Računovodstvo, revizija i financije 8/2021

Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje objavilo je program zadržavanja radnika u djelatnostima smanjene gospodarske aktivnosti za srpanj 2021. godine. Novi je program sličan mjerama za očuvanje radnih mjesta koje su već na snazi 16 mjeseci, ali uz određene bitne izmjene. O tome pišemo u nastavku.

1. Djelatnosti koje mogu ostvariti pravo na potporu
2. Uvjeti za ostvarivanje potpore i visina potpore
3. Uvjet vezan za posjedovanje COVID potvrde
4. Obuhvat prihvatljivih radnika i poslodavaca za potporu
5. Kriteriji pada prihoda / primitaka
6. Predaja zahtjeva za potporu

Zbog otežanog obavljanja nekih djelatnosti HGK donosi odluke o njihovu oslobađanju od plaćanja članarine. Posljednjom je odlukom za dosad oslobođene djelatnosti HGK ukinuo oslobođenje tako da navedeni poduzetnici od 1. srpnja moraju ponovo plaćati članarinu. Osim toga, zbog prirodnih nepogoda na pojedinim područjima i gradovima, poduzetnici se pak oslobađaju od plaćanja članarine. Konkretnije o tim pitanjima objašnjava se u ovom članku.

1. Ne nastavlja se obustava naplate članarine zbog epidemioloških mjera
2. Nastavlja se oslobođenje od obveze plaćanja članarine zbog potresa
3. Članice Komore s područja Grada Požege i okolnih mjesta oslobođene su od plaćanja članarine do kraja godine

S računovodstvenog motrišta tov svinja predstavlja ulaganje u kratkotrajnu biološku imovinu. To sve stoga što je riječ o proizvodnji životinja koja je namijenjena za tržište. Cilj držanja predmetne imovine ostvaruje se pritjecanjem ekonomskih koristi kroz prodaju te imovine (živih svinja) ili putem njezina daljnjeg ulaganja u proizvodnju radi dobivanja i prodaje poljoprivrednih proizvoda (svinjskih polovica) ili proizvoda koji su rezultat proizvodnje nakon te faze odnosno prerađenih mesnih proizvoda (kobasica, slanine i sl.). Autorica u članku obrazlaže računovodstveno praćenje držanja svinja u tovu odnosno kratkotrajne biološke imovine i utvrđivanje vrijednosti te imovine u skladu sa zahtjevima računovodstvenih standarda.

1. Uvod
2. Utvrđivanje vrijednosti svinja u tovu
3. Računovodstveno praćenje ulaganja u tov svinja
4. Zaključak

Obveze prema dobavljačima za koje se ne očekuje plaćanje u budućnosti, prema zahtjevima računovodstvenih standarda potrebno je otpisati. Najčešći razlozi za prestanak iskazivanja pojedine obveze su nastup zastare, otpust duga ili nemogućnost ispunjenja.

Kada je potrebno otpisati obveze prema dobavljačima i koja je osnova za evidentiranje otpisa u poslovnim knjigama te koja se pitanja najčešće postavljaju u praksi u vezi s otpisom takvih obveza, pročitajte u ovome praktikumu.

1. temelj za otpis obveza prema dobavljačima
2. Otpis obveze zbog nastupa zastare
3. Otpis obveze na temelju otpusta duga
4. Otpis obveze zbog nemogućnosti ispunjenja
5. porezno motrište otpisa obveza prema dobavljačima
6. Najčešća pitanja u vezi s otpisom obveza prema dobavljačima

Plovila koja se nalaze u imovini poduzetnika mogu služiti za različite svrhe, ali one trebaju biti poduzetničke – plovila trebaju donositi ekonomske koristi poduzetniku. Najčešće djelatnosti koje se obavljaju uz uporabu plovila su iznajmljivanje (s ili bez smještaja), prijevoz putnika ili dobara uz naknadu, organizacija putovanja te ribarenje. Plovila koja ne služe za obavljanje djelatnosti poduzetnika i ne donose ekonomske koristi, ne mogu biti dio njegove imovine. O specifičnostima nabave i uporabe plovila pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod
2. Plovila u imovini poduzetnika
3. Porezni položaj plovila
4. Nabava plovila za potrebe iznajmljivanja
5. Troškovi uporabe plovila
6. Zaključak

Slike i druge umjetničke predmete poduzetnici često nabavljaju za potrebe uređenja poslovnog prostora u kojemu obavljaju svoju djelatnost. Svaka slika ili umjetnički predmet nije istodobno i umjetničko djelo. Kako umjetnička djela i druge umjetničke predmete nabavljene za potrebe poslovanja evidentirati u poslovnim knjigama poduzetnika, prikazujemo u ovom praktikumu.

1. Uvod
2. Računovodstveno i porezno motrište umjetnina nabavljenih za vlastitu uporabu
3. Primjeri računovodstvenog evidentiranja umjetnina namijenjenih vlastitoj uporabi
4. Zaključak

U časopisu RRiF br. 5/21. u okviru aktualne teme pisali smo o mogućnosti izuzimanja prihoda ostvarenih s osnove COVID potpora, iz osnovice za obračun naknade za općekorisne funkcije šuma za 2020. godinu na temelju informacija koje smo dobili iz Ministarstva poljoprivrede. Prema toj informaciji mogućnost smanjenja osnovice za općekorisne funkcije šuma i za ostvarene prihode s osnove COVID potpora bit će uređena Pravilnikom o načinu obračuna i uplati naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma prema kojemu se ta odredba može primijeniti i za 2020. godinu. Međutim, Pravilnik je objavljen 25. lipnja 2021. godine kada je većina poduzetnika već predala obračun OKFŠ za 2020. godinu. Smatramo da nije bilo pogrešno ako su tu odredbu primijenili i prilikom obračuna OKFŠ-a i za 2020. godinu. O primjeni navedenog Pravilnika i mogućnosti ispravka obračuna OKFŠ-a za 2020. godinu piše naš suradnik iz Ministarstva poljoprivrede.

1. Uvod
2. Ispravak obračuna OKFŠ za 2020. godinu
3. Obračun naknade za OKFŠ za 2021. godinu
4. Odredbe novog Pravilnika
5. Zaključak

U ovom se proračunskom praktikumu prikazuju zaduživanja. U jednoj okolnosti s davateljem kredita ugovorena je primjene valutne klauzule, dok se u drugom ono ostvaruje na zanimljiv način koji nije čisti prijenos novca osobi koja se zadužila. Razlika koja nastaje u kunama zbog promjene tečaja od dana kada je iskorišten zajam pa do dana povrata, u obračunskim razdobljima se privremeno zadržava i ne može sudjelovati u izračunu uspješnosti djelatnosti.

U drugoj okolnosti i svota poreza na dodanu vrijednost koju davatelj kredita izravno plaća uime njegova primatelja na račun državnog proračuna ima obilježje zaduženja. Primatelj pritom mora paziti i na redovan (mjesečni ili tromjesečni) obračun PDV -a.

1. Zaduživanje uz ugovorenu valutnu klauzulu
2. Zaduživanje za nabavu dugotrajne nefinancijske imovine

U ovom se praktikumu neprofitnog računovodstva prikazuju dva načina kupnje dugotrajne nefinancijske imovine: one u koju se prije kupnje ulagalo i iskazalo u knjigama kao nematerijalna imovina te njezina kupnja od fizičke osobe. Kada se kupi objekt u koji se ulagalo na temelju ugovora o zakupu, a u poslovnim knjigama iskazano je kao imovina, odnosno kada se objekt kupi od zakupodavca, imovina u obliku ulaganja mora se isknjižiti.

Stvari se mogu kupiti i od fizičkih osoba, pri čemu pozornost treba obratiti na način podmirenja tako stvorenog duga.

1. Ulaganje u zakupljeni objekt
2. Kupnja dugotrajne nefinancijske imovine od fizičke osobe

Poslodavci mogu od svojih radnika zatražiti (uz njihov pristanak) povremeno korištenje privatnim vozilom za službene namjene. Poreznim propisom poslodavcu je omogućena neoporeziva nadoknada radnikovih troškova, a pri samom korištenju privatnim vozilom za službene namjene mogu se javiti i drugi troškovi. Koji su to troškovi i kakav je općenito porezni položaj korištenja privatnim vozilom za službene namjene, pročitajte u nastavku.

1. Pravo na nadoknadu i neoporeziva isplata loco vožnje
2. Vožnja u mjestu – loco vožnja
3. Korištenje privatnim vozilom za potrebe službenog puta
4. Nadoknada za korištenje privatnim vozilom u službene svrhe nezaposlenim osobama
5. Zaključak

Često je pitanje naših korisnika kako evidentirati ulazne račune koji stignu u računovodstvo, što s PDV-om, a u konačnici i što s porezom na dohodak i porezom na dobitak kada prime ulazne račune za team building zaposlenika. U ovom ćemo praktikumu prikazati rješavanja tog problema u situaciji kad troškovi predstavljaju primitak u naravi od nesamostalnog rada. U praksi se još pojavljuje i mogućnost da takvi troškovi budu tretirani kao reprezentacija (uz zadovoljavanje svih uvjeta koje navodi Zakon o porezu na dobit) i druga mogućnost da poslodavac organizira obrazovanje radnika na takvom događaju pa se oni smatraju troškovima obrazovanja (naglašavamo dužan oprez kod ovakva pristupa). No, više o tome u nastavku članka.

1. Uvod
2. Team building kao plaća u naravi
3. Zaključak

Osobe s prebivalištem u RH mogu raditi za poslodavca koji ima registrirano sjedište u drugoj državi, a ostati i dalje u sustavu socijalne sigurnosti u RH. Ipak, razlika je u stjecanju statusa osiguranika kada je riječ o poslodavcu sa sjedištem u državi članici EU-a i EGP-a i Švicarske, o čemu smo pisali u časopisu RRiF, br. 5/21., u odnosu na stjecanje statusa osiguranika u slučaju rada za poslodavca koji ima sjedište u državama izvan toga prostora. Više o tome pišemo u ovom članku.

1. Uvodne napomene
2. Plaćanje doprinosa
3. Oporezivanje plaće ostvarene radom za poslodavca sa sjedištem u trećoj zemlji
4. Iskazivanje podataka u Obrascu JOPPD
5. Uplatni računi za doprinose porez na dohodak i prirez
6. Porezni položaj materijalnih prava

Zaposlene osobe ponekad osim za svog poslodavca, obavljaju i poslove za druge naručitelje posla prema ugovoru o djelu, autorskom ugovoru ili ostvaruju primitke po osnovi djelatnosti članova skupština i nadzornih odbora.

Za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust, takvi osiguranici imaju pravo na naknadu na temelju prosjeka plaće, ali i na temelju drugog dohodak koji se također uračunava u osnovicu za utvrđivanje naknade plaće. Više o utvrđivanju rodiljne naknade u navedenoj situaciji u nastavku članka.

1. Pravo na rodiljni dopust
2. Trajanje i naknada za vrijeme rodiljnog dopust
3. Dokumentacija za ostvarivanje prava

Privremena nesposobnost ili spriječenost za rad, u široj primjeni znana kao „bolovanje“ i naknada plaće koja se tijekom nje isplaćuje, kao jedno od prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, učestalo izazivaju pitanja i dvojbe u situacijama koje naočigled nisu pokrivene pravnim propisima. Kako se izračunava i na čiji teret isplaćuje naknada plaće radniku kojemu se zbog bolovanja mijenja dijagnoza bolesti ili koji nakon završetka bolovanja zbog pogoršanja zdravstvenog stanja započinje novo bolovanje te slična pitanja, često zbunjuju i najiskusnije sudionike. O tome pišemo u ovome članku.

1. Tko može ostvariti pravo na bolovanje – PNR
2. Početak, trajanje i prestanak PNR-a
3. Staž osiguranja obveznih osiguranika
4. Utvrđivanje osnovice za naknadu plaće
5. Visina naknade plaće
6. Tko isplaćuje i na čiji teret se isplaćuje naknada plaće tijekom PNR-a
7. Specifičnosti naknade plaće tijekom PNR-a
8. Zaključak

Radovi na obnovi zgrada oštećenih zbog potresa nisu posebno uređeni u smislu oporezivanja PDV-om. Zbog toga porezni obveznici često dvoje na koje radove u okviru obnove treba primijeniti tuzemni prijenos porezne obveze, a na koje obračunati PDV po stopi od 25 %. Obračunati PDV ili primijeniti tuzemni prijenos porezne obveze nije stvar izbora nego obveza i zbog toga poduzetnici trebaju biti oprezni pri utvrđivanju načina oporezivanja pojedinih isporuka.

Autor u ovom članku piše o tome kada i na koje radove u okviru obnove treba primijeniti prijenos porezne obveze, a kada treba obračunati PDV.

1. Uvod
2. Temeljna pravila za primjenu tuzemnog prijenosa porezne obveze
3. Građevinske usluge u okviru obnove
4. Nastanak porezne obveze i odbitak pretporeza
5. Zaključak

Autorica u članku obrazlaže utvrđivanje porezne osnovice pri isporukama dobara i usluga uz naknadu i bez naknade, pri odobravanju popusta kupcima u trenutku isporuke i pri naknadnim odobrenjima, kod ugovora koji su vezani uz valutnu klauzulu te kod subvencija. U članku se definira i na koji se način utvrđuje porezna osnovica kod uvoza dobara i kod stjecanja dobara unutar EU-a.

1. Definiranje porezne osnovice
2. Porezna osnovica pri odobravanju popusta kupcima
3. Porezna osnovica u ugovorima s valutnom klauzulom
4. Porezna osnovica kod subvencija
5. Porezna osnovica pri isporukama dobara i usluga članovima društva, zaposlenicima i drugim osobama bez naknade
6. Porezna osnovica pri isporukama dobara i obavljanju usluga osobama koje su povezane s poreznim obveznikom
7. Porezna osnovica pri klasičnom premještanju dobara unutar EU-a
8. Porezna osnovica kod „prefakturiranih usluga“
9. Porezna osnovica nadoknade troškova koji se smatraju dijelom nove isporuke dobara ili usluga
10. Porezna osnovica kod stjecanja dobara unutar EU-a
11. Porezna osnovica kod uvoza dobara u EU
12. Zaključak

Nastanak porezne obveze, odnosno obveza zaračunavanja PDV-a na isporuke dobara i usluga te mogućnost priznavanja pretporeza iz ulaznih računa, uvijek je aktualno pitanje obveznika PDV-a. Te su porezne radnje međusobno povezane i, u pravilu, samo onaj zaračunani PDV iz izlaznog računa može, uz zadovoljenje propisanih uvjeta, primatelj računa priznati kao pretporez. No u određenim poreznim situacijama obveznici PDV-a mogu priznati pretporez iz ulaznog računa samo djelomično (ograničeno pravo priznavanja pretporeza, podjela pretporeza), neovisno o tome što je izdavatelj iskazao obvezu na cijelu osnovicu. Opširnije o tome može se pročitati u ovom članku, a o poreznoj osnovici pišemo također u ovom broju časopisa RRiF.

1. Uvod
2. Nastanak porezne obveze i priznavanje pretporeza ovisno o poreznom položaju obveznika PDV-a
3. Nastanak porezne obveze
4. Uvjeti za priznavanje pretporeza
5. Zaključak

Pri isplati udjela u dobitku i dividendama članovima društva (fizičkim osobama) koji nisu rezidenti potrebno je konzultirati odredbe Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Primitke od dividenda i udjela u dobitku ostvarenih na temelju udjela u kapitalu koje ostvaruju fizičke osobe smatraju se dohotkom od kapitala, a taj primitak ne podliježe obvezi obračuna doprinosa. Isplata dobitka u nekim slučajevima može biti i neoporeziva. Što je sve potrebno za isplatu dividende i udjela u dobitku nerezidentnim fizičkim osobama članovima tuzemnog društva, pročitajte u nastavku.

1. Uvod
2. Primjena ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
3. Isplate udjela u dobitku i dividende nerezidentima koji dolaze iz država s kojima RH nema sklopljen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
4. Isplata neoporezive dividende i udjeli u dobitku nerezidentima

Autorica u članku navodi stajališta Suda Europske unije vezano uz posljedice koje proizlaze iz pogrešne kvalifikacije obavljene transakcije kao oporezive isporuke dobra. U prvom slučaju, u presudi u predmetu C-48/20 UAB „P.”, poreznom obvezniku nije bio dopušten ispravak računa jer je bio pokrenut porezni nadzor. U drugom slučaju, u presudi Suda u predmetu (C-935/19), bila je riječ o načinu utvrđivanja sankcije nametnute zbog više utvrđene svote pretporeza, odnosno povrata poreza, koji je također rezultat pogrešne kvalifikacije primljene isporuke kao oporezive. U oba slučaja nije bilo naznaka porezne utaje sudionika obavljenih transakcija, niti je oštećen proračun.

1. Uvod
2. Presuda u predmetu C-48/20 UAB „P.”
3. Presuda u predmetu C-935/19 Grupa Warzywna Sp. z o.o.

Osim što su plaće najčešće znatna svota u računu dobitka i gubitka, to je područje koje je strogo uređeno propisima iz područja poreza, doprinosa i radnog prava pa je time i revizija složenija jer je potrebno obuhvatiti sve aspekte. Autorica u članku objašnjava primjenu Međunarodnih revizijskih standarda za reviziju sekcije plaća.

1. Uvod
2. Računovodstveni i porezni aspekt plaća
3. Provedba revizije
4. Zaključak

Tijekom 2017. godine Odbor za međunarodne računovodstvene standarde, u nastavku IASB, donio je odluku da će se aktivnije uključiti u šire izvještavanje poduzeća. Tako je preliminarno odlučeno da je IASB, kao organizacija stručnjaka za financijsko izvještavanje, u najboljem položaju da poveže financijske i nefinancijske informacije, a kao najpovoljniji način provedbe te odluke određeno je revidiranje Komentara menadžmenta, koji bi mogao preuzeti i funkciju ostalih područja informiranja korisnika financijskih izvještaja. Jedna od ključnih točaka koje treba riješiti ovim revidiranim standardom jest usklađenost između financijskih i ‘ostalih’ informacija koje poduzeće objavljuje.

1. Uvod
2. Osnovne odredbe
3. Datum stupanja na snagu i status ovog standarda

1. Dogovor o reviziji Direktive o osiguranju vozila
2. Preliminarni dogovor o izmjenama propisa o eurovinjetama
3. Predstavljena strategija o održivom financiranju
4. Za povrat preplaćene svote kredita ne vrijedi zastara
5. Na snazi nova pravila za e-trgovinu u EU-u

Kamate na posudbe, zajmove i kredite obračunavaju se u ugovorenom vijeku kao ugovorne kamate, a kada dužnik kasni s isplatama tih obveza odnosno kada dužnik kasni s plaćanjem dospjelih dugova nastalih prema isporukama dobara i usluga, obračunavaju se zatezne kamate. Kamate su svojevrstan oblik cijene korištenja tuđim novcem u redovitom tijeku poslovanja ili nadoknada štete u slučaju zakašnjenja plaćanja prema ugovorenim rokovima.

U ovom je članku riječ o ugovornim kamatama, tj. kamatama koje se ugovaraju za vrijeme trajanja korištenja vjerovnikovim novcem uz ugovorene uvjete. Porezno motrište ugovornih kamata, a posebno kada je riječ o odnosima s povezanim osobama, obradit će se u nekom od sljedećih brojeva RRiF-a.

1. Funkcija kamate
2. Propisi o kamatama
3. Način obračuna ugovornih kamata
4. Ugovori o zajmu
5. Izdavanje računa
6. Najviša dopuštena kamatna stopa
7. Kamate između poduzetnika i fizičkih osoba
8. Obračun kamata s poreznog motrišta
9. Zastara ugovornih kamata
10. Zaključak

Zatezne kamate uređene su Zakonom o obveznim odnosima i Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Osim zateznih kamata, Zakonom o obveznim odnosima uređene su još i najviše ugovorne kamate u trgovačkim i drugim odnosima. Te se kamate mijenjaju polugodišnje, o čemu se u članku daje više informacija.

1. Propisane zatezne kamate
2. Stvarna primjena zateznih kamata

Osim općih i dodatnih podataka kojima OPG, u skladu s propisima o hrani, mora označiti svaki poljoprivredni i prehrambeni proizvod koji stavlja na tržište radi prodaje krajnjim potrošačima, pojedinu kategoriju (vrstu) hrane mora označiti i dodatnim podatcima ako su propisani propisom koji se odnosi na tu hranu. U I. dijelu članka, koji je objavljen u časopisu RRiF br. 7/21., pisali smo o obveznim podatcima kojima se mora označiti svaka hrana, a u ovom broju pišemo o dodatnim podatcima kojima mora biti označena hrana koju OPG najčešće stavlja na tržište.

1. Označivanje mesnih proizvoda
2. Označivanje mesa peradi
3. Označivanje kokošjih jaja
4. Označivanje mlijeka i sireva
5. Označivanje maslinova ulja
6. Označivanje meda
7. Označivanje vina
8. Označivanje svježeg voća i povrća i njihovih prerađevina
9. Zaključak

Autor u ovome članku razmatra bitna pitanja koja se odnose na zaštitu osobnih podataka u sklopu prikupljanja podataka o pojedincima primjenom raznih mjerila koja nameće davatelj usluge bez izričite suglasnosti korisnika.

1. Uvod
2. Suvremeni mjerni uređaji – prijetnja privatnosti
3. Rizici kod prikupljanja osobnih podataka putem pametnih mjerila
4. Zaključak

Kada poslodavac sa sjedištem u RH uputi radnika koji je socijalno osiguran u RH na privremeni rad u drugu državu, a radnik bude ozlijeđen na radu, tom radniku pripadaju prava iz zdravstvenog osiguranja RH, pod određenim uvjetima. U članku će se objasniti način korištenja zdravstvene zaštite te način utvrđivanja privremene nesposobnosti radnika za rad u slučaju nastanka ozljede na radu ili dijagnosticirane mu profesionalne bolesti na području druge države članice EU-a, EEP-a ili u Švicarskoj.

1. Uvod
2. Zdravstvena zaštita
3. Privremena nesposobnost za rad
4. Utvrđivanje ozljede na radu i profesionalne bolesti

Od 1. siječnja 2021. godine na snazi su novi propisi vezani uz mirovinsko osiguranje i izmjene postojećih propisa vezanih za matične evidencije osiguranika. U članku se posebno obrađuju novosti u elektroničkoj obradi podataka u skladu s jedinstvenim metodološkim načelima za vođenje matične evidencije o osiguranicima, obveznicima doprinosa, o čemu piše naša suradnica iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

1. Jedinstvena metodološka načela za vođenje matične evidencije HZMO
2. Izmjene pravilnika o vođenju matične evidencije
3. Korisni linkovi
4. Zaključak

Državljani trećih zemalja koji u RH imaju odobren azil ili supsidijarnu zaštitu te oni koji imaju status tražitelja međunarodne zaštite mogu u RH raditi bez ishođenja dozvole za boravak i rad pod određenim uvjetima. U RH se zapošljavaju te se na njih primjenjuju propisi RH iz radnog prava te socijalna davanja i obračun poreza gotovo kao i na državljane RH, uz određene iznimke. Više o navedenome u nastavku članka.

1. Rad državljana trećih zemalja u RH
2. Međunarodna zaštita
3. Zapošljavanje azilanata, osoba pod supsidijarnom zaštitom i tražitelja međunarodne zaštite
4. Socijalni status azilanata koji se zapošljavanju u RH
5. Obračun poreza na dohodak
6. Zaključak

Autor u članku na detaljan način razmatra institut uračunavanja ispunjenja obveze, iznošenjem sudske prakse i shvaćanja u stručnoj literaturi o tome koji kriteriji moraju biti ispunjeni da bi se uračunavanje moglo provesti. Posebno se analizira položaj dužnika (čl. 171. Zakona o obveznim odnosima) i vjerovnika (čl. 172. toga Zakona), ali i mogućnost kombinirane primjene tih dvaju članaka. Ovaj se institut u praksi najčešće primjenjuje među poduzetnicima koji imaju kontinuirane poslovne odnose, ali se može primijeniti i među nepoduzetnicima, odnosno izvan okvira trgovačkog prava.

1. Uvod
2. Uračunavanje ispunjenja – funkcija i zakonsko uređenje
3. Istorodnost obveza čije se ispunjenje uračunava
4. Dužnikove ovlasti kod primjene odredbe čl. 171. ZOO-a
5. Redoslijed uračunavanja ispunjenja kada nema ni sporazuma ni dužnikove izjave (čl. 171. ZOO-a)
6. Primjena pravila o uračunavanju ispunjenja i teret dokaza
7. Uračunavanje glavnice, kamata i troškova
8. Uračunavanje ispunjenja kod ispunjenja uglavničenih kamata i zateznih (procesnih) kamata
9. Kumulacija primjene pravila o uračunavanju ispunjenja istorodnih obveza (čl. 171. ZOO-a) te kamata i troškova (čl. 172. ZOO-a)
10. Uračunavanje prijebojem
11. Zaključak

Autor u članku daje prikaz bitnih aktualnosti vezanih za knjigu poslovnih udjela.

Naime, obveza je svakog d.o.o.-a ustrojiti i voditi tu knjigu, u koju se, između ostaloga, upisuju svi članovi d.o.o.-a (kako se to u svakodnevnom govoru kaže za “vlasnike poduzeća”).

1. Uvod
2. Temeljna razgraničenja instituta
3. Zakonsko određenje
4. Obveza ustrojavanja i vođenja knjige poslovnih udjela
5. Učinak upisa u knjigu poslovnih udjela
6. Sažet osvrt na neka izdvojena pitanja
7. Sažet prikaz uputa za upis podataka i vođenje knjige poslovnih udjela
8. Sankcije

Godišnji promet je kao uvjet ekonomske i financijske sposobnosti gospodarskog subjekta u postupku javne nabave, u biti, podvrsta jednog od kriterija za odabir gospodarskog subjekta: obilježje ekonomske i financijske sposobnosti. S obzirom na to da sustav jasno ne određuje pojam prometa, prijepor je u praksi što je promet, a uz to nije jasno koje su to okolnosti kada se može odstupiti od načelno postavljene njegove najviše razine. Odgovore na ta pitanja i pregled najnovijih običaja (prakse) daje ovaj članak.

1. Uvod
2. Kriteriji za kvalitativni odabir gospodarskog subjekta u postupku javne nabave
3. Praksa naručitelja prilikom određivanja uvjeta ekonomske i financijske sposobnosti u dokumentaciji o nabavi
4. Ekonomska i financijska sposobnost gospodarskog subjekta u postupku javne nabave
5. Definicija pojma „promet“
6. „Opći godišnji promet“ gospodarskog subjekta za traženi broj financijskih godina
7. Europska jedinstvena dokumentacija o nabavi – (ESPD)
8. Naručitelj ne smije tražiti minimalni godišnji promet veći od dvostruke vrijednosti procijenjene vrijednosti nabave, osim u iznimnim slučajevima („posebni rizici“)
9. Način dokazivanja ukupnoga godišnjeg prometa
10. Izjava o ukupnom prometu gospodarskog subjekta kao ažurirani popratni dokument
11. Zaključno

1. Inflacija, industrijska proizvodnja i dr.
2. Industrijska proizvodnja RH i EU-a
3. Građevinarstvo RH i EU-a
4. Potrošačke cijene – inflacija u RH i EU-u
5. Vanjskotrgovinska razmjena RH
6. Turizam
7. Trgovina na malo RH i EU-a
8. Prosječne mjesečne neto i bruto-plaće zaposlenih u svibnju 2021. godine
9. Zaposlenost i rast broja nezaposlenosti u Hrvatskoj i zemljama EU-a