Računovodstvo, revizija i financije 6/2023

Osobni automobili koji služe za osobni prijevoz i dio su dugotrajne materijalne imovine poduzetnika mogu se prodati, ali je pritom potrebno obratiti pozornost na cijenu po kojoj se prodaju i njihov porezni položaj s motrišta PDV-a ako je prodavatelj obveznik PDV-a. Treba li na prodajnu cijenu obračunati PDV ili ne, ovisi o tome kada je vozilo nabavljeno, od koga je nabavljeno te je li prilikom prodaje bila mogućnost odbitka pretporeza ili ne.

O računovodstvenom i poreznom položaju prodaje osobnih automobila kod obveznika PDV-a može se pročitati u ovom članku.

1. Postupak prodaje osobnih automobila
2. Prodaja osobnih automobila u tuzemstvu
3. Povrat plaćenog PPMV-a
4. Zaključak

Autorica u članku obrazlaže računovodstveno praćenje dugoročnih obveza u skladu sa zahtjevima HSFI-ja 13 – Obveze. Pritom daje primjere računovodstvenog praćenja dugoročnih obveza prema poduzetnicima unutar grupe i obveza prema poduzetnicima koji su povezani sudjelujućim interesom, a koje se u bilanci iskazuju odvojeno od ostalih vrsta obveza. Uz navedeno, daje i primjere računovodstvenog praćenja dugoročnih obveza prema nepovezanim poduzetnicima.

1. Definiranje dugoročnih obveza
2. Utvrđivanje vrijednosti obveza
3. Obveze prema poduzetnicima unutar grupe
4. Obveze prema društvima povezanim sudjelujućim interesom
5. Obveze za zajmove, depozite i slično
6. Obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama
7. Obveze iz financijskog leasinga
8. Obveze za predujmove
9. Obveze prema dobavljačima
10. Dugoročne obveze po vrijednosnim papirima
11. Dugoročne obveze prema državi i ostale obveze
12. Odgođena porezna obveza
13. Zaključak

Još 2019. godine Zakonom o trgovačkim društvima uveden je institut prestanka trgovačkih društava bez postupka likvidacije. Zbog jednostavnosti i brzine provedbe poduzetnici se često odlučuju za ovu vrstu postupka prestanka društva.

Trgovačka društva nad kojima je proveden takav postupak prestanka društva obvezna su obračunati i platiti porez na dobitak i sastaviti financijska izvješća.

U ovom je članku riječ o načinu sastavljanja prijave poreza na dobitak i financijskih izvješća u slučaju prestanka društva bez postupka likvidacije.

1. Prestanak društva bez likvidacije
2. Financijska i porezna izvješća za slučaj prestanka društva bez postupka likvidacije
3. Prestanak društva bez postupka likvidacije – primjer
4. Zaključak

Trgovačka društva koja nemaju zaposlenih, blokirana su dulje od 120 dana, a nisu ispunjene pretpostavke za pokretanje drugog postupka radi brisanja iz sudskoga registra, prestaju postojati nakon provedbe skraćenoga stečajnog postupka. Zahtjev za provedbu tog postupka podnosi FINA. Nakon izmjena Stečajnog zakona u 2022. godini, pojednostavljeno je računovodstveno postupanje kod tih društava. O specifičnostima provedbe skraćenoga stečajnog postupka, s posebnim naglaskom na financijskim i poreznim izvještajima koje treba sastaviti za takvo društvo, može se pročitati u nastavku članka.

1. Pokretanje i provedba skraćenoga stečajnog postupka
2. Vođenje poslovnih knjiga društva
3. Obveza sastavljanja financijskih i poreznih izvještaja društva
4. Položaj vjerovnika u skraćenom stečajnom postupku
5. Zaključak

Obveznici konsolidacije su matična društva te ona trebaju sastaviti i javno objaviti godišnje konsolidirane financijske izvještaje za 2022. godinu najkasnije u roku od 9 mjeseci od kraja poslovne godine. Poduzetnici kojima je poslovna godina jednaka kalendarskoj godini, godišnje konsolidirane financijske izvještaje za 2022. godinu trebaju dostaviti za potrebe javne objave najkasnije do 30. rujna 2023. godine. Matično društvo imalo je obvezu potrebu konsolidacije prijaviti registru GFI (FINA-i) najkasnije do 30. travnja 2023. godine za konsolidirane financijske izvještaje za 2022. godinu.

1. Uvod
2. Obveznici sastavljanja godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja
3. Sadržaj i javna objava godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja
4. Postupci sastavljanja konsolidiranih financijskih izvještaja
5. Valuta u kojoj se sastavljaju gkfi-ji za 2022. godinu
6. Primjer konsolidacije godišnjih financijskih izvještaja
7. Zaključak

Raznolikost poslovnih događaja s kojima se susreću računovođe u svome radu zahtijeva znanje iz mnogih područja koja nisu uvijek računovodstvena ili porezna. Ovaj put smo osim računovodstvenih i poreznih tema odabrali nekoliko odgovora na pitanja za koja smo uvjereni da će pomoći u postupanju u praksi te dati smjernice u razumijevanju pravnog i deviznog motrišta pojedinih situacija.

Jedno od zanimljivih i čestih pitanja u praksi jest otvaranje transakcijskog računa u inozemstvu, čiji odgovor detaljno obrazlažemo s deviznog i poreznog motrišta.

Svaki odgovor je dan i obrazložen na temelju konkretnog upita, stoga treba biti oprezan prilikom primjene danih odgovora na sličnim slučajevima iz prakse jer ponekad i sitnice mogu znatno utjecati na utvrđivanje ispravnog postupanja.

RAČUNOVODSTVO

1. Troškovi investicijskog održavanja postrojenja
2. Priznavanje prihoda po obračunu klizne skale

POREZ NA DOBITAK

1. Porezni tretman rashodovanja imovine u pripremi

POREZ NA DODANU VRIJEDNOST

1. Nastanak porezne obveze za građevinske usluge s obzirom na ovjeru građevinske situacije
2. Povrat PDV-a hrvatskom poreznom obvezniku iz EU-a

POREZ NA DOHODAK

1. Porezni tretman troškova smještaja agencijskih radnika

RADNO I SOCIJALNO PRAVO

1. Rad tijekom rodiljnih i roditeljskih dopusta
2. Godišnji odmor u slučaju povratka radnice s roditeljskog dopusta

POSLOVANJE S INOZEMSTVOM

1. Transakcijski (depozitni) račun u inozemstvu

U ovom se proračunskom praktikumu na računima glavne knjige daju prijedlozi bilježenja osnivanja ustanove i darovanja u i izvan općeg proračuna. Iako smatramo da bi ulaganje u osnovnu imovinu ustanove bez koje ona prema posebnim propisima ne može početi obavljati djelatnost, u biti, imalo obilježje financijske imovine, u praksi se tako ne postupa. Pri darovanjima u / izvan općeg proračuna, ako je ono u dugotrajnoj nefinancijskoj imovini, nikako se ne smiju izostaviti računi prihoda / rashoda.

1. Osnivanje ustanove
2. Darivanje trgovačkom društvu
3. Darivanje dječjem vrtiću

U ovom se praktikumu na računima glavne knjige u neprofitnom računovodstvu bilježe promjene u vezi s davanjem pomoći fizičkoj osobi te naplata prihoda posredovanjem kartičara. Kada neprofitna organizacija pruža pomoć fizičkoj osobi u potrebi, nije ta isplata uvijek oslobođena od plaćanja javnih davanja (poreza / prireza i doprinosa) pa stoga treba biti oprezan u ostvarenju tog cilja. Ta se pomoć u praksi gotovo uvijek naziva humanitarnom pomoći, no ona je to samo u propisima određenim uvjetima. Potraživanja koja su povezana s prihodima (u načelu recipročnim), mogu se naplatiti i uz posredovanje neke kartičarske kuće. Pri tome se ne smije smetnuti s uma da nastaju i rashodi povezani s tom uslugom koju kuća naplati samostalno putem prijeboja.

1. Humanitarna pomoć
2. Naplata putem kartičara

U skladu s odredbama Zakona o radu, plaća je primitak radnika koju je ostvario radom u određenom mjesecu. Svota plaće te dospijeće plaće za isplatu uređeno je ugovorom o radu, pravilnikom o radu i kolektivnim ugovorom. Plaća se, u pravilu, isplaćuje nakon obavljena rada, odnosno u tekućem mjesecu za prethodni mjesec. Doprinosi iz i na plaću te porez na dohodak i prirez obračunavaju se prilikom isplate plaće, a ako plaća nije isplaćena za prethodni mjesec, obveza poslodavca je obračunati navedena javna davanja najkasnije posljednji dan u mjesecu bez isplate neto-plaće. Bez obzira na to je li plaća isplaćena u dospijeću ili nije, poslodavac je o tome obvezan izvijestiti Poreznu upravu putem Obrasca JOPPD s određenim oznakama. Više o tome objašnjavamo u primjerima u ovom članku.

1. Uvodne napomene
2. Osnovice, stope i rokovi plaćanja doprinosa i poreza na dohodak vezanih za plaću

Poslodavci koji sklapaju ugovor o radu ili ugovor o stručnom osposobljavanju za rad s osobom koja se prvi put zapošljava, odnosno prvi put sklapa ugovor o stručnom osposobljava za rad bez zasnivanja radnog odnosa, oslobođeni su plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje na razdoblje od godine dana. U nastavku članka objašnjavaju se posebnosti u vezi s objema vrstama ugovora kojima se uređuju odnosi između radnika i poslodavca.

1. Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa
2. Oslobođenje od doprinosa za zdravstveno osiguranje
3. Način obračuna doprinosa i iskazivanje oslobođenja od plaćanja doprinosa u Obrascu JOPPD-u

Hrvatska turistička kartica predstavlja projekt na temelju kojeg bi se trebala povećati potrošnja hrvatskih građana u ugostiteljstvu i turističkim sadržajima na području cijele Republike Hrvatske. Odlukom o uvođenju Mjere za poticanje potrošnje u ugostiteljstvu i turizmu u Republici Hrvatskoj omogućuje se zaposlenicima pristupačniji odmor kroz povećanje primitaka po osnovi rada koji će se omogućiti zaposlenicima na temelju službenoga platnog instrumenta komercijalnog naziva koji glasi Hrvatska turistička kartica. To je debitna platežna kartica, na temelju koje poslodavci svojim zaposlenicima mogu uplatiti neoporezivi dio primitka u visini od 331,81 €. Navedenu karticu izdavat će poslovna banka na ime korisnika – radnika. O tome više pišemo u ovom članku.

1. Uvod
2. Tko ima pravo na naknadu za podmirenje troškova za odmor
3. Tko može neoporezivo isplatiti naknadu za podmirivanje troškova za odmor
4. Izdavanje Hrvatske turističke kartice i način isplate naknade za godišnji odmor
5. Koje će se usluge moći podmirivati Hrvatskom turističkom karticom

Provedbama odredaba Zakona o osiguranju radničkih tražbina svaki radnik kojemu poslodavac nije u mogućnosti isplatiti plaću u propisanim rokovima, može zaštititi svoja potraživanja odnosno osigurati isplatu minimalne plaće iz sredstava državnog proračuna. Država odnosno Agencija tako je „preuzela dug“ poslodavca, radnicima su se dodatno zaštitila prava te se uvažila njihova vrijednost i istaknula primarnost namirenja obveza poslodavca prema zaposlenima.

1. Uvod
2. Pravo radnika na plaću do otvaranja stečaja
3. Prava radnika u slučaju stečaja poslodavca
4. Postupak ostvarivanja prava radnika u slučaju stečaja poslodavca
5. Uloga Agencije za osiguranje radničkih tražbina (AORT)
6. Obračun i isplata plaće putem Agencije (AORT)
7. Isplata naknade stečajnom upravitelju

Uvođenjem eura u RH, od 1. siječnja 2023. godine, porezni će obveznici na nešto jednostavniji način utvrditi obvezu PDV-a te svotu pretporeza pri stjecanju dobara unutar EU-a, osim ako je račun dobavljača u nekoj stranoj valuti. U prometu između dvaju poreznih obveznika, pri čemu je isporučitelj iz zemlje članice EU-a, a stjecatelj porezni obveznik iz RH, stjecatelj kao porezni obveznik treba obračunati PDV u RH te, uz zadovoljenje propisanih uvjeta, može priznati pretporez. U tzv. samoobračunu nema fizičkog plaćanja PDV-a nego se iskazivanjem obveze PDV-a i priznavanjem pretporeza (ako su zadovoljeni svi uvjeti) postiže porezna neutralnost u obračunu. Međutim, pravo priznavanja pretporeza nemaju mali porezni obveznici koji su prešli prag stjecanja i koji su samo registrirani za potrebe PDV-a. Nadalje, za stjecanje nekih dobara unutar EU-a propisani su posebni uvjeti, i to pri stjecanju novih prijevoznih sredstava i trošarinskih proizvoda.

1. Što se smatra stjecanjem dobara unutar EU-a – zakonska osnova
2. Utvrđivanje poreznog statusa sudionika pri stjecanju dobara unutar EU-a
3. Oporezivo stjecanje dobara unutar EU-a – temeljna pravila
4. Porezna osnovica pri stjecanju dobara unutar EU-a
5. Naknadna odobrenja i terećenja unutar EU-a
6. Mali porezni obveznici kao stjecatelji dobara iz EU-a i ostali poduzetnici koji nisu registrirani kao obveznici PDV-a
7. Posebnosti pri stjecanju nekih dobara unutar EU-a

Primitci koje fizičke osobe rezidenti RH ostvare u inozemstvu u skladu s tuzemnim poreznim propisima smatraju se drugim dohotkom. Prema Međunarodnim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja smatraju se ostalim dohotkom osim nekih iznimaka koje navodimo na kraju članka. To su primitci koji nisu plaće, ni dohodak od trajnih samostalnih djelatnosti ni primitci od kapitala, imovine i imovinskih prava. Predujam poreza na dohodak plaća se u RH 30 dana od primitka novca na račun. Plaćeni predujam ne smatra se konačno plaćenim porezom, već podliježe utvrđivanju konačne porezne obveze u posebnom postupku kojega obavlja Porezna uprava nakon isteka poreznog razdoblja. Više o tome pročitajte u ovom članku.

1. Uvodne napomene
2. Koji se primitci u smislu međunarodnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja smatraju ostalim dohotkom
3. Oporezivanje drugog dohotka na koji je predujam poreza na dohodak plaćen u državi izvora dohotka koji se prema ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ne smatraju ostalim dohotkom
4. Uplatni računi na koje se uplaćuju doprinosi i porez na drugi dohodak

Oslobođenja od plaćanja PDV-a u vezi s međunarodnim prijevozom odnose se na pomorski prijevoz, odnosno na isporuke dobara i usluga namijenjenih plovilima te zračni prijevoz, odnosno isporuke dobara i usluga namijenjenih zrakoplovima. Za primjenu navedenih oslobođenja trebaju se osigurati dokazi o pravu na oslobođenje, kao što su računi, ugovori, izjava o plovidbi ili druge slične isprave, izjava zrakoplovne tvrtke i sl. Autorica u članku obrazlaže uvjete za primjenu navedenih oslobođenja i daje primjere navedenih oslobođenja koji se najčešće pojavljuju u poslovnoj praksi.

1. Uvod
2. Oslobođenja pri isporuci dobara i usluga za opskrbu plovila
3. Oslobođenja pri isporuci dobara i usluga za opskrbu zrakoplova
4. Zaključak

U ovom članku autorice predstavljaju primjenu klasičnih transakcijskih metoda za određivanje transfernih cijena na praktičnim primjerima, iz aktualnog UN Praktičnog priručnika za transferne cijene za zemlje u razvoju. Kako bi se izabrala i primijenila najprimjerenija metoda transfernih cijena, važno je poznavati prednosti i slabosti svake metode, prirodu kontrolirane transakcije, dostupnost pouzdanih informacija potrebnih za primjenu odabrane metode te stupanj usporedivosti kontrolirane i nekontrolirane transakcije.

1. Uvod
2. Metoda usporedivih nekontroliranih cijena (skr. UNC)
3. Metoda preprodajne cijene (skr. MPC)
4. Metoda trošak plus (skr. MTP)
5. Zaključak

1. EU nastoji ojačati borbu protiv korupcijskog kriminala
2. EU smanjuje birokraciju kod spajanja poduzeća
3. Postignut dogovor o novoj uredbi za zaštitu originalnih proizvoda
4. EK predlaže ažuriranje direktive o EU društvima
5. EP izglasao mjere za usporedbu razlika u plaći na temelju spola
6. EK propisuje “pravo na popravak” proizvoda

Moderna financijska teorija predstavlja koncepciju procjene vrijednosti društva tržišnog pristupa analitičaru kroz vrednovanje dioničkih društava. U tom je kontekstu mnogo lakše naći usporediva društva te uspoređivati trenutačne tržišne cijene dionica i tržišne cijene u očima tržišta. S obzirom na veću zastupljenost procjena d.o.o.-a, tema ovog članka je predstaviti procjenu u kontekstu d.o.o.-a, njezine metode, razloge za njihovu primjenu te izazove koji su prisutni u praksi.

1. Općenito o tržišnom pristupu
2. Multiplikatori na bazama MVIC i MVEQ
3. Primjer primjene multiplikatora
4. Zaključak

Diljem svijeta brojne središnje banke rade na projektu digitalnog novca. Europska središnja banka do jeseni 2023. godine provodit će analitičke radnje u vezi s digitalnim eurom. Tek nakon toga odlučit će o možebitnom ulasku u predvidivu trogodišnju fazu implementacije. Digitalni novac ne bi zamijenio gotovinu, nego bi ona i dalje ostala zakonsko sredstvo plaćanja. Europska je središnja banka predstavila prve opcije mogućeg oblikovanja digitalnog eura, a o navedenom piše autor na temelju izvornog članka koji je objavilo njemačko Ministarstvo financija.

1. Uvod
2. Digitalni novac središnje banke
3. Razlozi za uvođenje digitalnog eura
4. Digitalni euro
5. Zaključno

Obveznici podnošenja Intrastat izvješća u Republici Hrvatskoj često sudjeluju u triangularnoj trgovini na teritoriju Europske unije, koja uključuje prijenos vlasništva nad robom između troje ili više poreznih obveznika uz istodobno samo jednu fizičku isporuku dobara od prvog isporučitelja do zadnjeg kupca. Trostrani posao je najčešći, ali ne i jedini oblik triangularne trgovine koji susrećemo u praksi.

S obzirom na to da metodologija Intrastat izvješćivanja definira pojam „triangularne trgovine“ različito od poreznih propisa, često se pojavljuju razlike u iskazivanju istoga vrijednosnog podatka između Intrastat izvješća i poreznih obrazaca. Autorica u ovome članku obrazlaže način iskazivanja takve vrste trgovine u Intrastat izvješću.

1. Uvod
2. Triangularna trgovina robom u Intrastat sustavu
3. „Trostrani posao“ – triangular s trima poreznim obveznicima iz triju različitih članica EU-a
4. „Isporuke u nizu“ – svi ostali tipovi triangulara u metodologiji Intrastat istraživanja
5. Triangular s trima poreznim obveznicima iz dviju država članica EU-a
6. Triangular s trima poreznim obveznicima iz dviju država članica EU-a i jedne iz treće zemlje
7. Isporuke u nizu (triangular) s više od triju uključenih poreznih obveznika

Dostava sudskih pismena već je obvezna za veliki broj osoba, a prošlogodišnja novela Zakona o parničnom postupku taj je krug dodatno proširila pa su i sve fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost u sporovima koji se tiču te djelatnosti obvezne koristiti ovu vrstu komunikacije sa sudom.

Stoga autorica u ovom članku ističe koje su najvažnije novosti kod dostave sudskih pismena i različite načine na koji se dostava može obaviti, ističući kako se stranke moraju pripremiti za parnični postupak, a da ne bi snosile štetne posljedice zbog neuredne dostave pismena.

1. Uvod
2. e-KOMUNIKACIJA
3. Tko sve mora koristiti e-KOMUNIKACIJU
4. Nacrt Zakona o dostavi
5. Dostava iz drugih država
6. Završne napomene

Gotovo u svakom turističkom mjestu može se pronaći ponuda turističkih izleta brodom i brodom za krstarenja. Navedena putovanja su turistička atrakcija rekreativnog, zabavnog, sportskog ili kulturnog karaktera koja mogu uključivati prehranu i piće na brodu te ulaznicu u nacionalni park ili znamenitosti koja se posjećuje i sl. Izleti brodom su vrste kraćeg putovanja koji traju do 24 sata. Najčešće su dnevni ili poludnevni izleti na obližnje otoke, uz posjet određenim turističkim zanimljivostima, na kojima se mogu pružati usluge prehrane, pića i napitaka. Brod za krstarenje namijenjen je za turističke usluge prijevoza turista u trajanju više od 24 sata (a mogu se pružati turističke usluge prijevoza turista na izletima u trajanju do 24 sata), opremljen za višednevni boravak turista s pružanjem usluge prehrane, pića, napitaka i smještaja. O poreznom položaju smještaja ili najma plovila može se pročitati u časopisu RRiF, br. 6/21., str. 116.

1. Uvod
2. Minimalni uvjeti za plovne objekte nautičkog turizma
3. Gdje se može obavljati prodaja i rezerviranje usluge
4. Obveze pružatelja usluge na izletničkom brodu i brodu za krstarenje
5. Upravne mjere i prekršajne odredbe

Autorica u ovome članku razmatra pitanja koja se učestalo pojavljuju u aktualnoj praksi, a odnose se na korištenje godišnjeg odmora. Pravo na godišnji odmor jedno je od temeljnih prava radnika iz radnog odnosa.

S obzirom na to da su 1. siječnja 2023. godine stupile na snagu izmjene Zakona o radu, napominjemo kako navedenim izmjenama nije obuhvaćena materija godišnjih odmora pa je pravo na godišnji odmor i dalje uređeno nepromijenjenim čl. 76. – 85. Zakona o radu.

1. Pravo na godišnji odmor
2. Trajanje godišnjeg odmora
3. Pravo na godišnji odmor u slučaju prestanka radnog odnosa
4. Izračun razmjernog dijela godišnjeg odmora
5. Naknada za neiskorišteni godišnji odmor
6. Korištenje godišnjeg odmora u dijelovima
7. Prenošenje godišnjeg odmora u sljedeću kalendarsku godinu
8. Pravo na godišnji odmor radnika koji ima sklopljen ugovor o radu na nepuno radno vrijeme
9. Odricanje od prava na godišnji odmor

Zapošljavanje sezonskih radnika u sezoni, iznimno je aktualno u ovome te u razdoblju koje mu izravno predstoji. Ono osobito dolazi do izražaja kod poslodavaca koji pretežito posluju sezonski. Naime, određenim poslodavcima, zbog specifičnosti sezonskog rada, pojačane su aktivnosti tijekom sezone (turističke, radova u poljoprivredi, graditeljstvu i sl.), stoga im je za takav oblik rada korisno zasnovati radni odnos na temelju ugovora koji su za takve slučajeve ustanovljeni zakonom. U tom smislu, kad je riječ o sezonskom zapošljavanju, središnje mjesto zauzima ugovor o radu za stalne sezonske poslove. Više o tome pročitajte u ovom članku.

1. Uvod
2. Novosti kod ugovora o radu za stalne sezonske poslove
3. Obvezno osiguranje nakon prestanka ugovora na određeno vrijeme
4. Neoporezive isplate sezonskim radnicima
5. Bolovanje sezonskih radnika

Pobijanje dužnikovih pravnih radnji, kao institut obveznog prava koji je tema ovog članka, je pravno sredstvo koje sprječava dužnika da vjerovniku onemogući naplatu njegove novčane tražbine.

Institut pobijanja dužnikovih pravnih radnji uređen je odredbama čl. 66. – čl. 71. aktualnog Zakona o obveznim odnosima,1 dok je u prijašnjem važećem Zakonu o obveznim odnosima2 bio uređen odredbama čl. 280. – čl. 285. Sadržajno su odredbe obaju Zakona u odnosu na institut pobijanja pravnih radnji gotovo identične, osim u odredbi čl. 69. st. 2. ZOO-a (prije čl. 283. st. 2. ZOO/91) koja se odnosi na određivanje tuženika kod paulijanskih tužbi.

1. Uvod
2. Pretpostavke pobijanja
3. Isključenje pobijanja
4. Sredstva pobijanja
5. Rok za podnošenje tužbe
6. Zaključak

U prošlom broju pisali smo o novostima koje u vezi s knjigom poslovnih udjela (jednostavnog) društva s ograničenom odgovornošću donose zadnje izmjene i dopune Zakona o trgovačkim društvima, koje su stupile na snagu u ovoj kalendarskoj godini. U ovome broju našeg časopisa nastavljamo s ovom značajnom tematikom navodeći sažete upute za popunjavanje knjige poslovnih udjela.

1. Uvod
2. Sažete upute za upis podataka i vođenje knjige poslovnih udjela
3. Ostala aktualna pitanja

Donesen je jedan od pravilnika u nizu koji se trebaju donijeti na temelju Zakona o sportu koji je stupio na snagu 1. siječnja 2023. godine. Riječ je o pravilniku kojim se uređuje pokriće obveznih doprinosa, trajnoj novčanoj mjesečnoj naknadi, dodjeli nacionalne sportske stipendije i nagradama za sportska ostvarenja. Taj je pravilnik stupio na snagu 22. travnja 2023. godine.

1. Uvod
2. Obvezni doprinosi
3. Trajna novčana naknada
4. Nacionalna sportska stipendija
5. Nagrada za sportska ostvarenja

Plaće službenika i namještenika koji rade u državnoj službi i javnim službama obračunavaju se putem jedinstvenoga informacijskog sustava za centralizirani obračun plaća, a podatci o službenicima i namještenicima vode se u Registru zaposlenih u javnom sektoru, koji je ustrojen još 2011. godine na temelju Zakona o Registru zaposlenih u javnom sektoru. Tijekom primjena tog Zakona uočeni su određeni nedostatci, ali i potreba za boljim zakonodavnim uređenjem navedenog sustava. Stoga je 11. svibnja 2023. godine Vlada Republike Hrvatske podnijela Hrvatskom saboru Konačni prijedlog zakona o Registru zaposlenih i centraliziranom obračunu plaća u državnoj službi i javnim službama. U ovom se članku govori o tome do kakvih će promjena doći u načinu vođenja podataka u Registru zaposlenih te korištenju sustava za centralizirani obračun plaća, kada predloženi Zakon stupi na snagu.

1. Uvod
2. Otvorena pitanja u dosadašnjoj provedbi Zakona i predložena rješenja
3. Ciljevi koji se žele postići Prijedlogom zakona

S obzirom na okolnosti u kojima se ostvaruju javni prihodi i izvršavaju rashodi na razni opće države, kao potreba nameće se usklađenje prethodno usvojenih prihoda i rashoda te primitaka i izdataka s promjenom ishodišnih parametara prema kojima su bili izvorno planirani. Stoga se i mora intervenirati u Državni proračun Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcije za 2024. i 2025. godinu. O njima i razlozima njihova nastanka može se pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Prihodi državnog proračuna
3. Rashodi državnog proračuna
4. Procjena ukupnog manjka proračuna opće države

1. Prestanak epidemije bolesti covid-19
2. Stipendiranje kadeta i vojnih stipendista u oružanim snagama
3. Revalorizacija zakupnine odnosno naknade za korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske
4. Plaće
5. Strateško planiranje
6. Izobrazba
7. Izvješćivanje i praćenje provedbe akata
8. Postupak vrednovanja

1. Pregled kretanja
2. Stopa inflacije u zemljama EU-a, europodručja i Hrvatskoj u travnju 2023. godine
3. Cijene poljoprivrednih proizvoda Hrvatske u prvom tromjesečju 2023.godine
4. Industrijska proizvodnja RH, EU-a i EA u prvom tromjesečju 2023. godine
5. Cijene proizvođača industrije RH i EU-a
6. Građevinarstvo RH i EU-a
7. Vanjskotrgovačka razmjena Hrvatske
8. Turizam
9. Trgovina na malo RH i EU-a
10. Prosječne mjesečne neto i bruto-plaće zaposlenih u Hrvatskoj za ožujak 2023. godine
11. Zaposlenost i nezaposlenost u Hrvatskoj i zemljama EU-a i europodručja