglašavaju promjene u odnosu ne ono što se primjenjivalo u prethodnim razdobljima planiranja.

1. Uvod
2. Sadržaj Uputa za izradu proračuna JLP(R)S-ova za razdoblje 2023. – 2025. godine
3. Obveza izrade proračuna i financijskih planova za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu u eurima
4. Financijski plan proračunskog i izvanproračunskog korisnika JLP(R)S-a
5. Izmjene i dopune financijskog plana proračunskih korisnika
6. Transparentnost proračuna
7. Metodologija izrade proračuna JLP(R)S-ova
8. Izmjene i dopune proračuna i nemogućnost izmjena i dopuna projekcija
9. Planiranje i evidentiranje prihoda od poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak
10. Planiranje i evidentiranje duga s osnove beskamatnog zajma
11. Planiranje i evidentiranje sredstava namirenja korištenih za povrat poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po godišnjem obračunu za 2021. godinu
12. Višegodišnji plan uravnotežena i mogućnost sukcesivnog i višegodišnjeg planiranja pokrića manjka iz prethodne(ih) godine
13. Financiranje rashoda proračunskih korisnika i postupanje s viškovima, u sklopu decentraliziranih funkcija
14. Ostale novosti koje utječu na proračun i financijske planove, a nisu do sada spomenute u ovom članku

U skladu s pravilima financijskog izvještavanja u sustavu proračunskog računovodstva, financijski izvještaji predaju se kvartalno. Prvi nastupajući rok za predaju financijskih izvještaja za izvještajno razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2022. godine je 10. listopada 2022. godine.

1. Uvod
2. Obrasci, obveznici i rokovi
3. Popunjavanje obrazaca financijskih izvještaja za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2022. godine

Kažnjavanost gospodarskog subjekta i/ili njegove ovlaštene osobe obvezni je razlog isključenja gospodarskog subjekta iz postupka javne nabave. Time se pridonosi sprječavanju dodjele javnih ugovora gospodarskim subjektima koji su sudjelovali u aktivnostima zločinačke organizacije ili koji su bili proglašeni krivima za korupciju, prijevaru na štetu financijskih interesa EU-a, kaznena teroristička djela, pranje novaca ili financiranje terorizma i sl.

U članku se u vezi s tim pitanjem navodi i najnovija praksa nadležnih tijela.

1. Uvod
2. Kažnjavanost kao obvezni razlog isključenja gospodarskog subjekta
3. Kriteriji za kvalitativni odabir gospodarskog subjekta u postupku javne nabave
4. Kažnjavanost gospodarskog subjekta koji nema poslovni nastan u RH i/ili ovlaštene osobe gospodarskog subjekta koja nije državljanin RH
5. e-CERTIS – elektronički sustav Europske komisije
6. Europska potvrda o nekažnjavanju – dokument pribavljen putem ECRIS sustava
7. Postupanje Državne komisije po službenoj dužnosti, vezano za kažnjavanost kao obvezni razlog isključenja
8. Način dokazivanja nekažnjavanosti u postupku javne nabave
9. Dohvat dokaza iz registara i evidencija RH
10. Zaključno

1. Pregled kretanja
2. Stopa inflacije u kolovozu 2022. godine
3. Industrijska proizvodnja RH i EU-a u srpnju 2022. godine
4. Rast domaćih proizvođačkih cijena industrije u zemljama EU-a i Hrvatske u 2022. godini
5. Građevinarstvo RH i EU-a
6. Rast cijena prodanih novih stanova u Hrvatskoj u prvom polugodištu 2022.godine
7. Vanjskotrgovinska razmjena Hrvatske
8. Turizam
9. Trgovina na malo RH i EU-a
10. Prosječne mjesečne neto i bruto-PLAĆE zaposlenih u Hrvatskoj u srpnju 2022. godine
11. Zaposlenost i nezaposlenost RH i EU-a

RRiF Visoka škola sudjelovala je u Erasmus+ projektu u okviru Ključne aktivnosti 2 – Suradnja za inovacije i razmjenu dobre prakse, aktivnost Strateška partnerstva.